Aoaoga a Peresitene
Mataupu 17: O Le Tulafono o le Legavia


Mataupu 17

O Le Tulafono o le Legavia

E tasi lava le tulaga faatauaina a le Alii o amioga mama—o le legavia atoatoa lea mo alii ma tamaitai a o lei faaipoipo ma le faamaoni a’ia’i pe a mae’a ona faaipoipo.

Mai le Soifuaga o Spencer W. Kimball

Ile fautuaina o tagata o le Ekalesia e uiga i tafaoga faamasani, faamalamalama [ua fia faaipoipo], ma le faaipoipoga, sa faamamafaina ai e Peresitene Spencer W. Kimball le taua o le ola ai i le tulafono a le Alii o le legavia ma le faamaoni atoatoa. Sa lapatai mai foi o ia e uiga i taumafaiga a Satani e avea le solia o lenei tulafono o se mea e tauamiotonuina po o le le afaina foi. Sa ia faamatala e uiga i se ulugalii talavou na gauai atu i lenei taufaasese a le fili:

“Sa faapea mai le alii, ‘Ioe, ua ma tuuina atu le tasi i le tasi, ae ma te le manatu e sese aua ua alofa le tasi i le tasi.’ Sa ou manatu ou te lei malamalama ia te ia. Talu ona amata mai le lalolagi, ua le mafaitaulia ia amioga le mama, ae o le faalogo ua tauamiotonuina e le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na ou te’i ai. ‘Leai, e le sese, aua ua alofa le tasi i le isi.’

“Ua faafia ona la faia lenei mea leaga, ua la faatalitonuina ai i laua lava, ma ua fausia ai se pa pupuni, ma o tua atu o lenei pa ua la tutu ai ma le le fefinaua’ia.”

E tusa ai ma la la’ua faatatauga, sa tali atu Peresitene Kimball, “Leai, au uo talavou pele, e lei alofa le tasi i le isi. Ae ua tuinanau le tasi i le tasi. … Afai ua alofa moni le tasi i le isi, e sili atu le oti o le tasi mo lena tagata nai lo le faamanu’aina o ia. O le taimi o le tuinanau, e tulei ai i fafo o le isi faitotoa le alofa mama, ae tolotolo mai i le isi faitotoa le tuinanau.”1

Sa molimau atu foi Peresitene Kimball e faapea e maua mai le fiafia ma le filemu i le tausia o le tulafono o le legavia. Ua ia vaaia nei faamanuiaga i olaga o tagata faamaoni o le ekalesia, e pei o lona aafiaga lenei i le malumalu:

“Sa i ai iinei le filemu ma le lotogatasi ma le tulimatai atu ma le naunautai. O se alii talavou foliga lalelei ma se tamaitai talavou laei matagofie, e le mafai ona faamatalaina le matagofie, sa tootutuli i le fata faitaulaga. E tusa ai ma le pule, sa ou faataunuuina ai le sauniga faalelagi e faaipoipo ma faamauina ai i laua mo le faavavau i luga o le fogaeleele ma lalolagi selesitila. Sa i ai iina i latou e mama loto. Sa i ai iina le lagi.”2

Aoaoga a Spencer W. Kimball

O le tulafono o le legavia e faasaina uma ai fesootaiga tau feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga.

Ina ia malamalama i le tulaga o le Ekalesia e uiga i amioga mama, matou te folafola atu ma le malosi ma le le masuia lava, e le o se ofu faapea ua leva, pe matafi, po o se sitaili tuai, pe ua matalatala foi filo. O le Atua e tumau o ananafi, o le aso, ma le faavavau, ma o ana feagaiga ma mataupu faavae e le masuia; ma pe a malulu le la ma le toe pupula fetu, o le tulafono o le legavia o le a avea pea o se faavae i le lalolagi a le Atua ma le ekalesia a le Alii. O uiga tuai e faatumauina pea e le Ekalesia e le faapea ona e tuai, ae ona e sa’o lava.3

O le legavia atoatoa a o lei faaipoipo ma le faamaoni a’ia’i pe a mavae [ona faaipoipoina] o loo tumau pea o ni faatulagaga e le mafai ona toe suia e aunoa ma le agasala, pagatia, ma faanoanoaga.4

O i latou e foliga e le usitaia le tulaga o le faaipoipoga, ma ua manatu o le legavia ao lei faaipoipo ma le faamaoni pe a uma ona faaipoipoina o ni tu ma aga ua leva, ua foliga ua taumafai e faatuina ni amioga fou mo i latou lava ma tuuina atu faamalosi i isi. Pe latou te le o iloa ea le leaga o le manatu faapito, e iu lava ina oo atu ai i le loloto o le tuua toatasi? Pe latou te le o iloa ea, o le uunaia e tuinanau, o le a atili ai ona latou taumamao ese mai le fiafia? Pe latou te le o iloa ea, o lo latou ituaiga fiafia o le a faapea ona maua ai le le faatauaina ma le le aoga, ma e le mafai e si taimi puupuu o tuinanau ona faasaoina mai i latou? E lei faaleaogaina lava le tulafono o le seleselega [tagai Kalatia 6:7].5

Sa taua e aposetolo ma perofeta anamua ia le tele o agasala sa tuuaia ai i latou. O le tele o ia agasala o agasala o feusuaiga—mulilua, o le le lotoaiga, tuinanau, le faamaoni, le taofiofi o manao o le tino, fesootaiga mataga, o mea palapala, faamataaitu, faitaaga. E aofia uma ai fesootaiga tau i feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga—o le tau tagotago, suia o tulaga tane po o le tamaitai, pule i le tino, ma le mafaufau ma talanoa i mea tau feusuaiga. E aofia ai ma agasala uma e natia ma faalilolilo faapea ai ma mafaufauga uma ma amioga e le paia ma le mama. O le tasi o agasala e aupito sili ona leaga o nei agasala uma o le matanē po o le toe ui lea i fanau.6

Afai e i ai ni manaoga ma ni uiga [faatauatane/faatauafafine] o se tasi, e tutusa lava le auala e faatoilaloina ai, e pei lava ona fautuaina ai o ia e uiga i le tau tagotago po o le faitaaga po o le mulilua. E tausalaina ma faasaina e le Alii lenei faiga ma le malosi e tutusa lava ma lona tausalaina o le mulilua ma isi amioga faafeusuaiga. … E toe faapea atu, e ese mai le talitonuga ma faamatalaga a le toatele o tagata, o lenei [amioga], e pei o le faitaaga, e mafai ona faatoilaloina ma faamagaloina, ae e toe faapea atu, na o le pau lava le auala o le salamo aiai ma le faamaoni, o lona uiga o le lafoaiina atoatoa ma se suiga aiai o mafaufauga ma amioga. O le mea moni e faapea, o nisi o malo ma nisi o ekalesia ma le toatele o tagata taitoatasi piopio, ua taumafai e faaitiitia ia ituaiga o amioga mai le avea ma ni agasala faasolitulafono e avea o ni avanoa patino, e le suia ai lava le natura po o le ogaoga o le amioga. O tagata lelei, tagata atamamai, tagata e matau i le Atua i soo se mea, o loo latou tausalaina le amioga, e le tatau mo atalii ma afafine o le Atua; ma e tausalaina ma tetee i ai le ekalesia a Keriso. … O lenei agasala mataga o le faatauatane sa i ai lava i le talafaasolopito o le lalolagi. Ua tele aai ma augatupulaga ua tafieseina ona o lenei agasala.7

O le olaga o feusuaiga mama i le faaipoipo lelei e faatagaina. E i ai se taimi ma tulaga talafeagai mo mea uma lava e taua. Ae o feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga faatagaina, ua tuuina atu ai e le tagata ia lava o se mea e faaaoga, o se mea e faia faatautala, ma avea ai o ia o se mea e faafesuiai, faatautala, tuulafoaiina. …

O feusuaiga faasaina o se amioga manatu faapito, o se taufaalata, ma e le faamaoni. O le le naunau e talia se matafaioi o le palaai, ma le le faatuatuaina. O le faaipoipoga e mo le taimi nei ma le faavavau. O le faitaaga ma isi fesuiaiga uma e mo nei, e mo le itula, e mo le taimi “nei.” O le faaipoipoga e aumaia ai le ola. O le faitaaga e tau atu ai i le oti.8

O le alofa e mama ma e le faapito, ae o le tuinanau e eleelea ma manatu faapito.

Ua le faamaoni se alii talavou i lona tulaga faatamatane lea e folafola atu i ai le ta’uta’ua, olaga fiafia, saogalemu, o mea malie, e oo lava i le alofa, pe afai e na o le pau lava ia o mea e mafai ona ia tuuina atu o le tuinanau ma faiga faatiapolo—o foliga o le tausalaina, inoino, ita, inosia, taataa solo, ma atonu ma le maitaga faasolitulafono e le aloa’ia ma e le faamamaluina. Na te finauina lona tulaga i le alofa ae na o le pau le mea na te tuuina atu o le tuinanau. E faapena foi i le tamaitai talavou na te faatauina atu o ia lava i se tau taugofie. O le taunuuga o le faaleagaina lea o le olaga ma le faalumaina o le agaga. …

A o lenei lava e talanoa nei tagata talavou e uiga i le alofa. O se matuai tauleagaina lava lea o le upu e sili ona matagofie! Ua oona le fua ona ua leaga le laau. Fai mai o latou laugutu, “Ou te alofa ia te oe.” Fai mai o latou tino, “Ou te manao ia te oe.” O le alofa e agalelei ma mama atoatoa. Ina ia alofa, ia e foai atu, ae le o le aveina. Ina ia alofa, ia [e] auauna atu, ae le o le faatautala. …

O le a ea le alofa? E toatele tagata e manatu i ai ua na o se faatosinaga faaletino ma latou te talanoa faasamasamanoa i le “alofa faavalea” ma le “alofa i le faatoa feiloaiga muamua.” … E mafai ona vave tosina atu se tagata i le isi tagata, ae o le alofa e sili atu i le na o le faatosinaga faaletino. E loloto, aoao tetele, ma atoatoa. O le faatosinaga faaletino ua na o se tasi o le tele o elemene; e tatau ona i ai le faatuatua ma le talitonuga ma le malamalama ma le faapaaga. E tatau ona i ai ni aoaoga ma ni tulaga tutusa. E tatau ona i ai le faamaoni tele ma le faauooga. O le alofa o le mama ma le alualu i luma ma le ositaulaga ma le le manatu faapito. O lenei ituaiga alofa e le vaivai pe faaitiitia, ae ola pea i taimi o le ma’i ma le faanoanoa, mativa ma le le tagolima, faamanuiaina ma le le fiafia, i le taimi nei ma le faavavau. Ina ia faaauauina pea le alofa, e tatau ona i ai se faateleina pea o le talitonuina ma le malamalama, o le faaalia soo ma le faamaoni o le agaga talisapaia ma le alofa. E tatau ona i ai se faagaloina o le tagata lava ae ia manatu popole mo le isi. O mea e fiafia i ai, miti, ma faamoemoega e tatau ona tulimatai atu pea i se ala e tasi. …

O le alii talavou e puipuia lana manamea mai le faatautala po o le sauaina, mai le le mafaufau ma le tauleagaina mai ia te ia lava po o isi foi, o le faaalia lena o lona alofa moni. Ae o se alii talavou e faaaogaina lana manamea o se meataalo faaletino ina ia faamalie ai o ia mo na o sina taimi—o le tuinanau lena.

O se tamaitai talavou e faaalia ni amioga ina ia lalelei ai o ia i le faaleagaga, faalemafaufau, ma le faaletino, ae na te le faia ni upu po o lavalava po o amioga e faaosofia ai pe uunaia ai ni lagona faaletino a le soa o loo i ona tafatafa, o le faaalia lena o lona alofa moni. Ae o le tamaitai talavou lena faapea e tatau lava ona pa’i atu, ma faaosofia ma tau tagotago ma faaosooso ma faaaogaina le faaalia o le tuinanau ma le faatautala. …

Ia faaeteete i le togafiti a le tiapolo o le faia o le leaga e foliga e lelei, e ala i le tuuina i ai o se faaupuga e nana ai le uiga. O lena mea o le ’alofaga lea e faapea, o le tuinanau o le alofa lea.9

E ui lava ina faapea o le feusuai o se vaega taua ma lelei o le olaga faaipoipo, ae e ao ona tatou manatua o lena olaga e lei fuafuaina mo na o le feusuai.10

O le tuufaatasia o itupa, tane ma le ava (ma e na o le tane ma le ava), e mo le faamoemoega autu o le aumaia o fanau i le lalolagi. O aafiaga faalefeusuaiga e lei fuafuaina e le Alii ina ia avea o se meataalo pe na o le faamalieina ai o lagona ma tuinanau. E leai se faatonuga ua tatou iloa e mai le Alii e faapea, o aafiaga i feusuaiga tatau i le va o le tane ma le ava, e tatau ona faatapulaaina i le foafoaina o fanau, ae ua tele faamaoniga ua tatou maua mai ia Atamu e oo mai nei, e leai se tulaga na faia e le Alii mo ni feusuaiga fai faasoloatoa.11

E tatau ona tatou aloese mai i tusi ma ata mataga ma isi ituaiga o mea le mama.

O i tatou o fanau faaleagaga a le Atua, ma … o i tatou o le faatumutumuga o ana foafoaga. O loo ia i tatou taitoatasi se tulaga gafatia e avea ai ma Atua—mama, paia, moni, mamana, malolosi, ma le tutoatasi mai i malosiaga a le lalolagi. Ua tatou aoao mai tusitusiga paia e faapea, sa tatou i ai uma i le nofoaga e faavavau, sa tatou i ai i le amataga ma le Atua (tagai Aperaamo 3:22). O lena malamalama ua aumaia ia i tatou se lagona tulaga ese o le paia o le tagata.

Ae o loo i ai ni faiaoga pepelo i soo se mea, ua faaaogaina tautalaga ma tusi faitau mataga, mekasini, leitio, televise, talanoaga e le mama—o le faasalalauina o faamatalaga feteenai e talepeina ai tulaga mama, ma ua faia lenei mea ina ia faamalieina ai tuinanau o le tino.12

Tatou te inosia ia tusi ma ata mataga, lea e foliga mai ua lolovaia ai le lalolagi. O loo faia e le tulafono se taumafaiga e taofia ai, ae o le auala sili e taofia ai o le tuuina atu lea i alii ma tamaitai, ma o latou aiga, e fausia ni pa puipui e tetee ese atu ai. Matou te fesili atu ia te outou, “Outou na tagata lelei o lo outou alalafaga, pe tou te mananao ea i lenei fili mataga e faaleagaina o outou aiga ma o outou tuaoi?”13

Pe a tatou vaai i le le mama o le toatele o tagata o o tatou lava lotoifale i lo latou naunau e avatu faamalosi i tagata nei aoaoga masoa, fesootaiga eleelea, faataitaiga le lelei, tatou te faapea ane, pe ua aapa atu ea Satani ma lona lima eleelea ma le amioleaga, e tosoina atu ai i lana autau ia tagata o lenei lalolagi? Pe ua le lava ea ia tagata lelei o totoe e taofia le leaga lea e faamata’uina ai lo tatou lalolagi? Tatou te saga fetuutuuna’i ea i se a ma le leaga ae pe aisea foi tatou te saga taliaina ai le agasala?14

Matou te faamoemoe o le a le taliaina e o tatou matua ma taitai ia tusi ma ata mataga. O le mea moni lava o lapisi, peitai o aso nei, ua faatauina o se meaai masani ma lelei.… O loo i ai se sootaga i le va o tusi ma ata mataga ma faatosinaga ma le taufaasese i feusuaiga.15

O le mea e faanoanoa ai, o agasala e fanau mai i tusi ma ata mataga e faasolosolo atu ai i isi soligatulafono matuia e aofia ai le faapau pepe.16

O se mea faavalevalea tele le manatu e faapea, o tusi ma ata mataga e leai sona aafiaga. E i ai [sona] sootaga mautinoa i soligatulafono. O le fasioti tagata, gaoi, tosoteine po o le faiaiga faamalosi, faitaaga, ma faiga faatautala mo le mauaina o tupe, e fafagaina lenei le amioga eleelea. O faamaumauga o soligatulafono o feusuaiga e foliga mai o loo atagia ai se sootaga i le va o le solitulafono ma tusi ma ata mataga.

Ua matuai leai lava sona ta’uleleia. Matou te uunaia o tatou aiga ina ia puipuia a latou fanau i soo se auala e mafai ai. O loo tatou ola i se lalolagi saoloto, ae e tatau ona tatou mautinoa, ia le avea i tatou o se vaega o lena lalolagi saoloto, lena lalolagi ua faateleina le leaga.17

Ua uunaia tagata o le Ekalesia i soo se mea, ia le gata ina tetee atu i mala ua salalau solo o tusi ma ata mataga, ae i le avea ai o ni tagatanuu, ia auai ma le atoatoa ma le finafinau i le taua e faasagatau atu i lenei fili matautia o tagata i le lalolagi atoa. …

… Aoao lau fanau ia aloese mai tusi ma ata mataga aua o se mala lava. I le avea ai o ni tagatanuu, ia auai i le taua e faasagatau i mea leaga i o outou lotoifale. Ia aua nei outou gugu i galuega a i latou e maua a latou tupe i tusi ma ata mataga, o e faapea mai, o le aveesea o mea leaga, o le aveesea lea mai tagata o a latou aia tatau i filifiliga saoloto. Aua nei faatagaina i latou e faaalia i faiga taufaasese ia le le mama o feusuaiga, faapea o se saolotoga.

Ua i ai i se tulaga matautia ia agaga faapelepeleina—o agaga e latalata mai ma pele ia i tatou taitoatasi.18

E tatau i matua ma taitai ona malupuipuia ia tamaiti ma le autalavou mai faatosinaga le mama.

O le a aoao e lau fanau mai ia te oe i se taimi vave o o latou olaga, ma e le tatau ona latou auai i ni amioga le mama o soo se ituaiga. O lenei mea e le na o se tasi se taimi e mafai ona tauina ai ia i latou. Ae a o lei faaipoipo i latou, e tatau ona ta’u faafiaselau atu i ai, ma e tatau ona latou iloa, e le na o o latou aiga ma matua e faamoemoe mo lenei auaunaga sili, ae faapea foi le Alii i le lagi, o Iesu Keriso, ua faamoemoe latou te tausia ia mama ma saoloto mai le ola le mama.19

O le legavia o le temoni sili lea o aso nei. E pei o se fee, e pipii mau ona ave i luga o se tasi. E tele auala e taitaiina atu ai le autalavou i nei mea leaga. Sei ou ta’ua nisi o auala e faapea ona gausia ai uiga lelei.

O nisi ua manatu faatalale i lo latou malosi i le ekalesia ma taumamao ai i latou lava mai aafiaga faafouina ma le saogalemu a le Ekalesia. E foliga mai ua lona lua le talalelei i mea latou te fiafia i ai. Ua le o atu ia latou fonotaga, ma ua avea ai meaaoga, olaga faafiafia, po o pisinisi po o galuega e tuleieseina le taua o gaoioiga a le ekalesia ma le talalelei, seia iu lava ina gagase o latou lagona e uiga i le Ekalesia ma ona tulaga faatauaina.

O se tasi o mea e tele e taitaiina atu ai i le legavia o le tufanua. O nei aso ua toatele alii ma tamaitai talavou ua faamaualuluga i lo latou atamai i mea moni o le olaga. Ua latou manatu ua latou iloa tali uma. Latou te talanoa saoloto e uiga i feusuaiga e pei o la e talanoa e uiga i taavale ma atatifaga ma lavalava. Ma ua tupu ae ai le agaga o le faatufanua seia oo lava ina foliga mai ua leai se mea e toe paia.20

E leai se mafuaaga e ala ai ona ofuina e tamaitai ni ofu e maualālō le ua, pe valavala foi, ona o le sitaili lea a le lalolagi. E mafai ona tatou fatuina ni a tatou lava sitaili. …

E leai foi se alofaga mo alii e faasausau ai ma faaaliali o latou tino. E mafai e alii ona faaalia le lototele ma faia faaiuga lelei, pe afai latou te uunaia a latou uo tamaitai talavou e laeiina ni ofu tauagafau. Afai e le mafai e se alii talavou ona tafafao ma se tamaitai talavou o le e le o faia faalelei ona lavalava, o le a le umi ae suia le sitaili. …

Ua folafola mai e le Alii i e totoa, “O mea uma ua ia te au o au ia.” Ina ia taunuu i nei nofoaga maualuluga ma faamanuiaga e le faatapulaaina, e le tatau ona e tuua i ai se avanoa. Ia tausia o outou olaga ia matagofie, ma mama, ma atoatoa, ina ia le i ai se faasalaga. Ina ia faia lenei mea, e sili atu lou aloese vave mai “soo sina mea e vaaia ai le leaga ma le “auala e agai atu ai i le leaga.”21

E le mafai ona tatou soona faamamafaina le faatufanua faapea o se tasi o mailei e tatau ona [tatou] aloese mai ai, pe afai o le a tatou mananao e tetee atu i faaosoosoga ma tausia i tatou lava ia mama.22

Ou te fautuaina atu … le tulaga lenei. Soo se faamasaniga po o le o taitoalua i ni fegalegaleaiga faauo, e tatau ona tolopoina seia aulia le 16 o tausaga po o le sili atu foi, ma e oo lava foi i lena taimi, e tatau lava ona tele se filifiliga e faia i faaiuga ma le matua faatauaina. E tatau pea i tagata talavou ona tapulaa ia fesootaiga vavalalata mo ni nai tausaga, aua o le a alu le alii i lana misiona pe a 19 ona tausaga.

O tafaoga aemaise lava o le faamasaniga tumau i le uluai tausaga o le talavou e sili ona matautia. E suia atoa ai le ata o le olaga. E taofia mai ai oe mai aafiaga taua ma le aoga; e faatapulaaina ai faauooga; e faaitiitia ai faamasaniga e mafai ona taua tele i le filifilia o se paaga mo le taimi nei ma le faavavau.

E mautinoa lava e i ai le taimi mo le siva, mo faigamalaga, mo fegalegaleaiga, mo le faamasaniga, ma e oo lava i faamasaniga tumau o le a faapea ona oo atu ai i faigauo mafana, o le a faapea ona aveina atu ai tagata talavou i le malumalu mo faaipoipoga e faavavau. Ae o le mea aupito sili ona taua, o le taimi. E sese le faia o mea sa’o i le taimi sese i le nofoaga sese i tulaga sese.23

Ia tausi lou olaga ia mama ma saoloto mai mea uma e le paia ma mafaufauga ma amioga le mama. Aloese mai fesootaiga uma e faaitiitia ma tuumaualaloina ai le maualuga ma le amiotonu o tulaga ua faatulagaina mo i tatou. Ma o le a alualu lelei ai lou olaga, ma o le a siomia oe e le filemu ma le olioli.24

Fautuaga mo le Suesueina ma le Aoaoina

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou saunia foi e aoao atu. Mo nisi fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau v–ix.

  • Faatusatusa le ulugalii sa faamatalaina e Peresitene Kimball i le itulau 201 ma le ulugalii o loo ia taua i le parakalafa muamua i le itulau 202. O le a se mea sa mafai ona taitaiina atu ai nei ulugalii o le Au Paia o Aso e Gata Ai i ni uiga ma ni amioga eseese?

  • Faitau le parakalafa lona lua i le itulau 202. O le a sau tala e fai i se tasi e faapea mai o le legavia o se tu ma aga o aso ua leva? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 202–203.) O a nisi o taunuuga o le le tausia o le tulafono o le legavia? O a nisi o faamanuiaga o le usitai i ai?

  • Mafaufau pe faapefea ona e faaumaina nei fuaiupu: Ina ia alofa ia _____. O le tuinanau o le _____. (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 203–204.) E faapefea ona avea lo tatou malamalama e uiga i le alofa e fai ma mea e aafia ai o tatou mafaufauga ma amioga?

  • Aisea ua e manatu ai ua lapatai mai Peresitene Kimball ma le tele o isi taitai o le Ekalesia talu mai o ia, e uiga i tusi ma ata mataga? (Tagai itulau 206–207.) O a ni auala e mafai ona tatou faasagatau atu ai i le faasalalauina ma faatosinaga o tusi ma ata mataga? O le a se mea e mafai ona tatou faia i o tatou aiga e “fausia ai ni pa pupuni e puipuia mai ai”?

  • Toe suesue ia tulaga faatauaina o loo i itulau 207–209. Aisea e tatau ai i matua ma taitai ona vave amata aoaoina le tulafono o le legavia i le olaga o le tamaitiiti? O le a se mea e mafai ona fai e matua ma taitai e fesoasoani ai i le autalavou ia tumau faamaoni i le Ekalesia ma ona tulaga faatauaina? O a ni punaoa ua saunia e le Ekalesia e fesoasoani ai i le autalavou ia malamalama ma tausia ia tulaga faatauaina o le Ekalesia?

  • E fesootai faapefea le tausaafia po o le tauagafau ma le legavia?

  • O le a le uiga o le tausaafia po o le tauagafau i le auala e faia ai o tatou lavalava? O a ni auala e mafai ai ona tatou “fatuina ni a tatou lava sitaili”? (itulau 209). O le a le uiga ia tausaafia ma tauagafau ia tatou gagana ma amio? E faapefea ona tatou fesoasoani i le autalavou ia malamalama i le manaomia o le tausaafia ma le tauagafau i vaega uma o o latou olaga?

Mau e Faatatau i Ai: 1 Korinito 6:9, 18–20; Iakopo 2:7; Alema 39:3–5, 9; 3 Nifae 12:27–30; MFF 42:22–23, 40–41; 59:6

Faamatalaga

  1. Faith Precedes Miracles (1972), 151–52, 153, 154.

  2. I le Conference Report, Oke. 1971, 153; po o le Ensign, Tes. 1971, 36.

  3. Faith Precedes Miracles, 155.

  4. I le Conference Report, Oke. 1980, 4; po o le Ensign, Nov. 1980, 4.

  5. I le Conference Report, Ape. 1978, 117; po o le Ensign, Me 1978, 78.

  6. “President Kimball Speaks Out on Morality,” Ensign, Nov. 1980, 95.

  7. Ensign, Nov. 1980, 97.

  8. Faith Precedes Miracles, 155, 156–57.

  9. Faith Precedes Miracles, 157–59.

  10. O Le Vavega o le Faamagalo Atu (1969), 73.

  11. “The Lord’s Plan for Men and Women,” Ensign, Oke. 1975, 4.

  12. Ensign, Nov. 1980, 94.

  13. I le Conference Report, Ape. 1975, 8–9; po o le Ensign, Me 1975, 7.

  14. I le Conference Report, Ape. 1975, 162; po o le Ensign, Me 1975, 109.

  15. I le Conference Report, Oke. 1974, 7; po o le Ensign, Nov. 1974, 7.

  16. “A Report and a Challenge,” Ensign, Nov. 1976, 6.

  17. I le Conference Report, Oke. 1974, 7; po o le Ensign, Nov. 1974, 7.

  18. Ensign, Nov. 1976, 5, 6.

  19. I le Conference Report, La Paz Bolivia Area Conference 1977, 22–23.

  20. Faith Precedes Miracles, 162–63.

  21. Faith Precedes Miracles, 166, 167, 168.

  22. O Le Vavega o le Faamagalo Atu, 229.

  23. Ensign, Nov. 1980, 96.

  24. Ensign, Nov. 1980, 98.

Ata
bride and groom at temple

“O le faaipoipoga e mo le taimi nei ma le faavavau. … O le faaipoipoga e tuuina atu le ola.”

Ata
young couple on date

Ua tuuina mai e Peresitene Kimball ni taiala manino mo le autalavou o e o loo faia tafaoga faamasani.