2010
Ko ʻEku Palōmesi ki he ʻEikí
Fēpueli 2010


Ko ʻEku Palōmesi ki he ʻEikí

Uani Mauela Makana Kōmesi, Kuelelo, Mekisikou

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne foua ai ʻe homau fāmilí ha taimi faingataʻa. Ne ʻosi māvae ʻeku ongomātuʻá, pea kamata ke ngalo ʻi hoku fāmilí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Ko homau tuʻumālieʻangá, hono fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻeku fineʻeikí ʻemau fie maʻu ke ʻunu ke ofi ki he ʻOtuá peá ne fakafeʻiloaki kimautolu ki he ongo faifekau taimi kakató. ʻI heʻena akoʻi mai ai ʻa e ongoongoleleí, ne mau ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻamautolu, pea neongo e lahi homau ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻe teʻeki ai ke Ne liʻaki kimautolu. Hili ʻa e mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ne u loto leva mo ʻeku fineʻeikí, mo hoku tuofāfiné, ke mau papitaiso.

Ne tupulaki ʻemau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻemau ʻalu ki he ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté. Naʻe ʻikai fuoloa kuó u maʻu ha holi ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato. Neongo ia, naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ʻeni, koeʻuhí ko au pē ʻa e tangata ʻo e ʻapí. Naʻe fie maʻu heʻeku fineʻeikí ʻeku tokoní. ʻIkai ngata ai, ka naʻe kamata ke u maʻu ha ngaahi tuʻuaki ngāue mo tali au ʻe ha ngaahi ʻunivēsiti ʻe niʻihi. Ne u pehē leva ke u kole tokoni mo e fakahinohino ki he ʻOtuá.

Hili ʻeku lotú, ne u huke leva ʻeku folofolá ʻo aʻu ki he ngaahi veesi ko ʻení:

“Ko ia, ʻe moʻui ʻa ho fāmilí.

“Vakai, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, ke ke ʻalu meiate kinautolu ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi pē, pea fakahā ʻa ʻeku leá, pea te u teuteu ha potu moʻonautolú” (T&F 31:5–6).

ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié mo ʻiloʻi ko e meʻa naʻá ku laú ko e folofola ia ʻa e Tamai Hēvaní kiate au.

Naʻe ʻikai ke fuoloa mei ai, kuó u maʻu hoku uiuiʻi ki he ngāue fakafaifekaú. Ki muʻa pea vaheʻi au ke hoko ko ha faifekau taimi kakató, naʻá ku fai ha palōmesi ki heʻeku Tamai Hēvaní te u fai Hono finangaló ʻi heʻeku hoko ko e faifekau taimi kakató—te u ngāue ʻosikiavelenga mo feilaulauʻi ʻeku meʻa kotoa pē Maʻana. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻá ku lotuá ke ʻi ai ha ʻaho kuó u sio ʻoku toe fakataha ai hoku fāmilí.

Naʻe faingataʻa hoku ʻuluaki taʻu heʻeku hoko ko e faifekaú, ka naʻá ku ngāue mo hoku ngaahi hoá ʻaki homau lotó kotoa. Feʻunga mo e taimi ko ʻení, ne u maʻu ai ha tohi fakaʻofoʻofa mei heʻeku fineʻeikí ʻo fakahā mai kuo toe foki ange ʻa e tangataʻeikí ki ʻapi! ʻI he momeniti ko iá, ne u manatuʻi ʻa e palōmesi naʻá ku fai ki he ʻOtuá, peá u manatuʻi ai ʻa ʻEne talaʻofa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka moú ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa” (T&F 82:10).

Kuo ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi talu mei heʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou kei maʻu he ʻahó ni mo hoku fāmilí ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí pea tuʻunga ʻi heʻemau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne fekau mai Hono ʻAló ke fakamoʻui kitautolu. ʻOku ou toe ʻilo foki ko e taimi ʻoku tau fai ai ha palōmesi kiate Ia pea tau faipau ki he palōmesi ko iá, ʻokú Ne faitotonu mai kiate kitautolu.