Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: O Le Valaauga Mamalu o Matua


Mataupu 16

O Le Valaauga Mamalu o Matua

Ia puipui a outou fanau. Taitai i latou … e ala i faataitaiga a se tama agalelei ma se tina alofa.1

Folasaga

E masani lava ona faailoa mai e Peresitene Tavita O. MaKei lona talisapaiaina o ona matua ma a la’ua faatosinaga i lona olaga: “O [lou tama] sa ou aoao mai ai ia lesona o le galue ma le tapuai e faatatau i gaoioiga faaleagaga ma le aoga faapea foi i mea faaletino e manaomia i lena lava taimi. Po o le a lava le tiute e tuuina mai, po o le a lava le galuega, e tatau lava ona matou faia ma e matou te faia foi le mea sili matou te mafaia.

“O faataitaiga matagofie a lou tina ua faapea foi ona tumau pea ia te au—o lona agamalu ma le onosai ma le faamaoni.”2

Na faapena foi ona i ai ia Peresitene MaKei se faatosinaga mamana o se tama agaalofa. Ao laitiiti lava se tasi o ona atalii o Tavita Lawrence, sa la o ma lona tama i se taavale solofanua. Sa faamatalaina mulimuli ane e Tavita Lawrence “Sa ma sopoia se vaitafe na pa i le taimi o le matagi, ma maua ai ma’ua i tafega tetele ona o timuga. Sa ou faapea ua oo mai le iuga o le lalolagi, ma na amata ona ou tagi. Na sii au e lou tama i luga o ona vae ma fusi au i le po atoa seia oo ina laveaiina i maua i le taeao. E faigata tele ona le usitai i se tagata e alofa ia te oe ma tuu atu ona lima e opo ai oe.”3

E manatuaina e Tavita Lawrence sa faamanino atu e Tavita O. ma Ema Ray MaKei, i le la fanau o laua faamoemoega, ma i le avea ai o i laua ma matua, “sa matua pulea lelei i la’ua, ma sa le mafai ai lava ona matou fenumiai aua matou te le i vaaia ni a la’ua amioga e ese mai i le auala e tatau ona matou amio ai. … O faamoemoega o o matou matua na saunia ai le ala mo i matou e mulimuli ai, ma o lo matou alolofa ia i laua na matou maua ai se naunautaiga malosi e uia lena lava ala. Sa matou aoao e alolofa ia i laua aua sa muai ona laua alolofa faapelepele le tasi i le tasi ma i matou foi.”4

O le faataitaiga ma le apoapoaiga a Peresitene MaKei i matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua faaalia ai lona malamalama i o latou aafiaga taua ma atagia mai ai lona talitonuga maumaututu “e leai se isi tulaga manuia po o se manumalo e mafai ona suia ai le toilalo i totonu o le aiga.”5

O Aoaoga a Tavita O. MaKei

Ua i ai i matua se matafaioi paia o le tausia ma le taitaiina o a latou fanau.

O se pepe meamea fou o le mea aupito sili lea ona vaivai i le lalolagi. E taua tele le tausiga ma le puipuiga faamatua mo lona manuia, faapea foi ma lona tuputupu ae. … O a tatou meatotino aupito sili ona taua, o a tatou oa i le faavavau, o a tatou fanau ia. O nei mea taua e tatau ona avatu i ai la tatou tausiga aupito maualuga ma le taitaiga i taimi uma lava. …

O le aumaia o fanau i le lalolagi ua aumai ai foi ia matafaioi maoae ma ua tatalaina ai se vaaiga i le faamoemoega mamalu o le olaga, ua ta’ua o se faiga faapaaga ma le Atua “ina ia faataunuuina le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau.” (Mose 1:39.)6

O loo faamoemoe mai le Tama o tagata soifua uma, i matua e fai ma ona sui, e fesoasoani ia te ia i le vaavaaia ma le taitaiina o tagata soifua ma agaga e lei faitino. O le tofiga aupito maualuga lena ua tuuina mai e le Alii i le tagata.7

O le tulaga faamatua … e tatau ona umia o se matafaioi paia. O loo i ai se mea i le taele o le agaga o le tagata lea e inoino i le le faia o tulaga faamatua. Ua totoina e le Atua i le taele o loto o matua le upumoni e faapea, e le mafai ona latou lafoaiina ia le matafaioi o le puipuia o le tulaga faatamaitiiti ma le talavou e aunoa ma ni taunuuga.

E foliga mai o loo faatupulaia le tulaga lea o le aveese mai o le tiutetauave lenei mai le aiga ae avatu i faalapotopotoga i fafo atu e pei o aoga ma le ekalesia. E ui lava la ina e taua tele nei faalapotopotoga e pei ona ta’ua, ae le mafai lava ona suia ai le taua o le faatosinaga a le tama ma le tina. O le aoao atu e le aunoa, o le mataala ma le vaavaai lelei, o le faaaumea ma le leoleoina o a tatou lava fanau o mea ia e taua e maopoopo ai ma lelei o tatou aiga.8

O le musumusuga a le Atua o loo vaaia i le manaomia lea e le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faamaopoopo o latou aiga ma ia aoaoina a latou fanau i mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso. “O le a latou aoao atu foi ia latou fanau ia tatalo, ma ia savavali tonu i luma o le Alii.” O lenei poloaiga mai le Alii, ua tuuina mai ia i tatou i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, vaega e 68, fuaiupu e 28, ua le toe i ai ai se fesili e tusa ai ma le matafaioi a matua i le aoaoina o a latou fanau—o se matafaioi ua tuuina atu soo e tauave e le Ekalesia, o aoga lautele, ma ofisa o le tulafono.9

E tolu vaega latou te tauaveina le matafaioi o le aoaoina o fanau: Muamua, o le aiga; lona lua, o le Ekalesia; lona tolu, o le malo. O le vaega aupito sili ona taua o nei vaega, o le aiga. E ala mai i se poloaiga paia, ua tuuina mai ai e le Alii i luga o matua le matafaioi, muamua ia aoao atu ia aoaoga faavae o le salamo; lona lua, faatuatua ia Keriso, o le Alo o le Atua soifua; lona tolu, o le papatisoina ma le faamauina; lona fa, ia aoao fanau ia tatalo, lona lima, ia aoao fanau ia savavali ma le tonu i luma o le Alii [tagai MFF 68:25–28]. O matua o e lafoaia lea matafaioi, o le a tali atu mo agasala o le faatalale.10

O le faatuatuaga sili e mafai ona oo mai i se alii ma se tamaitai, o le tuu atu lea i la laua tausiga o le ola o se tamaitiiti laitiiti. Afai ua le totogia e se tasi se tupe na tuuina atu i ai, pe o ia o se faletupe, faamasinoga, po o se tagata o le malo, o le a molia o ia ma atonu o le a auina atu ai o ia i le falepuipui. Afai sa faatuatuaina se tagata i se mea faalilolilo a le malo, a ua ia faailoa atu lena mea faalilolilo, ma faalataina lona atunuu, ua ta’ua lena tagata o le faalata. O le a la se finagalo o le Alii i nei matua, o e talu ai ona o lo latou faatamala po o lo latou naunau atoatoa e faamalie lo latou manatu faapito, ma ua le tausia faalelei ai a latou fanau, ma ua faamaonia lo latou le faamaoni i le faatuatuaga tele ua tuuina mai i le tagata soifua? Na tali mai le Alii ma fetalai mai: “ … o le a pau lea agasala i matua.” (MFF 68:25.)11

E leai se mea e le tumau i le aiga o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E leai se elemene o ni mea e le tumau i sootaga faaleaiga. I tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le aiga o le iunite faavae lea o le lalolagi, ma o le tulaga faamatua e pito atu i le tulaga faale-Atua. O le mea lilo i le avea ma tagatanuu lelei o loo taoto lea i totonu o le aiga. O le mea lilo i le faatupuina o le faatuatua i le Atua, faatuatua i lona Alo, le Togiola o le lalolagi, faatuatua i le faatulagaina o le Ekalesia, e taoto foi lea i totonu o le aiga. O iina o loo tutotonu ai. Ua tuuina mai e le Atua i luga o matua le matafaioi o le tuuina o nei mataupu faavae i totonu o mafaufau o fanau. O a tatou aoga, o a tatou faapotopotoga faale-Ekalesia, ma nisi o aoaoga lautele aoga, o ni fesoasoani uma ia i le fausiaina ma le taitaiiga o le autalavou, ae e leai ma se tasi o nei mea—e ui lava i lo latou maoae ma taua i olaga o a tatou talavou—e mafai ona suitulaga i le mausali ma le faatosinaga a matua i totonu o le aiga.12

E mafai ona faia e tina se faatosinaga malosi mo le lelei i a latou fanau.

O se tasi o mea e aupito sili ona manaomia i le lalolagi i aso nei, o le tulaga faatina atamai ma le magafagafa. …

O le tulaga faatina o se faatosinaga aupito sili lea mo le lelei po o le leaga foi o le olaga o le tagata. O foliga o se tina o le uluai ata lea e oomiina i luga o itulau e lei faaaogaina o mafaufau o se tamaitiiti laitiiti. O lana milimili e muai faaosofia ai se lagona o le malu puipuia; o lana kisi e muai iloa ai le alofa; ma o ona lagona ootia ma le malu, o le uluai faamautinoaga lea o loo i ai le alofa i le lalolagi.13

O le valaauga e aupito sili ona tamalii i le lalolagi o le avea ma se tina. O le tulaga moni faatina, o le faatufugaga aupito i matagofie lea o faatufugaga uma lava, o le matata aupito maoae o matata uma. O se tamaitai na te mafai ona valiina se ata e aupito i tulaga ese, pe na te mafaia foi ona tusia se tusi o le a tosina i ai le faitau miliona [o tagata], e alagatatau i ai le faamemelo ma le faamalo a tagata; ae o se tamaitai na te faafaileleina ma le manuia se aiga ola maloloina, o ni atalii ma ni afafine lalelei, o o latou agaga ola pea o le a aumaia ai se aafiaga i le tele o tausaga pe a faaleagaina le tele o ata tusi, pe a pala pe faaumatia foi ia tusi ma faatagata, e tatau i ai le faamamaluga maualuga lea e mafai ona tuuina atu i ai e tagata, ma faamanuiaga silisili a le Atua.14

E totoina e tina ia fatu i le taimi o laiti le fanau ma o le a faapea ona iloa ai se seleselega maoae i le olaga pe a oo ina matutua. O se tina o le na te tuuina i totonu o loto o lana fanau le faaaloalo o le tasi i le isi, ma le alofa i le tulaga faatina ma le faatama, ua ia tuuina atu se auaunaga maoae i le Ekalesia ma tagata lautele uma lava. O fanau mai na ituaiga o aiga e o atu i le lalolagi o ni tagatanuu lelei—o ni tagatanuu o le a tuuina atu le auaunaga lea na tuuina atu e o latou matua, e tauina ai taua sa faapea ona tauina e o latou tama ma tina. …

O le tulaga faatina o le mea lea e tasi i le lalolagi atoa ua aupito sili ona faaalia ai uiga ua tuuina mai e le Atua o le foafoa ma le ositaulaga. E ui lava ina e aveina atu ai le fafine seia toetoe lava ina oti ai, ae o le tulaga faatina foi e taitaiina atu ai o ia i le totonugalemu o vaipuna o le ola, ma avea ai o ia ma soatau a le Foafoa i le faaeeina atu o le ola faitino i agaga faavavau.

E amata mai lava i tausaga uma o le avea ma se pepe, tamaitiiti, ma le talavou, ioe, e tusa lava pe ua avea ana lava fanau teine ma ni tina, ma avea ana fanau tama ma ni tama, e ositaulaga pea ma le agalelei ma le alofa le tina mo i latou i ona taimi, o ana faamafanafanaga, o mea e fiafia i ai, o ona taimi malolo na te manaomia ma faafiafiaga, ma afai foi e tatau ai, o lona ola maloloina e oo lava i lona ola. E leai se gagana e mafai ona faamatalaina le mana ma le matagofie ma le toa o le alofa o se tina. …

… O loo i ai faatasi ma a’u lava oa sili ona taua lo’u manatua pea o tatalo a Tina i tafatafa o le moega, o lona pai mai ma le alofa ao ia faaafuina i maua ma lo’u uso, ma sogi mai ma le alofa e faamanuia mai le po. O taimi na o ma laiti ma faatamaiti sa ma le iloa ona talisapaiaina atoa lena alofa, ae na ma iloa lelei lava le alofa tele o Tina ia i maua.

O lenei iloaina o le alofa o Tina, faatasi ai ma le faamaoni i aoaoga a se tama o faataitaiga, na faapea ona ou liliuese mai ai i ala o faaosoosoga, i le sili atu ma le faatasi i taimi o le osooso ae o lo’u talavou.15

E leai se galuega e sili atu ona mamalu i lenei lalolagi e mafai ona faia e soo se tina, nai lo le faafaileleina ma le alofa o fanau ua faamanuiaina ai o ia e le Atua. O lona tiute lena.16

E tatau i tama ona tutu malosi i le tausiaina o a latou fanau.

O se tasi afiafi pe tusa o le ta o le lima, na tietie atu ai i se taavale ni alii se toafa i le Magaala Autu [i le Aai o Sate Leki, Iuta]. E lei leva lava ona tea atu ma le Magaala Muamua i Saute, ae latou faalogoina loa si leo faanoanoa itiiti, “Papa! Papa! Papa! faatali.” O lona tama sa aveina le taavale, ma sa matauina lelei i lana faalogo le leo o lona atalii. Sa ia taofi tutuina le taavale. A o autilo atu nei alii i fafo, sa latou vaaia ai le tamoe mai i fafo mai lena tumutumu o tagata, se tamaitiiti e iva tausaga, ua matuai sela lava, ma ua tau le manava, ma le tagi, ona o lona taumafai e tuli mai le taavale. …

Na faapea atu le tama, “Aisea, o fea sa e i ai, atalii?”

“Ua ou fiu e sue oe.”

“Pe sa e alu ese mai le nofoaga sa ta tuutala ta te fetaui ai?”

“Ioe, sa ou alu e sue po o fea o e i ai.”

O le malamalama o le tamaitiiti, la te fetaui i luma o le Tapeneko. Ae o le uiga moni o le tala a tama, la te fetaui ma le tamaitiiti i le faatausiusiuga o le auala. O le le femalamalamaa’i na mafua ai ona alu ese mai le atalii mai lona tama, ma oo atu ai le tamaitiiti laitiiti i le lotolotoi o le tumutumu o tagata, e aunoa ma se puipuiga.

Ou te talitonu ua faaalia mai i lena mea le leo o le lapataiga lea sa masani ona faalogoina. Tama, pe o i ai ea se feeseeseaiga i lo outou va ma ou atalii? Pe o i ai se tasi o i latou o feseta’i i le totonugalemu o faigata o le olaga, ua siomia i soo se ituaiga o faaosoosoga, ma o loo e faamoemoe lua te fetaui i se nofoaga tusia na te le o iloaina? Atonu o le a le mafai ona ia alu ese mai na faigata ma alaga mai, “Tama, Tama!” ae afai foi e alaga mai, atonu o le a tutuli ou taliga i lena valaau, ona o le uai atu o lou mafaufau i mea o le olaga. Ma o le a e faataalise ese atu ai ae tuua o ia i le totonugalemu o le leaga, e saili atu e ia lava lona auala i le fale. Ia outou o atu faatasi ma ou atalii i lenei auala o le olaga, ina ia mafai ona outou faatasi ma i latou i lena aiga e faavavau o loo faapea ona i ai le filemu ma le fiafia e faavavau.17

O le tama, talu ai o ona tiute faalegaluega po o tiute faaupufai, po o tiute faalauaitele, ua le mafai ai ona la fefaasoaai ma lona toalua i matafaioi o le tausiaina o ona atalii ma ona afafine, ua le faamaoni o ia i ana tautinoga o le faaipoipoga, o se elemene le manuia lea i se siosiomaga e tatau ona fiafia i le aiga, e ono mafai ona avea lea ma se sao i ni feeseeseaiga ma solitulafono.18

E tatau i matua ona aoao atu ma le alofa ia le usiusitai ma le faaaloalo.

O le faaaloalo ma le usiusitai i le tulafono e tatau ona amata i le aiga. O le mea moni, e le mafai ona tuu atu le tele o le mamafa i luga o le matafaioi o matua ina ia aoao a latou fanau ia faaaloalo i le Atua i mea uma e paia, ma ia faamamalu ma usitai i le tulafono.19

O le usiusitai o le uluai poloaiga lea i le lagi, ma o le tulafono foi i le aiga. E le mafai ona maua le fiafia moni i totonu o le aiga e aunoa ma le usiusitai—o le usitai e maua mai, i le elemene paia o le alofa, ae le o le malosi faaletino. E leai se aiga e aunoa ma le alofa. Atonu e maua sou fale e sili ona matagofie, ae le o i ai lava sou aiga, ma atonu e te nofo i se fale laupapa e ato i palapala, e fola foi i palapala, ae o loo i ai iina se aiga e sili ona fiafia i le lalolagi atoa, pe afai e faatumulia ia totonu o na puipui laupapa e fa i mataupu faavae paia o le alofa, [lea e afua ai] faamanuiaga o lena usiusitai ma tauaogaina ai le olaga.20

E i ai ni manatu e le tapasaina sa talanoaina tele, e uiga i le tuu atu i fanau latou te filifilia e latou lava mea latou te mananao i ai, ma le puipuiga o lo latou tutoatasi. Ua talitonu nisi o nei tagata fai manatu e faapea, e tatau ona faatagaina tamaiti e foia o latou lava faafitauli e aunoa ma se taitaiga mai matua. E i ai se lelei i lenei mea, ae ua tele atu le sese o loo i ai. …

… E tatau ona iloa e le tamaitiiti e i ai le tapulaa o ana gaoioiga, ma o loo i ai ni tuaoi e i tua atu e le mafai ona ia laasia e aunoa ma ni taunuuga. O lenei tulaga e ogatusa ma tulaga o le aiga, e faigofie ona maua e ala i le agalelei, ae ia mausali foi. “Aoao ia i le tama e tusa ma lona ala; a oo ina toeaina lava o ia, e le tea ese ai.” [Tagai Faataoto 22:6.]21

E [manaomia] e talavou ia le taitaiga, faatonuga, ma le taofiga tatau. “Ia fai ma lesona muamua a a outou fanau ia le usiusitai, ma o le lona lua o le mea lava e te finagalo i ai, ” o le saunoaga lena a Benjamin Franklin. … E tatau ona vave iloa e le tamaitiiti, e lei fausia le lalolagi mo na o ia lava; ae o loo i ai sana matafaioi mo isi. …

Ua i ai foi i matua se matafaioi i lenei aoaoga ina ia aua nei faaonoono ia outou fanau [tagai Efeso 6:4]. E tatau ona latou magafagafa ina ia aua nei o latou faaosofia le faalii [o le tamaitiiti] e ala i faamatalaga faatiga loto po o ni tuuaiga e le faavaea. I soo se taimi lava e mafai ai, e tatau ona latou tuuina atu ia faamalosiauga ae le o le tetee po o le otegia.22

O faataitaiga a matua o se malosiaga mamana lea i olaga o le fanau.

O loo i ai se matafaioi i luga o tagata uma, aemaise lava i luga o tama ma tina, ina ia faia ni faataitaiga i fanau ma tupulaga talavou ua tatau i ai faataitaiga. E tatau ona faamaoni matua i le tausiga o tulafono ma le tausiga o le perisitua i totonu o o latou aiga, ina ia mafai ona vaai ma iloa e fanau se faataitaiga lelei.23

O le tiute o matua ma le Ekalesia e le gata ina aoao atu ae ia faapea foi ona faaali atu i tupulaga talavou o le ola ai i le upumoni ma le ola mama e aumaia ai le fiafia ma le olioli, ae o le solia o le ola mama ma tulafono lautele e oo atu ai i le le fiafia, faanoanoa, ma le faalumaina pe a matuia tele.24

O lo tatou tiute i le avea ai ma tagata matutua ma matua [o a tatou fanau] ina ia faatulagaina mo i latou se faataitaiga lelei i totonu o le aiga ma le alalafaga. O la tatou matafaioi le faafiafiaina o a tatou fanau i lo tatou faamaoni i o tatou talitonuga i le talalelei a Iesu Keriso. E le tatau i matua ona aoao atu se mea e uiga i le talalelei ae o fai se isi mea. E maaleale tele lagona o fanau i le le faamaoni.25

O le aiga e tuuina atu i le tamaitiiti lona igoa ma lona tulaga i totonu o le alalafaga. E manao se tamaitiiti ia lelei lona aiga e pei o aiga o ana uo. E manao ina ia mafai ona tusi atu ma le mitamita lona lima i lona tama, ma lagona pea lava pea e ia le faamalosiauga pe a manatu i lona tina.26

E fesoasoani mai le Atua ia i tatou ia tatou tutu atu mo le upumoni—ae sili atu nai lo lena, ia tatou ola ai, ia faataitaia i totonu o o tatou aiga. … E tuuina mai e le Atua ia te oe lena mana ina ia e maua ai lena faatosinaga, ina ia mafai ona ola amiotonu lau fanau seia oo lava i le iuga, e oo lava i le oti pe a alagatatau ai, i le upumoni o le talalelei a Iesu Keriso.27

Ia tatou saga naunau e faavae ni aiga [amiotonu], ia avea ma ni tane ua faaopoopo le agalelei, ia avea ma ni ava e magafagafa atili, ia avea atili ma faataitaiga lelei i a tatou fanau, ia naunau o le a i ai sina tofo itiiti o le lagi i totonu o o tatou aiga i le lalolagi nei.28

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O a matafaioi a matua i le fuafuaga a le Atua “ina ia faataunuu le faaofuina i le tino ola pea ma le ola faavavau” o Ana fanau? (Tagai i itulau 171–73.) E faapefea ona galulue faatasi ia tama ma tina i le matafaioi o le tausiga o fanau i le amiotonu? (Tagai i itulau 173–75.)

  • Aisea e tatau ai i matua ona faamuamua a latou fanau ma aiga? O a ni ituaiga o faatosinaga po o gaoioiga e tauva lava ma le faaaluina faatasi o le taimi ma le aiga? E mafai faapefea e matua ona tausisia pea gaoioiga i fafo mai o le aiga i se vaaiga talafeagai? Aisea e taua ai le aofia uma ai o tagata o le aiga i nei faaiuga?

  • O le a se sootaga faapitoa e tatau ona i ai i le va o se tina ma lana fanau? (Tagai i itulau 173–75.) O a ni auala uiga ese e mafai e tina ona faatosina mai ai a latou fanau mo le lelei?

  • O a ni mea e faia e tama ina ia auai ai ma le malosi i le tausiga o a latou fanau? (Tagai i itulau 173–75.) O a ni faamanuiaga e oo mai i tama ma fanau pe a latou faaaluina faatasi o latou taimi?

  • O a nisi o auala aoga mo matua latou te aoaoina ai fanau ia usiusitai ma faaaloalo? (Tagai i itulau 175–76.) Aisea ua avea ai le alofa ma vaega taua o lenei taumafaiga? O a ni mea e mafai ona fai e matua pe a filifili fanau e le usiusitai ma faalogotata?

  • O le a se aafiaga i fanau pe afai e “aoao e matua se mea e uiga i le talalelei ae ese le mea e o matua fai”? O a ni faataitaiga a matua ua e vaaia ua tosina atu ai fanau i ni tulaga lelei? (Tagai i itulau 177–78.)

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou fesoasoani i tina ua leai ni toalua po o tama foi ua leai ni toalua, o loo taumafai e tausia a latou fanau i le amiotonu?

  • Aisea ua maualuga ai le faatulagaina e le Alii o matafaioi o le avea ma matua, nai lo isi matafaioi? Aisea e taua ai lou malamalama o le aiga o le iunite autu lea o le Ekalesia? O a ni tulaga ua e silafia e tutusa ai aoaoga a Peresitene MaKei e uiga i le aiga ma le tautinoga, “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”?

O Mau e Faatatau I Ai:Kolose 3:20–21; 1 Nifae 1:1; 8:35–38; Enosa 1:1–3; Alema 56:41–48

Faamatalaga

  1. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1967, 97.

  2. Secrets of a Happy Life, tuufaataia e Llewelyn R. MaKei (1960), xii.

  3. Sii mai i le Ioane J Stewart, Remembering the MaKeis (1970), 30.

  4. Tavita Lawrence MaKei, My Father, Tavita O. MaKei (1989), 99; ua fesuiai parakalafa

  5. Sii mai i le J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; Lipoti o le Konafesi, Ape. 1935, 116.

  6. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1954, 8–9.

  7. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1955, 27.

  8. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, 7.

  9. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1966, 107.

  10. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1954, 8.

  11. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1955, 25–26.

  12. Stepping Stones to an Abundant Life, tuufaatasia e Llewelyn R. MaKei (1971), 358.

  13. True to the Faith: From the Sermons and Discourses of Tavita O. MaKei, tuufaatasia e Llewelyn R. MaKei(1966), 167–68.

  14. O Auala i le Fiafia, tuufaatasia e Llewelyn R. MaKei (1957), 116.

  15. Man May Know for Himself: O Aoaoga a Peresitene Tavita O. MaKei, tuufaatasia e Clare Middlemiss (1967), 262–65.

  16. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1951, 81.

  17. Gospel Ideals (1953), 489–90.

  18. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1965, 7.

  19. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1937, 30.

  20. Lipoti o le Konafesi, Iuni 1919, 78.

  21. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1955, 27.

  22. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1959, 73.

  23. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1927, 12.

  24. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1967, 6.

  25. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1960, 120.

  26. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1945, 143.

  27. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, 97.

  28. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1952, 128.

Ata
Mckay family

“Ia tatou saga naunau e faavae ni aiga [amiotonu], …ma ia naunau o le a i ai sina tofo itiiti o le lagi i totonu o o tatou aiga i le lalolagi nei.”