2010
Toʻu Tupu ʻi he Fuakava Motuʻá
Fēpueli 2010


Toʻu Tupu ʻi he Fuakava Motuʻá

Naʻe maʻu ʻa e fakamatala ʻo e konga ko ʻení mei he Bible Dictionary ʻi he Tohi Tapu ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí mei he tatau ʻa e Tuʻi ko Sēmisí pea mei he The New Westminster Dictionary of the Bible, ʻētitaʻi ʻe Henry Snyder Gehman (1970).

Ko e hā ʻoku fakamatala ʻe he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e meʻa naʻe fakahoko ʻe he kau taki he folofolá ʻi heʻenau kei ʻi he toʻu tupú?

Neongo ʻoku tau manatuʻi ha tokolahi ʻo e kakai ʻiloa he Fuakava Motuʻá koeʻuhí ko e ngaahi meʻa naʻa nau fakahoko ʻi heʻenau lalahí, ka te tau lava ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻo ʻilo ha fanga kiʻi fakamatala fekauʻaki mo e tōʻonga ʻa e kakai ʻiloa ko ʻení ʻi heʻenau kei taʻu hongofulu tupú. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke tokoniʻi kimoutolu ʻe hoʻomou ʻilo ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi fili naʻa nau fai ʻi heʻenau kei tupu haké ʻi hoʻomou moʻuí he ʻahó ni. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe fitu:

Mōsese

Hili hono maʻu ʻo e pēpē ko Mōsesé ʻi he ʻakau naʻe tupu he vaí, pea ʻave ki he palasí ke ohi hake ai ko ha pilinisi pea naʻe akoʻi lelei ʻaupito ia (vakai, Ngāue 7:22). ʻI heʻene taʻu hongofulu tupú, mahalo naʻe akoʻi ia ke laukonga mo tohinima ʻi he lea faka-ʻIsipité.

Samuela

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Samuela ko ha meʻaʻofa mei he ʻEikí ki heʻene faʻē ko ʻAná. Naʻe palōmesi e fefiné ni te ne toe fakafoki ia ki he ʻEikí ke ohi hake ʻe he taulaʻeiki ko ʻĪlaí. Naʻe tupu hake ai ʻa Samuela mo tokoni, pea ʻi hono taʻu 12 nai, naʻe fakaʻaaki ia ʻe he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi hono ui ia he tuʻuapoó (vakai, 1 Samuela 3:4–10). Naʻa mo ʻene kei siʻí, naʻe ako ʻa Samuela ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ʻene teuteu ke hoko ko ha palōfitá.

Taniela

Hili hono puke pōpula ʻo e fāmili ʻo Tanielá mo e kakaí ʻo ʻave ki Pāpiloné, naʻe ʻomi ia mo hano ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolu ke nau ngāue ʻi he palasi ʻo e tuʻí. ʻI honau tuʻunga ko e fānau tangata kei taʻu hongofulu tupú, naʻa nau fakafisi ke kai ʻa e kakanoʻi manú mo inu ʻa e uaine naʻe kai ʻe kinautolu naʻe ʻi he palasí. Naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea naʻe foaki ai kiate kinautolu ʻa e ʻiló mo e potó. ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa Taniela 1:20 naʻe ʻafioʻi ʻe he tuʻí ʻa e kau talavou ko ʻení ʻe toko fā ʻoku nau “lelei hake ʻo liunga hongofulu, ʻi he kau fiemana mo e kau ʻasitalōnoma kotoa pē, ʻa ia naʻe ʻi hono puleʻangá kotoa pē.”

Siosefa

Naʻe taʻu 17 nai ʻa Siosefa ʻi he taimi naʻe fakatau ai ia ʻe hono ngaahi tokouá ki he kau fetongi koloa naʻa nau ʻave pōpula ia ki ʻIsipité. Neongo ʻa e ngaahi tūkunga peheé, ka naʻe tāpuekina ʻa Siosefa. Naʻe fai ʻe Siosefa ha ngāue lelei maʻa Potifā, ʻa e tangata naʻá ne fakatau iá, pea ko e meʻa kotoa pē naʻe ngāue ai ʻa Siosefa naʻe tupulaki ia (vakai, Sēnesi 39:3–4). Neongo ʻa e ngaahi tukuakiʻi loí mo e ngaahi tukuakí, ka naʻe iku ʻo hoko ʻa Siosefa ko ha taki ʻi ʻIsipite ʻo hoko hake kia Felo. Naʻe fokotuʻu ia ʻe heʻene lavameʻá ʻi ha tuʻunga ke ne tokoniʻi ai hono fāmilí lolotonga ʻa e hongé.

Lute

Mahalo naʻe kei finemui ʻa Lute ʻi he taimi naʻe mālōlō ai hono ʻuluaki husepānití, ʻa e tamasiʻi ʻa Nāomí. Naʻe ʻikai foki ʻa Lute ki hono fāmilí, kae fili ke ʻalu mo ʻene faʻē ʻi he fonó mo tali ʻa e meʻa ne ʻosi akoʻi ange ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne pehē ai kia Nāomi, “Ko e potu te ke mohe aí, te ta mohe ai: ko ho kakaí ʻe hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua” (Lute 1:16). Naʻe toe mali ʻa Lute pea hoko ko ha kui ua ki he Tuʻi ko Tēvitá, ʻa e hako naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Kalaisí.

Tēvita

Ko Tēvitá ko e siʻi taha ia ʻi ha ngaahi foha ʻe toko valu naʻe nofo ʻi Pētelihema. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene loto toʻá ʻaki haʻane fakahaofi e fanga sipi ʻa ʻene tamaí ʻi hano ʻohofi kinautolu ʻe ha laione mo ha pea. Pea ʻi he kei taʻu hongofulu tupu ʻa Tēvitá, naʻe fili ai ia ʻe he palōfita ko Samuelá ke ne hoko ko ha tuʻi (vakai, 1 Samuela 16:12–13). ʻI he kamataʻangá, naʻe pehē ʻe Samuela ia ko e tokoua lahi ʻo Tēvitá ʻa e tokotaha ne fili ʻe he ʻOtuá koeʻuhí he naʻe tupu lahi mo kaukaua, ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he palōfitá ko e tamasiʻi ko Tēvitá ʻe hoko ko e tuʻí. Naʻe fakahā kia Samuela, “ʻOku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7).

Naʻe kamata ʻanefē ʻa e teuteu ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ʻo e Fuakava Motuʻá ke nau ngāue he kotoa ʻo ʻenau moʻuí maʻá e ʻEikí? ʻOku tau ʻilo mei he folofolá ko e taimi naʻa nau kei iiki aí. Ko e taimi ʻokú ke taʻu hongofulu tupu aí, kuó ke lahi feʻunga koe ke ako ʻo fekauʻaki mo e ʻEikí mo fakahoko Hono finangaló. Hangē ko e lea ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ki hono foha ko Hilamaní, “ʻOiauē, manatu, ʻe hoku foha, ʻo ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí, ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 37:35).

ʻOua te ke tatali kae ʻoua kuó ke mātuʻotuʻa, he ko e taimi lelei tahá ʻa e taimí ni ke ke kamata moʻui angatonu ai.