2018
O Le Tusi a Mamona na te Suia Olaga
Iulai 2018


O Le Tusi a Mamona na te Suia Olaga

Na atinae e nei tagata liliu mai le faatuatua e ala i le faitauina o le Tusi a Mamona.

Ata
couple reading the Book of Mormon

Ata na tusia e Cody Bell

E moni lava o le Tusi a Mamona o se meaalofa ua faamoemoeina e aumai ai i tatou, o le fanau a le Atua, i se malamalamaaga o le talalelei moni a Iesu Keriso. Ua manatu Enrique Serpa Bustamante, o se tagata o le au paia mai Lima, Peru, o le Tusi a Mamona o ni tusi mai se matua agaalofa: “Na tusia e lo tatou Tama Faalelagi ia ‘tusi’ e ala i perofeta, e tuuina mai ai fautuaga, faamafanafanaga, ma le taitaiga mo lo tatou manuia ma faamanuia ai i tatou i taimi uma. E ese Lona poto i Lana fuafuaga ua Ia silafia ai le auala e tuuina mai ai ia i tatou na tusi o le alofa i le taimi tonu e saunia ai o tatou loto ia malamalama i Ana faamanuiaga ma Lana talalelei.”

O nisi nei o molimau mai nisi o tagata liliu mai i le lalolagi po o le a se mea e uiga i le Tusi a Mamona e tulagaese ia i latou a o latou aoao e uiga i le Ekalesia.

O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso

Ata
Ezekiel Akeh

Sa ou vaai i se kopi o le Tusi a Mamona i le fale o le afafine o lo’u uso i Ibadan, i Nigeria. I le avea ai ma se tagata e fiafia e faitautusi, sa ou fia malamalama ai pe aisea ua fai mai ai le tusi, “o se tasi molimau ia Iesu Keriso,” o lea na ou aveina ai le tusi ma faitau i ai.

O le soaautu “o se tasi molimau ia Iesu Keriso” na matala ai lo’u mafaufau i le ono i ai o se Faaola o le atulaulau nai lo na o se Faaola o tagata Isaraelu, lea sa avea o se popolega tele ia te a’u i lena vaitaimi. O Lana asiasiga ia sa Nifaē ma le faatulagaina o Ana tulafono ma sauniga i na tagata, na ou fia iloa atili ai e uiga i Lana galuega.

O lena soaautu na taitai atu ai a’u e aoao atili e uiga i le Ekalesia. Sa amata ona ou lagonaina le Agaga a o ou usitai i le apoapoaiga o loo tusia i le Tusi a Mamona, e pei o le tatalo ia iloa le upumoni mo a’u lava ia (tagai Moronae 10:4). Ua ou iloa nei o loo soifua lo tatou Faaola ma e alofa ia i tatou uma.

Ezekiel Akeh, Idaho, ISA

1 Nifae 8—Fua “sili ona Suamalie Nai Lo o Mea Uma Sa Ou Tofo Muamua i Ai”

I le 1 Nifae 8:11–12, o loo faamatala ai e Liae le fua o le laau o le ola e “sili ona suamalie, nai lo o mea uma sa ou tofo muamua i ai. … Sa faatumulia loʼu agaga i le olioli tele.” Ina ua ou faitau i nei fuaiupu, sa malosi lo’u lagona o lenei fua sa sili ona faapitoa, ma sa ou manao foi i ai.

Sa ou lagona le malamalama tele ia Liae. Sa ou mafaufau pe ana faapea o au o Liae, ma sa i ai lenei fua, semanu e tutusa ma lagona ma o le a matuai manao lava ia aai ai foi lou aiga. Sa faapitoa le moni o lenei mea mo au ona o ou matua e lei avea ma ni tagata o le Ekalesia; o lea, e tusa lava pe ou te faitau i nei fuaiupu i le taimi lenei, e foliga mai o loo tautala mai i mea o loo i totonu o lou loto.

Sa ou iloaina o lenei fua e faapitoa, ae ou te lei iloaina ua faatusa i le alofa o le Atua ma Lana talalelei. Mulimuli ane, ina ua ou malamalama i le uiga o le fua, sa ou mafaufau i le sa’o lelei o lona faamatalaina mai i tusitusiga paia.

O tusitusiga paia o faamaumauga moni o upumoni mai perofeta ma o loo i ai le afioga a le Atua.

Eun Jin Yeom, Gyeonggi, Korea i Saute

Iakopo 5:74—o se Manao e Auauna Atu i le Atua

Ata
Josef Gutierrez

A o ou aoao e uiga i le Ekalesia, sa ou faitau ai i le Iakopo 5:74. Sa mau ia te au mai lava i le taimi na ou faitau i ai. Sa avea au o se tagata toaga tele o lau ekalesia muamua i lou olaga atoa, ma sa i ai lava e le aunoa se manao e auauna i le Atua. Sa faapea foi ona ou faamoemoe ia i ai se aso ou te aoga ai faafilosofia ma mataupu silisili ina ia mafai ona ou auauna ia te Ia. Ua uma ona pasi au suega ulufale e aoga faafilosofia.

Ae o le a le mafai ona galo ia te au le taimi muamua na ou faitau ai i lena mau. Ou te manatua o le po ina ua uma ona ou auai mo le taimi muamua i se sauniga a le Ekalesia o le AAG. I le taimi o se tasi o malologa i le va o vasega, sa ou vaaia ai i luga o le laupapa puletini le faaaliga na maua e Peresitene Thomas S. Monson e faatatau i le tuuina i lalo o tausaga o faifeautalai.

Ina ua ou faitau i le Iakopo 5:74 i lena po, sa ou iloa sa ao ona ou auauna atu i le Atua. Ma i se isi tulaga, o le vaavaai atu i faifeautalai—i na alii talavou e toalua o e sa tutusa o matou matutua—o tuuina atu o laua ola mo Ia, na ou iloa ai, o le auala lenei e mafai ona ou faia ai faapea. O le po ao lumanai lena sauniga a le Ekalesia, sa ou filifili ai e papatiso. O le po ina ua maea le sauniga, sa ou filifili ai ou te alu i se misiona. Sa ou toe foi mai i le aiga ma le mamalu ina ua maea ona ou auauna atu i tagata matagofie o le Misiona a Filipaina Cebu Sasae.

Josef Gutierrez, Batangas, Filipaina

O Le Tusi a Enosa—Faamagaloga mo Agasala

Ata
Jennifer Andreski

O le taimi muamua na ou faitau ai i le Tusi a Mamona, sa ou le iloa po o fea e amata ai. Sa ou tauivi ma le faamagaloga, ae maise lava i le faamagaloina o au lava ma le iloa pe sa ou agavaa mo le faamagaloina. Sa fai mai se tasi o tamaitai faifeautalai o le a ou maua le tali i tusitusiga paia, ma afai ou te lei iloa le mea e amata ai, e tatau ona ou tatalo e uiga i ai ma o le a i ai iina mau na ou manaomia. Sa tonu ia te au e suesue solo ma faitau i le mea na ou taofi ai—o le tusi a Enosa, fuaiupu e 4–6. Sa ou iloaina e moni le Tusi a Mamona i lena lava taimi ina ua uma ona ou faitau i ai.

Jennifer Andreski, Kalefonia, ISA

Mosaea 27—O Le Avanoa e Suia ai

Ata
Maria Gracia Henrique Gonzalez

Ina ua ou faitau muamua lava i le Tusi a Mamona, o le vaega o le Tusi a Mamona sa sili ona ou fiafia i ai o le Mosaea ina ua teena e le atalii o Alema le Ekalesia ae taumafai e faaleaga. Ae sa i ai se suiga tele ia te ia—sa ia lagona le Agaga Paia ma sa suia o ia i se tagata talitonu. E ese lou fiafia i lena mea ona o le avanoa e sui ai e tatau ona tuuina atu i tagata uma.

Maria Gracia Henrique Gonzalez, Maule, Chile

Mosaea 27:28–29—Fiafia ma le Togiolaina

I le avea ai ma se tagata fou o le ekalesia, sa faagaeetia lava a’u i le Mosaea 27:28–29. Sa ou—ma o loo ou—matuai faafetai tele ona sa alofa mutimutivale le Alii ia te au ma togiolaina au mai se olaga o agasala. Ae ou te lei papatiso, sa ou faapea sa ou fiafia, ae e leai se mea e mafai ona faatusalia i le fiafia na ou lagonaina i le taimi lava na ou taliaina ai le talalelei toefuataiina. E lei i ai se taimi na ou lagonaina ai le matuai to’a ma le matuai mautinoa e faapea o loo teuina se lumanai susulu [mo au].

Ina ua uma ona [ou] talia le valaaulia a Alema e “o mai ma ia papatiso i le salamo, ina ia avea foi outou ma e mafai ona aai i le fua o le laau o le ola” (Alema 5:62), sa ou oo foi i lea lava faamafanafanaga ma le laveaiga toafilemu e tasi e pei o Alema le Itiiti ina ua ia tusia: “Sa ou i ai i se lua loloto sili ona pogisa; ae o lenei ua ou vaaia le malamalama ofoofogia o le Atua. Sa puapuagatia loʼu agaga i le mafatia e faavavau, ae ua seʼia ese aʼu, ma ua lē toe tiga loʼu agaga.” (Mosaea 27:29). O lenei fuaitau sa fesoasoani ou te malamalama ai o lau amataga fou i le olaga ma lou fiafia fou ua maua sa faavaeina i luga o le taliaina o Iesu Keriso o lou Faaola ma lou Togiola. O lenei ua le gata mai lou loto faafetai ona na totogi e lou Faaola le tau o le faamasinotonu ma mafai ai ona ou lagonaina pea lava pea lena alofa togiola e tasi i taimi uma ou te salamo ai.

Marie-Chantal Hogue, Onetario, Kanata

O Lena Tama’i Tusi Lanu Moana

Ata
Venu Bhaskar Nakka

Sa ou ola a’e i Initia, lea sa ou feiloai ai i faifeautalai ma faato’a auai ai i le ekalesia. O lena Aso Sa o le Aso Sa o le Eseta. Ona o la’u taimi faigaluega, sa ou tuai mai ai i le lotu ma auai ai i se vasega a le autalavou i le Aoga Sa, lea sa aoao ai e se tasi o faifeautalai le lesona. Sa ia sii maia ni mau mai se tusi lanu moana lea ou te lei vaai muamua lava i ai ae sa foliga mai e pei o le Tusi Paia. A o ia aoao mai, sa ou lagonaina se lagona malosi i lo’u loto ma sa iloa ai sa tatau foi ona ou mauaina lenei tusi.

Sa ou alu atu sa’o lava ia te ia ina ua uma le vasega ma fai atu ia te ia, “Ou te manaomia lena tusi.” Talu ai o le tusi lea o ana lava seti o tusitusiga paia, sa le mafai ai ona ia tuu maia ia te a’u, ae sa ia faatagaina a’u e tilotilo i ai ma tagotago i ai. Sa mafai ona ou vaai i upu auro o lolomiina i le pito i luma: “O Le Tusi a Mamona.” Sa ou toe mauaina foi lea lava lagona e tasi ou te manaomiaina le tusi mo a’u lava ia. Sa ave e le faifeautalai lo’u tuatusi ma folafola mai na te aumaia se tusi mo a’u. Ma le mautinoa lava, sa o mai faifeautalai i lo’u fale mulimuli ane ma tuu mai ia te a’u la’u lava kopi o le Tusi a Mamona. Ona la amata lea ona aoao a’u i lesona.

I lena tausaga, sa aumai ai e le Eseta se faamanuiaga le matalitonuina i lo’u olaga: le Tusi a Mamona. O lena tama’i tusi lanu moana sa aumaia se agaga o le ola i totonu o lo’u olaga, ma sa ou faafetai ai na ou maua le avanoa e aoao ai mai [le tusi].

Venu Bhaskar Nakka, Kalefonia, ISA