2010
Hivaʻi ʻo ha Himi Foʻou
Fēpueli 2010


Kae ʻOua ke Tau Toe Feʻiloaki

Hivaʻi ʻo ha Himi Foʻou

Naʻe akoʻi au ʻe ha himi angamaheni naʻe fokotuʻutuʻu ki ha fasi naʻe ʻikai ke u maheni mo ia, te u lava ke hokohoko atu ai pē hono fakahoko mo ako ʻa e meʻa kuó u maʻu maʻu peé pe te u lava ke tupulaki ʻi ha ngaahi founga ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻí.

ʻI he taimi naʻe lau mai ai ʻe he pīsopé ʻa e hingoa ʻo kinautolu naʻe tukuange mei honau ngaahi uiuiʻí he Sāpaté, naʻe fakatau ʻeku mānavá, peá u sio ki hoku nimá. Naʻe tukuange au mei he tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá. Naʻe faingataʻa ke te fakakaukau ki heʻete mavahe mei he uiuiʻi ko ʻeni ne u fiefia lahi aí pea mo e mole ʻo ʻete feohi vāofi mo e ongo fafine kehe ʻi he kau palesitenisií.

Ko e taimi naʻá ku fanongo ai ki hono lau mai ʻo e ngaahi hingoa ʻo e kau palesitsenisī foʻoú, naʻá ku maʻu ha fakamahino mei he Laumālié, ʻo fakahā mai ke u ʻilo naʻe totonu kotoa kinautolu. Naʻe fili ʻa e kau fefine foʻou ko ʻení ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení. ʻI he taimi naʻe hiki ai hoku nimá ke poupouʻi kinautolú, naʻá ku ʻilo te nau fakahoko ha ngāue lelei pea ʻe ʻi ai mo ha ngaahi founga kehe ke u ngāue ai. ʻOku ou fakamālō ʻi he nonga ne u maʻú.

Hoko leva mo e taimi ke mau hivaʻi ai ʻa e himi sākalamēnití. Naʻe fakahā ʻe he pīsopé ha fakalea ʻe taha ʻo e himi manakoa ko ia ko e, “ ʻOku Mau Fakamanatu” (Ngaahi Himi, fika 93). ʻI heʻeku fanongo ki he tā ʻe he tokotaha tā ʻōkaní ʻa e talateú, ne u ongoʻi kuo hōloa ʻeku nongá. Naʻá ku fifili fakalongolongo pē, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau hivaʻi ai pē ʻa e fasi angamahení? ʻOku ou saiʻia ange pē au ia ai.” Ka ʻi he kamata ke u hivá, naʻe ongo ki hoku laumālié ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e fasi foʻoú ni, peá u fakatokangaʻi leva ko e fasi ko ʻení ko ha fakafasi lelei moʻoni ia ki he fakaleá. Naʻe hanga ʻe he fasí ʻo ʻai au ke u fakakaukauʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e himí ʻi ha founga foʻou.

Fakafokifā pē kuo fakataha ʻa e himí ni mo hoku tukuangé ʻi heʻeku fakakaukaú ʻi ha ongo mālohi fau ʻa e Laumālié. ʻE fakahoko ʻe he kau palesitenisī foʻoú ʻa e ngāue tatau pē naʻá ku fakahokó kae ʻaki ha ngaahi nima foʻou mo ha fakakaukau kei foʻou—hangē pē ko hono maʻu ʻe he himí ʻa e pōpoaki tatau ka ʻi ha tuʻunga fasi kehe. Pea ʻe ʻomi kiate au ha uiuiʻi foʻou ke feʻunga mo au. ʻE tokoni ʻa e liliu ko ʻení ke u tupulaki ai ʻi ha ngaahi founga naʻe taʻeʻamanekina kiate au kapau naʻá ku nofo atu ai pē ʻi he tuʻunga motuʻa tatau.

Naʻá ku ʻilo maʻu pē ʻoku tāpuekina ʻe he ongoongoleleí mo e faʻunga ʻo e Siasí ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻi ha ngaahi founga lahi ʻaupito. ʻOku tau ako ke taki pea mo muimui foki, pea ko e founga ʻo e ako ko ʻení ʻoku toutou hoko ia ʻi heʻetau moʻuí. Ka naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he houalotu sākalamēniti ko iá kapau te tau fanongo maʻu pē ki he Laumālié, te tau fakatokangaʻi ʻi he liliu kotoa pē ʻa e fakaofo ʻo e pau ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú.

Faitaaʻi ʻe John Luke