Aoaoga a Peresitene
Mataupu 18: Faaipoipoga Viia, Fiafia, ma Manuia


Mataupu 18

Faaipoipoga Viia, Fiafia, ma Manuia

E olioli ulugalii faaipoipo i se sootaga sologa lelei ma le faavavau, pe a tumau lo la’ua faamaoni i le Alii faapea foi le tasi i le isi.

Mai le Soifuaga o Spencer W. Kimball

A o lei tofia o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa umia e Spencer W. Kimball se vaega o se kamupani inisiua ma fanua i Safford, i Arisona. Sa toe ta’ua e se tasi o tagata sa faigaluega ia te ia, o Carmen Richardson Smith, le faatuatua o Spencer ma Camilla Kimball ina ua aafia lo la’ua atalii o Edward i le ma’i pipili i popofou o le 1930:

“O le mafutaga a Uso Kimball ma lona faletua, o se mea ou te matua’i faamama’i tele i ai. A o i ai Eddie i Kalefonia, i le faiga o ona mau togafitiga, sa nofo ai Sister Kimball ae asiasi atu i ai Peresitene Kimball i taimi e matua moomia ai. I le vaitaimi sa faatalitali ai mo le toe malosi mai o Eddie ina ua mae’a le taotoga, sa toe taliu atu Uso Kimball i le fale e vaai le isi vaega o le aiga, ae nofo lona faletua e vaai Eddie.

“Ou te talitonu sa tusitusi atu o ia i lona faletua i aso uma. Sa le na o se tusi puupuu e na o le 50 ni upu. O nisi taimi, afai e tau leai sona taimi, ona ia faalau mai lea o se tusi ia te a’u, ma ou te manatua lava o’u lagona: sa toetoe lava o se avanoa paia ma le mamalu.

“O i la’ua o se ulugalii fiafia, ma sa foliga e amana’ia tele e le tasi le isi. Sa foliga mai o o la’ua soifuaga e tele lava ina popole le tasi i le isi i taimi uma.”1

O le alofa o Spencer ma Camilla Kimball mo le tasi i le isi, lea sa matuai iloagofie a o talavou, sa faatupula’ia le malosi ma le loloto a o aga’i atu ina matutua o la’ua soifua. E masani ona ta’ua e Peresitene Kimball le agaga faafetai mo la la’ua mafutaga ma lona faletua: “O aafiaga uma e i ai lava Camilla i o’u autafa. Sa ma falelauasia o ma’ua matua ma isi e pele ia i ma’ua, ma ua mamulu atu foi la ma’ua fanau iti sa fananau le au. Sa ma oo i le loloto o le faanoanoa ma le maoa’e o le fiafia. … Sa ma fetagisi faatasi, sa ma talie faatasi foi. … Sa tumu o ma olaga i mea fiafia, e ui lava i faanoanoaga uma ma mea matuia sa i ai. Sa ma sisiva; sa ma pepese; sa ma faafiafia [i a ma’ua malo]; sa ma alolofa atu ma sa alofaina foi i ma’ua. O le i ai o se ava e faapei o Camilla Eyring, e atoa ai le olaga, fiafia, ma tamaoaiga”2

I lona soifua ai i se faaipoipoga umi ma le fiafia, na ia saunoa ai faapea: “Tatou te manaomia se soa atoatoa na te le amanaiaina o tatou maanuminumi, pe manatuaina mea valea tatou te faia, poo o tatou vaivaiga; … tatou te manaomia se soa agaalofa tatou te mafatia faatasi, fetagisi ma tatalo ma tapua’i faatasi; se tagata tatou te faavauvau ma faanoanoa faatasi, o se tagata e alofa i ituaiga o tagata e i ai i tatou, pe o mea foi tatou te faamoemoe i ai nai lo o tatou foliga vaaia.”3

Aoaoga a Spencer W. Kimball

O le faaipoipoga faavavau e faauuina e le Atua, ma e taua le aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo i tatou.

O le faaipoipoga, se faaipoipoga viia, e faauuina lea e le Atua. Sa ia folafola mai o le iunite faavae lava o se nuu, e tatau lava o le aiga ma le auaiga, ma e tatau ona tatou nofouta i tu leaga i nei ona po ua fulitua mai i lenei fuafuaga sa faauuina e le Atua. …

E foliga mai ua i ai se tulaga faatupula’ia e faasagatau i faaipoipoga i eria soloitua o le lalolagi ma o loo malosi tele i le faaipoipo e aunoa ma ni fanau. Ma o le tulaga masani lava o le fesili o le a sosoo ai, “Aisea la e faaipoipo ai fua?” Ma o le taimi lea e oo mai ai le “tetee i le faaipoipo.” Ua i ai finauga ua tuuina mai e faapea, o fanau o se avega, o se saisaitiaga, o se matafaioi. O le toatele ua faatalitonuina i latou lava e faapea, o le a’oga, saolotoga mai le saisaitia ma matafaioi—o le olaga lelei lena. Ma o le mea e faanoanoa ai, o lenei manatu pogisa ma le faatafuna ua amata ona taliaina foi e nisi o o tatou lava tagata.4

Ina ia faasagatonu ma tineia ia aoaoga amioleaga i auala o faasalalauga ma tifaga ma televise, ma fale faafiafia ma luga o alatetele, e tatau ona tatou aoao atu le faaipoipoga, le faaipoipoga sa’o, le faaipoipoga e faavavau.5

O le pogai autu lava mo le faaipoipoga e faavavau ona e faavavau le ola; ma o le faaipoipoga, ina ia ogatasi ma faamoemoega e faavavau, e tatau ona talafeagai ma le faagasologa o le olaga. O faaipoipoga e faia e sui o le malo, po o sui o le Ekalesia i fafo o malumalu, e mo na o le olaga nei, “seia tuueseeseina oulua e le oti” po o le “i le umi lava e te lua ola ai.” E faamutaina i le oti…. O le faaipoipoga faavavau e faia e le perofeta a le Alii po o se tasi o le vaega toaitiiti o e ua ia faasafuaina atu i ai le pule. E faia lea i malumalu paia ua faatuina ma faapaiaina mo lena faamoemoega. Ua na o ia ituaiga o faaipoipoga e faaauau i talaatu o le oti ma faaatoatoaina le fesootaiga o le tane ma le ava, ma matua ma fanau e oo atu i le faavavau.6

O se faaipoipoga viia, fiafia, ma le manuia, e mautinoa lava o se sini maualuga lea a tagata uma lava. Ua fuafuaina e le Alii le faaipoipoga ia fausia ai ni aiga ma ni fanau malolosi ma le fiafia. Soo se tasi lava e fuafua ma le loto i ai e aloese mai le olaga faaipoipo, e le gata e le o ia o se tagata e pei o isi, ae faapea foi ona faaletonu ai lana lava polokalama.

Ou te tausisi pea i le upu [tagata] e pei o isi aua o le Alii lava ia na faatulagaina le tulaga e pei o isi e ala i le aumaia faatasi o Atamu ma Eva, o lana alii muamua ma le tamaitai muamua i lenei lalolagi, ma faataunuuina ai se sauniga paia o le faaipoipoga e avea ai i laua o le tane ma le ava. Sa fai sina eseese o i laua i o laua natura, ma ni matafaioi eseese e faatinoina. O le taimi lava na maea ai le faataunuuina o le sauniga, ona ia fetalai atu lea ia i laua: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai: ma ia pule ai” (Kenese 1:28).

O se tulaga masani le faaipoipo ma o se mea masani foi ma le tatau le fanauina o fanau. O tagata uma e tatau ona mananao ma fuafua ina ia faaipoipoina aua o le mea lena na fuafuaina e le Atua i le lagi mo i tatou. O le auala lena sa ia faataunuuina ai.7

O le polokalama atoa lava a le [Alii], sa faatulagaina ma le poto ina ia aumaia fanau i le lalolagi, i le alofa ma le felagolagomai. Pe a na fai e manumalo ia manatu papa’u o le toatele o tagata i aso nei, semanu ua leva ona leai ma muta le lalolagi, o tagata ola uma, ma mea tatau uma. …

… Ua fetalai mai le Alii e faapea, ina ia maua e le tagata le mamalu aupito maualuga o lagi po o mamalu e tolu i le malo selesitila, “e ao foi i se tagata ina ulu i lenei faatulagaga o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga];

“Afai foi na te le fai faapea, na te le mafai ona maua.” (MFF 131:2–3)

O le auala tatau lenei.

E i ai nisi alii ua le mafai ona faaipoipo ona o a latou lava filifiliga. Ua latou vavaeeseina i latou lava. Atonu e toatele foi ni tamaitai ua latou vavaeeseina i latou lava mai faamanuiaga. Ua i ai nisi e lei faaipoipoina lava ona e lei maua e i latou le avanoa. Ioe, ua tatou iloa, o le a faapea ona saunia e le Alii ni avanoa se tele, ma o le a leai se tasi e tausalaina mo se mea e le mafai ona ia faia. …

Peitai, i le tulaga o le faaipoipoga ma matafaioi a le tane ma le fafine, ia aua lava nei i ai se tasi e tetee i le Atua. …

Ou te faamoemoe ma le faamaoni o le a faapea ona matuai feinu ia o tatou teineiti ma tamaitai, o tane ma alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le vai o le ola ma faafetaui o latou olaga i le matagofie ma le atoatoa o matafaioi ua tofia ai i latou e le Alii.

Ou te faamoemoe o le a tatou le taumafai e toe faaatoatoa se fuafuaga ua uma ona atoatoa, ae ia tatou saili atu ma o tatou loto, manatu ma le malosi atoa e faaatoatoa i tatou lava i le polokalama atoatoa ua tuuina mai ia i tatou. Talu ai ona ua toilalo nisi o i tatou, o le mea moni, o le a le talafeagai le tuuaia o le polokalama. Ia tatou pulea a tatou amioga, a tatou gaoioiga, o o tatou olaga atoa, ina ia mafai ona avea i tatou ma suli i faamanuiaga silisili ma le tele ua folafolaina mai ia i tatou.8

O faaipoipoga e faavavau e manaomia ai ona saunia mae’ae’a.

O le faaipoipoga, atonu o le filifiliga aupito sili lea ona taua i filifiliga uma, ma e aupito o’oo’o foi ona aafiaga, aua e le gata ina maua ai le fiafia i le taimi nei, ae faapea foi ona maua ai le olioli i le faavavau. E le gata ina aafia ai tagata e toalua o loo faatasi ai, ae faapea foi o la’ua aiga aemaise lava a la fanau ma fanau a a la’ua fanau ma faasolo mai ai i le tele o augatupulaga.

I le filifiliga la o se soa mo le olaga nei ma le faavavau, e mautinoa lava e tatau ona faia ia fuafuaga, mafaufauga, tatalo ma anapogi aupito sili ona mae’ae’a, ina ia mautinoa ai mai filifiliga uma lava, o le filifiliga lenei e le tatau lava ona sese. O se faaipoipoga moni, e tatau ona i ai le tasi i manatu faapea foi i loto. E le tatau ona faia atoa ia faaiuga i luga o lagona, ae o le mafaufau ma le loto, e faamalosia i le anapogi ma le tatalo ma le manatunatu loloto i ai, o le a tuuina atu ai i se tagata se avanoa sili o le fiafia i le [olaga] faaipoipoina. Na te aumaia faatasi ai ma le ositaulaga, fetufaai, ma le manaomia tele o le le manatu faapito. …

… “O ni tagata se toalua [alii ma le tamaitai] e fetaui lelei le tasi ma le isi,” e le moni ma e taufaasese; ma a o sailia e alii talavou ma tamaitai talavou uma i le maelega atoatoa ma le agaga tatalo se uo e mafai ona matagofie ma sologa lelei ai le olaga, e mautinoa lava e toetoe lava o soo se alii lelei ma soo se tamaitai lelei e mafai ona maua se faaipoipoga fiafia ma le faamanuiaina pe afai e naunau uma e totogi le tau [mo se faaipoipoga manuia]…

O tagata e toalua e oo atu i le fata faitaulaga o le faaipoipoga e tatau ona iloaina, ina ia maua se faaipoipoga fiafia lea la te faamoemoe i ai, e tatau ona la iloaina o le faaipoipoga faaletulafono e le o se tali lea i faafitauli uma o le olaga, ae o lona uiga o le ositaulaga, fetufaai, ma e oo foi ina tuuitiitia ai nisi o saolotoga o le tagata lava ia. O lona uiga o le ola i se olaga umi ma le faigata o le taufaasoasoa. O lona uiga o ni fanau o le a o mai faatasi ma ni avega tau tupe, avega o le auauna atu, avega o le tausiga ma le popole [mo i latou]; ae o lona uiga foi, o ni lagona aupito loloto ma aupito manaia o lagona uma.9

O le faatuai ona faaipoipo … e le taliaina atoatoa. O tagata uma e tatau ona fuafua o latou olaga ina ia aofia ai se faaipoipoga e fai faalelei i le malumalu i o latou olaga talavou, ma ia uluola ma faia o latou aiga ina ua matutua o latou mafaufau.10

O tagata talavou ua fuafuaina o latou ala ina ia faaipoipoina i le malumalu, ua uma ona latou faavaeina ni mafaufauga mautu i le ala o le a mafai ai e i latou ona faataunuuina lea fuafuaga ma se tasi ua ia filifilia na te faaipoipo atu i ai. A o lei oo ina faapaiaina la laua faaipoipoga i le nofoaga paia, e ao lava ona fuafuaina faatasi e laua le olaga o le a ola ai i laua, ma e tatau ona faaauau pea lea lava ala i le avea ma tane ma le ava pe a fuafuaina e laua le ala la te ui atu ai i le fiafia, manuia, ma le olaga faaleagaga, i le faaeaina i le malo o le Atua.11

Soo se tasi o outou o le a taamilo i le lalolagi ina ia maua le sauniga o le faamauga pe a e iloaina lona taua, pe a e malamalama foi i lona maoae. E le mafai e le mamao, e le mafai e le le lava o tupe, po o se isi lava tulaga ona taofia oe mai lou faaipoipoina i le malumalu paia o le Alii.12

O le a i ai se agaga fou i Siona pe a fai atu tamaitai talavou i a latou uo tama, “afai e te le maua se pepa faataga o le malumalu, ia o le a le mafai foi ona noatia lo’u ola ia te oe, e oo lava i le olaga nei.” Ma o le a fai atu alii ua foi mai a latou misiona i a latou uo teine, “E faamalie atu, ae po o le a lava lo’u alofa ia te oe, ou te le faaipoipo lava i fafo o le malumalu paia.” …

… Ona tatou manatunatu lea pe aisea, i nei mau faamanuiaga ma folafolaga, e le faaipoipo sa’o ai tagata, ma maumau ai o latou ola i se vaomatua lafulafua e ono le mafai ona fuga mai. Aisea o le a mafaufau ai se tagata talavou i se faaipoipoga i fafo atu o le malumalu ma maumau ai na mamalu o loo i ai?13

O ulugalii ua faaipoipoina e mafai ona mulimuli i se fua e le faavaivaia e maua ai le fiafia faatasi.

E toetoe lava o faaipoipoga uma e mafai ona matagofie, filemu, fiafia, ma faavavau, pe afai o tagata autu e toalua o loo aafia, e naunau o le mea lena e ao ona i ai, e tatau lava ona i ai, ma o le a i ai.14

O le na ona faataunuuina o se sauniga e le aumaia ai le fiafia ma se faaipoipoga faamanuiaina. O le fiafia e le oo mai i le na o le oomiina o se faamau, e pei o le moli eletise; o le fiafia o se tulaga lea o le mafaufau ma e sau mai i totonu [o se tagata]. E tatau ona galueaiina. E le mafai ona faatauina i tupe; e le mafai foi ona avefuaina.

Ua manatu nisi o le fiafia o se olaga manaia e fifilemu, o mea taugata ma le faamalieina i taimi uma; ae peitai, o le faaipoipoga moni e faavae i se fiafiaga e sili atu nai lo lena, lea e maua mai i le foai atu, auauna atu, fetufaai atu, ositaulaga, ma le le manatu faapito.

O tagata e toalua e eseese tulaga o olaga e o mai ai, e vave lava ona la iloa mulimuli ane ina ua maea ona faataunuu le sauniga, e tatau ona faafetaiaia le mea moni aiai. E le toe i ai se olaga o moomooga pe faafoliga; e tatau ona tatou o ese mai [moomooga faivavale] ae ia tutu lelei o tatou vae i le lalolagi. E tatau ona tauaveina ia tiutetauave ma talia ia ni matafaioi fou. E tatau ona lafoaia nisi o saolotoga faaletagata, ma e tele foi ni fetuunaiga, o ni fetuunaiga e le manatu faapito, e tatau ona faia.

E lei umi ona faaipoipoina ae iloa e se tasi e i ai ni vaivaiga o lona toalua sa lei faaalia pe na iloaina muamua. O uiga tausaafia sa masani ona faaalia i le taimi a o faauo, ua faasolo nei ina mou atu, ae o vaivaiga ia sa foliga mai o sina mea itiiti ma le faatauvaa i le taimi o le faauoga, ua tupu tele nei ma avea ma toatuga. Ua oo mai le taimi mo ni loto malamalama, mo le iloiloga a le tagata lava ia, ma le faaaogaina lelei o le mafaufau, fetuutuunai, ma le faia o fuafuaga. …

O loo i ai se fua faatatau e le mafai ona faatoilaloina lea o le a faamautinoa atu ai i ulugalii uma se faaipoipoga fiafia ma le faavavau; ae e pei lava o isi fua faatatau uma, e le tatau ona galo, pe faaitiitia, pe faatapulaaina foi ia vaega autu. O le filifiliga a o lei faauo ma le faaauau pea o le faauoga pe a mavae le faaipoipoga e tutusa lava le taua, ae le sili atu le taua nai lo le faaipoipoga lava ia, o le faamanuiaina o se faaipoipoga e faalagolago lea i tagata e toalua—ae le o se toatasi, ae o le toalua.

O se faaipoipoga e amata ma faavaeina i tulaga faatauaina lelei …, e leai se tuufaatasiga o ni malosiaga e mafai ona faaleagaina se’i vagana ai o le malosiaga o loo i totonu o se tasi po o le ulugalii uma; ma e tatau ona la tauaveina faatasi le tiutetauave. O isi tagata ma vaega e mafai ona i ai so latou aafiaga lelei po o le leaga. Atonu foi e i ai se aafiaga o mea tau tupe, fegalegaleaiga, faiga faaupufai, ma isi tulaga; ae o le faaipoipoga e faalagolago muamua lava, ma i taimi uma foi, i tagata e toalua o le ulugalii o e e mafai ona avea le la faaipoipoga ia faamanuiaina ma fiafia pe afai la te naunau i ai, e le manatu faapito, ma e amiotonu foi.

E faigofie lava le fua faatatau; e le tele foi ni mea e manaomia ai, e ui ina tele ni faaopoopoga po o ni faalauaitelega o vaega taitasi.

Muamua, e ao ona i ai le uluai amioga e tatau ai e faatatau i le faaipoipoga, lea e aofia ai le manatunatu i le filifilia o se toalua, e taulalata atu lava i le atoatoa i vaega uma lea e taua i tagata taitoatasi. Ona tatau loa lea i ia tagata e toalua ona o atu i le fata faitaulaga i le malumalu ma le iloa lelei, e tatau ona la galulue malosi e agai atu i lenei olaga tuufaatasi manuia.

Lua, e le tatau ona i ai se manatu faapito, ia faagalo le tagata lava ia, ae faaautu uma le olaga faaleaiga ma mea uma e faatatau i le olaga faaleaiga mo le lelei o le aiga, i le faagaloina o ia lava.

Tolu, e tatau ona faaauau pea le faauooga ma le faailoa atu o lagona alofa, agalelei, ma le magafagafa ina ia faaolaola ma faatupulaia ai pea le alofa.

Fa, e tatau ona i ai se ola atoatoa i poloaiga a le Alii e pei ona faamaninoina mai i le talalelei a Iesu Keriso.

O le tuufaatasia lelei o nei vaega ma faaauau pea ona faaaogaina, e fai ai lava si faigata ona oo mai le le fiafia, e le mafai ai ona faaauauina le le femalamalamaa’i, pe o le malepelepe o faaipoipoga. Atonu o le a moomia ona toe sailia ni galuega a loia e tatalaina faaipoipoga, ma o le a tapunia foi ia ofisa o faamasinoga.15

O le le manatu faapito ma le tausia o poloaiga e taitaiina atu ai i se faaipoipoga faamanuiaina.

E tatau i manamea uma ona iloa a o lei osia ia feagaiga e tatau i tagata taitoatasi ona taliaina ma le malamalama ma le atoatoa e faapea, o le lelei o se aiga fou laitiiti e tatau ona silisili i tagata taitasi o le ulugalii. E tatau i tagata taitoatasi ona aveese le “o a’u” ma le “o la’u” ae suia … “o ma’ua” ma le “o i ma’ua.” Soo se faaiuga lava, e tatau ona manatu e toalua pe sili atu foi o le a aafia ai. A o taulalata atu o ia i ni faaiuga tetele i le taimi nei, o le a popole le ava i le aafiaga o le a i ai i matua, o le fanau, o le fale, ma o latou ola faaleagaga. O le filifiliga o le galuega a le tane, o lona olaga masani, o ana uo, o mea uma e fiafia i ai e tatau nei ona manatua o ia o se vaega o le aiga, ma o le atoa o le aiga e tatau ona mafaufau i ai.16

Ina ia galulue faatasi tagata e toalua mo le lelei o le la faaipoipoga, e manaomia ona la fuafuaina ma le faaeteete se paketi, e faia faatasi e le tane ma le ava, ona tausisi lea ma le faaeteete i lena paketi. E tele faaipoipoga e toilalo i le maketi pe a faia ni faatauga e lei fuafuaina. Ia manatua o le faaipoipoga o se faiga faapaaga, a leai e le mafai ona faamanuiaina.17

O se faaipoipoga atonu o le a le aunoa ma ni tulaga le tonu e ono tutupu mai ai, peitai, e mafai ona avea ma faaipoipoga e maua ai le nofo filemu. Atonu e mafai ona oo i se ulugalii le tulaga o le mativa, ma’i, mea e le fiafia i ai, mea e toilalo ai, ma e oo lava i le maliu ma le oti i le aiga, peitai e ui lava ina o le a i ai nei mea uma, ae o le a le aveesea mai ai lava lo la tulaga o le filemu. O le a tumau ona avea se faaipoipoga ma se faaipoipoga faamanuiaina pe afai o le a le faaulufaleina i ai le manatu faapito. O faafitauli ma mea le tonu e ono tutupu mai, o le a mafai ona tuufaatasia ai le ulugalii po o matua i se faatasiga e le mafai ona toe motusia, pe afai e i ai le tulaga atoatoa o le le manatu faapito. …

O le alofa e pei o se fugalaau, ma, e pei o le tino, e moomia ona fafagaina pea e le aunoa. O le tino faaletino o le a le pine ae paee ma oti pe afai e le fafagaina pea lava pea. O le fugalaau manaia o le a magumagu ma mate pe a aunoa ma le vai ma meaai. E faapea foi la i le alofa, e le mafai ona faamoemoe e tumau e faavavau se’i vagana ua fafagaina pea lava i vaega o le alofa, o le faaalia o le lagona lelei ma le faamemelo, o faailoga o le loto faafetai, ma le manatu e le faapito.

O le le manatu faapito atoatoa e mautinoa le ausia ai o se isi vaega o se faaipoipoga faamanuiaina. Afai e sailia mea e fiafia ai, faamafanafanaga, ma le fiafia o le isi, o le alofa sa mauaina i le taimi o le faauooga ma faamalosia i le faaipoipoga o le a tupu talaulau i ni vaega tetele. E tele ni ulugalii ua faatagaina a latou faaipoipoga ina ia legalega ma lo latou alofa ina ia maluluina e pei o se falaoa tuai po o ni tala tausua ua le toe aoga po o se kaleve ua maalilivaoa. E mautinoa lava o meaai e sili ona taua mo le alofa e aofia ai le manatunatu, agalelei, mafaufau, popole, faaaliga o le alofa, o feofoofoaiga o le talisapaia, faamemelo, mitamita, mafuta, mautinoa, faatuatua, o se paaga, tutusa lelei, ma le felagolagoma’i.

Ina ia matuai fiafia moni lava i le faaipoipoga, e tatau i se tasi ona i ai le faamaoni faifai pea i le tausia o poloaiga a le Alii. E leai se tasi, nofotoatasi pe ua faaipoipo, e matuai fiafia sei vagana ua amiotonu. E i ai tulaga e le tumau e faamalieina ai ma taufaasese mo sina taimi, ae o le fiafia atoatoa ma tumau e na o le ola mama ma le agavaa e mafai ona maua mai ai. …

… Afai e alolofa tagata e toalua i le Alii e sili atu nai o la’ua lava ola ona alofa lea o le tasi i le isi e sili atu nai lo la’ua lava ola, ma galulue faatasi atoatoa ia ogatasi ma le polokalama a le talalelei e avea ma o la faavae, e mautinoa lava o le a la mauaina lenei fiafiaga sili. Afai e o atu soo faatasi le tane ma le ava i le malumalu paia, tootutuli faatasi i le tatalo i lo la’ua fale ma lo la aiga, ma o faatasi ia la fonotaga faalelotu, tausia atoatoa o la olaga ia mama—i le mafaufau ma le faaletino—ina ia taulai uma atu o la manatu ma manaoga ma alofa i le tagata e toatasi, o lana soa lea, ma galulue faatasi e atiina ae le malo o le Atua, ona mafai lea ona maua o le fiafia silisili.18

O le faaipoipoga e manaomia ai le faamaoni atoatoa ma le faatuatuaina atoatoa.

O loo i ai tagata ua faaipoipo ae e faatagaina o latou mata e fetilotilofa’i solo ma o latou loto e avaga solo, o e manatu e leai se afaina o sina faatafai laitiiti, po o le faasoa atu o o latou loto ma i ai le manao mo se isi e ese mai lana ava po o lana tane. Ua fetalai mai le Alii ma le manino: “Ia e alofa atu i lau ava ma lou loto atoa, ma pipi’i atu ia te ia a e le o se isi.”(MFF 42:22.)

Ma, a fetalai mai le Alii o lou loto atoa, e leai lava ma se faatagaga po o se avanoa e faasoa ai pe vaelua, pe faaogea foi. Ma, i le tamaitai ua faaupuina faapea: “Ia e alofa atu i lau tane ma lou loto atoa, ma pipi’i atu ia te ia ae le o se isi.”

O upu ae le o se isi ua tuu ese ai tagata uma ma mea uma. O le toalua la o le faatumutumuga lea o le olaga o le tane po o le ava, ma e le mafai e le olaga tafao po o le olaga faigaluega po o le olaga faaupufai po o se isi mea lava ona suitulaga i luma atu o lau soa, o lou toalua. O nisi taimi tatou te maua ai ni tamaitai o e ua faaaluina le tele o o latou taimi i tamaiti po o le fanau, ae le lava se taimi mo a latou tane, o nisi taimi e oo lava ina taumamao ai mai ia te ia.

Ua fetalai mai le Alii ia te i laua: “Ia e pipi’i atu ia te ia a e le o se isi.” 19

Ae masani lava, o loo tumau pea tagata i le pipii atu i o latou tina ma tama ma a latou uo. O nisi taimi e le faamutaina ai e tina lo latou tausiga ma le vaaia o a latou fanau, ma ua faapea i tane atoa foi ma ava ona o atu i o latou tina ma tama mo le maua mai ai o fautuaga ma lapataiga atoa ma le faalagolagomaga, ae o le mea e tatau ona pipii atu i le ava ma faalagolago ia te ia i le tele o mea, ma o mea uma lava i lo oulua va e tatau ona faaliloliloina ma e le faalauaiteleina atu i isi.20

O le faaipoipoga e manaomia ai le faamaoni atoatoa ma le faatuatuaina atoatoa. O tagata taitasi e taliaina le soa faatasi ma le malamalamaaga o le a ia tuuina atu atoa i le toalua le loto, malosi, faamaoni, faaaloalo, ma le alofa, ma le atoatoa o lona mamalu. Soo se mea lava e faalavelaveina ai o le agasala lea; soo se ituaiga faasoa atu lava o le loto o le solitulafono. Talu ai e tatau ona tatou “manatu tasi i le mamalu o le Atua,” e tatau foi ona faasaga tasi ai o tatou mata, taliga, ma le loto i le faaipoipoga ma le toalua ma le aiga.21

Ou te aioi atu ia i latou uma o e ua noanoatia i tautoga ma feagaiga o le faaipoipoga ina ia faapaiaina lena faaipoipoga, tausia ia fou pea, faaali atu lagona alofa i uiga loloto ma le faamaoni ma ia faifai pea.

Tane, o mai i le aiga—i le tino, agaga, mafaufau, faamaoni, fiafiaga, ma lagona—ma alofa i lau soa i se mafutaga paia ma le le mavavaeeseina.

Ava, o mai i le aiga faatasi ma o outou fiafiaga, faatuatuaina, moomooga, faamaoni, ma le alofa—ia galulue faatasi ia avea lo oulua aiga o se lagi faamanuiaina. O le a faapena ona sili ona lua faafiafiaina lo oulua Alii ma lo oulua Matai ma faamautinoa ai lo oulua fiafia tele.22

Fautuaga mo Suesuega ma Aoaoga

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou saunia foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau v–ix.

  • O le a sou manatu o a ni faamaoniga e iloa ai o le faaipoipoga e mamalu? fiafia? faamanuiaina? O le fea o nei faamaoniga e te iloa o loo atagia mai i le mafutaga a Peresitene Kimball ma lona faletua, o Camilla? (Tagai itulau 213, 214.)

  • Toe iloilo le vaega o loo amata i le itulau 214. O a nisi o faatosinaga o loo i le lalolagi i le taimi nei e te manatu e faatuiese i le faaipoipoga? O a ni aafiaga o loo i nei ituaiga o osofaiga? O a ni mea e mafai ona tatou faia e “faasagatonu ma faapaleni” ai, aemaise lava i totonu o o tatou aiga?

  • O le fea o aoaoga a Peresitene Kimball e uiga i le saunia mo faaipoipoga faavavau e sili ona faatupu lagona ia te oe ma aisea foi? (Tagai itulau 216–219.) O le fea aoaoga e ono fesoasoani ia i latou o e ua maea ona faaipoipoina?

  • Sa saunoa Peresitene Kimball e uiga i se “fua faatatau e le mafai ona faatoilaloina” (itulau 219–220). Afai e i ai lava se vaega se tasi e misi, faamata e faapefea ona aafia ai se faaipoipoga?

  • Sa aoao mai Peresitene Kimball e tatau i le toalua ona “pipii atu” le tasi i le isi ae le o se isi lava tagata (itulau 221–225). O le a se mea e mafai ona faia e ulugalii ina ia mautinoa ai o le a le avea matafaioi ma mea faafiafia i fafo atu o le aiga ma faalavelave i le faamaoni o le tasi i le isi?

Mau e Faatatau I Ai: Kenese 2:18, 21–24; 1 Korinito 11:11; Efeso 5:22–25; MFF 132:7–21

Faamatalaga

  1. I le “President Spencer W. Kimball: On the Occasion of His 80th Birthday,” Ensign, Mati 1975, 6, 8.

  2. I le Caroline Eyring Miner and Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball (1980), viii.

  3. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 310.

  4. I le Conference Report, Ape. 1979, 5–6, 7; po o le Ensign, Me 1979, 6.

  5. “Marriage Is Honorable,” i le Speeches of the Year, 1973 (1974), 266.

  6. O Le Vavega o le Faamagalo Atu (1969), 246.

  7. “The Importance of Celestial Marriage,” Ensign, Oke. 1979, 5.

  8. “The Lord’s Plan for Men and Women,” Ensign, Oke. 1975, 4-5.

  9. “Tasi i le Faaipoipoga,” Liahona, Oke. 2002, 36, 39.

  10. I le Conference Report, Stockholm Sweden Area Conference 1974, 10.

  11. O Le Vavega o le Faamagalo Atu, 252.

  12. Ensign, Oke. 1979, 4–5.

  13. “The Marriage Decision,” Ensign, Fep. 1975, 6.

  14. “Marriage Is Honorable,” 257.

  15. Liahona, Oke. 2002, 36 38.

  16. Liahona, Oke. 2002, 38.

  17. I le Conference Report, Oct. 1975, 6; po o le Ensign, Nov. 1975, 6.

  18. Liahona, Oke. 2002, 40.

  19. Faith Precedes the Miracle (1972), 142–43.

  20. Liahona, Oke. 2002, 41.

  21. Faith Precedes the Miracle, 143.

  22. Faith Precedes the Miracle, 148.

Ata
President and Sister Kimball at piano

“O aafiaga uma e i ai lava Camilla i o’u autafa.”

Ata
couple talking

“E toetoe lava o soo se alii lelei ma soo se tamaitai lelei e mafai ona maua se faaipoipoga fiafia ma le manuia pe afai e naunau uma e totogi le tau [mo se faaipoipoga manuia].”