2010
Fai ʻEni ʻi he Fakamanatu Kiate Au
Fēpueli 2010


“Fai ʻEni ʻi he Fakamanatu Kiate Au”

ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití.

ʻĪmisi
Elder Paul K. Sybrowsky

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi he lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau ʻi Kānatá, naʻá ku mahuʻingaʻia ai ʻi ha potufolofola naʻe tātongitongi fakalelei ʻe ha tangata tufunga ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo e tēpile sākalamēniti ʻa ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi Monituliō: “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19).

ʻI he kiʻi kolo ko ʻeni ʻo e Siasí, ʻoku fakatou fakamanatuʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi honau teungá mo honau ʻulungāangá, ki he Kāingalotú ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e ouau mātuʻaki mahuʻinga mo toputapú ni. ʻOku kei fakamanatu maʻu pē ʻe he ngaahi foʻi lea ko ia ne tongitongí ki hoku ʻatamaí he Sāpate kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tufa ai ʻa e sākalamēnití: “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.”

ʻI heʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí, ʻoku tau aʻu ʻi ha ngaahi miniti siʻi ki muʻa ki heʻetau houalotu sākalamēnití ke fakahaaʻi ʻetau ʻapasiá pea mo tau fakakaukau ki he ouau toputapú ni. ʻI he ngaahi momeniti ko iá, pea ʻi heʻetau omi mateuteu ki he lotú ke maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau muimui ai ki he faleʻi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó: “Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangatá, pea ke pehē pē ʻene kai ʻi he maá, mo inu ʻi he ipú” (1 Kolinitō 11:28).

Fokotuʻu ʻo e Sākalamēnití

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he sākalamēnití ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ha ouau māʻoniʻoni mo toputapu ia ke fakahoko ʻi he founga kuo tuʻutuʻuni ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo maʻu ia ʻe he Kāingalotu moʻui taau ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku fai ha tokanga makehe ʻi ha founga fakaʻeiʻeiki ki hono teuteu, tāpuakiʻi, pea mo hono tufaki ʻo e sākalamēnití.

Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he Kāingalotú ko e sākalamēnití naʻe fokotuʻu ia ʻe Sīsū mo ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Kātoanga ʻo e Laka Atú, ʻi ha taimi mahuʻinga fau ʻi he vaeuaʻanga ʻo taimí.

“He kuó u maʻu mei he ʻEikí ʻa ia naʻá ku ʻatu foki kiate kimoutolú, koeʻuhí naʻe toʻo ʻa e maá ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai iá:

“Pea hili ʻene ʻatu ʻa e fakafetaʻí, ne ne pakipakiʻi ia ʻo ne pehē, Toʻo, ʻo kai: ko hoku sinó ʻeni, ʻa ia kuo momo koeʻuhí ko kimoutolu: fai ʻeni ko e fakamanatu kiate au.

“Pea pehē foki ʻene toʻo ʻa e ipú, hili ʻene kai ʻa e ʻohomohé, ʻo ne pehē, Ko e ipu ʻeni ʻo e fuakava foʻou ʻi hoku totó: mou fai ʻeni, ko e fakamanatu kiate au, ʻi hoʻomou faʻa inu iá” (1 Kolinitō 11:23–25).

ʻOku fakakakato heni ʻa e fono motuʻá, ʻa e fono ʻa Mōsesé, kae fokotuʻu ha fuakava foʻou—ko ha fono ʻoku māʻolunga ange. ʻE kei hokohoko atu ai pē ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, mahalo ʻo aʻu ki he Toe Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití mo Hono Kāingalotú (vakai, 1 Kolinitō 11:26; T&F 27:5–14).

Ko e lami ʻo e feilaulaú ʻa ia naʻe teuteu ki he ʻOhomohe Fakaʻosí naʻe hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e kātoanga fakataʻu ʻo e Laka Atú. Lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoni ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe toʻo ʻe Sīsū, ko e Lami Taʻe-ha-Melé, ʻa e maá ʻo Ne tāpuakiʻi ia mo pakipaki, peá Ne ʻoatu ia ki Heʻene kau ākongá (vakai, Mātiu 26:26).

Hili hono fakahā ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú ʻa e ngaahi kafo ʻi he mata ʻo e faʻó ʻi hono nimá mo hono vaʻé ʻi he Maama Foʻoú ki he kakai Nīfaí, naʻá Ne fokotuʻu leva ʻa e sākalamēnití, ʻo Ne pehē:

“Pea ke mou manatuʻi ke fai ʻeni maʻu ai pē, ʻo hangē ko ia naʻá ku faí, ʻo hangē ko ʻeku pakipaki ʻa e maá mo tāpuakiʻi ia, mo ʻoatu kiate kimoutolú.

“Pea te mou fai ʻeni ko e fakamanatu ki hoku sinó, ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolú. Pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou mau ʻa hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu” (3 Nifai 18:6–7).

ʻI he ipú, naʻá Ne pehē: “Pea te mou fai ʻeni maʻu ai pē kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá; pea te mou fai ia ʻi he fakamanatu ki hoku totó, ʻa ia kuó u lilingi koeʻuhí ko kimoutolú, koeʻuhí ke mou fakamoʻoniʻi ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu hoku Laumālié ke ʻiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:11).

Naʻe toe fakahā foki ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí, “Ko ia ia ʻokú ne kai ʻa e mā ní ʻokú ne kai ʻi hoku sinó ki hono laumālié; pea ko ia ia ʻokú ne inu ʻi he uaine ní, ʻokú ne inu ʻi hoku totó ki hono laumālié; pea ʻe ʻikai fiekaia pe fieinua hono laumālié ʻo taʻengata, ka ʻe mākona pē ia.” Hili hono maʻu ʻe he fuʻu kakai tokolahí ʻa e sākalamēnití, ʻoku tala mai ʻe he fakamatalá, “naʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié” (3 Nīfai 20:8–9).

Maʻu ʻi he Moʻui Taau

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Talu mei he kamataʻangá, ki muʻa pea fokotuʻutuʻu e māmaní, mo hono fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha palani ʻa ia te Ne foaki ai ha ngaahi tāpuaki ki Heʻene fānaú ʻo fakatatau mo ʻenau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Ka naʻe mahino kiate ia ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe tohoakiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea ʻe fie maʻu ke toutou fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa ʻetau ngaahi fuakavá mo ʻEne ngaahi talaʻofá. …

“Ko e taumuʻa foki ʻo hono maʻu ʻo e sākalamēnití ke fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí.” …

“… ʻOku ʻomi ʻe heʻetau maʻu moʻui taau e sākalamēnití ha faingamālie ke tau tupulaki fakalaumālie ai. …

“… Kapau te tau ʻaiʻainoaʻiaʻi pē hono maʻu e sākalamēnití, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e faingamālie ke tau tupulaki fakalaumālie aí.”1

Naʻe akonaki ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasi naʻe toki fokotuʻu ʻi Kolinitoó mahalo ʻoku nau “vaivai mo [mahamahaki]” pea ʻoku “mohe ʻa e tokolahi” koeʻuhí he ʻoku nau kai mo inu “taʻefakaʻapaʻapa, … ko [e] taʻeʻiloʻi ʻa e sino ʻo e ʻEikí” (1 Kolinitō 11:29, 30). Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí, “He ko ia ia ʻokú ne kai mo inu ʻi hoku kakanó mo hoku totó ʻi heʻene taʻefeʻungá, ʻokú ne kai mo inu ʻa e malaʻiá ki hono laumālié” (3 Nīfai 18:29).

“Vakai, Ko e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká Au, ʻio ko Sīsū Kalaisi.

“Ko ia, tuku ke tokanga ʻa e kakai kotoa pē pe ʻe angafēfē ʻenau taku ʻa hoku hingoá ʻi honau loungutú” (T&F 63:60–61).

ʻOku tau kai mo inú nai ke fakamoʻui hotau laumālié? ʻOku tau foki mei he “momeniti toputapu [ko ʻeni] ʻi ha feituʻu māʻoniʻoní”2 ʻoku tau fonu?

Maʻu Maʻu pē [ʻa e Sākalamēnití]

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻaonga ke faʻa fakataha ʻa e siasí ke [maʻu]” ʻa e sākalamēnití (T&F 20:75). Kapau ʻoku ʻaonga ia ki he ʻEikí, ta ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kiate kitautolu!

ʻI hono fufulu ko ia ʻetau lotoʻi ipú, he ʻikai leva ke tuku kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau masiva, vaivai, mo mahamahaki, ka te Ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻEne ʻofá pea mo ha mālohi ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Ko kinautolu ʻoku omi kia Kalaisí ʻoku nau hoko ʻo hangē ko Kalaisí ʻi he taimi ʻoku nau tui ai kiate Ia mo maʻu ʻa e “mā ʻo e moʻuí” pea mo e “vai ʻo e moʻuí” (Sione 4:10; 6:35).

ʻI he fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e kuonga ko ʻení he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830 ke fokotuʻu ʻa e Siasí, ne nau fakakau ʻi heʻenau ʻuluaki fakatahá ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí (vakai, T&F 20:75–79).

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku mahino kiate kitautolu ko hono huhuʻi fakatāutaha ʻo kitautolú ʻoku toki maʻu pē ia mei hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakahā mo fakamoʻoni ki māmani naʻá Ne fai ha fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ʻi heʻene talangofua kakato ki he Tamaí. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá, ʻa e moʻui taʻengatá, ʻi haʻatau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

ʻOku toe mahino foki kiate kitautolu ʻa e akonaki ʻa e Tamai ko Līhaí ki hono foha ko Sēkopé ʻi heʻene pehē, “ʻOku mahuʻinga lahi ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kakai ʻoku nofo ʻi he māmaní, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8).

Fakatauange te tau kai mo inu ke ʻoua naʻa tau toe fiekaia mo fieinua fakalaumālie. Pea ʻofa ʻe fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, ʻi heʻetau maʻu ko e fakamanatu kiate Iá, koeʻuhí ke tau kakato pea taha mo Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. L. Tom Perry, “ ʻI Heʻetau Toʻo ʻa e Sākalamēnití,” Liahona, Mē 2006, 39–40, 41.

  2. L. Tom Perry, Liahona, Mē 2006, 39.

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā ʻe Simon Dewey

Ko e Hā ʻa Kalaisi ki he Kakai Nīfaí, tā ʻe Simon Dewey, © 2003 IRI

Toʻo mei he Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí, tā ʻe Grant Romney Clawson; faitaaʻi ʻe Marina Lukach