2018
Faatumauina o le Faatuatua i le Faaaunuua
Iulai 2018


Faatumauina o le Faatuatua i le Faaaunuua

Ina ua tuua e taua, faama’i, po o isi tulaga nei tagata o le Ekalesia na o i latou i o latou atunuu, o le auala lenei sa latou tumau ai i le faatuatua.

O le toatele o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i nei aso e tapuai i uarota ma paranesi, lea e mafai ona latou “potopoto soo … e anapopogi ma tatalo, ma talatalanoa o le tasi i le tasi e uiga i le uelefea o o latou agaga” (Moronae 6:5). Ae o Moronae, le perofeta na tusia na upu, sa faia nisi o le tele o ana galuega tumau a o tuua na o ia o se soo ina ua mavae le faafanoga o lona nuu.

I le talafaasolopito atoa lava o le Ekalesia, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai na tumau i le faatuatua na o i latou ina ua tuua i latou i tulaga faaaunuua. O nisi, e pei o Moronae, na soifua lava i o latou aso o ni molimau ma faataitaiga mo tupulaga o lumanai. O isi na soifua ia vaai i se aso e mafai ona latou toe faasoa atu ai lo latou faatuatua.

Tatalo mo Tausaga mo Lenei Aso

Ata
Františka Brodilová

Ata na tusia e Ken Spencer

Sa auai Františka Brodilová i le Ekalesia i Viena i le 1913—e tasi le tausaga a o lei amata le Taua 1 o le Lalolagi—ma sa lei i ai se fesootaiga ma isi tagata o le Ekalesia seia oo i le 1929.

Ata o Františka Vesela Brodilová mai faaaloaloaga a le Visual Resources Library

Sa fai si faigata ona muaivaaia e Františka Brodilová le matafaioi o le a ia faia i le talafaasolopito o le Ekalesia ina ua tu’itu’i atu se faifeautalai i lona faitotoa i Viena i le 1913. O le tausaga ina ua mavae lona liliu mai, sa aafia ai le Malo o Austro-Hungarian i le Taua 1 o le Lalolagi, sa toefoi atu faifeautalai i le fale, ma sa toatele alii o le ekalesia sa valaauina i le auaunaga faamiliteli, ma tuua ai Františka ma nai isi tuafafine e feiloai na o i latou.

O le fesootaiga sili lea na maua e Františka ma tagata o le Ekalesia mo le tele o tausaga. Ina ua mavae le taua, sa folafola atu i le tane a Františka, o František se tofiga i le faigamalo fou a Siekisolovakia. Ina ua la masii atu i Prague, sa na o Františka lava le tagata o le Ekalesia i lea atunuu. Sa maliu František i ni nai masina mulimuli ane, ma tuua ai Františka ma afafine laiti e toalua—Frances ma Jane—e tausi.

I le tuua ai na o ia, sa aoao ai e Františka ona afafine i le talalelei. “Sa tausi a’e a’u i le Ekalesia,” sa faamatala ai e Frances. “O le ekalesia o le matou fale lea!”1 Sa tusi atu foi Františka i taitai o le Ekalesia i Auseteria ina ia tofi atu ni faifeautalai i Siekisolovakia. Sa mumusu taitai o le Ekalesia ona o faifeautalai mulimuli lava i Prague, pe tusa ma le 40 tausaga na muamua atu, sa falepuipui mo le talaiga ona faate’a ese ai lea mai le aai. E ui i le faigamalo fou, ae sa popole pea taitai o le Ekalesia e itiiti lava sina mea ua sui.

I le le popole ai, sa faaauau pea ona tusi atu e Františka ni tusi ma tatalo mo se misiona ina ia faatuina. I le 1928, i le mavae ai ona tuua pea o Františka na o ia lava mo le sefulu tausaga, o Tomasi Pasina (Thomas Biesinger) 83 tausaga le matua—le faifeautalai lava e tasi lea sa talai i Prague i tausaga ua mavae—na toefoi ane. Sa foliga mai o le faaaunuua o le aiga ua faamutaina nei. Peitai, i se taimi puupuu mulimuli ane, o le tulaga faaletonu o le soifua maloloina o Elder Pasina na faamalosia ai o ia e tuua le atunuu.

Sa faalotovaivaia Františka ae sa tonu ia te ia e tusi atu pea i tagata ma taitai o le Ekalesia i nuu mamao. Sa tauia lona faapalepale: i le aso 24 Iulai, 1929, sa taunuu ai Elder John A. Widtsoe (1872–1952) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i Prague faatasi ma se vaega o faifeautalai. I lena afiafi, sa fe’a’ei ai Františka ma le vaega i luga o se mauga e lata ane i le Karlštejn Castle, lea sa faapaia ai e Elder Widtsoe ia Siekisolovakia mo le tala’iina o le talalelei ma faatulaga aloaia ai se misiona. “E toalaiti ni nai tagata e mafai ona iloaina le olioli na matou lagonaina,” sa tusia mulimuli ane ai e Františka. “Sa matou tatalo mo tausaga e tele mo lenei aso.”2

Ata
members in Czechoslovakia with Elder Widtsoe

Sa i ai Františka ina ua faapaia e Elder John A. Widtsoe (i ai la’ua uma i le atulaina ogatotonu) ia Siekisolovakia mo le tala’iina o le talalelei i le 1929.

E toeitiiti lava ono masina o feiloai pea le paranesi i le fale o Františka. Mulimuli ane sa fesoasoani Františka i ona afafine i le faaliliuina o le Tusi a Mamona i le [gagana] Sieki ma faataatia se faavae mo le Ekalesia i le atunuu ua ta’ua nei o Ripapilika o Sieki.

E pei o Františka, e toatele tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na onosaia le faaaunuua. O alii ma tamaitai nei sa i ai faatasi ma uluai tagata na faasoa atua le talalelei ma faataatia le faavae o le Ekalesia i o latou nuu moni, lea sa faatagaina ai isi e faasoa atu mulimuli ane i le faaaumeaina e le Au Paia.

O Le Meaalofa Tumau o le Faatuatua Moni

Ata
Japanese Saints

I le avea ai ma toeaina pulefaamalumalu, sa tauave ai e Fujiya Nara (i le suti uliuli) le tiute mo le faatumauina o le fesootaiga ma tagata o le ekalesia ina ua tapunia le Misiona a Iapani i le 1924.

Ina ua tapunia le Misiona a Iapani i le 1924, sa toatele tagata o le ekalesia na lagona le le mautonu ma le tuulafoaiina. O le taitaiga mo tagata o le ekalesia pe tusa ma le 160 o Iapani na taatia atu lea ia Fujiya Nara, o le toeaina pulefaamalumalu i le atunuu, o lana galuega i auala o nofoaafi na mafai ai ona ia asiasi atu i tagata o le ekalesia na salalau solo. Ina ua le mafai ona ia asiasi atu, sa faatumauina e Fujiya ana fesootaiga e ala i le lolomiina ma le faasalalauina atu o se mekasini na faaulutalaina Shuro (Lau Pama) lea na ia faasoa atu ai savali o le talalelei ma faamalosiau atu ai i le Au Paia i tausaga faigata na sosoo ai.

Ina ua mavae ona aveese e le galuega a Fujiya o ia ma avatu i Manchuria ma le faafuasei ona maliu o le na suitulaga ia te ia o le toeaina pulefaamalumalu i le 1937, sa lei pine ae motusia fesootaiga ma tagata o le ekalesia i Iapani. “E ui sa leai ni fesootaiga ma le Aai o Sate Leki,” sa saunoa ai Fujiya, “… ae sa i ai lava lo matou talitonuga maumaututu o le a toe tatalaina le Ekalesia [iinei].”3

I le taimi o le Taua Lona II o le Lalolagi, sa toefoi atu ai Fujiya i Tokio, lea na ia tala’i atu ai i ona tuaoi ma faatulaga ai ni sauniga a le Aoga Sa i vaiaso taitasi. Ina ua mavae le taua, sa maua ai se Fujiya se tusi na tuu e Edward L. Clissold—o se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa tautua i le militeli a Amerika—sa valaauliaina tagata o le Ekalesia i le atunuu ia faafesootai atu o ia. Sa vave ona asiasi atu Fujiya ia Edward i lona potu o le faletalimalo. Ina ua auai atu Edward i sauniga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i Tokio, sa faate’ia o ia i le oo atu e latalata i le 100 tagata na auai.

“I na mea uma,” sa saunoa mulimuli ane ai Fujiya, “o le meaalofa aupito silisili, ma se meaalofa tumau, o le iloaina lea ma le opomauina o le faatuatua moni—o lona uiga o le iloaina lea o le Tama Faalelagi, o Iesu Keriso ma le Agaga Paia.”4

Atiaeina o le Ekalesia i Hawaii

Ata
Jonathan Napela

O se tasi o uluai tagata liliu mai i Hawaii, sa fesoasoani Jonathan Napela e faaliliu le Tusi a Mamona i le gagana Hawaii.

Ata o Jonathan Napela mai faaaloaloga a le Potutusi o Talafaasolopito a le Ekalesia ma Akaiva

O Jonathan H. Napela o se faamasino faaaloalogiaina tele i le motu o Maui a o lei papatisoina o ia ma lona faletua, o Kiti, i le 1851. Ina ua mavae ona faamalosia Jonathan e faamavae mai lona tofiga o le faamasino ona o lona auai ai i le Ekalesia, sa ia tuuto atu lona malosi e atiae ai le Ekalesia i tagata e tautatala i le gagana Hawaii. Sa aoao e Jonathan le faifeautalai o George Q. Cannon i le gagana, sa fesoasoani e faaliliu le Tusi a Mamona, ma atiae le uluai polokalama mo le aoaoina o faifeautalai i soo se gagana ese.

O se taunuuga, e silia ma le 3,000 tagata moni o Hawaii na auai i le Ekalesia i totonu o le tolu tausaga. “E matua manino lava ia i matou o le ekalesia lenei a le Atua,” sa tusia ai e Jonathan. “E toatele o i ai luga o nei motu ua mauaina se faatuatua malosi e ala i le alofa tunoa o le Atua, e ala ia Iesu Keriso le Alii, ina ia mafai ona mauaina le Agaga Paia.”5

I le 1872, sa maua ai Kiti Napela i le lepela ma sa manaomia ai ona ave i le nofoaga o lepela i Moloka’i. Nai lo le nofo ai faatasi ma le Au Paia, sa aioi atu ai Jonathan i le nofoaga ia taofia ai foi ma ia. “I le taimi puupuu na totoe,” sa ia tusi atu ai i le fono faatonu o le soifua maloloina, “Ou te fia faatasi ma lo’u toalua.”6 Sa taliaina le talosaga, ma avea ai Jonathan ma peresitene o le paranesi i Moloka’i. Sa galulue vavalalata lava Jonathan ma le patele Katoliko i le lotoifale, Patele Tamiano, e auauna atu ia i latou uma na mafatia i le faama’i. Sa i’u ina maliu Jonathan i le lepela na maua ai o ia i le nofoaga.

“Ua Ou Olioli i le Avea ai ma se Meafaigaluega i Aao o le Atua”

Ata
Friedrichs and Hoppe families

Wilhelm Friedrichs (lona lua mai le agavale) ma Emil Hoppe (ogatotonu, laina pito i tua) sa auai i le uluai papatisoga i Atenitina.

O le auaiga o Friedrichs ma Hoppe sa na o le pau ia o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Atenitina ina ua latou masii atu iina mai Siamani i le amataga o le vaitau o le 1920. Sa taumafai Wilhelm Friedrichs ma Emil Hoppe e faasoa atu le talalelei i lo latou atunuu fou, sa tufatufa atu ia tamaitusi ma valaaulia isi e auai i a latou fonotaga. “Ou te faalagolago atoa i lo’u Tama Faalelagi o le a ia auina maia ni uo faamaoni o e o le a taliaina le Talalelei,” sa tusia ai e Wilhelm, “aua ua ou olioli i le avea ai ma se meafaigaluega i aao o le Atua.”7

Peitai, sa i ai ni luitau iloga. Sa nonofo valavala mamao ia aiga ma sa ao ona faimalaga i le lua itula ina ia feiloai faatasi ai. Ona o Emil o se tiakono ma o Wilhelm o se aoao i le Perisitua Arona, sa le mafai ai ona la faatautaia sauniga e pei o le faamanatuga pe tuu atu foi ni faamanuiaga faaleperisitua.

I le 1924, sa fanauina ai e Hildegarde Hoppe se pepe teine, ae sa maliu i le lua masina mulimuli ane. A o faanoanoa o ia, sa fesili ai Hildegarde pe mafai faapefea ona faaaofia le igoa o le pepe i totonu o faamaumauga a le Ekalesia. O se taunuuga, sa amata ona fesootai atu Wilhelm i taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki.

I le tausaga ma le afa mulimuli ane, sa auina atu ai Elder Melvin J. Ballard (1873–1939) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faatasi ma isi faifeautalai ina ia feiloai i le vaega faatupulaia o tagata liliu mai i Buenos Aires. Ina ua latou taunuu atu ia Tesema o le 1925, sa papatisoina e Elder Ballard le toatele o tagata liliu mai ma faatulaga ai se paranesi. I le Aso o le Kerisimasi, sa faapaia ai e Elder Ballard ia Amerika i Saute mo le galuega faafaifeautalai ma faatulaga ai le uluai misiona i le konetineta.

Toe Aumaiga o le Talalelei i Ona Tagata

Ata
Assard and Affoué families

Ina ua feiloai Phillipe ma Annelies Assard (agavale) ma Lucien ma Agathe Affoué i Côte d’Ivoire, sa olioli uma ulugalii e toalua i le iloa sa le i tuua na o i latou i le Ekalesia iina.

Sa atiae e Phillipe ma Annelies Assard se olaga toafimalie i le taimi na tu’itu’i atu ai faifeautalai i le la faitotoa i Köln, Siamani, i le 1980. Sa vave ona la taliaina le talalelei ma lagona le “lofituina i faamanuiaga.” Sa lei pine ae lagona e Phillipe se manao malosi e toe foi atu i lona atunuu moni o Côte d’Ivoire e faasoa atu i ai le talalelei toefuataiina. “O le 1986 la, i le mavae ai o le tele o tatalo ma anapogi ma lo’u toalua,” sa faamatalaina e Phillipe, “sa tonu ai ia te a’u e toe foi atu i Ivory Coast e foai atu mea ua ou maua, e faaleleia ai le toatele o lo’u aiga ma lo’u nuu.”8

A o lei tuua Siamani, sa feutagai Phillipe ma taitai o le Ekalesia. E ui sa leai ni iunite a le Ekalesia i Côte d’Ivoire, ae sa i ai se aofaiga o tagata sa auai i le Ekalesia a o i ai i isi atunuu. Sa tuu atu i le au Assards se lisi o o latou igoa ma mo le tausaga na sosoo ai sa ia tusitusi atu ai ma le filiga i tagata taitoatasi. Na faasolosolo lava, sa toefaamumu e le au Assards aloiafi o le faatuatua i isi ma sa maua ai le faatagaga e amata ona faia ni sauniga i Aso Sa i lo latou fale. Sa sosoo ai ma uarota ma paranesi, ma i le 1997 sa faatu ai le uluai siteki i Côte d’Ivoire.

Faamatalaga

  1. Frances McOmber, i le Ruth McOmber Pratt, “Frantiska Vesela Brodilova,” laupepa e lei lolomiina ma faasalalauina (2009), 18.

  2. Františka Brodilová, in Pratt, “Frantiska Vesela Brodilova,” 25.

  3. Fujiya Nara, i le Lee Benson, “Japanese Member Survives Adversity,” Church News, Feb. 17, 1979, 7.

  4. Fujiya Nara, i le Benson, “Japanese Member Survives Adversity,” 7.

  5. Jonathan Napela, i le “Foreign Correspondence: Sandwich Islands—Minutes of Conference, Makawao, April 1st, 1852,” Deseret News, Nov. 27, 1852, 4.

  6. Jonathan Napela, i le Fred E. Woods, “A Most Influential Mormon Islander: Jonathan Hawaii Napela,” The Hawaiian Journal of History, vol. 42 (2008), 148.

  7. Wilhelm Friedrichs, letter, dated Mar. 5, 1924, Argentine Mission Correspondence, Church History Library.

  8. Robert L. Mercer, “O Paionia i Ivory Coast,” Liahona, Mat. 1999, 19.