Aoaoga a Peresitene
Mataupu 9: Faatoilaloina o Faaosoosoga


Mataupu 9

Faatoilaloina o Faaosoosoga

Ia tetee atu i le tiapolo, ona sola ese ai lea o ia mai ia te outou. A valaauliaina o ia, o le a le pine ae maua oe i noataga, e le o ou tapulima, ae o lou agaga.1

Folasaga

Ao avea ai ma se faifeautalai talavou i Sikotilani, sa auai atu ai Tavita O. MaKei i se sauniga sa taitaia e James L. McMurrin, o se fesoasoani i le au peresitene o le Misiona a Europa. I le taimi o le sauniga, sa molimauina ai e i latou sa auai le tele o faaaliga o meaalofa a le Agaga. Pe tusa o le 70 tausaga mulimuli ane, i se sauniga a le au perisitua, na toe manatua ai e Peresitene MaKei: “Ou te manatuaina, e pei lava o ananafi, le malosi o musumusuga i lena faatasiga. Na lagona uma e tagata le matuai liligi ifo o le Agaga o le Alii. O i latou uma na auai na matuai faamaonia lava le tasi o le loto ma le tasi o le mafaufau. Ou te lei oo muamua lava i se lagona faapea. …

“E faapena le tulaga na tuuina mai e James L. McMurrin lea na faamaonia i lena taimi o se valoaga. Na ou aoaoina ai e ala i le fegalegaleai faatasi ma ia o James McMurrin o se tagata e matuai lelei lava. O lona faatuatua i le talalelei e matua malamalama lava. E leai se tagata faamaoni, e leai se tagata ua sili atu ona faatuatuaina na ia manatu na ola ai. Ina ua ia faliu mai ia te au ma tuuina mai ia te au se mea sa sili atu ona taua o se lapataiga nai lo se folafolaga, i ana upu na matuai faagaeetia lava ia te au. I le toe faaupuina o afioga a le Faaola ia Peteru, na saunoa ai ia Uso McMurrin e faapea: ‘Ou te faapea atu ia te oe, le Uso e Tavita, ua manao tele Satani e lulu ia te oe e pei o le saito, ae o loo manatu tele mai pea le Atua ia te oe.’ [Tagai Luka 22:31.] …

“O le taimi lena na oo mai ai i lo’u mafaufau ia faaosoosoga na lofituina ai au, ma sa sili atu lo’u iloaina nai lo Peresitene McMurrin, po o soo se isi tagata, le moni o ana upu ina ua ia saunoa, ‘O loo manao Satani ia te oe.’ Faatasi ai ma se faaiuga i lena taimi iina ina ia tausia le faatuatua, sa fofoa mai ai iina se manao ina ia auauna atu i o’u uso a tagata; ma na oo mai ai ma se iloaina, o se vaaiga, o mea o loo o’u nofo aitalafu ai i le alii faifeautalai o le na muai momoliina atu le savali o le talalelei toefuataiina i lo’u tamamatua ma lo’u tinamatua, o e na taliaina le talalelei i tausaga e tele ua mavae atu i le itu i matu o Sikotilani ma Uelese i Saute.”

Na faaiuina e Peresitene MaKei lenei tala mo alii talavou uma o le Ekalesia i le fautuaga lenei e faatatau i tagata uma lava: “Ou te ole i le Atua ina ia faaauau pea ona faamanuiaina outou. … Aua ne’i outou tuu atu i faaosoosoga e taitaieseina outou.”2

Aoaoga a Tavita O. MaKei

E tatau ona tatou puipuia i tatou lava ma o tatou aiga e tetee atu i aafiaga a le tiapolo.

O laau e mafai ona tutu i le ogatotonu o le afa e masani ona aafia i iniseti faalafua lea e tau le mafai ona tatou vaaia i se tioata e faamatamata tetele ai ni mea. E faapena foi ia fili matautia o tagata i aso nei, e faitogafiti ma o nisi taimi o ni aafiaga e le mavaaia o loo galulue i le lalolagi lea o loo faatoilaloina ai le tulaga faatamatane ma le tulaga faatamaitai o aso nei. A mavae mea uma, o le tofotofoga o le faamaoni ma le lelei o tagata o le Atua e pa’u atu lava i tagata taitoatasi. O le a le mea a le tagata o loo fai?

O faaosoosoga uma e oo mai ia te oe ma au e oo mai i se tasi o tulaga nei:

  1. O se faaosoosoga o le fia ai po o le tuinanau;

  2. O se gauai atu i le faamaualuga, tifiga, po o le faasausili;

  3. O se manao mo oa faalelalolagi po o le pule malosi i le laueleele po o meatotino a tagata.

O ia faaosoosoga e oo mai ia i tatou i a tatou faatasitasiga faalauaitele; e oo mai ia i tatou i a tatou taumafaiga i faiga faaupufai; e oo mai ia i tatou i a tatou sootaga faapisinisi, i le faatoaga, i le faavaeina o le pisinisi; i a tatou feutagaiga i mataupu uma o le olaga tatou te iloaina ai o loo i ai pea nei aafiaga. O iina lea e faaali mai ai i latou i le mafaufau o tagata taitoatasi faapea o le puipuia o le upumoni e tatau ona faatinoina e ia lava.

O loo aoaoina e le Ekalesia faapea o le olaga iinei o se taimi e faataitai ai. Ua avea ai ma tiute o le tagata le pulea e ia, ae le o le fai ma pologa o mea o i le atulaulau. O taumafa e manao i ai e ao ona puleaina ma faaaoga mo le manuia o lona ola maloloina ma ia faaumiumi ai lona ola—ia pulea ma tausia lelei e ia ona manao ina ia maua ai le fiafia ma faamanuiaga a isi. …

Afai o e ola e tusa ai ma musumusuga a le Agaga Paia, ma faaauau pea ona e faia faapena, o le a faatumuina lou agaga i le fiafia. Afai ua e faaesea mai le Agaga Paia ma ua e iloaina ua le toe ia te oe le mea moni, o le a maua e oe le faanoanoa e [tusa] lava pe ia te oe le oa o lenei lalolagi. …

I lo latou naunau mo se taimi fiafia, e masani ai lava ona faaosoosoina le autalavou ina ia mananao na o mea e faatosina i le itu faaletino o le tagata, o mea e lima e sili ona taatele o le: muamua, le taupulea ma le amio mataga; lua, inu ava ma le tautagotago; tolu, o le legavia; fa, o le le faamaoni; ma le, lima, o le le faaaloalo.

O le le taupulea e masani lava o le laasaga muamua lea o le auala e tau atu i le faaloloto. O le le taupulea o le tetee lea i mea lelei po o lagona mama.

E na o sina laasaga lava e ese ai le le taupulea mai le amio mataga. E sa’o, e matuai moomia lava, mo le fiafia o o tatou tupulaga talavou lo latou feiloai i ni pati e fiafia ai, ae o se faailoga foi lea o le maualalalo o amioga lelei le tatau ona latou filifilia ia faafiafiaga e faaletino ma faatauvaa. O pati e inu ai ava malosi ma fai ai uiga tau tagotago e faatupuina ai se siosiomaga lea e faanenefuina ai uiga lelei, ma le taofiofia ai lagona. Ona faigofie ai lea ona laasia le laasaga mulimuli e tau atu ai i lalo o le faalumaina o amioga mama.

Afai e filifilia ia le faaloloto i uiga le mama nai lo mataupu faavae maualuluga o le amio mama, ua matuai pa’u atu lava i lalo se alii po o se tamaitai amioleaga, o le le faamaoni e matuai manino mai ai lava o se vaega lea o lona natura. O le faamaoni i matua ua nutipalaina; o le usiusitai i a latou aoaoga ma manatu ua lafoaiina; o le faamaoni i le ava ma le fanau ua lofituina i le faamalieina o tuinanauga; o le faamaoni i le Ekalesia ua le toe i ai, ma e masani ona suitulagaina e le faatauemu i ona aoaoga.3

O faaosoosoga e masani ona oo mai i [se] auala filemu. Atonu o le gauai atu i ai e leiloa e se tasi sei vagana ai le tagata lava ia ma lona Atua, ae afai e gauai atu o ia i ai, ua avea o ia ma se tagata ua faavaivaiina, ma ua pisipisia i le amioleaga o le lalolagi.4

Na lafoina ifo Satani i lalo ona o lona taumafai e suitulaga i Le Foafoa. Ae o loo faaalia pea lava lona mana. E malosi o ia ma o loo uunai mai pea i le taimi nei e tetee le i ai o le Atua, o le i ai o lona Alo Pele, ma teenaina le taua o le talalelei a Iesu Keriso.5

O le fili e malosi. E faitogafiti ma faa’ole’ole, ma saili i soo se avanoa ina ia faatoilaloina ai le faavae o le Ekalesia, ma osofai mai i soo se mea e mafai ona faavaivaiina po o le faaumatia. … Ua tuuina mai e le Atua le saolotoga e filifili ai. O lo tatou alualu i luma i le faaleagaga ma amioga mama e faalagolago tele lea i le auala tatou te faaaogaina ai lena saolotoga.6

O loo naunau pea Satani ina ia sao mai, o ana avefeau o loo i ai le mana na tuuina atu ia i latou i le taimi nei e pei lava e lei tuuina atu i ai i le tele o auga senituri ua mavae. Ia saunia e faafetaiaia ia tulaga e ono matautia, o ni manatu fou e foliga mai e aoga ae leaga. Ina ia mafai ona faafetaiaia nei malosiaga, e tatau ai ona tatou faalagolago atu i musumusuga a le Agaga Paia, lea e mafai ona tatou mauaina. E matuai moni lava.

O loo taitaia e le Atua lenei ekalesia. Ia faamaoni i ai; ia talitonu i ai. Ia faamaoni i o outou aiga, ia talitonu ia i latou. Ia puipuia a outou fanau. Ia taitaiina i latou, aua le faaituau, ae ia faia i faataitaiga agalelei a se tama, ma ia aoga ai foi i le malosi o le ekalesia e ala lea i le faatinoina o lou perisitua i lou fale ma o outou olaga.7

O le auai i totonu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo tauaveina ai le tiutetauave ina ia faatoilaloina ai faaosoosoga, ia tetee i le sese, ia faaleleia le mafaufau, ma ia atinaeina le agaga o se tasi seia matua oo i le fua o le ua matua e tatau i le tumu o Keriso.8

E taumafai le tiapolo e osofai i tatou i vaega tatou te vaivai ai, ae tatou te maua le malosi a o tatou teteeina o ia.

E le mafai ona oulua taaalo ma Le Amioleaga. Tetee ia faaosoosoga, tetee ia le Tiapolo ma o le a ia sola ese ai ma oe. [Tagai Iakopo 4:7.]

Na tuuina mai e le Faaola i luga o le Mauga ia i tatou se faataitaiga sili i le lalolagi atoa. … E lei leva ona uma le papatisoga o le Faaola, sa taitaiina atu ai o ia i le mauga lea ua lauiloa nei o le Mauga o Faaosoosoga. Ou te leiloa pe o iina na tu ai o ia, lea na ia anapogi ai mo le fasefulu aso, pe leai. Ae o luga o se mauga sa afio atu o ia i ai, ma ina ua mavae … aso e fasefulu, ona oo atu ai lea o Le Faaosooso ia te ia, lea na tauina mai ai ia i tatou a o faapea ona faia e le Faaosooso, na ia osofaia o ia i le manatu o le Faaosooso o lona itu lea e vaivai ai.

Ina ua mavae le anapogi [a Iesu], sa manatu le Faaosooso o loo fia taumafa o ia, ma o le faaosoosoga muamua lava, o le a outou manatuaina, o le, “Afai, ” ma sa ia faapea atu ma le faatauemu, “Afai o oe o le Alo o le Atua, ” e faatatau lea i le molimau a le Tama ina ia ua fetalai atu, “O lo’u Atalii pele lenei, ”—“Afai o oe o le Alo o le Atua, ina fetalai atu ia ia liu areto nei maa.” Ma sa i ai se maa i lena vaega e pei uma lava o se areto Iutaia, o lea na pei ai e fai lava si malosi o le faatosina o le faaosoosoga. O le tali a Keriso: “E le na o mea e ‘ai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.” (Mataio 4:3–4.)

O le isi faaosoosoga o loo maua foi i le mau. O se faatosina i le faasausili, o se faatauanau ina ia maua le pule e sili atu nai lo o tatou uso a tagata: “Afai o oe o le Alo o le Atua, oso ia oe i lalo … ” (mai se tumutumu o le malumalu) “… aua ua tusia …” (ma e mafai e le Tiapolo ona taulotoina atu se mau mo lona faamoemoega) “… aua ua tusia, E poloai o ia i ana agelu ia te oe: latou te ave ia te oe i o latou lima, ne’i tuia lou vae i se maa.” Ma o le tali i ai, “Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua.” (Mataio 4:6–7.)

O le faaosoosoga lona tolu e faatatau i le manao i oa ma le pule. Na ave e le faaosooso ia Iesu i se mauga maualuga ma faaali atu ia te ia mea o le lalolagi ma le mana o loo i ai. E lei faatauemu o ia i le faaosoosoga lenei. Sa ia faatauanau atu, aua o le teenaina e le Faaola na faavaivaia ai mana o le Faaosooso. Na ia faaali atu ia te ia mea o le lalolagi. “Ou te avatua nei mea uma ia te oe, pe afai e te faapa’u ma ifo mai ia te au.” I lona tulai ai i le silisiliese ma lona paia, na fetalai atu ai Iesu: “Ina alu ese ia oe Satani: aua ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” Ona tuua lea o ia e le Faaosooso. [Tagai Mataio 4:8–11.] …

O le tou tala lena. … O le vaega e sili ona e vaivai ai o le vaega foi lena e taumafai le Tiapolo e faaosooso ai oe, o le a taumafai ia manumalo ia te oe, ma afai na e faavaivai ai ae e te lei auauna atu i le Alii, o le a ia faaopoopo atu i ai i lena vaivaiga. Ia teenaina o ia ma o le a e maua ai le malosi. O le a ia faaosoosoina oe i se isi vaega. Ia teenaina o ia ma o le a vaivai ai o ia ma faasolo ai ina e malosi, seia oo lava ina ua mafai ona e faapea atu, e tusa lava po o le a le tulaga o loo siomia ai oe, “Ina alu ese ia oe Satani: aua ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” (Luka 4:8.)9

I le faatasi ai ma ona soo a o lumanai ia Ketesemane, … na fetalai atu ai [Iesu], “Ou te le i ai pea i le lalolagi, a o i latou, e i le lalolagi lava i latou, …

“Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou ina ne’i leaga.” (Ioane 17:11, 15.)

O le tou lesona lena. O loo i ai nei outou i le totonugalemu o faaosoosoga, ae o outou, e pei o Keriso i luga o le Mauga o Faaosoosoga, e mafai ona tulai ese mai ai.10

A o tatou ola ai i le talalelei, ma faatinoina le pulea o le tagata lava ia, o le a tatou maua le olioli ma le filemu.

Afai lava e saoloto le Fili o le upumoni e faatinoina le pule i lenei lalolagi, o le a tatou maua foi ni osofaiga, ma e na o le pau le auala e faafetaiaia ai na osofaiga o le ola ai lea i le talalelei.11

Ua tuuina mai e lenei talalelei ia i tatou le avanoa e ola ai ia sili a’e i lenei lalolagi tuai ma ona faaosoosoga, ma o le pulea o le tagata lava ia ma le faautauta ina ia ola i le agaga, o le olaga moni lava lena iinei ma le olaga a sau.12

Ia tatou iloaina e pei ona i ai, o le puleaina o faanaunauga o le loto o se tagata o le autu lea o talitonuga faaKerisiano ma talitonuga uma faalelotu. O le natura lava o le tagata ia e manatu faapito ma e matele atu lava i le mulimuli atu i ona lagona. E moomia ai talitonuga faalelotu, po o se mea e maualuga atu nai lo le tagata lava ia po o se faapotopotoga foi o tagata taitoatasi, ina ia faatoilaloina lagona manatu faapito o le tagata o le lalolagi. … O le pulea o le tagata lava ia e sau mai le teenaina e le tagata lava ia o mea laiti. Na fetalai Keriso i nei upu e faasino i le tagata e toatasi: “… ai se fia faasaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia: a o le faamaumau lona ola ona o a’u, e maua ai e ia.” (Mataio 16:25.)

Soo se taimi lava e te faagalo ai oe ae e taumafai mo le lelei o isi, ma se mea sili atu ona maualuga ma lelei, ua e siisii foi oe i se tulaga maualuga. Afai, i se taimi e fefinauai ai, i le taimi e faaosoosoina ai e saili le sese i isi, o le a aveesea lo tatou manatu lelei mo le lelei o le Ekalesia lea o loo avea ai i tatou ma ona tagata auai, mo le lelei o le nuu, aemaise lava mo le alualu i luma o le talalelei a Iesu Keriso, o le a faamanuiaina i tatou faaleagaga, ma o le a avea le fiafia ma o tatou taui.

“O le a se lelei pe a ou faatoilaloina ou fili,

Ma teuina ai le oa ma tamaoaiga!

E moni lava o au o se faatoilalo mativa

Seiloga ou te faamaualaloina au lava.“

[E leiloa le tusitala.]13

O se tagata e gauai atu i mea e manao i ai, pe faalilolilo pe leai, ua i ai ia te ia se uiga o le a le fesoasoani ia te ia pe a faaosoosoina o ia ina ia gauai atu i ona lagona.14

O le mea e faaauau pea ona mafaufau i ai se tagata e fuafuaina ai ana gaoioiga i taimi o avanoa ma taimi e vevesi ai. O uiga faaalia o se tagata i mea e manao i ai ma ona lagona pe a tutupuae e iloa ai lena ituaiga tagata. O nei uiga faaalia e atagia mai ai le mana o loo i le tagata e pulea ai o ia po o le faapologaina ai o ia.15

O gaoioiga e ogatasi ma tulafono mai le lagi ma tulafono o le natura o le a aumaia ai le fiafia, ae o gaoioiga e faatautee i le upumoni paia, e faanoanoa ai. E le gata e nafa le tagata ma gaoioiga uma lava, ae o soo se upu ma soo se manatu e soona lafo. Na fetalai le Faaola:

“… o upu faatauvaa uma e faia e tagata, latou te talatala atu ai le tala i le aso faamasino.” (Mataio 12:36.)16

O mea lelei uma e moomia ai se taumafaiga. O se mea e taua le mauaina o le a tele ai foi se vaega o lou tagata faaletino e aafia ai, o le mana o lou atamai, o le mana o lou agaga—“Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tuitui atu, ona toina ai lea ia te outou.” (Mataio 7:7.) Ae afai e te saili, e ao ona e tuitui atu. I le isi itu, e fetuleni atu ia agasala i ou luga. E savalivali i ou autafa, e faaosooso ia te oe, e faatosina ia te oe, e maileia ai oe. E te le tau tuuina atu fua i ai se taumafaiga. … E pei lava o laupapa o faasalalauga ia e faatosina ai oe ina ia e inu pia ma e ulaula. E pei lava o le savali lea e oo atu i o outou lava fale ma televise ma leitio. … E tautala atu le tiapolo ia te oe, ma e moomia ai ia ni taumafaiga ma le malosi e tetee ese atu ai. Ae o le upumoni ma le malamalama e maua lea mai le saili atu, e ala i le tatalo, ma le taumafai.17

Ia teu i o tatou mafaufau o le olaga e faalagolago lea i mea tatou te faia i ai, ma ua matuai manino ona faailoa mai e le Faaola o tagata le auala e mafai ona maua ai na o le olioli ma le filemu. O loo i totonu lea o le talalelei a Iesu Keriso ma le usiusitai i ai.18

Tau ina ia fesoasoani mai le Atua ia i tatou a o tatou saili e faalautele le faavaeina o le malo o le Atua, ina ia mafai ona tatou aoaoina o tatou tagata talavou, ma tagata o le Ekalesia i soo se mea, ina ia tetee atu i faaosoosoga lea e faavaivaia ai le tino, lea e faaleagaina ai le agaga, ina ia mafai ona tatou tutu ma le salamo moni e pei ona sa tatou i ai ina ua tatou o ifo i le vai o le papatisoga; ina ia mafai ona faafouina moni i tatou e tusa ai ma le uiga o lena upu, ina ia mafai ona toe fanauina i tatou; ina ia mafai e o tatou agaga ona mapu atu i le malamalama o le Agaga Paia, ma faaauau ai pea o ni tagata moni o le Ekalesia a Iesu Keriso seia oo ina maea la tatou misiona i le lalolagi.19

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • Sa faaaoga e Peresitene MaKei le tala faatusa o laau malolosi lea e mafai ona tatalia ia ni afa tetele ae na faatamaia e ni iniseti faalafua ninii na oo i ai (tagai itulau 92). O a ni auala e mafai ai e lenei tala faatusa ona faatatau i a tatou taua e tetee atu ai i faaosoosoga? (Tagai itulau 93–94.) O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia aloese ai mai le valaauliaina o faaosoosoga i o tatou olaga? E mafai faapefea ona tatou faamalolosia a tatou fanau ma le autalavou ina ia tetee atu i le faateteleina o faaosoosoga i le lalolagi?

  • O a ni auala e ono eseese ai ia faaosoosoga, e fuafua i o tatou tulaga taitoatasi? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani atu ai le tasi i le tasi ina ia tetee atu ai i faaosoosoga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tala i le teteeina e le Faaola o faaosoosoga a Satani? (Tagai Mataio 4:1–11 ma le Luka 4:1–13, ma le Taiala i Tusitusiga Paia, Vaega Filifilia mai le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, FIS, Mataio 4:1, 5–6, 8–9; tagai foi MFF 20:22.)

  • O a ni auala e ese ai le faamalieina e maua mai le gauai atu i faaosoosoga ma le olioli e maua mai le mulimuli i le Faaola?

  • E faapefea ona taumafai Satani e faaaoga o tatou vaivaiga? (Tagai itulau 95–96.) E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina o tatou vaivaiga e ala ia Iesu Keriso? (Tagai foi Eteru 12:27.)

  • O le a se mea e mafai ona e faia ina ia tetee ma faatoilaloina ai faaosoosoga ia e masani ona lofituina ai oe? Aisea e taua ai le faavaeina o ni mea tatou te faatauaina ae tatou te lei oo atu i ni tulaga e faaosoosoina ai?

  • I a tatou taumafaiga ina ia mulimuli atu i le Faaola ma teenaina ia faaosoosoga, e mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou ina ia manatuaina “e leai se na te mafaia ona auauna i alii e toalua”? (Mataio 6:24).

  • E faapefea ona fesoasoani ia manatu amiotonu ma atoatoa ia i tatou ina ia faatoilaloina ia faaosoosoga? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia atiina ae ai le pulea o le tagata lava ia ma le faautauta lea e masani ona saunoa i ai ia Peresitene MaKei? (Tagai itulau 96–98.)

Mau e Faatatau I Ai:1 Korinito 10:13; Iakopo 1:12–17; 2 Peteru 2:9; 1 Nifae 12:17; 15:23–24; Helamana 5:12; 3 Nifae 18:18–19; MFF 10:5

Faamatalaga

  1. Gospel Ideals (1953), 352.

  2. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1968, 86.

  3. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1963, 7–8.

  4. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1911, 59.

  5. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1965, 9.

  6. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1967, 6.

  7. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, 97.

  8. Gospel Ideals, 503.

  9. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1959, 88.

  10. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1953, 11.

  11. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1955, 90.

  12. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, 153.

  13. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1967, 133; suia le faatulagaina o parakalafa.

  14. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1968, 8.

  15. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1967, 8.

  16. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1950, 33.

  17. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1965, 144–45.

  18. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1963, 9.

  19. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1960, 29.

Ata
Christ overcoming temptation

“O loo i ai nei outou i le totonugalemu o faaosoosoga, ae o outou, e pei o Keriso i luga o le Mauga o Faaosoosoga, e mafai ona tulai ese mai ai.”