2010
Tausia o se Faamaumauga
Fepuari 2010


Tausia o se Faamaumauga

O loo galulue le aufaigaluega a le Matagaluega o Talafaasolopito a le Ekalesia, e le iloa mai e tagata i le teumaluina o talafaasolopito—a le Ekalesia—ma lou talafaasolopito.

E taufai suesue e tagata asiasi atu i le Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia ia api o talaaga, nusipepa, ma talafaasolopito o aiga na teumaluina ma le faaeteete o loo i autafa o le potu tele pito i luma o le Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, o loo matamata tetele ai i le pito i luga o puipui le faaupuga, “Faauta, o le a i ai se tala tusia faamauina e tausia e outou” (MFF 21:1).

Mai lava i le taimi na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei poloaiga mai le lagi i le 1830 e oo mai i le asō, ua le gata ina tausia ae ua teumaluina ai foi se vaega tele o faamaumauga a le Ekalesia i ni pepa faamatalaga o talafaasolopito, ie, ma isi mea faitino, e faafetaia ai se vaega toaitiiti ae tuuto o i latou na faasaoina.

Faasao a le Ekalesia

O le popolega autu lava o tagata faasao [talafaasolopito] a le Ekalesia o le faasaosaoina lea o faamaumauga—o le taofia o le faaleagaina faalenatura o faamaumauga.

O le fogafale lona fa o le Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, i totonu o se potu faapitoa ua i ai tekinolosi faaonaponei, e faatino ai e le au faasao [o talafaasolopito] le galuega e pei o le fofolaina o pepa malamalama faa-Iapani i luga o itulau masaesae ma maaleale, ma le tuai ua fiasefulu tausaga o i ai ma le tau faasaoina mai o kopi o ata ua toetoe lava a le toe aoga. Ona tuu lea o le galuega ua toe lipeaina pe toe faamautuina i luga o se fatatusi ina ia faigofie ona maua [e tagata e faaaogaina], pe faila ese foi i anapapa e taulimaina ma le faaeteete le vevela-ma le susū o le ea, e vaavaaia ai e le aunoa.

E na o le lua vaifale le mamao i le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia, o loo gaosi ai faatagata e su’ilimaina ma le atamai, apa ma laupapa ua polesiina, ie soosoo, ma fata ma lagolago na fauina e faaali ai [ia talafaasolopito]. O le tele o la latou galuega e faaalia i le falemataaga pe auina atu i nofoaga lauiloa o le Ekalesia, ae o nisi e saunia mo le teuina.

O le tausi o lona uiga ‘ia teumalu,’” o le saunoaga lea a le faasao talafaasolopito a le Ekalesia o Christopher McAfee. “E le faapea e na o le tusia o se talafaasolopito ae ia mautinoa foi e umi ona i ai.”

O tagata e faasaoina talafaasolopito a le Ekalesia e laugatasia i lo latou lagona e faapea, o aitema uma lava, mai lava i api o talaaga a perofeta e oo i talafaasolopito patino o aiga, e matuai taua lava.

“O se lagona e faapea afai na popole se tagata ma teuina [se talafaasolopito], e tatau foi la ona ou popole [i le talafaasolopito],” o le saunoaga lea a Brother McAfee. “O i matou e puipuia ia galuega e aoina mai.”

O se olaga e leai ni faamatalaga tusitusia e ono vave lava ona galo atu, o lana saunoaga lea, ma e faapena foi le ogaoga o le leiloa po o le faaleagaina o soo se tasi o na pepa o faamatalaga.

“O se poloaiga ua tusia i tusitusiga paia lo tatou tausia o se talafaasolopito,” o le tala lea a Jennifer Hadley, o se tagata faasao talafaasolopito i le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia. “E fesoasoani tatou te manatua ai mea na faia e le Alii mo Ona tagata.”

Faasaoina o Pepa o Faamatalaga

E taulima i le potu suesue a le vaega o le faasao se vaega tele o pepa o faamatalaga, e aofia ai tusi, api o talaaga, nusipepa, api e teu ai soo se faamatalaga, ma ata pu’e. E taulimaina faapitoa ia aitema taitasi e tusa ma lona tulaga e i ai.

Ua faatutu solo i totonu o le potu suesue tele—ia meafaigaluega ma masini mataina—o se masini otioti, masini mamanu, masini faapipii pepa, masini vevela e faapipii ai pepa iila, ua na o ni nai masini na, e faaaoga i galuega faatino taitasi.

O le tele o taimi e aveese ai le faavaa o se tusi ae fufulu ma toe lipea lona ivitu. O masaesae o pepa o faamatalaga e faatumu i le faaaogaina lea o pepa anagata mai Iapani, o o latou alava uumi atu e faaleleia ai le malosi [o le pepa] a o tumau pea le maufetuunaiina o le pepa. E faaaoga e le au faasao talafaasolopito se mea faapipii e gaosi mai le masoā o le saito ma le vai e fai ma kelu. E faamalosia atili le tulaga o loo i ai [le pepa o faamatalaga], e mafai ai ona iloa le uluai tusiga i le mea sili e mafai ai.

“Matou te le o taumafai e fai ia fou atoatoa,” o le tala lea a Brother McAfee. “Matou te taumafai e faatumauina lava le faamaoni atoatoa o le galuega. O mea uma matou te faia e mafai ona toe suia.”

O le isi auala e faasao ai pepa o faamatalaga o le fufulu lea. E lolō ia pepa i totonu o tapu vai ua faamama ma ua leai se aioni [deionized], ma mulimuli ai tuu i le vai masima. I tapu taitasi, e aveese ai e le vai ma kemikolo ia palapala ae faaitiitia aafiaga o le aava i le pepa ina ia tuai ai ona leaga.

Faasaoina o Ie ma Mea Faitino

E nafa foi le au faasao [talafaasolopito] ma le teumaluina o mea faitino e taua i le talafaasolopito o le Ekalesia—o ie, ‘anofale, atavali, ma isi mea faapena.

“E tofu lava mea uma ma se tala, o se talafaasolopito e faatatau i ai,” na fai mai ai Sister Hadley. “O mea uma lava o loo i ai e fesootai atu i le Au Paia i le Ekalesia i le lalolagi atoa.”

Ua tumu le falemataaga i lavalava, tusi, atavali, faatusa, ma isi mea faitino ua leva—o nofoa tietie solofanua, meafaigaluega, e oo lava i se faatusa o galuega i totonu o le Tapeneko i Sate Leki. O faasao talafaasolopito e galulue i mea faapena e tatau lava ona fatufatuai a o latou taulimaina mea faitino fou taitasi, ma, e aumaia faatasi ai ma se luitau fou.

“O mea taitasi e patino lava e pei o tagata taitasi,” na fai mai ai Sister Hadley. “E tofu ma manaoga patino ma se tali patino.”

E suesueina ma le toto’a ia mea faitino uma lava. E masani ona soalaupule le au faasao talafaasolopito e fai ai se tonu po o le a se gaoioiga e fai e faasao ai se mea faitino. O le tele lava o mea faitino e fufulu ma faamausali lelei. E faia soo se gaoioiga e manaomia e taofia ai auala e faaleagaina ai [talafaasolopito]. O nisi taimi e aofia ai le aveesea o le aava [aseti] mai se mea faitino, ma toe faamautu lona tulaga na i ai muamua, vali ina ia puipuia ai mai lona siosiomaga, fauina o se pusa e tuu i ai, pe faia foi se lagolago pe faamau ia pipii i ai ma lalago atu i le fausaga. O nisi taimi e moomia ai na o le tafitafiese o le pefu mai se mea faitino.

O se pulou mai aso o paionia na matalatala, o lea na sui ai se lagolago faatauvaa lapotopoto e fesoasoani e faatumauina ai ona foliga. Ma le isi, na tuu i ai e Sister Hadley se fasiie silika e tutusa lelei i luga o le pulou muamua, ona su’ilima mataninii lea e faapipii ai.

O James Raines, ua faamatalaina e ia lava “o le tagata e faasaoina soo se mea,” e galue i soo se mea faitino e le lavea i lalo o pepa o faamatalaga, ie, po o atavali. O le au o se sasa na gaosi i le pa’u, na tumu i le pulu, ma na masae, ma ua le toe maufetuunaiina ai, ma na tulai mai ai se faafitauli i lona tulaga lelei atoatoa a o sisina mai i fafo le pulu. Na aveese e le au faasao talafaasolopito ia pulu na totoe ai ma tuu ai se uamea e faafoliga a’i i le au e toe aumaia ai lona uluai siepi ma maufetuunaiina.

“E faatatau i le teumaluina o measina e pei ona sa i ai i lena taimi o le talafaasolopito,” o le faamatalaga lea a Sister Hadley. “Ia te a’u lava ia, o le teumaluina e aumaia ai se sootaga vaaia i aso ua tuanai.”

Na aveese e Christopher McAfee le mea faapipii mai se uluai pepa o faamatalaga o le seneturi lona 19.

Ata na pueina e welden Andersen

O loo otioti faagatusa e Kathy Cardon ia pepa i le potu suesue o le faasao.

Ata na pueina e Welden Anderson