2010
Tokoni ʻa e Kāingalotú ki he Polokalama Maluʻi Mei he Mīselé
Fēpueli 2010


Tokoni ʻa e Kāingalotú ki he Polokalama Maluʻi Mei he Mīselé

Talu mei he kau atu ʻa e Siasí ki he Polokalama Maluʻi mei he Mīselé mo e Fengāueʻakí ʻi he 2003, kuo toko lauiafe ha kāingalotu Siasi kuo tokoni ki he ngāue ki hono fakaʻauha ʻo e mahakí.

ʻOku fakafuofua ki ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe toko 56,000 ʻi he tapa kotoa pē ʻi māmaní, kuo nau foaki ha ngaahi houa ʻe 600,000 tupu ʻi he ngāué ʻi ha ngaahi fonua ʻe 32 ʻi ʻAfilika, ʻĒsia mo ʻAmelika Lotoloto mo Saute ʻAmelika.

Naʻe fokotuʻu ʻe ha kulupu ʻo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa fakaetangatá—ʻa e Kolosi Kula ʻAmeliká, Kautaha Fakatahataha ʻo e Ngaahi Puleʻangá, Ngaahi Senitā ʻAmelika ki hono Puleʻi mo Fakaʻehiʻehi mei he Mahakí, UNICEF, mo e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní—ʻa e Polokalama Maluʻi mei he Mīselé mo Fengāueʻakí ʻi he 2001 ʻaki ʻa e taumuʻa ki hono fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi mate fakamāmanilahi tuʻunga ʻi he mīselé ʻaki ʻa e peseti ʻe 90 ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2010.

Naʻe hoko ko e konga ʻo e tukupā ʻa e Siasí ki he polokalamá, ʻa ia naʻe kau ai ha foaki paʻanga ʻe $3 milioná, fakaafeʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻi he ngaahi fonua naʻe kau ki he polokalamá, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá mo e Fineʻofá, ke kau atu ʻi hono fakamafola ʻo e polokalamá mo tokoni ki he ngaahi huhú.

Naʻe lahi hake ʻi he ngaahi hoa mali faifekau ʻe 20 naʻa nau poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení. ʻI heʻenau ngāue ʻi he ngaahi feituʻú ni ʻi ha māhina ʻe taha ki he faá, naʻe fakafekauʻaki ai ʻe he ngaahi hoa malí mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá, ngaahi potungāue moʻuí mo e ngaahi kautaha kehé ke foaki ha ngāue tokoni ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāué.

Neongo ʻoku ʻikai fakatau pe fakahoko ʻe he kāingalotu Siasí ʻa e ngaahi huhu maluʻí, ʻoku nau takai he tukui koló ke tufaki ʻa e ngaahi fakamatalá, fakapipiki e ngaahi pousitaá mo e pená ʻi he halá, tokoni ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fai ai ʻa e huhu maluʻí mo fakahoko e ngaahi tuʻuaki ʻi he lētioó mo e TV. Naʻe ʻi ai ha talavou toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú naʻá ne faʻu ha hiva maʻá e feinga fakafaitoʻo ʻi Matakasikaá. Kuo liliu ʻa e hiva ko ʻení ʻo hivaʻi ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 28 ʻi he ngaahi lētioó ʻi he ngaahi fonua lahi ʻoku fakahoko ai ʻa e ngāué ni.

Mei he kamataʻanga ʻo e polokalama ngāue ko ʻení ʻi he 2001 ki Tīsema 2008, kuo huhu maluʻi ai ha fānau mo ha toʻu tupu ʻe toko 600 miliona ʻi he ngaahi fonua naʻe fai ki ai ʻa e fakataumuʻá, ʻo hoko ai ha holo peseti ʻe 74 ʻi he mate fekauʻaki mo e mīselé ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻi māmaní pea holo peseti ʻe 89 ʻi ʻAfilika ʻataʻatā pē. Naʻe holo ʻa e ngaahi mate fekauʻaki mo e mīselé mei he 750,000 ʻi he 2000 ki he 197,000 ʻi he 2007, ʻo ne ʻomai ai ʻa e māmaní ke toe ofi ange ki he taumuʻa ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ke siʻi hifo ʻa e mate fakamāmanilahí ʻi he 100,000 ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2010.

Neongo kuo fakalakalaka ʻa e ngaahi moʻui lahi koeʻuhí ko e ngaahi feinga ngāue ko ʻení, kā ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi lelei fakatuʻasinó. Naʻe kau atu ʻa e tuofefine ʻo ʻOlavi Netafetiva ʻoku nofo Namipiā, ʻa ia ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, ki he kau ngāuetokoni ʻi he feinga ngāue fakalotofonua ʻi he 2006. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne talaange kia ʻOlavi ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo ʻalu peá ne kole ange ke ne ʻalu ʻo fetongi ia. Naʻá ne pehē, “Hili ʻa e ʻaho ko iá, naʻá ku fakapapauʻi kuo pau ke u fekumi ʻo lahi ange ki he Siasi kuó ne tokoniʻi lahi hoku kakaí.” Hili ʻene kau ki he Siasí, naʻe kau ʻa Misa Netafetiva ki he feinga ngāué ʻi he 2009.

ʻI Keipi Veaté, ko ha ʻotu motu ia ʻoku tuʻu ʻi ha maile ʻe laungeau siʻi ki he fakahihifo ʻo e matāfonua ʻo e fakahihifo ʻo ʻAfiliká, pea ko e taha ia ʻo e ngaahi fonua naʻe ngāuetokoni ai ʻa e kāingalotu Siasí. ʻI he ngāue ʻo Māʻasi 2009, naʻe tokoni e kāingalotú ke fakafaingamālieʻi ha ngaahi huhu maluʻi maʻá ha fānau ʻe toko 50,000 tupu. Naʻe lahi hake ʻi he toko 600 ʻa e kau mēmipa ʻi Keipi Veaté naʻa nau ngāuetokoni ha houa ʻe 4,200 mei he ʻapi ki he ʻapi ke tuʻuaki atu ʻa e ngāué.

Naʻe pehē ʻe ʻIsaiasi Poleto ta Losa, ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Misiona Keipi Veate Palaiá, “Naʻe tokolahi ʻa e kau mai ʻa e kakai mei he ngaahi motu ʻe onó ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo e Siasí, tautautefito ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou tāutahá. Kuo hanga ʻe he polokalama mīsele ko ʻení ʻo fakalahi ʻemau vakaí ki he meʻa te mau lava ʻo fai ke kau ʻi hono veteki e ngaahi palopalema ʻi homau ngaahi koló.”

Ko e mīselé ko ha mahaki pipihi ia ʻokú ne uesia ʻa e halanga mānavá pea lava ʻo fakatupu ʻa e veli, niumōnia, pupula ʻa e ʻutó mo ha ngaahi mahaki kehe. ʻOku faʻa iku ki he mate. Fakatatau mo e Polokalama Maluʻi mei he Mīselé, ʻoku fakafuofua ki he fānau ʻe toko 540 ne mate he ʻaho kotoa mei he mahakí ʻi he 2007. Ko e fānau ko ia ʻoku fasimanava mo ʻikai huhu maluʻí ʻoku fakatuʻutāmaki taha kiate kinautolu ʻa e mīselé. Kae kehe, ʻe lava ke fakaʻehiʻehi mei he mahakí ni ʻaki ha huhu maluʻi ʻoku siʻisiʻi hifo hono mahuʻingá ʻi he $1 ʻAmelika ki he kiʻi tamasiʻi taki taha.

Ko e fiefia ʻa e fānau ʻi ʻAfiliká hili hono huhu maluʻi kinautolu mei he mīselé ʻi he 2008.

© IRI