Aoaoga a Peresitene
Mataupu 23: Atiina Ae o se Amio FaaKeriso


Mataupu 23

Atiina Ae o se Amio FaaKeriso

O le popolega autu lava o le tagata i le olaga e le tatau ona faapea o le mauaina o auro, po o le lauiloa, po o oa faaletino. E le tatau ona faapea o le atiina ae o le lototoa faaletino, e le o le malosi foi faaleatamai, ae o lana sini, e pito sili ona maualuga i le olaga, o le atiina ae lea o se amio faa-Keriso.1

Folasaga

Sa malamalama Peresitene Tavita O. MaKei i le taua o le atiina ae o le uiga amiotonu e faataitai i uiga o le Faaola. Sa faaalia lenei uiga i lona soifuaga i luma o tagata i le ma lona soifuaga patino. Sa faapea mai lona atalii o Robert i se tasi taimi e uiga ia te ia, “I o’u tausaga uma lava o feoeoeaiga i le aiga, i le faatoaga, i pisinisi, i le Ekalesia, na te lei faaalia mai lava ia te au i se mea e tasi na faia po o se upu e tasi, e oo lava foi a o koleniina se solofanua ulavale, ma sa oo mai ai sina masalosalo i lo’u mafaufau e tatau lava ona avea o ia ma sa oo lava ina avea ma sui ma perofeta a lo tatou Tama Faalelagi.“2

Sa aoao mai Peresitene MaKei o le atiina ae o le amio faaKeriso o se taumafaiga faifaipea, i aso taitasi lea e tatau ia i tatou taitoatasi ona fai ma se tiutetauave. Ina ia tuuina atu se faataitaiga o lenei mataupu mo le autalavou, sa ia faamatala mai se taimi lea sa asiasi atu ai o ia i se lotoa o se tafaatagata i Felolina, i Italia: “Sa salalau solo lava ni vaega e le ta’eta’ei, ma le tutusa o poloka maamora ia sa saunia e se tagata ta faatagata, e vane ai se faaaliga vaaia lea sa ia vaai i ai i lona mafaufau. …

“Ana faapea sa e tu i totonu o lena lotoa, ma tuu atu e se tamaloa i ou lima se tofi ma se samala, faamata e te poi ma e tago atu aumai se tasi o poloka maa e lei taina ma vane ai se faatagata o ni foliga o se tagata? E le mafai ona e faia. Pe afai foi e tuu atu e se tasi i ou luma se ie tapoleni ma tuu atu ia te oe ni vali ma tuu atu i ou lima se pulumu, faamata e te taumafai e vali i luga o lena ie tapoleni le ata o se tagata maoae? Atonu e te fai atu i le tagata muamua, ‘E le o a’u o se tafaatagata, ’ ma e fai atu i le lona lua, ‘E le o a’u o se tusiata vali. E le mafai ona ou faia.’

“Peitai ane, o i tatou taitoatasi o se tafaatagata o se agaga i lenei lava minute—o i tatou lava. Pe faamata o se ata o le a foliga faavasivasi, po o se ata o se mea o le a mata’ia ma matagofie?

“Ua ia te oe le tiutetauave. E leai se isi tagata e mafai ona taina mo oe. E mafai e matua ona taiala, ma e mafai e faiaoga ona fesoasoani i ni fautuaga, peitai e i alii talavou ma tamaitai talavou taitasi le tiutetauave o le ta teuteu o lana lava amio.”

Sa faaauau ona faamatala mai e Peresitene MaKei iuga o le taina o se faatagata e faatu i luga: “Afai e te faatumauina le tausia o lau amio ia maualuga atu e le faitioina ai, e tusa lava pe o a ni manatu o isi pe o a foi ni faamasinoga latou te faia, e mafai ona ea faasa’o i luga lou ulu, tausia lou loto ia mama, ma e faafetaia’ia le lalolagi ma le loto maua’i aua ua iloa, e oe lava ia, sa e tausia lou lava agaga ia le pisia.”3

O Aoaoga a Tavita O. MaKei

E tatau ona tatou taumafai e mulimuli i le faaaoaoga sili a le Faaola.

Sa na o le tasi lava le amio e atoatoa i lenei lalolagi—o le uiga patino faapitoa lea o Iesu le Nasareta, o le Alo o le Atua, le Togiola o le lalolagi. E leai se tagata e sili atu se mea na te faia nai lo lona talia o Keriso o se Faaa’oa’o sili ma o le Taiala e sili ona saogalemu ai.4

Afai tatou te mananao ia aoao se olaga lelei atoatoa e taitai ai i o tatou uso a tagata, e mafai ona tatou maua le faaaoaoga atoatoa i le soifuaga o Iesu. Po o le a lava o tatou faanaunauga tamalii, o o tatou moomooga maualuluga, o a tatou sini i soo se vaega o le olaga, e mafai ona tatou vaai atu ia Keriso ma maua le atoatoaga. …

O uiga lelei na e tuufaatasia e maua ai lenei amio atoatoa o le faamaoni, amiotonu, poto, agalelei, ma le pulea e le tagata o ia lava. O ona mafaufauga uma, upu, ma mea na fai sa tusa ai ma le tulafono faaleatua ma, o lea la, e moni ia. O le ala o fesootaiga i le va o Ia ma le Tama sa matala e le aunoa, o lea la o le upumoni, lea e faalagolago i faaaliga, sa silafia e Ia e le aunoa.

O Lana faaaoaoga o le amiotonu ua aoteleina i le apoapoaiga: “O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou.” (Tagai i le Mata. 7:12.) O lona poto e aoao naua ma loloto e malamalama foi o ia i ala o tagata ma faamoemoega o le Atua. … O galuega uma ua tusia ma faamaumauina e uiga i lona soifuaga puupuu, e ui lava sa tumu i mea na tutupu, o se tasi o soifuaga agalelei lea e malamalama i le alofa moni ma le agalelei. O lona pulea o ia lava, pe sa faaalia i lona mana na pulea ai ona tuinanau ma manaoga, po o lona mamalu ma lona malualii ina ua i ai o ia i luma o e sa sauaina o ia, sa atoatoa—sa faaleatua.5

E i ai ni ata [faapitoa] ia ou te fiafia lava e vaavaai i ai. O le uluai ata o ia ata o le ata lea o Keriso i luma o Pilato lea na fai atu ai le taitai Roma i tagata amioleaga ma le ma’ema’ea, “Faauta i le tagata!” (Ioane 19:5.) A o ia fai atu, sa ia faasino atu ia Iesu, ua faapaleina i le pale tuitui, o ia laei i ona tau’au le ofu talaloa paauli. Sa faasino atu i le sa tauemua e tagata amioleaga ma’ema’ea, tausalaina o se pagota ma o se taufaifai, ae peitai ina ua ia fai atu, “Faauta i le tagata!” sa ia faamatala atu se tasi sa atoatoa le amio, o le sa manumalo i vaivaiga ma tofotofoga, ma o le sa mafai ona fetalai mai, e pei ona sa ia faia i ona uso sa latou galulue faatasi, “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le manuia ia te a’u … ia outou loto tetele; ua ou manumalo i le lalolagi.” (Ioane 16:33.) O Ia o lo tatou faaa’oa’o.6

I le avea ai ma tagata taitoatasi e tatau ia i tatou ona faataitai ia Iesu Keriso ona o Lana amio faaleatua. … E le faamamaluina e le au Kerisiano o Ia, e oo lava i le faamamalu latou te avatu ia te Ia, ona sa avea o Ia ma fatusolo maoae, ona sa avea o ia ma saienitisi sili, ona sa avea o Ia ma tagata sailiili maoae, o se foafoa sili po o se taitai faalemalo maoae po o se taitaiau sili. Sa latou faamamaluina o Ia aua sa avea o Ia ma tagata maoae. I le lalolagi o amioga, sa silisili ese lava o Ia.7

O le tausisia o mafaufauga amiotonu e taua i le atiina ae o se uiga amiotonu.

O le ituaiga olaga e te ola ai, o ou uiga, lou natura moni, e iloa e ala i ou mafaufauga, o au amioga ia e faaalia i se vaaiga i fafo. O mafaufauga o le fatu lea o faatinoga.8

O le amio e puna ae mai le taele o le agaga. Ia e ta’u mai ia te au le mea e te mafaufau i ai pe a le tatau ona e mafaufau, ona ou ta’uina atu lea ia te oe o le ituaiga tagata e i ai oe.9

O mafaufauga e avea ai i tatou ma tagata ua tatou i ai. E pei lava ona manino ma mautinoa e le tagata lalaga ona fatufatu o ana fugalaau ma faavasega filo lalaga ma filo tolose o lana masini lalaga, e faapena foi taimi uma e fealua’i ai i tua ma luma le tulula o mafaufauga ma fatuina ai se amio ma oo lava ina ia teuteuina ma faaleleia o tatou foliga. O mafaufauga latou te siitia ae lou agaga i le lagi, pe tosoina atu ai foi i seoli.10

E leai se mataupu o le olaga na sili atu ona faamamafa soo mai e le Faiaoga Sili, nai lo le tatau ona tonu le mafaufau. Ia te Ia, o le tagata e le o ona foliga i fafo, pe o le mea foi o ta’u mai e ia i ana upu: o le mea e manatu ai le tagata e iloa ai i tulaga uma lava lena ituaiga tagata. E leai se faiaoga sa sili atu ona malosi ona ia faamamafaina mai nai lo Ia, le upumoni e faapea “aua e pei ona manatu o ia i lona loto, ua faapea lava o ia” [tagai i le Faataoto 23:7]. …

O ana aoaoga e uiga i le tiute o le tagata ia te ia lava, faapea foi ma le tiute o le tagata i lona tuaoi, e tumu i upumoni e faapea, o manatu i tulaga uma lava, e iloa ai le aia a le tagata i le fiafia po o lona faasalaga ona o agasala. …

Tusa lava pe ua iloa [a latou] agasala pe leai, o i latou uma e faia le agasala e totogia le faasalaga o le agasala atoa ai ma le le faautauta. O se mafaufauga lea e oso mai muamua a o lei faatinoina, na te tuua ai i le amio se faalogona e le mafai ona aveese. Ma e ui atonu o le a ofoina mai e le faatausuai se pulu pasama i lona loto fuatia ifo i le faapea mai … o le a ia le faitauina “lenei agasala, ” peitai, i le loloto i totonu o neura o lona tino, ua faitauina ai lava, ma o faailoga o lana amio o le a faamasinoina ai o ia i le aso o le faamasinoga. E leai se tasi e mafai ona lafi mai ona mafaufauga, pe mafai foi ona solaese mai i o latou taunuuga le maalofia.11

Sa silafia e le Faaola a mafai ona taitaiina sa’o le mafaufau; afai e mafai ona teena mafaufauga leaga ma faamoemoega, o le a faaitiitia uiga amioleaga. E le faaitiitia e Iesu le matautia naua o nei amioga, pe na fetalai mai foi e le tatau ona tatou faasalaina na amioga; peitai sa ia faamamafa mai le manaomia naua o le tausia ia mama o mafaufauga, ma ia mama le mafaufau. O se laau leaga na te aumaia fua leaga; o se laau lelei na te aumaia fua lelei. Tausi ia mama le laau, ia mama mafaufauga, ma o le a mama ia fua ma mama foi le olaga.12

O se amio e tonu o se iuga lea o se taumafaiga faifai pea ma se manatu ua sa’o, o se taunuuga o ni feoeoeaiga umi faapelepele o ni mafaufauga faale-Atua. E matua latalata tele lava o ia i le agaga o Keriso o le na te avea le Atua ma autu o ona mafaufauga; ma o ia o le e mafai ona faapea mai i lona loto, “Aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo” [tagai i le Luka 22:42], e sili ona latalata atu i le faaaoaoga faapei o Keriso.13

I le gasologa o taimi, o “mea laiti” i o tatou olaga e faafoliga ai a tatou amio.

E ta’u mai e vaomago le itu o agi mai ai le matagi, e faapena foi ona faailoa mai e mea laiti le itu o faasaga atu i ai lagona ma mafaufauga o se tagata.14

O mea laiti ua na o ni vaega o ni mea maoae. E le tei ua tupu a’e talaulau faafuasei i luga se mutia. E tuputupu a’e ma tupu tele e le lagona se gase ma e lemu na te le faate’ia se taliga o se agelu, atonu e le iloa atu e se mata o se agelu. E le to ifo i ni uaga tetele le timu ae to ifo i ni mataua taitasi; e le tei ua oso atu faafuasei paneta i o latou faataamilosaga, ae faasolosolo atu i lea inisi ma lea inisi ma i lea laina ma lea laina ona latou siosioina le faataamilosaga. O le atamai, lagona, masani, amio, e avea uma lava ma uiga ua i ai e ala mai i faatosinaga o nai mea iti, ma i le itu tau le amiotatau ma faalelotu, e ala mai i mea iti, o faatinoga laiti, lea tatou te agai atu ai—[tatou] te le o atu i ni vaega e taitoatele, ae e ta’i inisi—i le ola po o le oti e faavavau.

O le lesona sili e tatau ona iloa i le lalolagi i aso nei, o le faatino lea i ni galuega laiti ma tiute o le olaga, o mataupu matagofie o le Talalelei. Ia ‘aua lava nei o tatou manatu, aua o nisi o mea atonu e foliga mai e laiti ma faatauvaa, ua le taua ai. E le gata i lea, o le olaga, e tupuga mai mea laiti. O lo tatou ola, o o tatou tagata, o le faaletino, e tupuga mai i nai tata laiti o le fatu. A tuu loa lena fatu laitiiti e le toe tata, ona taofia loa lea o se ola i lenei lalolagi. O le la maoae o se malosiaga sili lea i le atulaulau, peitai tatou te maua faamanuiaga o ona ave, ona e susulu mai i nai ave laiti, ia a tuufaatasi, ona tumu ai lea o le lalolagi atoa i le susulu o le la. O le po pogisa e faamatagofieina i le emoemo mai i ai o ni fetu e foliga mai e laiti lava; ma o lea la o le olaga Kerisiano e fausia i nai faatinoga laiti faaKeriso ua faia i le itula lenei, le minute lenei—i le aiga, i le korama, i le faalapotopotoga, i le taulaga, i soo se mea lava e oo atu i ai o tatou olaga ma galuega e faia.15

O le tulaga o i ai le tagata i le aso, o le a tele ina iloa ai le ituaiga tagata e i ai o ia a taeao. O le ituaiga tagata sa i ai o ia i le tausaga ua mavae, o le a tele foi ina faailogaina ai lona ala o i luma e savali ai i le tausaga atoa. O lea aso ma lea aso, o lea itula ma lea itula, e atiina ae ai e le tagata le amio e iloa ai lona tulaga ma le mea e tu ai i le lotolotoi o ana aumea i le gasologa o augatupulaga.16

Tatou te atiina ae se amio faaKeriso e ala i le usiusitai ma le pulea o oe lava.

O le amio e fausia e ala i le usiusitai i mataupu faavae. E tupu ae le amio mai totonu e pei lava ona tupu ae o se laau, e faapei lava ona tuputupu ae o mea ola uma. E leai se vaaiga i fafo e te ofua ia faamatagofie ai oe lava; [o teuteuga mai] le faleoloa fualaau [o le a fesoasoani], e moni, peitai ua na o ni mea papa’u ma e le tumau na mea. O le lalelei moni, e pei o le amio, e sau mai totonu, ma o le mea e fesoasoani i le malosi o le amio o le ola lea e tusa ai ma na mataupu faavae na taua e le Perofeta o Iosefa, ma mai le Faaola lava Ia: o le amioatua, amiotonu, amio paia—ma le tausia o poloaiga a le Atua [tagai i le Talafaasolopito o le Ekalesia, 5:134–35]17

I le atiina ae o le amio e pei o le suia o foliga o se laufanua teuteuina, e aoga i ai e le aunoa le tulafono o le filemu ma le fiafia. O taumafaiga, o le taulagaina e le tagata o ia lava, ma faatinoga aoga o ni maa laalaa ia o le alualu i luma. O le faatuutuu ma le agasala, o mea ia e lepetia ma faatama’ia ai le amio. Na o le salamo lava ma le faanoanoa e sosoo ai pe a fagua.18

O le pulea e le tagata o ia lava o lona uiga o le puleaina ma le taofiofia o tuinanau uma faaletino, faanaunauga, manaoga, ma lagona alofa; ma e leai se mea na te tuu atu i se tagata se malosi faapena o le amio, e pei o le lagona o le loto-manumalo, o le mautinoa lea e mafai ona ia pulea ona tuinanau ma ona lava manaoga ma e le o se pologa o ia i na mea. O ia uiga tausaafia e aofia ai le amio solia, loto pulea, lototoa, malosi, faamoemoe, faautauta, legavia, tutoatasi, faapalepale, onosai, gaua’i, taofiofi, mama atoatoa.19

O le a le mamalu faapaleina o le tagata i lenei lalolagi e tusa ai ma mea ua ausia e lona lava tagata? O lea mea o le amio—o le amio na atiina ae e ala i le usiusitai i tulafono o le olaga e pei ona faaalia e ala mai i le talalalei a Iesu Keriso, o Le na afio mai ina ia tatou maua le ola ma ia maua atili ai lava [tagai i le Ioane 10:10]. O le popolega autu lava o le tagata i le olaga e le tatau ona faapea o le mauaina o auro, po o le lauiloa, po o oa faaletino. E le tatau ona faapea o le atiina ae o le lototoa faaletino, pe o le malosi faaleatamai, ae o lana sini, e sili ona maualuga i le olaga, o le tatau lea ona atiina ae o le amio faaKeriso.20

O a tatou faatosinaga ma aoaoga, e mafai ai ona tatou fesoasoani i fanau ma le autalavou e atiina ae se amio faaKeriso.

O tamaiti i le fananau mai, o ni tagata ia e sili ona ola faalagolago ma auvaivai o tagata ola uma, peitai o i latou ia e sili ona alofagia ma maoae i mea uma i le lalolagi. … O o latou agaga e matua le pisia lava e pei o se pepa paepae lea e ao ona tusia ai faanaunauga po o sini ausia o le olaga atoa.21

A o tuputupu ae faaletino le tamaitiiti e ala i le ‘ai e le aunoa i lea taimi ma lea taimi, e ala i le manavaina o le ea fou e le aunoa, e ala i le malolo i taimi patino, e faapena foi le atiina ae o le amio i nai mea iti, i fesootaiga e faia i aso taitasi, i se faatosinaga i i, ma se mea moni po o se upumoni i o.22

O le uluai tulaga taua lava, o a tatou amio e fafauina mai le aiga. O le aiga o se faalapotopotoga faaleatua. O le tiute aupito sili o le tagata i lena aiga o le tausia lea o tama ma teine ia maua ni tino ola maloloina, se mafaufau matala, ma se amio e sili atu nai lo nei, o se amio faapei o Keriso. O le aiga o le falegaosimea lea e fofoa mai ai nei amio.23

O le a le tulaga taua faifai pea i le alaalafaga o faiaoga ma i latou e aoaoina le autalavou, o e latou te tavaneina ma faafoliga le siosiomaga tau le amiotatau i nuu o nonofo ai tagata. E faasalalau atu e fugalaau le matagofie ma le manogi mo se taimi puupuu, ona mamae ai lea ma pe ma mou atu ai lava e faavavau; peitai o fanau o e, e ala i aoaoga mai faiaoga faamaoni, e faatumuina i latou i mataupu e faavavau o upumoni, e sulugia mai ai se faatosinaga mo le lelei, lea e faapei o o latou lava agaga, e ola pea e faavavau.24

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O a ni uiga faapitoa o le amio a le Faaola? (Tagai i itulau 241–43.) E mafai faapefea ona faaaoga nei uiga i o tatou lava olaga?

  • Aisea e avea ai mafaufauga tamalii ma faavae e fausia ai se amio faaKeriso? (Tagai i itulau 243–44.) E faapefea ona e faamalamalama mai le saunoaga a Peresitene MaKei, “Ia e ta’u mai ia te au le mea e te mafaufau i ai pe a le tatau ona e mafaufau, ona ou ta’uina atu lea ia te oe o le ituaiga tagata e i ai oe?” O le a se mea e mafai ona tatou faia e atiina ae ai ni mafaufauga mama?

  • O a nisi o “mea laiti” i lou olaga sa fesoasoani e faaleleia ai lau amio? O le a se mea e mafai ona e faia i aso uma ia e avea atili ai faapei o Keriso? (Tagai foi i le MFF 64:33.)

  • O a ni auala ua avea ai le usiusitai i le talalelei a Iesu Keriso ma mea taua e atiina ae ai le malosi o le amio? (Tagai i le itulau 245–46.) E fesoasoani faapefea le pulea e le tagata o ia lava ma le auauna atu i lenei atinaega? (Tagai i le itulau 245–46.)

  • O le a se mea e mafai e i tatou o ni matua ma faiaoga ona fai e fesoasoani ai i tagata talavou e atiina ae ai se amio faaKeriso? (Tagai i itulau 246–48.)

O Mau e Faatatau i Ai: Filipi 4:8; Mosaea 4:30; 3 Nifae 27:27; MFF 64:33; 93:11–14

Faamatalaga

  1. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1926, 111.

  2. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1967, 84.

  3. O Mea Natia o Se Olaga Fiafia, comp. Llewelyn R. MaKei (1960), 145–46, 147.

  4. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1945, 132.

  5. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1968, 7.

  6. Gospel Ideals (1953), 355.

  7. Ia faamaoni i le Faatuatua: Mai Lauga ma Tusitusiga a Tavita O. MaKei, comp. Llewelyn R. MaKei (1966), 133.

  8. O Oa o le Olaga, comp. Clare Middlemiss (1962), 200.

  9. O Auala i le Fiafia, comp. Llewelyn R. MaKei (1957), 257.

  10. O Mea Lilo i le Olaga Fiafia, 160.

  11. “ ‘As a Man Thinketh …, ’ ” Instructor, Set. 1958, 257–58.

  12. E Mafai Ona Iloa e le Tagata Mo Ia Lava: Aoaoga a Peresitene Tavita O. MaKei, comp. Clare Middlemiss(1967), 8–9.

  13. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1953, 10.

  14. Faamaoni i le Faatuatua, 270.

  15. Faamaoni i le Faatuatua, 153.

  16. “O le Agaga o le Tagata e le Muta e Pei o le Taimi, ” Instructor, Jan. 1960, 1.

  17. Ia Faamaoni i le Faatuatua, 95–96.

  18. Ia Faamaoni i le Faatuatua, 29.

  19. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1968, 8.

  20. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1926, 111.

  21. “The Sunday School Looks Forward, ” Improvement Era, Dec. 1949, 804.

  22. “The Home and the Church as Factors in Character Building, ” Instructor, Apr. 1946, 161.

  23. Ia faamaoni i le Faatuatua, 107.

  24. Ia faamaoni i le Faatuatua, 248.

Ata
Christ with children

“E na o le tasi lava le amio e atoatoa i lenei lalolagi—o le uiga patino e le pona o Iesu le Nasareta, o le Alo o le Atua, le Togiola o le lalolagi. E leai se tagata e sili atu se mea na te faia nai lo le talia o Keriso e avea o se Faaa’oa’o sili ma se Taiala saogalemu.”

Ata
family

“O le tiute aupito sili o le tagata i le aiga o le tausia lea o tama ma teine ia maua ni tino ola maloloina, se mafaufau matala, ma se amio e sili atu nai lo nei, o se amio faapei o Keriso.”