Aoaoga a Peresitene
Mataupu 27: O le Aoaoina e ala i le Suesue ma le Faatuatua


Mataupu 27

O le Aoaoina e ala i le Suesue ma le Faatuatua

E ui lava sa na o le 11 aso na aoga lelei ai Peresitene Polika Iaga, ae na ia malamalama lelei i le moomia o le aoaoina e le gata i mea o lenei lalolagi ae faapea foi i le atamai faaleAtua. Na te lei tuueseina lava le aoao mai i tusi, mai tusitusiga paia, ma faapea foi ma faaaliga mai le Alii, ma sa ia aoaoina le Au Paia ina ia faavaeina ni aoga ma ia fiafia i le aoaoina. I le 1850 na ia faavaeina ai le Iunivesite o Tesareta, lea na avea mulimuli ane ma Iunivesite o Utah; o le 1875 na ia faavaeina ai se aoga i Provo i Utah, lea na avea mulimuli ane ma Iunivesite a Polika Iaga. O le Kolisi a Polika Iaga i Logan i Utah sa faavaeina i le 1877 e aoaoina ai faiaoga mo aoga i nofoaga o loo faamautu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ia tumau pea i lenei tautinoga e uiga i aoaoga, ma na ia faatumauina foi se faleaoga o lona aiga i tafatafa ane lava o lona fale mo le 12 tausaga na totoe o lona soifuaga. O se tasi na faavaeina ni iunivesite ma o se faiaoga magafagafa, na aoao mai Peresiene Iaga e faapea, afai tatou te mananao ina ia avea faapei o le Tama Faalelagi, e tatau ona faaauau pea ona tatou tuputupuae i le poto ma le atamai.

Aoaoga a Polika Iaga

Ua “fusia i tatou i se tiute ina ia suesue,” aoao, ma ola i mataupu faavae e faavavau.

Ao tuuina atu i tagata uma o le lalolagi mea uma latou te mafaia, i la le tino ma le mafaufau, i mea e pala, o i latou ua avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai, o e ua i ai le avanoa e maua ma malamalama ai i mataupu faavae o le talalelei paia, ua fusia i latou i se tiute ina ia suesue ma sailiili, ma ola ai i o latou olaga, na mataupu faavae ua fuafuaina mo le faavavau, ma ua faamoemoe e faaauauina pea lona tuputupu ae i lenei lalolagi, ma le lalolagi a sau (DNW, 20 July 1854, 1).

E le gata ina faamasani foi e le ekalesia a Iesu Keriso tagata i mea a le Atua, ma atinaeina ia i latou ni uiga lelei ma le mama, ae saunia foi mo i latou soo se uunaiga ma ni faatosinaga e talafeagai ai, mo i latou ina ia faateleina ai lo latou malamalama ma le atamai, i soo se vaega tau inisinia, po o tomai eseese ma faasaienisi, mo le poto uma, ma o tomai eseese ma faasaienisi uma o i le lalolagi e mai le Atua, ma ua fuafuaina mo le lelei o ona tagata (DBY, 247).

Soo se tomai eseese ma faasaienisi ua iloa ma suesueina e le fanau a tagata o loo aofia ai i totonu o le Talalelei. O fea na sau ai le malamalama lea ua mafai ai e tagata ona ausia ni taunuuga maoae i le faasaienisi ma le faainisinia i nai tausaga ua tuanai? Ua tatou iloa o le malamalama e mai le Atua, ae aisea latou te le faailoaina atu ai o ia? Aua ua faatauasoina i latou i mea latou te fiafia i ai, latou te le vaai ma malamalama i mea e pei ona i ai. O ai na aoaoina tagata ina ia puleaina le malamalama? Pe a faia ea e le tagata lena mea e aunoa ma se fesoasoani? E leai, na ia mauaina mai le malamalama mai le Silisili Ese. O tomai eseese uma ma mea faasaienisi e mai ia te ia foi, e ui lava o le tauleleia e maua lea e se tasi. Ae o fea na latou maua mai ai le malamalama, pe na maua ea e i latou lava? E leai, e tatau ona latou faailoaina atu lena mea, pe afai e le mafai ona latou faia se lau se tasi o le vao ina ia tupu, e le mafai foi ona faia se lauulu ia sinasina pe uliuli [vaai Mataio 5:36] e aunoa ma se tau valiina, latou te faalagolago atu lava i le Silisili Ese e pei lava o le tagata mativa ma le ua le amanaiaina. O fea na tatou maua mai ai le malamalama lea e fausiaina ai se masini e le tele ai ni galuega e faia lea ua tulaga ese ai lenei augatupulaga? Mai le Lagi. O fea na tatou maua mai ai lo tatou malamalamaaga i le vanimonimo, po o le malosiaga e gaosia ai tioata ina ia susulu atu e faatumulia ai mea uma? … E mai le [Atua] le malamalama ua mauaina e vaai fetu, tusiata po o inisinia uma ua soifua ai i luga o le laueleele (DBY, 246).

O le faigata sili tatou te faafeagai e mafai ona faaupuina faapea o le le amanaiaina, po o le le lava o le malamalamaaga i tagata (DBY, 247).

O le talitonuga ua taliaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai, pe ana fai e malamalama itiiti lava i ai, o le a uunaiina i latou e saili ma le maelega le malamalama [vaai MFF 88:118]. E leai lava nisi tagata o loo soifua ua matuai sili lo latou naunau e vaai, faalogo, aoao, ma malamalama i le upu moni (DBY, 247).

Faamuamua lou naunau ina ia aoaoina i se vave e te mafaia, ma ia maua uma mai le malosi faalemafaufau ma mataupu faavae o le faatuatua e mafai ona emauaina, ona tufatufa atu lea o lou malamalama i tagata (DBY, 247).

Ia tatou aoao i o tatou mafaufau seia o tatou fiafia i mea lelei, matagofie ma paia, saili pea i lena poto e mafai ai e i tatou ona fausia o Siona, … saili e faia le finagalo o le Alii i aso uma o lo tatou ola, faaleleia o tatou mafaufau i le poto faasaeinisi ma numera, saili ma le filifiliga ina ia malamalama i le ata sili o mea uma na foafoaina, ina ia tatou iloa ai le mea e ao ona fai i o tatou olaga ma le auala e faaleleia ai i mea totino tatou te faaaogaina (DBY, 247).

Ua valaauina i tatou ina ia tatou tutupu ae i le alofa ma le malamalama mo le faavavau.

O la tatou galuega lenei, pisinisi, ma le valaauga—ina ia tutupu ae i le alofa mai lea aso i lea aso mai lea tausaga i lea tausaga (DBY, 248).

Ou te le tuua le aoaoina o au a’o ou ola, pe ou te taunuu atu foi i le lalolagi o agaga; ae o iina e matuai aoao ai ma le maelega; ma afai ou te toe mauaina lou tino, e tatau ona sili atu taimi ou te aoao ai nai lo taimi ou te maua; ma o le uiga o lea mea ou te le tuua lou aoaoina, ae tatau pea ona faaauauina au sailiiliga (DBY, 248).

E le tatau ona tatou vaai i le taimi o le a le manaomia ai ona aoaoina i tatou, po o le le mauaina foi o se faamoemoega. Ou te le o faamoemoeina e vaai i se taimi o le a leai ai se mana silisili po o se malamalama silisili, ma, e mulimuli ane, e uunaia ina ia faalauteleina le alualu i luma ma faalauteleina le faaleleia (DBY, 248).

Afai e mafai ona tatou ola i tausaga na soifua ai Metusela … ma faaaluina o tatou olaga i le sailia o mataupu faavae o le ola e faavavau, o le a tatou mauaina, pe a tuuina mai se faavavau se tasi ia i tatou, o i tatou lava o ni fanau, o ni pepe meamea faatoa amata ona aoao i mea e faatatau i faavavau o le Atua (DBY, 249).

Atonu tatou te fesili ane, o afea tatou te le toe aoao ai? O le a tuuina atu lo’u manatu e uiga i ai: e le uma, e le uma lava (DBY, 249).

O mea ua tutupu ua aoaoina ai i tatou e faapea e manaomia se taimi e aoao ai e uiga i tomai eseese faainisinia, faapea foi ma mataupu ma auala tatou te mananao ina ia avea ai i tatou ma ni tagata e popoto tele ai. O le tele lava o le latalata ona faaaogaina e tagata o o latou mafaufau i soo se faamoemoega sao lava o le saosaoa foi lena e mafai ai ona tuputupu ma faateleina lo latou malamalama i le upu moni. Pe a aoaoina i latou e puleaina o latou lagona, e le pine ae mafai ona o latou aoaoina e pulea o latou lagona ma mafaufauga loloto i le tulaga o le mauaina o mea o loo latou sailia. Ao latou gauai atu i se lagona po o le agaga lea e aveesea o latou mafaufau mai se mea loo latou mananao e suesueina ma aoaoina, o le a faapena foi ona latou le mafai ona mauaina le puleaina o o latou mafaufau (DBY, 250)

O se olaga amiotonu mautu ma le le suia, o se faamautinoaga lea i se tagata o le a ia mauaina le atamai (DBY, 245).

E tatau ona tatou aoaoina i tatou lava ma a tatou fanau i le aoaoga a le lalolagi ma mea a le Atua.

Aoao le fanau, tuu atu ia i latou le aoaoga a le lalolagi ma mea a le Atua; ia siitia o latou mafaufau, ina ia latou malamalama e le gata i le lalolagi o loo tatou savavali ai, ae o le ea o loo tatou manava ai, le vai o loo tatou inuina, ma elemene uma lava o loo i ai i le lalolagi (DBY, 251).

Ia vaai lelei o loo aoaoina lau fanau i le faavae o la latou gagana, ona tuu atu lea ia i latou e agai atu i luga i vaega maualuluga o le aoaoina; ia latou malamalama lelei i vaega uma o aoaoga moni ma le aoga nai lo o latou tama. A latou masani lelei loa i le latou gagana, ona tuu atu lea o i latou e suesueina isi gagana, ma ia matuai faamasani foi i latou i manatu, aganuu, tulafono, faigamalo ma tusitusiga a isi atunuu, o tagata, ma gagana. Ia tuu atu foi i latou e aoaoina mea moni uma e faatatau i tomai eseese ma le faasaienisi, ae pe faapefea foi ona faaaogaina na tomai i o latou manaoga faaletino. Tuu atu ia i latou e suesueina mea o i luga o le fogaeleele, o i totonu o le fogaeleele, ma mea o loo i le lagi (DBY, 252).

O mea uma e faataunuuina, o uiga lelei uma, o mea aoga uma e mauaina i le matematika, musika, ma mea uma faasaienisi ma poto eseese o mea na a le Au Paia, ma e tatau ona latou fesoasoani atu i le mea e gata mai ai i le ofoina atu o le tamaoaiga o le atamai i soo se tagata maelega e suesue (DBY, 252).

Ou te fiafia lava e vaai atu i a tatou fanau o loo auai i suesuega ma le aoaoina o musika. Tuu atu i latou ina ia aoaoina i soo se matata o aoaoga, aua o i tatou o tagata e tatau ona tele ni mea tatou te mauaina i le lumanai i le lalolagi o talitonuga faalelotu, o faasaienisi ma le poto faasilosofia (DBY,256).

E faitau selau alii talavou iinei e mafai ona o atu i aoga, o se mea e sili atu ona lelei nai lo le faamaimauina o o latou taimi. Ia suesue i gagana, saili le atamai ma le malamalama; ao faia lea mea, ia maua mai foi le poto mai le Atua, ma aua lava nei galo, ia aoaoina pe faapefea ona faaaogaina, ina ia e lelei ai i aso uma o lou olaga (DBY, 252).

Alu i le aoga ma suesue… . Ou te manao ina ia i ai aoga e faafiafia ai mafaufau o tagata ma toso mai i latou ina ia aoao tomai eseese ma le faasaienisi. Auina atu fanau matutua i le aoga, faapea foi ma fanau laiti; e leai se isi mea e sili atu ona ou manao e fai nai lo le aoaoina o le kemisi, faiga o togalaau, suesuega o le eleele, ma le suesueina o minerale, ina ia mafai ai ona ou iloa mea o loo ou savali ai i luga, o vaega eseese o le ea o loo ou manavaina, ma mea o loo ou inuina, ma isi (DBY, 253).

E tatau ona avea i tatou ma ni tagata e loloto le aoaoina.

E tatau ona avea i tatou ma ni tagata e loloto le aoaoina e faatatau i meao le lalolagi. E tatau ona tatou masani i gagana eseese, aua tatou te mananao e auina atu a tatou faifeautalai i atunuu eseese ma atumotu o le vasa. Tatou te mananao i faifeautalai e naunau e o atu i Farani ina ia mafai ona tautatala lelei i le gagana faaFarani, ma i latou e mafai ona o atu i Siamani, Italia,Sepania, ma isi atunuu uma, ina ia masani i gagana a na atunuu (DBY, 254).

Tatou te mananao foi e malamalama i le laueleele ma mea o i ai, o uiga, aganuu, ma tulafono a malo ma pulega… . O lenei na fautuaina mai i le faaaliga na tuuina mai ia i tatou [vaai MFF 88:78–80; 93:53]. Ua tauina mai i na faaaliga ina ia tatou suesue i tusi, ina ia mafai ai ona tatou masani lelei i mea o loo i le laueleele e pei ona tatou faia i o tatou togalaau, e faapea foi i tagata—aua na o le pau le mea o loo tatou vaai i ai o ata tusi— e pei lava ona tatou faatasi ma o tatou aiga ma tuaoi (DBY, 254–55).

O loo tatou i ai nei i se aoga sili, ma e tatau ona tatou maelega ina ia aoaoina, ma faaauau pea ona teuina le malamalama o le lagi ma le lalolagi, ma faitau i tusi lelei uma, e ui lava ona e le mafai ona ou fautuaina atu ina ia faitau uma i tusi, aua e le o tusi uma e lelei. Faitau i tusi lelei, ma maua mai ai le poto ma le malamalama e mafai ona outou maua mai ai, i le fesoasoani a le Agaga o le Atua (DBY, 248).

Ou te fautuaina outou ina ia faitau i tusi na e aoga ona faitauina; faitau i talafaasolopito aoga, ma saili le poto mai tusi lelei uma e mafai ona outou faitau i ai (DBY, 256).

E maeu lo tatou fiafia pe a tatou malamalama i mataupu o le tomai lautele ma le faasaienisi, ma ia masani lelei i gaoioiga faigata uma o le natura, ma fesuiaiga ma faagasologa o kemikolo lea o loo tutupu pea i o tatou autafa! O lea faatoa tatou tulalata atu i le anoanoai o faamatalaga e faatatau i lenei lalolagi faaletino, e leai se mea e mafai ona faamatalaina o mea o loo i lagi, i agelu ma tino faaselesitila, i mea o loo latou nonofo ai, i le ituaiga olaga o loo ola ai, ma lo latou alualu i luma seia oo i tikeri maualuluga o le atoatoa (DBY, 255).

O faaaliga a le Alii o Iesu Keriso i tagata o aoaoga uma na e mafai ona tatou tauaveina. O le tele o lenei malamalama e mauaina mai lea i tusi lea na tusia e tagata o e na matuai sailiili loloto i nei mataupu eseese, ma o faaaliga a Iesu na tatalaina ai o latou mafaufau, pe latou te iloaina po o le faailoaina atu foi pe leai (DBY, 257–58).

O lo tatou talitonuga faalelotu o le a le feeseeseai pe feteenai lava ma tomai faasaienisi i soo se itu lava. E mafai ona e avea le suesueina o le laueleele e fai ma faataitaiga, ma o se faasaienisi moni lava lea; e le faapea o le a ou fai atu mo sina taimi o faaiuga ma toesega uma lava a ona polofesa e moni, ae o ona mataupu faavae e moni; o ni mea moni lava—e faavavau; ae ina ia faailoa mai na faia e le Alii le lalolagi mai le leai o se mea e matuai le talafeagai lava ma feteenai [tagai Aperaamo 3:24; MFF 131:7]. E lei faia lava e le Atua se mea mai le leai o se mea; e le o i ai i le faatulagaga po o tulafono na i ai ia lalolagi, o loo i ai, pe o le a i ai foi. O loo i ai se faavavau i o tatou luma, ma e faatumulia i mea faitino; ma afai tatou te matuai malamalama lelei i le Alii ma ona ala o le a tatou faapea atu na ia aveina lenei mea ma gaosia mai ai se lalolagi. O le umi na faatulagaina ai e le o se mea lena ou te tauina atu, ma ou te le popole lava i se mea e uiga i ai… . Afai tatou te malamalama i le faasologa o le foafoaga o le a leai se mea faanunumi, aua e manino ma malamalama mea uma, aua e leai se faanunumi sei vagana ai le le amanaiaina. Tatou te iloaina lenei mea e ala i mea ua tatou aoaoina talu mai ona tatou ola i luga o le fogaeleele (DBY, 258–59).

Ua tatou maua le avanoa e saili atu ai i le poto o le Atua.

O se avanoa o le tagata le saili atu i le poto o le Atua e faatatau lea i le lalolagi ma lagi. O le poto moni o se fiafiaga moni lea; o le poto moni, atamai, ma le malamalama, o se faamafanafanaga moni lea (DBY, 262).

O le tagata na te faaaogaina lona naunautai e maua le poto, ma saili ma le maelega mo le malamalama, o le a tupu ae ma avea ma malosiaga i Isaraelu (DBY, 261).

Ia toto le poto i outou loto, ma ia selesele mai ai ni fua lelei. E sili atu ona faamanuiaina nai lo auro ma ario ma isi tamaoaiga o le lalolagi. Ia puna pea le poto i outou loto, ma selesele mai ai (DBY, 261).

Ao tatou saunia mea e fausia ai se fale po o se malumalu, e mafai foi e le tagata ona saunia faapena o ia mo le taliaina o le poto e faavavau. Tatou te o atu i le mea e maua ai mea e fau ai le fale, ma sauni e faataunuuina lo tatou faamoemoega; ina ia mafai ona tatou o atu i le mea o loo maua ai le poto e faavavau ma saili ai ma le maelega iina ina ia maua, aua o lona tau e sili i lo penina [vaai Iopu 28:18] (DBY, 261–62).

A mavae a tatou taumafaiga uma ina ia mauaina le poto mai tusi lelei uma, ma isi, o loo i ai pea se vaipuna o loo avanoa mo i tatou uma; “Afai ua leai se poto i so outou ina ole atu ia i le Atua” [vaai Iakopo 1:5] (DBY, 261).

Afai e te ola ina ia e mauaina le Agaga Paia, … o le a e iloaina i se taimi le eseesega i le va o le poto o tagata ma le poto o le Atua, ma e mafai ona e faamasinoina ma faatusatusaina mea i lo latou taua moni e i ai (DBY, 323).

Ia faatinoina e tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai se faatinoga o galuega lelei uma ma galulue, ina ia faailoaina atu le Atua o le Atua, ina ia matuai tumau i le tausiga o ana tulafono, ma aoaoina ina ia naunau i le alofa, ia aloese mai le amioleaga ma ia fiafia i le faia pea o mea e matagofie i le Atua (DBY, 261).

E na o le tasi lava le Puna lea e mafai ai e tagata ona maua le poto, ma o le Atua lava lea, le Punavai o le poto uma; ma e ui lava ina faapea mai tagata ua latou maua ni mea i a latou suesuega e ala i lo latou lava poto, ae a tomanatu i ai ma le agaga tatalo, o loo tatou nofo aitalafu i lo tatou Tama oi le Lagi mo mea uma (DBY, 259–60).

Fautuaga mo Suesuega

Ua “fusia i tatou i se tiute ina ia suesue,” aoao, ma ola i mataupu faavae e faavavau.

  • Ao “tuuina atu i isi mea uma latou te mafaia … i mea e pala,” e tatau faapefea i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faaaogaina o latou taimi ma malosi? O a “mea e pala”? Lisi nisi o mataupu faavae na ua fuafuaina e tumau, ma … faateleina… i le lalolagi a sau.”

  • O ai le puna o faataunuuga uma i le malamalama? O ai e masani ona ave i ai le faamalo a tagata mo nei faataunuuga?

  • O a ni auala o loo uunaiina ai e le talalelei ia tagata o le Ekalesia “ina ia faateleina le malamalama ma le atamai”? Aisea ua “leai ai nisi … tagata ua naunau tele e vaai, faalogo, aoaoina, ma malamalama i le upu moni”? Aisea e tatau ai ona tatou saili ina ia aua nei taofia lo tatou aoaoina?

  • E mafai faapefea ona tatou “aoaoina o tatou mafaufau seia oo lava ina ua tatou fiafia i mea e lelei, matagofie ma paia”? O a taunuuga e maua mai le “faaleleia o o tatou mafaufau”?

Ua valaauina i tatou ina ia tatou tutupu ae i le alofa ma le malamalama mo le faavavau.

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Iaga, o le a le taimi e taofia ai le aoaoina o se tagata?

  • O le a le auala e tatau ona mulimuli atu ai ina ia tatou mauaina le puleaina o o tatou mafaufau ma malupuipuia le atamai moni?

E tatau ona tatou aoaoina i tatou lava ma a tatou fanau i le aoaoina o le lalolagi ma mea a le Atua.

  • Na poloaiina i tatou e Peresitene Iaga ina ia aoaoina a tatou fanau. O amea tatou te aoaoina ai i latou? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia uunaiina ai a tatou fanau ina ia mauaina se aoaoga?

  • E mafai faapefea ona tatou faapaleniina le poto faalelalolagi ma le mauaina o le poto mai le Atua? O a ni auala e mafai ai e nei sini ona galulue faatasi?

  • I le aoaoina o fanau, o a matafaioi a faiaoga? o matua? po o isi tagata matutua?

E tatau ona avea i tatou ma ni tagata e loloto le aoaoina.

  • Aisea e tatau ai ona tatou sailia ni “aoaoga loloto”? O a mea e tatau onatatou suesueina? Aisea e tatau ai ona tatou faitau i nisi tusi ae le na o tusitusiga paia?

  • Na apoapoai mai Peresitene Iaga ia i tatou ina ia tatou “suesue i tusi lelei.” O a ituaiga tusi o loo faatatau i ai lana faamatalaga? E mafai faapefea ona tatou iloa le eseesega o tusi lelei mai tusi leaga? O a ni tusi ua faamanuiaina ai oe mai lou faitau i ai atonu e mafai ona e faatusaina o “ni tusi sili ona lelei”? E le gata i le suesue mai tusi lelei, o le a se isi auala atonu e mafai ona tatou maua ai le malamalama?

  • O le a le puna o “aoaoga uma e mafai ona tatou maua”? E mafai faapefea ona tatou aoao ia sili atu ona aoga mai lena puna?

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Peresitene Iaga, o le a le sootaga i le va o le talitonuga faalelotu moni ma “mea moni faasaienisi”?

Ua tatou maua le faamanuiaga e saili atu ai i le poto o le Atua.

  • Na faapea mai Peresitene Iaga o le poto o le Atua “e sili atu ona faamanuiaina ai outou nai lo auro ma ario ma isi tamaoaiga o le lalolagi.” E mafai faapefea e le poto moni ona avea ma “fiafiaga” ma se “faamafanafanaga”?

  • O ai tatou te o atu i ai ina ia maua ai le “poto e faavavau”? E tatau faapefea ona tatou saunia ina ia mauaina le poto e faavavau? E mafai faapefea ona tatou “iloa le eseesega i le poto o tagata ma le poto o le Atua”?

Ata
Karl G. Maeser

Ata o Karl G. Maeser, o le uluai faiaoga i le Aoga a Polika Iaga, lea na avea mulimuli ane ma Iunivesite a Polika Iaga.

Ata
faculty of Brigham Young Academy

O faiaoga o le Aoga a Polika Iaga i le 1885.