2010
Tupu Hake ki he ʻEikí
Fēpueli 2010


Naʻá Nau Lea Kiate Kitautolu

Tupu Hake ki he ʻEikí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli 2008. Ke maʻu hono kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he http://web.byui.edu/DevotionalsandSpeeches.

ʻĪmisi
Kathleen H. Hughes

Lolotonga haʻaku toe lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ne u aʻu ai ki ha vahe ʻi he tohi ʻa Hilamaní ʻa ia ʻoku tau fuofua ʻilo ai ʻa e ngaahi foha ʻo Hilamaní: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ne maʻu ʻa e foha ʻe toko ua. Naʻá ne foaki kiate ia naʻe lahí ʻa e hingoa ko Nīfai, pea kiate ia naʻe siʻí ʻa e hingoa ko Līhai. Pea naʻá na kamata ke tupu hake ki he ʻEikí” (Hilamani 3:21; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí).

Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e tutupu hake ʻa e ongo fānau tangatá ni ʻo fuʻu tangata ʻo iloʻi, ʻofa pea mo tauhi ki he ʻEikí, ka naʻá na tuʻu maʻu ʻi he hala ko iá ʻi heʻena moʻuí kotoa. Ko e foʻi fakakaukaú ʻeni—ʻa e tuʻu maʻu mo e kātaki ko ʻení—ʻoku fie fakatefito ai ʻeku leá.

Tatau ai pē kapau ko e ʻuluaki toʻu tangata koe ʻi ho fāmilí kuó ke tali ʻa e ongoongoleleí, ka ʻoku ou fakakaukauloto atu ki haʻo tupu hake mo ha ngaahi ongo fakaʻānaua fakalaumālie. Ko kitautolú kotoa, ʻi he taimí ni pe ʻi ʻamuiange, ʻoku tau tupu hake ʻo mavahe mei he ngaahi feituʻu naʻá ne lehilehiʻi mo tauhi kitautolú. Naʻá ku nofo ʻi ʻapi lolotonga ʻeku ako he ʻunivēsití, ka naʻe toki kamata ke u tupu ʻo fakapotopoto mo moʻui ʻiate au pē ʻi he taimi naʻá ku kamata faiako aí pea hiki mo ʻeku ongomātuʻá.

Ko e taimi ʻo e liliú ko e meʻa mahuʻinga ia ʻi heʻetau tukupā ki he ongoongoleleí. ʻOku foaki ʻe he māmaní ha ngaahi fakatauele ʻoku mataʻāʻā mo toe fūfūnaki fakatouʻosi. ʻOku fie maʻu maʻu pē ke tau fehuʻi pe ko e hā ʻoku tau fai ki hotau laumālié. ʻOku lehilehiʻi koā ʻa e anga fakalangi ʻoku ʻiate kitautolú, pe ʻoku taʻofi ʻe heʻetau ngaahi angafaí ʻa e Laumālié mei heʻene hoko ko e tefitoʻi mālohi ʻi heʻetau moʻuí?

ʻOku ʻikai fuʻu fie maʻu ha ngāue lahi ia pe taimi lahi ke tau moʻui taʻe-angatonu ai, ʻi heʻetau vakai atu ko ia ki he meʻa naʻe hoko ki he kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ngaahi ʻuluaki vahe ʻo e tohi 3 Nīfaí, ʻoku tau ʻilo ai ko e kakai Nīfaí, ʻi he konga lahi, naʻa nau anga kākā; ko e kakai Leimaná, ʻa ē ne hoko ko ha falukunga kakai naʻe angatonu lahi angé, naʻa nau toe hinga mo kinautolu foki. ʻOku lekooti ai ʻe Molomona ʻo pehē:

“Naʻe tokolahi ʻenau fānau ʻa ia naʻe tupu hake ʻo nau fakaʻau ke lahi honau taʻú, ʻo nau fai ʻenau fakakaukau ʻanautolu pē, pea naʻe tohoakiʻi atu ʻa kinautolu. …

“Pea naʻe pehē hono fakamamahiʻi foki ʻo e kau Leimaná, pea naʻe fakaʻau ke nau fakaʻauʻau hifo ʻi heʻenau tuí mo ʻenau māʻoniʻoní, ko e tupu ʻi he fai angahala ʻa e toʻu tangata tupu haké” (3 Nīfai 1:29–30; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kuo pau ke tau tuʻu mateuteu koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau “fai ʻetau fakakaukau ʻatautolú pē.” Ko ha kupuʻi lea mālie ia. ʻOku ʻuhinga kiate au naʻa nau muʻaki tokanga pē kiate kinautolu mo fakahōhōloto ʻi he ngaahi holi naʻe ʻosi fakatokanga ange ʻa e kau palōfitá ke nau fakaʻehiʻehi mei aí. Naʻa nau fakavaivai ki he ngaahi fakatauele mo e tohoaki ʻa Sētané. ʻE ʻi ai pē ha taimi ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau taki taha fai ai ha fili ke piki ki heʻetau tuí pe ke “fakaʻauʻau hifo ʻi he taʻetuí” pe ke “angatuʻu fakahāhā ki he ongoongolelei ʻa Kalaisí” (4 Nīfai 1:38).

Pehē ange mai ne u lava ke talaatu ʻoku ʻi ai ha founga tā tuʻo taha pē ke tau fakapapauʻi ai he ʻikai ke tau tō ʻo moʻulaloa ki he ngaahi fakatauele ko ʻení, ka ʻoku ʻikai. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha sīpinga, kapau te tau muimui ai, te ne lava ke fakapapauʻi ko e taimi pē te tau fili ai ʻa e palani ʻa e Tamaí, te tau lava leva ʻo nofo malu; te tau lava ʻo tuʻu maʻu.

ʻI he tohi 4 Nīfaí ʻoku tau ʻilo ai fekauʻaki mo kinautolu naʻe tuʻu maʻu moʻoní pea tupulaki ʻenau fakamoʻoní. Naʻa nau “fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea ʻi heʻenau faʻa fakataha ke lotu mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí” (4 Nīfai 1:12). ʻOku hoko leva ʻa e lotú mo e ʻaukaí ko e ongo ʻuluaki konga ʻo e sīpinga ko ʻení. Kiate au, ko e taha ʻo e ngaahi konga fakanonga mo mahino taha ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e faingamālie pea mo e tāpuaki ko ia ke lotú. ʻOku tuʻo lahi haʻatau ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo lea ʻaki ʻetau ngaahi lotú, kae hangē ko hono akoʻi ʻe ʻAmuleki ʻi he tohi ʻa ʻAlamā 34:27, te tau lava pē ke tuku hotau lotó ke “ ʻunuʻunu atu maʻu ai pē …. ʻi he lotu.”

ʻI he fetakinima ʻa e ʻaukaí mo e lotu lahí, ʻoku maʻu leva ʻa e mālohi ke ueʻi ʻa e langí ʻi ha ngaahi founga fakahangatonu mo lahi fau. ʻE lava ʻe he ʻaukaí he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻo fakafoʻou ʻa e moʻui leleí pea maʻu mo ha ivi ki he ngaahi sino kuo fakavaivaiʻi ʻe he mahamahakí; te ne lava he taimi ʻe niʻihi ke fakaava ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e lotó ke nau fai ha tokoni ki he fakafoʻituitui ʻoku masivá; te ne lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo ʻai ke ngata ha toʻu laʻalaʻā mo ha ngaahi honge. Pea ʻe lava maʻu pē ʻe he ʻaukaí ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá—ʻa e nonga ko ia ke ʻilo ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo mahino kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi fie maʻú mo hotau lotó.

Ko e konga hono hoko ʻo e sīpingá, ko ʻenau faʻa fakataha “ke lotu mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí.” ʻI ha ngaahi feituʻu lahi, ʻoku fuʻu faingataʻa ke ō ki he lotú pea ʻoku fie maʻu ai ha feilaulau lahi he taimí mo e maʻuʻanga tokoní. Ka ʻi he taimi tatau pē ʻi he funga ʻo māmaní, ʻoku laui miliona ai ha Kāingalotu faivelenga ʻoku nau fakahoko ia he Sāpate kotoa pē.

ʻOku ou fie tānaki atu ha meʻa ʻe taha ki he sīpingá ni—ko ha meʻa ʻoku ou tui te ne lava ʻo fai ha meʻa lahi ke pukepuke kitautolu ʻi he ʻātakai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou ʻuhinga ki he temipalé. Hangē ko ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití he uike kotoa pē ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e ʻEikí, ʻoku pehē pē mo hono fakamanatu mai ʻe heʻetau kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi fuakavá pea mo ne fakaivia kitautolu ʻi hotau mālohi ke ikunaʻi ʻa e kovi ʻo e māmani ko ʻení.

Ko e lotú mo e ʻaukaí, faʻa fakataha ke lotu mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ō ki he temipalé, pea mo e ako ʻo e folofolá (ʻamanaki pē ʻoku ʻikai ngalo)—ko e ngaahi sīpinga ʻeni te tau lava ai pea totonu ke tau muimui ai kapau ʻoku tau fie maʻu ke tau tuʻu maʻu mo taʻe-ueʻia mo tupu hake ki he ʻEikí.

Faitaá © Busath.com; tā fakatātaaʻi ʻe Scott Greer