Aoaoga a Peresitene
Mataupu 21: O Le Perofeta o Iosefa Samita


Mataupu 21

O Le Perofeta o Iosefa Samita

O Iosefa Samita sa avea ma tufugaaao o le Alii i le toefuataiina mai o mea uma sa aveesea i seneturi o le pogisa faaleagaga.

Mai le Soifuaga o Spencer W. Kimball

I le gasologa o le 1970 ma ona tupu, sa malaga ai Peresitene Spencer W. Kimball faatasi ma isi taitai o le Ekalesia i le lalolagi atoa e feiloai atu i tagata o le Ekalesia i konafesi faaeria. I se tasi o nei konafesi, sa faaalia ai lona agaga faafetai mo le talatuu o le Perofeta o Iosefa Samita:

“Talu ai ona sa alu se tama e sefulufa tausaga i se togavao o Niu Ioka e tatalo ai, o lea ua o mai ai lenei afe ma afe o tagata i konafesi faaeria. Talu ai ona sa alu atu le tama e sefulufa tausaga i le togavao e tatalo ai, ina ua ia faitau i tusitusiga paia, ‘A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua’ (Iakopo 1:5), talu ai ona sa ola o ia i faaaliga mai luga, ua tatou maua ai Le Ekalesia a Iesu Keriso o Aso e Gata Ai. Ua ia i tatou faamanuiaga uma lava e mafai ona avea ai i tatou ma tagata sili ona fiafia i le lalolagi atoa, ona sa alu se tama e sefulu fa tausaga i le togavao e tatalo. Ou te faafetai ona sa iloa e Iosefa lona ala i le togavao, ma ou te faafetai ona sa ia iloa le mea sa ia faia ma sa mamafa i lona mafaufau e mafai ona ia taliaina le afioga a le Alii ina ua oo mai ia te ia ma faalauteleina ma fausia ai lenei malo.”1

I se tasi o taimi, sa faamatalaina ai e Peresitene Kimball ni lagona sa ia te ia a o matamata i se ata o le Perofeta o Iosefa Samita sa i totonu o se potu o le Malumalu i Sate Leki: “Sa ou tepa atu i le puipui pito i luma, ma sa i ai iina Iosefa Samita, ma na ou mafaufau ai, o se perofeta silisili ona maoae ia Iosefa Samita. E le o ia o se tagata e pei o isi. … Sa ou mafaufau i sauaga ma mafatiaga uma na ia oo i ai. Sa ou mafaufau i faaaliga uma sa oo mai le lagi ia te ia, ua faapea ona ia tuuina mai ia i tatou. Ona ou toe maua ai lea o se malosiaga fou.”2

Aoaoga a Spencer W. Kimball

Sa valaauina Iosefa Samita o se perofeta e tusa ai ma le tofamamao ma le utaga poto o le Atua.

Sa saunia Iosefa Samita mo le tele o seneturi a o lei fanau mai o ia. Sa faapea foi ona faaigoaina o ia ia Iosefa a o lei taitai ona fanau mai [tagai 2 Nifae 3:14–15]. O lana misiona o le sau lea i le lalolagi i le taimi sa’o i nei aso amuli e tatalaina faitotoa i le lalolagi tele, e tuuina atu le talalelei ia i latou, e tuuina atu le perisitua ia i latou, ma tuuina atu le faamoemoe ia i latou a o latou tulimatai atu i le ola e faavavau.3

O Iosefa Samita, o le perofeta a le Alii, sa vaetofia, ma valaauina a o lei fanau mai o ia, sa valaauina i le tele o tausaga ua mavae, ina ia oo mai i lenei taimi ma ia … tatalaina le lalolagi mo le talaiina o le talalelei moni ma le ola.

… Sa oo mai Iosefa Samita i lenei lalolagi lea sa tagi atu mo se fesoasoani; mo le fia selau o tausaga sa le maua se fesoasoani. … E tusa ua faitau fia selau tausaga talu ona i ai se perofeta. … Ma o lea ua oo i le taimi [mo se perofeta].4

O le mea moni lava, o le Atua lo tatou Tama ma lona Alo o Iesu Keriso, o e na faaali mai i se alii talavou e tusa lona matua ma se [alii o le] Perisitua Arona, o Iosefa Samita, e tuu atu i lena alii ia faatonuga mo tagata uma, sa lei soona faaali mai i se tagata i lenei paneta. Ae, ua fetalai mai le Alii o lea faaaliga, sa fuafuaina tonu lava, ma faataunuuina aua “… o au le Alii, ina ua iloa le malaia o le a oo mai i luga o tagata o le lalolagi, na ou valaauina la’u auauna o Iosefa Samita, le itiiti, ma ua ou tautala atu ia te ia mai le lagi, ma ua tuuina atu ia te ia poloaiga.” (MFF 1:17)

E le faia fua lava e le Atua se mea, ae faia i luga o fuafuaga o ia o se tama alofa.5

O le Uluai Faaaliga Vaaia a Iosefa Samita ua tatalaina ai se tisipenisione fou o faaaliga faalelagi.

E tusa ai ma ni manaoga faapitoa, i taimi faapitoa, o tulaga talafeagai, e faaalia mai ai e le Atua ia lava i alii ua saunia mo ia faaaliga. Ma e talu ai ona e le liliu lava le Atua o ananafi, ma le aso, e oo foi i le faavavau, e le mafai ona tapunia le lagi, seiloga e tapunia e tagata lava latou ia e ala i lo latou le talitonu.

Na oo mai lea lava ituaiga aafiaga maoae i lo tatou lava tisipenisione. Sa matuai taua tele lea manaoga; sa ufitia le lalolagi i le liliuese ma sa ufitia tagata i le pogisa, ma sa fenumiai ai mafaufau o tagata ma sa punitia foi le malamalama i le pouliuli [tagai Isaia 60:2]. Ma sa oo mai le taimi. O le saolotoga faalelotu o le a puipuia le fatu seia oo ina mafai ona ola ma tupu ae. Ma o lea tagata saunia o se tagata talavou, e mama ma matala le mafaufau, o le sa i ai se faatuatua maumaututu i le tali mai a le Atua ma o le a le tumau ai le lagi e pei o se uamea ma le lalolagi o se apamemea e pei ona sa i ai mo le tele o seneturi [tagai Levitiko 26:19].

O le fotu mai o lenei perofeta sa leai lava ni ona uluai manatu ma ni talitonuga sese. Sa lei mautu foi i aga masani ma talafatu ma masalosaloga ma tala faatusa o le tele o seneturi. Sa leai ma se mea [i lona mafaufau] sa manaomia ona toe aveesea. Sa tatalo o ia mo le poto ma le taitaiga. Sa muamua mai le mana o le pogisa i le malamalama. Ina ua tootuli filemu na o ia i le togavao, o lana tatalo faatauanau sa aumaia ai se taua tele sa faapea ona faamatauina ai lona faaumatiaina. Mo le tele o seneturi, sa saisaitia ai e Lusifelo i lana pule le faatuaoia ia mafaufau o tagata ma e le mafai ona faamamulu ese lana pule faasatani. O lenei mea sa faamata’uina ai lana pule le faatuaoia. Se’i faamatala e Iosefa Samita lana lava tala:

“… ae faafuasei loa ona osofia au e se mana ese sa matua taofia ai au … sa taofia ai lou laulaufaiva. … Sa oo ina siomia au i le pogisa tele, ma sa peiseai o le a faaumatia faafuasei au.

“… ma ua tauau lava ina … tuulafoaiina ai au i le malaia—e le o se malaia faatupu fua i le mafaufau, ae o se malaia e ala mai le mana o se tasi mai le lalolagi e le vaaia … na ou vaai ai i se malamalama faaniutu i luga ae tonu o lou ulu, e sili atu le pupula nai lo le la. …

“… [sa] ou faalogoina loa ua tatalaina au mai le fili na taofia au. Ina ua oo ifo le malamalama i ou luga, sa ou vaaia ni Tagata se toalua, e le mafaamatalaina lo laua mamalu ma lo laua pupula, o tutu mai i ou luga ae i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma sa ia tau lou igoa ma fetalai mai, a o tusi ane lona aao i le tasi—O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia! [Talafaasolopito—Iosefa Samita, 2:15–17.] 6

O lagi sa tapunia mo se taimi umi i le tele o seneturi lea ua tatalaina nei. O siufofoga sa fifilemu ma sa le lagonaina ma faalogoina i le tele o seneturi ua amata nei ona fetalai mai. O le faaaliga lea sa toeitiiti lava a aveesea ma peiseai e lei i ai, ua toe maua mai. …

O se upumoni fou, o se manatu e le malamalama i ai le faitau miliona o tagata o le lalolagi, ua masaa mai, ma o lena taimi sa na o le toatasi lava le tagata i luga o le fogaeleele atoa sa iloaina ma le matua mautinoa o le Atua o se tagata patino, o le Tama ma le Alo o ni tagata mavaevae ua i ai ni tino [faamamaluina] o aano ma ivi, [ma sa faia o ia] i o la’ua faatusa. E pei ona i ai le Alo i le faatusa o lona Tama, o le Atua le Tama o le faatusa foi lea o le Alo.7

E leai se mea e itiiti ifo nai lo lenei faaaliga atoa ia Iosefa e mafai ona faataunuu ai le faamoemoega o le aveesea o le le mautonu a le tele o seneturi. E [le] mafai e na o se manatu, se leo natia, se miti ona aveesea ia manatu le malamalama ma talitonuga sese.8

O lenei tama talavou sa faasafua atu i ai se vaega maoae o le malamalama ua silafia e tagata. Manatua, o lena taeao o le tautotogo e lei i ai se tagata se toatasi o le lalolagi atoa na i ai se malamalama mautinoa e uiga i le Atua. Sa i ai le tele o tagata lelei, ae peitai sa savavali i latou uma i le pogisa faaleagaga o nei seneturi e tele. Ae o se tama lenei na ia iloaina. …

Sa silafia e Iosefa, e pei e leai lava se isi tagata ola, ia upumoni aiai nei:

Sa ia iloaina o loo soifua le Atua, ma o Ia o se tagata [faamamaluina] ua i ai aano ma ivi ma uiga faaalia, e pei o i tatou po o tatou foi e pei o Ia, i Lona faatusa.

Sa ia iloaina o le talitonuga ua leva ona aoaoina o le tolutasi paia o Atua o se talafatu, o se tala taufaasese. Sa ia iloaina o le Tama ma le Alo o ni tagata mavaevae e toalua ua i ai ni tino, leo, ma … uiga faaalia.

Sa ia iloaina e lei i ai le talalelei i le lalolagi, aua na ia aoaoina mai i Atua, ma sa lei i ai le Ekalesia moni i le lalolagi, aua sa faailoa mai e le Atua o le lagi ma le lalolagi ia te ia.9

O lena taeao i le togavao i Niu Ioka ina ua afifio mai le Tama ma le Alo ia te ia, atonu o le faaaliga aupito sili lea ona maoae ua tuuina mai i le lalolagi.10

O Iosefa Samita o le tufugaaao a le Alii i le toefuataiina o le talalelei.

Sa fautuaina le perofeta talavou o le a avea o ia ma se tufugaaao a le Alii i le toefuataiina o le talalelei e faavavau atoa ma mea uma sa leiloloa i seneturi muamua atu. Ona faaauauina ai lea o nei faali’ali’a ma faaaliga mai le tele o tausaga, lea e faafofogaina ai pea lava pea le siufofoga o Ieova, ma toefuataiina mai ai i le lalolagi, e ala mai i lenei perofeta talavou ia upumoni o le talalelei, le perisitua a le Atua, le tofiga faaaposetolo, o pule ma mana, o le faatulagaina o le Ekalesia, ina ia toe i ai i le lalolagi ia faaaliga ma upumoni e faavavau mo tagata uma o e latou te taliaina.11

Sa faaali mai le perofeta o Moronae ia Iosefa ma faaaluina ni itula se tele e faamalamalama ai ia le nofoia o konetineta o Amerika e le aiga o Liae faapea foi ma le Tusi a Mamona, lea o le a faapea ona eliina mai ma faaliliuina. … O lenei faamaumauga, o le Tusi a Mamona, o le a fesoasoani e faavaeina ai le silisiliese o le Alii o Iesu Keriso.12

E ala mai i le meaalofa ma le mana o le Atua, sa faaliliuina ai e [Iosefa] lena faamaumauga, lea ua lauiloa nei o le Tusi a Mamona.13

Sa faaalia mai le talalelei, o le upu ma le upu, o le fuaiupu ma le fuaiupu, ma sa toefuataiina ai upumoni, ma sa tuuina mai le mana ma faaalia mai le pule, ma na faasolosolo lava ina lava le malamalama ma lava nai tagata iina mo le faatulagaina o lenei malo o le Atua lea sa vaai i ai Tanielu i le lua ma le afa meleniuma talu ai [tagai Tanielu 2:44–45].14

Ina ua mavae seneturi e tele o le pogisa faaleagaga, sa amata ona susulu mai le malamalama ina ua tatalaina i faaaliga lenei tisipenisione. Sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga mai le Alii, ua toe aumaia ai i le lalolagi le mea na leiloa—o le perisitua a le Atua—o le pule, o le mana, o le aia tatau e faatinoina ai sauniga, ma le faaauauina o faaaliga a le Alii i Ona tagata iinei i le lalolagi.15

Sa tuuina mai ia Iosefa Samita le mana, lea e mafai ai ona ia faamaufaailogaina i le lalolagi, ma faamaufaailogaina foi lea i le lagi. O na ki ua tuufaasolo mai lea peresitene i lea peresitene.16

Sa faamauina e Iosefa Samita lana molimau i lona toto.

O faamatalaga e uiga i le soifuaga o Iosefa Samita ua tatou masani ai. Sa ia tauina atu i le taimi lava lena lana faaaliga mamalu e uiga i le Tama ma le Alo, ma o le taimi lava foi lena na puapuagatia ai ma sauaina [o ia]. Ua lomiaina e tusiupu ma Faresaio o aso nei ni tusi taufaaleaga ma ni tusitusiga mai le fia selau [o tagata] na faafalepuipuiina o ia …, valita ma faapipii ia fulumanu i lona tino, fanaina o ia, ma faia mea uma lava i lo latou malosi e faaumatia ai o ia. Ae ui lava i a latou taumafaiga uma e fasioti o ia, sa soifua pea o ia e sili atu i le luasefulu tausaga o sauaga ogaoga ma le matuia, ina ia faataunuuina lana misiona seia oo lava i le taimi o le a maliu ai.

E luasefulufa tausaga o sauaga sa puapuagatia ai o ia, ae e luasefulufa foi tausaga o le olioli sa faafiafiaina ai o ia i le fesootai ma le Atua ma isi tagata tino-ola-pea! Sa faataunuuina lana misiona—sa toe sosooina le lagi ma le lalolagi; sa faavaeina le Ekalesia; sa aoaoina Polika Iaga ma isi taitai iloga e faaauauina [le galuega]; ma sa ia faaeeina atu i luga o ao o le Toasefululua ia ki uma ma mana e faatatau i le tofi faaaposetolo lea sa umia foi e ia, ma sa ia faapea atu ia te i latou: “Ua ou faataatiaina le faavae ma e tatau ona outou atiina ae ai i luga o lena faavae, aua o luga o o outou tauau ua taatia ai nei le malo.”

Ma ua oo mai le itula e faamaufaailogaina ai i lona toto lana molimau, lea sa masani ona tuuina atu i le toatele o ana uo ma ona fili. …

… E ui lava sa faamoemoe ma tatalo ina ia aveese le ipu mai ia te ia, ae sa ia iloaina lava le mea o le a tupu. Sa ia faapea mai: Ou te alu atu e pei o le tama’i mamoe a fasia.” [Tagai MFF 135:4.] …

Ma na maliu fasia lava! Na papa fana! Ma na saoloto le maligi o le toto o e na maliu fasia, aua o Ailama, lona uso matua, sa filifili e mafuta pea ma ia. O lenei toto faapelepele na lepa i le eleele, e faamauina ai se molimau e le mate ma e le mafaatusalia o loo faaauau pea ona tagitagi i mafaufau ma loto.17

Sa faamauina e Iesu lana molimau i Lona toto. Sa faapena foi Setefano. Ma o lea ua faamauina nei e Iosefa Samita lana molimau i le toto ma maliu ai o se alii talavou e ta’u atu ai i le lalolagi uma o papatusi ia na maua mai ai le Tusi a Mamona, sa maua i se mauga e latalata i Palamaira i le setete o Niu Ioka. Ma o lea la, e ala i le malamalama i lenei tusi ma le Tusi Paia, sa toefuataiina mai ai i le lalolagi le talalelei a Iesu Keriso, e ala i galuega a ana agelu.18

Sa puipuia Iosefa ma laveaiina lona ola i taimi uma o sauaga seia oo ina mae’a lana galuega ma faataunuuina lana vaega i le toefuataiina o le talalelei ma le perisitua ma isi ki uma o le tisipenisione, ma seia ausia le faatulagaina o le malo. Sa le mafai ona fasiotia o ia a o lei oo i lena taimi, e ui lava sa faasaga seoli ma le matua lotoa ia te ia. Sa manao o ia e ola pea. Sa suamalie le olaga ia te ia. Sa i ai ni folafolaga o fegalegaleaiga matagofie ma lona aiga, ona uso, ma le faamalieina i le vaavaai atu i le fotu ae o le galuega e avea o se fugalaau matala. Peitai ua mae’a lana galuega; ua mafai nei e isi taitai malolosi ona tauaveina le galuega; sa manaomia o ia i isi galuega. I le na o le tolusefulu ma ona tupu o ona tausaga, o se alii e matua talavou lava, na maliu ai o ia, ma amataina lana galuega i isi malo.19

“O le a toilalo le faaMamona pe a tatou fasiotia lo latou perofeta,” sa latou faapea mai ai … a o latou fasiotia ma le faamoemoe ma le le alofa ia Iosefa Samita. E le masalomia lava o lo latou ataata faatiapolo o le faamalieina i lenei mea leaga [na latou faia] na liua i foliga popole ina ua latou iloa ane ua na ona latou a’a i tui, ma faamanu’aina ai i latou lava. E le’i faaumatia le faaMamona e ala i le tagatavaleina ma le limatete, ae o lona tauga malosi lea. O le tino na masaesae i pulu fana na faalelei ai le eleele; o le toto na latou faamasaaina na faasusu ai le fatu; ma o le agaga na latou auina atu i le lagi o le a molimau e faasaga ia i latou i le faavavau. O loo faaauau ma tuputupu ae pea le galuega.20

O le galuega a [Iosefa Samita] e le’i leiloa. O lana molimau o loo agai pea i luma ma le mausali, e oo atu lava i le faavavau.21

O aso nei ua toatele tagata ua viia mo lo latou aoaoina, faautauta, ma o latou uiga lelei, ua tulai mai e molimau atu o le maliu fasia o Iosefa Samita, e pei foi o e na maliliu fasia na muamua atu ia te ia, o le isi lea faamaoniga maumaututu o le paia o le talalelei a Iesu Keriso, na toefuataiina i lona atoatoa e ala mai i lena perofeta lotomaualalo.22

Fautuaga mo Suesuega ma Aoaoga

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou saunia foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau (v–ix).

  • O le a sou manatu o a nisi o mea silisili sa faaalia mai e le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 253–256.) A fesiligia oe e se tasi e le auai i le Ekalesia e uiga ia Iosefa Samita, o le a sau tala e fai?

  • O le a le matafaioi a le Atua ae o le a foi le matafaioi a Iosefa Samita i le tatalaina o le lagi mo le Toefuataiga o le talalelei? (Tagai i itulau 254, 255–257.) O a ni auala na saunia ai Iosefa Samita mo le mauaina o faaaliga?

  • O a ni mea na iloa e Iosefa Samita ina ua mavae le Uluai Faaaliga na te lei iloaina muamua? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 256–257.) O le a sou manatu na faapefea ona suia ona lagona e uiga i le Atua ma ia lava? Ua faapefea ona uunaiina oe e lau molimau e uiga i le Uluai Faaaliga?

  • O a ni auala na avea ai Iosefa Samita ma se tufugaaao a le Alii i le faafesootaiina o le lagi ma le lalolagi? (Tagai i itulau 255–259.) O le a sou manatu o le a le uiga o le avea ma tufugaaao i le Alii?

  • Na saunoa mai Peresitene Kimball sa faamoemoe tagata leaga ina ia faaumatia le talitonuga faaMamona e ala i le fasiotia o Iosefa Samita (itulau 259). O a ni ou manatu ma lagona a o e manatunatu i le mea sa tupu i le Ekalesia talu mai le maliu o Iosefa Samita?

Mau e Faatatau I Ai: Isaia 29:11–14; MFF 135; 136:37–39

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Melbourne Australia Area Conference 1976, 23.

  2. I le Conference Report, Guatemala City Guatemala Area Conference 1977, 22.

  3. I le Conference Report, Manila Philippines Area Conference 1975, 6.

  4. I le Conference Report, Temple View New Zealand Area Conference 1976, 51.

  5. “Small Acts of Service,” Ensign, Tes. 1974, 4–5.

  6. Faith Precedes the Miracle (1972), 92–93.

  7. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 429.

  8. The Teachings of Spencer W. Kimball, 430.

  9. “The Prophet Joseph Smith and the First Vision,” Annual Joseph Smith Memorial Sermon, Utah State University, Tes. 13, 1970, 7.

  10. I le Conference Report, Taipei Taiwan Area Conference 1975, 14.

  11. I le Conference Report, Ape. 1974, 67–68; po o le Ensign, Me 1974, 47.

  12. I le Conference Report, Ape. 1976, 11, 12; po o le Ensign, Me 1976, 9.

  13. I le Conference Report, Ape. 1980, 74; po o le Ensign, Me 1980, 51.

  14. I le Conference Report, Ape. 1976, 12; po o le Ensign, Me 1976, 9.

  15. I le Conference Report, London England Area Conference 1976, 35.

  16. I le Conference Report, São Paulo Brazil Area Conference 1975, 72.

  17. The Teachings of Spencer W. Kimball, 179–80.

  18. The Teachings of Spencer W. Kimball, 143.

  19. I le Conference Report, Ape. 1945, 59.

  20. I le Conference Report, Ape. 1955, 96.

  21. I le Conference Report, Ape. 1946, 50.

  22. The Teachings of Spencer W. Kimball, 181–82.

Ata
Joseph in Sacred Grove

“O lena taeao i le togavao i Niu Ioka ina ua afifio mai le Tama ma le Alo ia te ia, atonu o le faaaliga aupito sili lea ona maoae ua tuuina mai i le lalolagi.”10

Ata
restoration of Aaronic Priesthood

O se vaega o le Toefuataiga, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Perisitua Arona mai ia Ioane [toetu]le Papatiso.

Ata
Joseph and Hyrum

O le maliu fasia o Iosefa Samita, o le na fasiotia faatasi ma lona uso o Ailama i le 1844, “o le isi lea faamaoniga maumaututu o le paia o le talalelei a Iesu Keriso.”