2010
ʻEletā John A. Widtsoe
Fēpueli 2010


Manatua ʻo ha Ngaahi Moʻui Maʻongoʻonga

ʻEletā John A. Widtsoe

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sione ʻOnitulei Uitisou he ʻaho 31 ʻo Sānuali 1872, ʻi he motu mamaʻo ʻo Noaue ko Foloiá (Frøya). Naʻe kei taʻu ono pē ʻa Sione he taimi naʻe mālōlō ai siʻene tangataʻeikí, pea ʻave leva ia mo hono kiʻi tokoua siʻisiʻí ʻe heʻene fineʻeiki, ko ʻAná, ke nau nofo ʻi Tulonihemi (Trondheim).

Naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa ʻAna ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻe ha taha ngaohi sū naʻá ne faʻo ha fanga kiʻi tohitufa ʻa e Siasí ʻi he loto sū naʻá ne monomono maʻá e uitou kei siʻí ni. Ko ha ngāue taʻeufi ʻeni ʻa e tangatá ni, neongo naʻe lau ʻokú ne ʻi ha tuʻunga māʻulalo ange ia he uitou ko ʻeni ne ako lelei hono malí. Ka naʻe langaki heni e fieʻilo ʻa ʻAná, ʻo ne tali ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he 1883 ne hikifonua ai ʻa e fāmili Uitisoú ki Lōkani ʻi ʻIutā, ʻo hū ki mui ai ʻa Sione ki he Kolisi Pilikihami ʻIongí. Ko ha tamasiʻi ngāue mālohi mo poto he akó, pea naʻe ʻosi mei he akó he 1891, hoko atu ʻo ako ki he lēsoni fakakemí (chemistry) ʻi he ʻUnivēsiti Hāvatí, pea ʻosi mei ai mo e fakalāngilangi māʻolunga tahá ʻi he 1894. Ne fetaulaki mo Lia ʻIutola Tanifooti lolotonga ʻene ʻi Hāvatí. Naʻá na mali ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he 1898 ʻo ʻi ai haʻana fānau ʻe toko fitu, ko e toko tolu pē ʻo kinautolu naʻe moʻui ʻo lalahi.

Naʻe kamata e ngāue fakapalofesinale ʻa Sioné ʻaki ʻene hoko ko ha palōfesa ʻo e lēsoni fakakemí pea mo e tangata ngāue fakakemi ʻi he potungāue sivi kemikale ʻo e Kolisi Ako Ngoue ʻo ʻIutaá (ʻoku hoko he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá) ʻi Lōkani. Naʻe ako kimui ange ki he faʻunga fakakemi ʻo e sinó (biochemistry) ʻi Kōtiniseni (Göttingen) ʻi Siamane, ʻo maʻu ai hono mataʻitohi Ph.D., pea hoko ai ko ha mataotao fakavahaʻapuleʻanga ʻi he kemikale ʻo e ngoué ʻi he ngaahi feituʻu ʻea kovi. Ko ha mataotao ʻiloa foki ia ʻi he fakatafe ʻo e vaí mo e ngoue he feituʻu pakukaá.

Naʻe hoko ʻa Sione A. Uitisou ko e palesiteni ʻo e Kolisi Ako Ngoue ʻo ʻIutaá mei he 1907 ki he 1916, feʻunga mo e taimi ne fokotuʻu ai ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe ngāue he lakanga ko iá ʻo aʻu ki he 1921, ko e taimi ia naʻe ui ai ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Uitisou ko e kaungā-ʻētita ʻo e Improvement Era (ko e makasini kimuʻa he Ensign) mei he 1935 ki he 1952. Naʻá ne faʻu foki mo ha ngaahi tohi naʻe fakaʻaongaʻi lahi ʻi he Siasí ʻo kau ai ʻa e (Priesthood and Church Government). Naʻe hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé mei he 1926 ki he 1932, pea ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko iá, naʻá ne fakatapui ai ʻa Sekisolovākia ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe mālōlō ʻa ʻEletā Uitisou ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutā, ʻi hono taʻu 80, he ʻaho 29 ʻo Nōvema 1952.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Uitisou ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he 1921 ʻo aʻu ki heʻene mālōlō he 1952.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Uitisou ko ha kaungā-ʻētita ʻo e makasini Improvement Era mei he 1935 ki he 1952. ʻI laló: Ko hono ako ʻe ʻEletā Uitisou ʻa e folofolá mo hono fāmilí.