Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 11: Fuʻu Faingataʻa


“Fuʻu Faingataʻa,” vahe 11 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 11: “Fuʻu Faingataʻa”

Vahe 11

Fuʻu Faingataʻa

ʻĪmisi
ongo tangata kuo haʻi ʻokú na tuʻu ʻi muʻa ʻi ha ongo maea tautau

ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 6 ʻo ʻAokosi, 1914, naʻe toitoi ʻa ʻAfa Hōpeki, ko ha mēmipa taʻu hongofulu mā fitu ʻo e Siasí ʻi Liesi, Pelisiume, ʻi hono fana hifo ʻe he kau Siamané hono koló.1 ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe fakapoongi ai ʻe ha tangata Sēpia ʻa e ʻea-hoko ki he Puleʻanga ʻAositulō-Hungali ʻo ʻIulopé, ʻo fakatupu ai ha tau ʻi he vahaʻa ʻo ʻAositulia-Hungalí mo e Puleʻanga ʻo Sēpiá. Ne ʻikai fuoloa kuo kau atu ʻa e ngaahi puleʻanga ne nau poupouʻi ʻa e ongo puleʻangá fakatouʻosi ʻi he taú. ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí, naʻe tau ai ʻa Sēpia, Lūsia, Falanisē, Pelisiume, mo Pilitānia Lahi mo ʻAositulia-Hungali mo Siamane.2

Naʻe ʻikai kau ʻa Pelisiume ki he fekeʻikeʻí ka naʻe kau ia ʻi he taimi naʻe kamata ai hono ʻohofi ʻe he kau sōtia Siamané ʻa Falanisē ʻo aʻu ki he kauʻāfonua fakahahake ʻo Pelisiumé. Naʻe hoko e kolo ko Liesí ko e ʻuluaki fakafeʻātungia mahuʻinga ki he kau tau ne nau fai e ʻohofí. Naʻe ʻātakaiʻi ʻe ha kolotau ʻe hongofulu mā ua ʻa e koló, pea naʻa nau lava ʻo maluʻi kinautolu mei he kau Siamanéʻi he kamataʻangá. Ka naʻe ʻikai tuku ai ʻa e ʻohofí. Naʻe lauiafe ha kau sōtia ne nau ʻohofi ʻa e ngaahi kolo taú, pea kamata ke holo e ngaahi maluʻi ʻa e kau Pelisiumé.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo maumauʻi ʻe he kau sōtia Siamané ʻa e kauʻāfonua ʻa Pelisiumé pea puke pōpula ʻa Liesi. Naʻe ʻalu atu vave ʻa e kau ʻohofí ʻi he kotoa ʻo e koló, ʻo kaihaʻa mei he ngaahi ʻapí, tutu e ngaahi falé, pea fana ʻa e kakai siviliané.3 Naʻe lava ʻa ʻAfa mo ʻene faʻē ko Matelitá ʻo toitoi mei he kau taú. Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e Kāingalotu ʻe toko nimangofulu nai ʻi Liesi ʻo hangē pē ko ʻAfá, ka naʻe toutou haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻa e ongo faifekau ne ngāue ʻi he koló. Naʻá ne fakamoleki ha konga lahi hono taimí mo e ongo faifekaú pea naʻá ne maheni lelei mo kinaua. Kuó na lavea nai ʻi he ʻohofí?4

Ne ʻosi atu ha ngaahi ʻaho. Naʻe nofo ilifia ʻa ʻAfa mo ʻene faʻeé ki he kau sōtia Siamané pea mo hono fana taʻetuku ʻo e ngaahi kolo tau ne teʻeki ke maʻú. Naʻe movete holo ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he koló, mo haʻohaʻo fakataha ha kāingalotu tokolahi ʻo e kolo ʻo e Siasí ʻi ha loki ʻi he lalo falé. Ne hiki mai ha kau sōtia ki he holo naʻe totongí ʻa ia ne faʻa fakataha ai ʻa e kolo ʻo e Siasí. Meʻamālié, naʻe vave hono maʻu ʻe Tonia Tikuei, ko ha mēmipa toulekeleka ʻo e Siasí naʻe lea faka-Siamane lelei, ʻa e falala ʻa e kau sōtia ne ʻoho atú pea fakalotoʻi kinautolu ke ʻoua naʻa nau maumauʻi ʻa e holó pe ko hono naunau falé.5

Naʻe faifai pea ʻilo ʻe ʻAfa naʻe malu pē ʻa e ongo ʻeletaá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he konisela ʻAmelika ʻi Liesí ke nau fetukutuku mei he koló ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e laku pomú, ka naʻe taʻofi kinautolu ʻe he ngaahi taʻofi halá mei hono ʻave ha fakamatala ʻo ʻenau mavahé kia ʻAfa pe ko ha toe taha kehe.6

Ko hono moʻoní, naʻe mavahe e kau faifekau mei he konitinēniti ʻIulopé mei he ngaahi feituʻu ne nau ngāue aí. Ne mākoni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he kau taki faifekau ʻo e Misiona ʻIulopé ke, “Tukuange ʻa e kau faifekau Siamane mo e Falanisē kotoa pē, pea ngāue ʻaki ʻa e fakapotopoto tahá ʻi hono fehikitaki ʻa e kau faifekau kotoa mei he ngaahi fonua ʻikai kau ki ha faʻahí pea pehē ki he ngaahi fonua fakafetaú ki he ngaahi misiona ʻi he ʻIunaiteti Siteití.”7

Naʻe ongoʻi ʻe ʻAfa ʻi he taimi pē ko iá e mole ʻa e ongo faifekaú. ʻI he taʻu ʻe ono talu mei heʻene kau mo Matila ki he Siasí, ne fakafalala e kolo honau Siasí ki he kau faifekaú ki he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ʻeni ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki pē ʻi he koló ko ha akonaki mo ha ongo tīkoni—ko e taha ʻo kinaua ko ʻAfa. Naʻá ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo siʻi hifo he taʻu ʻe taha kimuʻá.8

Hili e tō ʻa Liesi ki he nima ʻo e kau Siamané, naʻe fakangatangata ʻa e fakataha e kolo ʻo e Siasí. Naʻe mavahe atu e kau sōtia ne nau nofoʻi honau holo fakatahaʻangá, ka naʻe ʻikai loto ʻa e tokotaha haʻaná ke toe fakataha ai e kolo ʻo e Siasí. Naʻe faingataʻa ke moʻui ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe fakaʻau ke siʻisiʻi e meʻakaí mo e ngaahi naunau fakaʻahó. Naʻe lahi ʻa e fiekaiá mo e mamahí ʻi he koló.

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAfa naʻe fakaʻamu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he kolo ʻo e Siasí ke fakataha ke lotu mo maʻu ha fakafiemālie. Ka ʻi he ʻikai ha fale lotu mo ha taha kuo fakamafaiʻi ke tāpuakiʻi e sākalamēnití, ʻe anga fēfē haʻanau hoko atu ko ha kolo ʻo e Siasí?9


ʻI he mafola ʻa e taú ʻi ʻIulopé, naʻe fifili ʻa ʻAita Sāmita pe te ne tokoniʻi fēfē ʻa e kau sōtia Pilitānia naʻa nau mavahe atu ki he malaʻe taú. Naʻá ne hiki mai mo hono husepānití, ʻa e ʻaposetolo ko Hailame M. Sāmita, ki Livapulu mo ʻena fānau ʻe toko faá ʻi ha taʻu nai ʻe taha kimuʻa. Naʻe lolotonga hoko ʻa Hailamé, ko e foha lahi taha ia ʻo Siosefa F. Sāmita, ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé. Naʻe poupouʻi ʻe ʻAita ʻa e ngāué, ka naʻá ne fakakaukau ke ʻoua naʻá ne kau atu ki he ngāue fakafaifekaú—pe ko ha faʻahinga ngāue tokoni mavahe mei honau kiʻi kolo ʻi he Siasí—lolotonga e kei ʻi ai haʻane fānau iiki ʻi ʻapí.10

Neongo iá, naʻe vakai ʻa ʻAita ʻi ha hoʻatā ʻe taha, ki ha fanongonongo naʻe fai ʻe he fefine pule fakakolo ʻo Livapulú, ko Uinifeleti Latepone, ʻo ne ui ki he ngaahi kautaha ʻa e kakai fefine ʻi he koló ke nau kau fakataha mo e kau fafine ngāue tokoni kehe ʻi he kotoa ʻo Pilitānia Lahí ki hono niti ha ʻū vala māfana maʻá e kau sōtiá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAita ʻe fie maʻu moʻoni ʻa e valá ʻe he laukilu ʻo e kau sōtia Pilitāniá, kau ai ha niʻihi ʻo e Kāingalotú, ke nau moʻui ʻi he faʻahitaʻu momoko ka hokó. Ka naʻá ne ongoʻi taʻeʻaonga.

Naʻá ne fehuʻi loto pē, “Ko e hā te u lava ʻo fai ke tokoni ki he fefine ko ʻení? Kuo teʻeki ai ke u niti tuʻo taha ʻi heʻeku moʻuí.”11

Naʻe hangē naʻe ongo mai ha leʻo kiate iá: “Ko e taimi ʻeni ki he Kau Fineʻofa ʻa e Misiona ʻIulopé ke nau tuʻu ki muʻa ʻo ʻoatu ʻenau ngaahi tokoní.” Naʻe ongo moʻoni kia ʻAita ʻa e ngaahi leá. Naʻe tokosiʻi ʻa e Fineʻofa ʻa Livapulú—ko e toko lahi tahá, ko ha kau mēmipa mālohi ʻe toko valu—ka ʻe lava ʻe he kau fafiné ʻo fakahoko ʻenau kongá. 12

ʻI he tokoni ʻa e sekelitali ʻa e misioná, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe ʻAita ke fakataha mo Uinifeleti ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe tā vave hono mafú ʻi he ʻamanaki ke fai ʻa e fakatahá. Naʻá ne tafuluʻi pē ia, “Ko e hā ʻokú ke ʻalu ai ki he fefine pule fakakoló ʻo ʻoatu hoʻo ngaahi tokoní mo ha kakai fefine tokosiʻí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke foki ai ki ʻapi ʻo tokanga pē ki he meʻa pē ʻaʻaú?”

Ka naʻe tuku ʻe ʻAita ʻene fakakaukau peheé. Naʻe ʻiate ia ʻa e ʻEikí. Naʻá ne toʻotoʻo ʻi hono nimá ha kiʻi kaati naʻe paaki ai e fakamatala fekauʻaki mo e Fineʻofá mo hono taumuʻá. Naʻá ne pehē loto pē, “Kapau pē te u lava ʻo ʻoange kiate ia e kaati ko ʻení, te u ʻalu pē.”13

Naʻe tuʻu e ʻōfisi ʻo e fefine pule fakakoló ʻi ha fale lahi naʻe hoko ko e ʻuluʻiʻōfisi ki heʻene ngāue tokoni ʻofá. Naʻe talitali lelei ʻe Uinifeleti, pea naʻe hōloa vave atu ʻa e manavasiʻi ʻa ʻAitá ʻi heʻene fakamatala ki he fefine pule fakakoló fekauʻaki mo e Fineʻofá, Siasí, mo e kiʻi Kolo Livapulu siʻisiʻí. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Kuó u haʻu ke fakahoko atu ʻemau fie tokoni ki hono tuitui pe niti maʻá e kau sōtiá.”14

ʻI he ʻosi hono fakahoko ʻe ʻAita ʻene pōpoakí, ʻi he ʻamanaki ke ne mavahé, naʻe taʻofi ia ʻe Uinifeleti. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou loto ke ke hū ʻi homau falé ʻo sio ki he anga hono fakahoko ʻemau ngāué.” Naʻá ne taki ʻa ʻAita ʻi ha ngaahi loki lalahi ʻe hongofulu mā fitu, ne takitaha fonu ʻi ha kakai fefine ʻe toko hongofulu mā ua nai ne nau ngāue mālohi. Naʻá ne ʻomi leva ʻa ʻAita ki hono ʻōfisi fakatāutahá. Naʻá ne talaange, “Ko e founga ʻeni ʻoku mau tauhi ʻaki ʻemau ngaahi lekōtí. ʻE lekooti ʻi he tohí ni ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai maʻamautolú ko e ngāue naʻe fakahoko ʻe he Fineʻofa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻe fakamālō ange ʻa ʻAita kiate ia. Naʻá ne pehē, “Te mau fai e lelei taha te mau lavá.”15

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe niti ʻa e Fineʻofa ʻi Livapulú. Naʻa nau fakakau mai foki mo honau ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke tokoni. Hili ha uike ʻe taha, ne nau feʻunga nai mo ha kau niti ʻe toko fāngofulu nai. Naʻe ako ʻa ʻAita ke ne niti peá ne kamata ngāue ki ha ngaahi sikaafi matolu mo lalahi. ʻI he kole ʻa e kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofa ʻi Sōleki Sití, naʻe vaheʻi ʻa ʻAita ʻe hono husepānití ko e palesiteni ʻo e Kau Fineʻofa ʻi he Misiona ʻIulopé. ʻI he ʻikai malu ʻa e konitineniti ʻi ʻIulopé ki he folaú, naʻe kamata ke ne fononga ʻi he kotoa ʻo Pilitāniá ke fokotuʻutuʻu ha Kau Fineʻofa foʻou, akoʻi honau kau mēmipá, pea fakakau mai kinautolu ke niti maʻá e kau sōtiá. Ko hono aofangatukú, naʻe ngaohi mo tufaki ʻe he kau fafiné ha ngaahi vala ngaohi nima ʻe ua afe tolungeau nai.16

Naʻe maʻu ʻe ʻAita mo e kau mēmipa kehe ʻo e Fineʻofá ha ʻū tohi mo e ngaahi fakaongoongolelei mei he kau ʻōfisa mahuʻinga ʻi he kotoa ʻo Pilitānia Lahí. Naʻe tohi ʻe ha fefine ʻe taha ʻo pehē, “Kapau ʻe ngāue ʻa e ngaahi kautaha ʻa e kakai fefine kotoa ʻi Pilitānia Lahí ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau fafine Siasí, he ʻikai fie maʻu ʻe heʻetau kau sōtiá ha meʻa.”17


Naʻe tohi ʻa Palesiteni Siosefa F. Samita kia Hailame M. Sāmita ʻi he ʻaho 7 ʻo Nōvema, 1914 ʻo pehē, “ʻOku fakamamahi mo fakalilifu ʻa e ngaahi lipooti ʻo e tāmate tokolahi mo e fakaʻauha ʻoku hoko ʻi ʻIulopé.” ʻI he māhina ʻe ua kimuʻá, ne taʻofi ʻe he kau sōtia Falanisē mo Pilitāniá ʻa e laka kimuʻa ʻa e kau tau Siamané ʻi ha tau ne lahi ai e lilingi totó ʻi he Vaitafe Māní ʻi he fakatokelau hahake ʻo Falaniseé. Naʻe hoko mai mo ha ngaahi fetauʻaki lahi ange, ka ne ʻikai lava ʻe ha tafaʻaki ʻo fakahoko ha meʻa ke fakapapauʻi ʻenau mālohí. ʻI he taimi ní ne nofo fuoloa ʻa e kau taú ʻi ha ngaahi kolotau ne lahi mo fihifihi ʻi he kotoa ʻo e tafaʻaki ki ʻuta ʻo Falaniseé.18

Naʻe mafola ʻa e taú ʻi he kotoa ʻo e tafaʻaki fakahahake ʻo ʻIulopé, ki ʻAfilika mo e Hahake Lotolotó, pea aʻu ʻo mamaʻo ʻaupito ki he ʻotu motu ʻi he ʻŌseni Pasifikí. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e fekeʻikeʻí ʻi he nusipepá kia Palesiteni Sāmita ʻa e fakakaukau ki he fakahā ʻa e ʻEikí ʻi he 1832 fekauʻaki mo e taú. Naʻe tomuʻa fakahā ai ʻo pehē, “Pea ʻe toki lilingi atu ʻa e taú ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. Pea ko ia, ʻe tangi ʻa e kakai ʻo e māmaní koeʻuhi ko e heletā pea mo e lilingi totó.”19

ʻI he ʻaho Sāpate 24 ʻo Sānuali, 1915, naʻe fakalotolahiʻi ʻe he palōfitá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata ke nau foaki ki ha paʻanga tokoni maʻá e Kāingalotu faingataʻaʻia ʻi ʻIulopé. Naʻá ne pehē, “Ko e founga fakahangatonu taha ʻeni ki hono tokoniʻi e kāingalotu ko ia ʻo e Siasí ʻoku fie maʻu tokoní.”20 Ko e tali ki aí, naʻe tānaki ʻe he ngaahi uooti mo e kolo ʻe fitungeau tupu ha paʻanga pea ʻave ha ngaahi foaki ki he ʻōfisi ʻo e Kau Pīsopeliki Pule ʻo e Siasí. Naʻe ʻave leva ʻa e paʻangá ki he ʻōfisi fakamisiona ʻi Livapulú ke tufaki ʻe Hailame ki he Kāingalotu ʻIulopé, ʻo tatau ai pē pe ko e tafaʻaki fē naʻa nau poupouʻi ʻi he taú.21

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe fononga ʻa Palesiteni Sāmita mo e pīsope pule ko Sālesi W. Nipilií ke vakaiʻi ha feituʻu nonga ange ʻo e māmaní: ʻa e faama ʻeka ʻe ono afe ʻa e Siasí ʻi Laʻie, Hauaiʻí.22 Naʻe fetaulaki ʻa e ongo tangatá ni ʻi Honolulu mo Liiti Simuti ʻa ia naʻá ne hoko ko ha ʻaposetolo pea ne toe hoko pē foki ko ha senatoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ne haʻu ki he ʻotu motú mo hono uaifi ko ʻElí, ke fakaleleiʻi ʻene moʻui leleí mo ʻaʻahi ki he fale alea ʻo Hauaiʻí. Naʻá nau fononga fakataha ki Laʻie mo ʻĒpalahame mo Mineva Fenanitesi, ʻa ia naʻá na tokangaʻi ʻa Siaosi Q. Kēnoni lolotonga ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ki he ʻotu motú, pea nau fiefia ʻi ha kātoanga maʻu meʻatokoni mo ha Kāingalotu ʻe toko fāngeau.23

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, ʻi he ʻaʻahi ʻa Palesiteni Sāmita ki he kāingalotu ʻo e Siasí mo ʻaʻahi ki he fāmá, naʻá ne fiefia ke mamata ki he tupulaki fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e Kāingalotu Hauaiʻí. ʻI he taimi ní naʻe nofo ha Kāingalotu ne meimei toko taha mano ʻi he ʻotu motú. Ne toki pulusi kimuí ni mai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻi he lea faka-Hauaiʻí. Naʻe laka hake ʻi he nimangofulu tupú e ngaahi ʻapisiasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻe ʻi he ʻū feituʻu kehekehe ʻo e ʻotu motú, pea naʻe ʻi ai ha ʻapiako ʻa e Siasí ʻi Laʻie. Ne fakamatamataleleiʻi foki ʻe he Kāingalotu ʻi Laʻié honau ngaahi lotoʻataʻataá mo e halá ʻaki ha ngaahi matalaʻiʻakau mo ha ʻulu ʻakau mālohi.24

Naʻe tupulaki foki ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi feituʻu kehe ʻo ʻŌseniá. Naʻe maʻu he taimí ni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi naunau kehe ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Maulí, faka-Haʻamoá, mo e faka-Tahití. Naʻe ʻi ai ha mīsini paaki ʻa e Misiona Tahití pea nau pulusi ʻenau nusipepa faka-Siasí ʻi he lea faka-Tahití ko e, Fakahā Foʻoú (Te Heheuraa Api-New Revelation).25 ʻI Tongá, naʻe toe tupu lelei e Siasí hili ia ha taʻu ʻe hongofulu tupu mei hono tāpuni ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe lotu e Kāingalotu ʻi ʻAositelēlia, Haʻamoa, mo Nuʻu Silá ʻi ha ngaahi kolo mālohi ne ʻi ai ʻa e Kau Fineʻofá, Ngaahi Lautohi Faka-Sāpaté, mo ha ngaahi kuaea. ʻI he 1913, naʻe fakaava foki ʻe he Siasí ʻa e Kolisi Ako Ngoue Mauli (Māori Agricultural College) ʻi Heisitingi, Nuʻu Silá. Naʻe akoʻi ʻi he akó ʻa e kau talavoú ki he fāmá mo ha ngaahi ngāue kehe.26

ʻI he ʻaho 1 ʻo Suné, ko honau efiafi fakaʻosi ʻi Laʻié, naʻe luelue ai ʻa Palesiteni Sāmita mo Pīsope Nipilī pea mo ʻEletā Simuti ki ha fale lotu ʻi ha tafungofunga maʻulalo naʻe hanga hifo ki he koló. Naʻe talu e tuʻu ʻa e fale lotú ʻi ai mei he 1883. Naʻe ʻuhinga hono hingoa, I Hemolele, ko e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí,” ko e kupuʻi lea fakatohitapu tatau pē ia naʻe hā ʻi he tafaʻaki ki tuʻa ʻo e Temipale Sōlekí.27

Naʻe fakamatala ange ʻe Palesiteni Sāmita kia ʻEletā Simuti ʻi tuʻa ʻi he falé naʻá ne aleaʻi mo Pīsope Nipilī ʻa e malava ke langa ha fale ʻenitaumeni pe ko ha kiʻi temipale siʻisiʻi ʻi Laʻie, he naʻe fokotuʻu mālohi ʻaupito ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí. Naʻá ne fokotuʻu ke hiki ʻa I Hemolele ki ha feituʻu ʻe taha kae lava ke langa ha temipale ʻi he feituʻu ko iá.28

Naʻe saiʻia ʻa ʻEletā Simuti ʻi he fakakaukaú ni. ʻI he konga kimuʻa ʻo e uike ko iá, naʻá ne maʻu ʻa e fakakauaku tatau hili haʻane ʻalu ki ha meʻafakaʻeiki ʻo ha mēmipa toulekeleka ne maʻu hono ʻenitaumení he ngaahi taʻu kuohilí ʻi ʻIutā. Ko e konga lahi ʻo hono hisitōliá, ne langa ʻe he Siasí ha ngaahi temipale ofi ki ha Kāingalotu tokolahi. Ka ʻi he 1913, naʻe fakatapui ai ʻe Palesiteni Sāmita ha feituʻu ke langa ai ha temipale ʻi Kātisitoni, ʻAlapeta, Kānata, ʻa ia naʻe ʻi ai he taimí ni ha ongo siteiki ʻe ua. Ko e fuofua taimi ia ke fokotuʻu ai ha palani ke langa ha temipale maʻá e Kāingalotu naʻa nau nofo mamaʻo mei he konga lahi ʻo e Siasí.29

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ki hono ngaahi hoangāué, “Ngaahi tokoua, ʻoku ou ongoʻi ke fakatapui ʻa e kelekelé ni ke langa ai ha temipale ki he ʻOtuá, ki ha feituʻu ʻe lava ke haʻu ki ai e kakai ʻo e ʻOtu Motu Pasifikí ʻo fai ʻenau ngāue fakatemipalé.” Naʻá ne pehē naʻe teʻeki ke ne fealeaʻaki mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e kau mēmipa kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e meʻa ko iá. Naʻá ne pehē, “Ka ʻo kapau ʻokú ke pehē he ʻikai ha fakafepaki ki ai, ʻoku ou tui ko e taimi ʻeni ke fakatapui ai e kelekelé.”

Naʻe vēkeveke ʻa ʻEletā Simuti mo Pīsope Nipilī fekauʻaki mo e fakakaukaú ni, ko ia naʻe fakahoko ʻe he palōfitá ʻa e lotu fakatapuí ʻo ʻikai ha toe tatali.30


ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1915, naʻe ʻikai toe fuʻu fakamanamana ʻa e Tau Fakalotofonua ʻa Mekisikoú ki he ngaahi kolonia ʻo e Siasí ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú. Ne tokolahi ha ngaahi fāmili ne nau foki ki honau tukui ʻapi ʻi he ngaahi koloniá pea naʻa nau nofo melino. Lolotonga iá, naʻe fili ha niʻihi ʻo e kau koloniá, kau ai ʻa Kamila ʻAealingi mo hono fāmilí, ke nau nofo pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití.31

Ka naʻe kehe ʻa e ngaahi tūkungá ia ʻi Seni Mākosi, ʻa ia naʻe hoko ai ʻa Lafaele Monilou ko e palesiteni ʻo e kolo ʻo e Siasí ki ha Kāingalotu ʻe toko fāngofulu nai. ʻI he ʻaho 17 ʻo Siulaí, naʻe ʻohofi ʻo maʻu ʻe ha kulupu ʻo ha kau tau angatuʻu ʻa e koló, fokotuʻu ha ʻuluʻiʻōfisi ʻi ha fuʻu fale lahi ʻi he loto koló, pea nau tuʻutuʻuni ai ke ʻoange ʻe Lafaele, ko ha tangata faama koloaʻia, ha kakanoʻi pulu.32

ʻI he fakaʻamu ʻa Lafaele ke fakafiemālieʻi e kau sōtiá, naʻá ne ʻoange ha pulu ke tāmateʻi. Ko e kau angatuʻú ko ha kau Sapatisitā, pe kau muimui ʻo ʻEmiliano Sāpata, ko e taha ʻo e kau taki angatuʻu ne nau feinga ke puleʻi e puleʻanga Mekisikoú. Naʻe lau māhina ʻa e fāinga ʻa e kau Sapatisitaá mo e kau tau ʻa Venusitiano Kalanisā, pe ko e kau Kalanisitá, ʻi he feituʻu takatakai ʻi Seni Mākosí. ʻI heʻenau muimui ki he faleʻi ʻa e palesiteni fakamisiona ko Lei L. Pālatí, ne feinga ʻa Lafaele mo hono kaungā Kāingalotú ke fakamamaʻo mei he taú, mo e ʻamanaki ʻe tuku noaʻi kinautolu ʻe he kau taú ke nau nofo melino. ʻI he teʻeki aʻu atu ʻa e kau angatuʻú, naʻe hoko ʻa Seni Mākosi ko ha maluʻanga maʻá e Kāingalotu ne kumi hūfanga koeʻuhi ko e fetāʻaki ʻi Mekisikou lotolotó.33

Naʻe kau ʻi he Kāingalotu ʻi Seni Mākosí ʻa e faʻē ʻa Lafaele ko Heisūsita, mo hono uaifi ko Kuatalupé, ʻa ia naʻá na fakatou papitaiso ʻi Siulai ʻo e 1913. Naʻe hoko atu hono tokoniʻi ʻe Palesiteni Pālati ʻa e koló mei he mamaʻó, he naʻá ne ʻosi mavahe ki he ʻIunaiteti Siteití.34

Hili hono ʻave ʻe Lafaele ʻa e pulú, naʻe kamata talanoa ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí mo e kau angatuʻú. Naʻe loto-mamahi ha kaungāʻapi ʻe taha ko ʻOnitulei Leiesi, ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau Mekisikou tokolahi ʻa e ngaahi ivi tākiekina muli ʻi honau fonuá, pea naʻe loto-mamahi ʻa ʻOnitulei mo ha niʻihi kehe ʻi he koló ki he fāmili Moniloú ʻi heʻenau mavahe mei heʻenau tui Katoliká ke kau ki ha siasi naʻe fengāueʻaki lahi mo e ʻIunaiteti Siteití. Koeʻuhí naʻe mali ʻa e tuofefine lahi taha ʻi he fānau Moniloú, ko Natāliá mo ha tangata ʻAmelika naʻe hoko ai ke toe huʻuhuʻu ange ʻa e koló ki he fāmilí.35

ʻI he fanongo ʻa e kau sōtiá ki he meʻá ni, naʻa nau muimui atu ʻia Lafaele ki hono ʻapí ʻo puke pōpula ia lolotonga ʻene tangutu hifo ke maʻu meʻatokoni pongipongí. Naʻa nau tuʻutuʻuni ke ne fakaava ʻa e falekoloa fakafāmilí, ʻo tala ko ia mo hono tokoua ʻi he fono ʻAmeliká ko e ongo kēnolo ʻi he kau tau Kalanisitá ʻa ia naʻá na fūfuuʻi ha ngaahi meʻatau ke fakaʻaongaʻi ki he kau Sapatisitaá.

Naʻe maʻu ʻe Lafaele mo e kau sōtiá ʻa Viniseni Molālesi ko ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí ʻi he falekoloá, naʻá ne fai ha ngaahi ngāue kehekehe ai. ʻI heʻenau tui ko ha sōtia Kalanisita foki mo iá, naʻe puke ia ʻe he kau sōtiá pea kamata ke nau haveki ʻa e falekoloá ʻi heʻenau fekumi ki he ngaahi meʻataú. Naʻe tautapa ʻa Lafaele mo Viniseni naʻe ʻikai ke na halaia, ʻo fakapapauʻi ange ki he kau sōtiá naʻe ʻikai ko e filí kinaua.

Naʻe ʻikai ke tui e kau sōtiá kiate kinaua. Naʻa nau pehē ange, “Kapau he ʻikai ke mo ʻomi kiate kimautolu hoʻomo ngaahi meʻataú, te mau tautau kimoua mei he fuʻu ʻakau māʻolunga tahá.”36


ʻI he taimi naʻe fakamālohiʻi ai ʻe he kau tangata Sapatisitaá ʻa Lafaele mei he falé, naʻe tulimui atu ʻiate kinautolu ʻa hono ongo tuofefine ko Sovita mo Lupé. Naʻe ʻuluaki aʻu atu ʻa Sovita ki he kau sōtiá, ka naʻe ʻikai ke nau tokanga ki heʻene kolé. Naʻe aʻu atu ʻa Lupe ʻo feʻunga tonu mo hono puke ʻe he kau angatuʻú ʻa hono taʻoketé. Naʻe kaila ʻa Sovita, “Lupe, ʻoku nau puke pōpula au!”

ʻI he taimi ko iá, kuo takatakaiʻi ʻe ha kakai tokolahi ʻa Lafaele mo Viniseni. Naʻe puke ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha maea ʻi honau nimá mo kaila, “Tautau kinaua!”

Naʻe talaange ʻe Lupe, “Ko e hā te mou faí? ʻOku tonuhia hoku tuongaʻané. Hae ʻa e falé kapau te mou fie maʻu, ka he ʻikai te ke maʻu ha ʻū meʻatau.”

Naʻe ui atu ha taha ʻi he haʻofangá ke puke pōpula mo ia. Naʻe lele ʻa Lupe ki ha fuʻu ʻakau ofi mai pea piki maʻu ki ai ʻaki ʻa e mālohi taha naʻá ne lavá, ka naʻe puke ia ʻe he kau sōtia angatuʻú pea faingaofua ʻenau fusi mai iá.37 Naʻa nau foki leva ki he fale ʻo Moniloú ʻo puke pōpula ʻa Natālia.

Naʻe ʻave kotoa ʻe he kau angatuʻú ʻa e kau tautehina ʻe toko tolú ki honau ʻuluʻiʻōfisí ʻo tuku ai kinautolu ʻi ha ngaahi loki kehekehe. ʻI tuʻá, naʻe talaange ʻe ha kakai ʻe niʻihi ki he kau sōtiá ko Lafaele mo Viniseni ko e ongo “Māmonga” naʻá na fakameleʻi ʻa e koló ʻaki ʻena tui fakalotu ngali kehé. Naʻe teʻeki fanongo kimuʻa e kau sōtiá he foʻi leá, ka naʻa nau lau ia ko ha meʻa naʻe kovi. Naʻa nau ʻomi ʻa e ongo tangatá ki ha fuʻu ʻakau māʻolunga pea fusi ha ongo maea ʻi hono ongo vaʻa mālohí. Naʻa nau haʻi leva hona kiá. Naʻe talaange ʻe he kau sōtiá, Kapau ʻe liʻaki ʻe Lafaele mo Viniseni ʻena tui fakalotú kae kau fakataha mo e kau Sapatisitaá, ʻe tukuange kinaua.

Naʻe pehē ʻe Lafaele, “ʻOku mahuʻinga ange ʻeku tui fakalotú kiate au ʻi heʻeku moʻuí, pea he ʻikai ke u lava ʻo liʻaki ia.”

Naʻe fusi ʻe he kau sōtiá ʻa e ongo maeá kae ʻoua kuo tautau ʻa Lafaele mo Viniseni mei hona kiá peá na pongia. Naʻe tukuange leva ʻe he kau angatuʻú ʻa e maeá, toe fakaakeake ʻa e ongo tangatá, pea hoko atu hono fakamamahiʻi kinauá.38

Naʻe kei hoko atu pē ʻa e kumi meʻatau ʻa e kau angatuʻú ʻi he falekoloá. Naʻe vili kikihi ange pē ʻa Heisūsita mo Kuatalupe ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi meʻatau. Naʻe talaange ʻe Heisūsita. “Ko ha tangata anga melino ʻa hoku fohá! Kapau naʻe ʻikai pehē, ʻoku mou pehē naʻa mou mei maʻu mai ia ki hono ʻapí?” ʻI he taimi naʻe toe tuʻutuʻuni atu ai ʻe he kau sōtiá ke nau sio ki he ngaahi meʻatau ʻa e fāmilí, naʻe toʻo hake ʻe he fāmili Moniloú ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú.

Naʻe pehē ange ʻe he kau angatuʻú, “ʻOku ʻikai ko ha ngaahi meʻatau ena. ʻOku mau fie maʻu ʻa e ngaahi meʻataú.”

ʻI he hoʻataá, ʻi he ʻuluʻiʻōfisi ʻo e kau Sapatisitaá, ne fakatahaʻi ʻe he kau angatuʻú ʻa e fānau Moniloú ki ha loki ʻe taha. Naʻe ʻohovale ʻa Lupe ʻi he fōtunga ʻo Lafaelé. Naʻá ne talaange kiate ia, “Leafa, ʻoku toto ho kiá.” Naʻe lue atu ʻa Lafaele ki ha singi ʻi he lokí ʻo fufulu hono matá. Naʻá ne fotu nonga pea hangē naʻe ʻikai ke ne ʻitá, neongo ʻa e meʻa kotoa pē kuo hokó.

Kimui ange aí, naʻe ʻomi ʻe Heisūsita ha meʻakai maʻa ʻene fānaú. Kimuʻa peá ne mavahé, naʻe ʻoange ʻe Lafaele ki ai ha tohi naʻá ne fai ki ha ʻeikitau Sapatisita naʻá ne ʻiloʻi, ko e kole ʻene tokoní ke fakamoʻoniʻi ʻene tonuhiá. Naʻe toʻo ʻe Heisūsita ʻa e tohí peá ne ʻalu ʻo kumi ʻa e ʻeikitaú. Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe he kau Moniloú mo Viniseni ʻenau meʻakaí, ka kimuʻa pea nau lava ʻo kaí, naʻa nau fanongo ki he longoaʻa ʻo e felakaʻakí mo e ngaahi meʻataú ʻi tuʻa he matapaá. Naʻe ui ʻe he kau sōtiá ʻa Lafaele mo Viniseni, pea naʻe hū mai ʻa e ongo tangatá ki tuʻa. ʻI he matapaá, naʻe kole ʻa Lafaele kia Natālia ke ne hū mai ki tuʻa mo ia, ka naʻe tekeʻi ia ʻe he kau leʻó ki loto.

Naʻe fesiofaki e kau tautehiná mo e tā vave honau mafú. Ne nofoʻia kinautolu ʻe he longonoá. Ne ongona leva ʻa e ngaahi faná ʻi he longonoa ʻo e poó.39


Naʻe ongoʻi ʻe Hailame M. Sāmita ha kavenga lahi fau ʻi hono umá ʻi heʻene fakakaukau ki he tūkunga ʻi ʻIulopé. ʻI heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé, naʻá ne muimui leva ki he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea naʻá ne ʻave ʻa e kau faifekaú mei Siamane mo Falanisē hili pē e kamata ʻa e taú. Ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ʻe fai ki he kau faifekau ʻi he ngaahi fonua ʻoku ʻikai kau ki ha tafaʻakí pe ngaahi feituʻu hangē ko Pilitānia Lahi ne ʻikai ke fuʻu lahi ai ʻa e taú. Naʻe siʻi ha ngaahi fakahinohino ne ʻoange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kiate ia ki he meʻa ke faí. Ne nau tohi ʻo pehē, “ʻOku mau tuku atu ʻa e fehuʻí ke mou fakakaukauʻi.”40

Ne ʻosi fakataha tuʻo ua ʻa Hailame mo e ongo ʻeletā ʻi he ʻōfisi misioná ke aleaʻi ʻa e meʻa totonu ke faí. Hili haʻanau aleaʻi, naʻa nau lototaha ke tukuange pē ʻa e kau faifekau ʻi he konitineniti ko ʻIulopé, kae tuku e kau faifekau ʻi Pilitānia Lahí ke fakaʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko e palani ne ʻosi faí. Naʻe faitohi leva ʻa Hailame ki he kau palesiteni fakamisiona ʻi he konitineniti ʻIulopé, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu mo honau ngaahi tokoní ke nau nofo ʻi honau feituʻú ke tauhi ʻa e Siasi ʻi honau ngaahi feituʻú. Ko e toenga ʻo e kau faifekaú ne fie maʻu ke nau fetukutuku.41

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fonu e ʻū nusipepá ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo hono ʻohofi ʻe he kau Siamané ʻa e ngaahi vaka tau tahi mo e uta pāsese ʻa Pilitāniá. ʻI Mē ʻo e 1915, naʻe fanaʻi ai ʻe ha vaka uku Siamane ʻa e Lusitaniá, ko ha vaka Pilitānia uta pāsese, ʻo mate ai ha kau siviliane mo e kau kauvaka ne meimei ʻi he toko taha afe uangeau. Hili ha māhina ʻe tolu mei ai, naʻe fakangoto ʻe he kau Siamané ha toe vaka Pilitānia uta pāsese, ko e Arabic, ʻi he matāfanga ʻo ʻAilaní. Naʻe mei mate ʻi he ʻohofí ha faifekau naʻe heka he vaká ko ʻene foki ʻi he ʻosi ʻene ngāué.

ʻI he fatongia ʻaki ʻe Hailame hono fokotuʻutuʻu e fefolauʻaki maʻá e kau faifekaú mo e Kāingalotu ne hikifonua ʻi he ʻAtalanitikí, naʻe faingataʻaʻia ʻa Hailame ke ne ʻiloʻi e founga lelei taha ke tali ʻaki e palopalemá.42 Naʻe vēkeveke ʻaupito ha tokolahi ʻo e kau faifekau ʻAmelika ʻi Pilitāniá ke foki ki ʻapi ʻo nau loto-fiemālie ai ke fehangahangai mo ha faʻahinga faingataʻa pē ke nau aʻu ki ai. Ko e meʻa tatau pē ki he Kāingalotu ne hikifonuá, naʻa nau faʻa fakamuʻomuʻa ʻenau holi ke fakataha ki ʻIutaá ʻi heʻenau malu fakatāutahá.

Ne toe faingataʻa ange koeʻuhí naʻe aleapau ʻa e Siasí mo ha kautaha vaka Pilitānia ke tokangaʻi e ngaahi meʻa kotoa fekauʻaki mo e fefolauʻaki ʻa e Siasí ʻi he ʻAtalanitikí. ʻI he ʻikai ke lava ʻa Hailame ʻo vakai ki ha founga totonu ke mavahe mei he aleapaú, naʻá ne tui he ʻikai lava ʻe he ʻōfisi misioná ʻo totongi fakalao ha tikite folau maʻá e Kāingalotu ʻi he ngaahi vaka ʻAmeliká, neongo naʻe pehē ʻoku nau malu ange koeʻuhí he naʻe ʻikai ke tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo Siamane.

ʻI he ʻaho 20 ʻo ʻAokosi 1915, naʻá ne tohi ai ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e palopalemá. Naʻá ne ʻosi totongi ha ngaahi tikite maʻá e niʻihi ʻo e kau faifekau mo e Kāingalotu ne hikifonuá ki he Scandinavian, ko ha vaka Pilitānia-Kānata ne teu ke mavahe mei Livapulu ʻi he ʻaho 17 ʻo Sepitemá Ka ʻi he taimi ní naʻá ne fehuʻia pe ʻoku totonu ke ne tukuange kinautolu.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fuʻu faingataʻa ke u fuesia toko taha ʻa e fatongiá ni. ʻOku ou kolea ʻi he loto-fakatōkilalo te mou faleʻi au ʻi he meʻá ni, koeʻuhí ke u ongoʻi ʻoku ou ngāue kakato ʻo fakatatau mo hoʻomou ngaahi fakaʻamú.”43

ʻI he toe ha uike ʻe taha pea mavahe ʻa e Scandinavian , naʻe maʻu ʻe Hailame ha mākoni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo pau ke fatongia fakataautaha ʻaki ʻe he kau hikifonua maí ʻa ʻenau heka ʻi he ngaahi vaka fakafetaú.” Kapau naʻe fili ʻa e Kāingalotú ke nau fononga ʻi ha vaka Pilitānia, pea naʻa nau fai ia ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki pē ʻanautolu.44

Naʻe fakakaukauʻi fakalelei ʻe Hailame ʻene ngaahi filí. Naʻe mahino ʻa e ʻikai fie poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke folau ʻa e Kāingalotú ʻi ha ngaahi vaka ʻe ala ʻohofi. Ka naʻe ʻikai ʻatā ʻa e ngaahi vaka malu ange ʻo ʻAmeliká ki he Kāingalotú, tukukehe kapau te nau fili ke fononga tauʻatāina mei he Siasí. Pea tatau ai pē kapau te nau fai ia, ʻe ala hoko e totongi mamafa ko ia ʻo e tikite ʻi ha vaka ʻAmeliká ke taʻofi kinautolu mei hono fakahoko ʻa e folaú.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u saiʻia ke tuku ke laveangofua hotau Kāingalotú ʻi tahí.” Ka naʻá ne ʻiloʻi ne pau ke ne fai ha meʻa. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Koeʻuhí ʻoku ʻikai fakahinohinoʻi mai kitautolu ke ʻoua te tau folau [ʻi he vaka Pilitāniá], te tau fai leva ia mo e falala ki he ʻEikí.”45

ʻI he ʻaho 17 ʻo Sepitema 1915, naʻe lea fakamāvae ʻa Hailame ki ha kau faifekau ʻe toko fā mo ha kau hikifonua ʻe toko tolungofulu mā fitu ʻi he Scandinavian.46 Pea ko e meʻa pē naʻá ne lava ʻo faí ko e tatali ki he ongoongo ʻo ʻene aʻu lelei ki he feituʻu naʻe fakataumuʻa ki aí.

  1. Herwig, The Marne, 1914, 110; Junius F. Wells and Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712; Chas. Arthur Horbach entry, Liege Branch, Belgian Conference, French Mission, no. 44, in Belgium (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL. Tefito: Belgium (Pelisiume)

  2. Sheffield, Short History of the First World War, 12–27; Clark, Sleepwalkers, 367–403, 469–70, 526–27. Tefito: World War I (Tau Lahi ʻa Māmani Hono I)

  3. Herwig, The Marne, 1914, 108–17; Zuber, Ten Days in August, 13, 155, 188–98; Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712.

  4. Anne Matilde Horbach entry, Liege Branch, Belgian Conference, French Mission, no. 43, in Belgium (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL; Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saintsʼ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712; Willey, Memoirs, 19, 27; J. Moyle Gray to Heber J. Grant, Aug. 15, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL.

  5. Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712–13; J. Moyle Gray to Heber J. Grant, Aug. 15, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL; Tonia V. Deguée entry, Liege Branch, Belgian Conference, French Mission, no. 8, in Belgium (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL; Kahne, History of the Lige District, 14–15.

  6. Willey, Memoirs, 31, 33, 35; Hall, Autobiography, [6]; Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712–13; J. Moyle Gray to Heber J. Grant, Aug. 15, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL.

  7. “Missionary Journal of Myrl Lewis,” Sept. 3, 1914; “List of Names of Missionaries Transferred from European Mission to British Mission,” 1914; Hyrum Smith to First Presidency, Aug. 29, 1914, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  8. Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712–13; J. Moyle Gray to Heber J. Grant, Aug. 15, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL; Chas. Arthur Horbach, Anne Matilde Horbach, mo Charles Jean Devignez entries, Liege Branch, Belgian Conference, French Mission, nos. 43, 44, 77, in Belgium (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL.

  9. Junius F. Wells mo Arthur Horbach, “The Liege Branch during the Great War,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 6, 1919, 81:712–13; J. Moyle Gray to Heber J. Grant, Aug. 15, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL. Tefitó: Ngaahi Houalotu Sākalamēnití

  10. Hyrum M. Smith, Diary, Oct. 2, 1914; “Hyrum Mack Smith,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 1.

  11. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 1–2; “ʻMormonʼ Women in Great Britain,” Deseret Evening News, Oct. 13, 1914, 5; McGreal, Liverpool in the Great War, 28–29.

  12. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 2.

  13. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 2–3; “‘Mormon’ Women in Great Britain,” Deseret Evening News, Oct. 13, 1914, 5.

  14. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 3; “‘Mormon’ Women in Great Britain,” Deseret Evening News, Oct. 13, 1914, 5.  

  15. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 3–4.  

  16. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 4–6; Amy Brown Lyman, “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Nov. 1915, 2:504–6; “Daughters of Zion,” Relief Society Magazine, Oct. 1916, 3:543; “‘Mormon’ Women in Great Britain,” Deseret Evening News, Oct. 13, 1914, 5.

  17. Smith, Salt Lake Tabernacle Address, 5; “Daughters of Zion,” Relief Society Magazine, Oct. 1916, 3:543; Nottingham Branch Relief Society Minutes, Oct. 1915, 151; Hyrum M. Smith, Diary, Mar. 9–10, 1915. Ngaahi Tefitó: England (ʻIngilani); Fineʻofá

  18. Joseph F. Smith to Hyrum M. Smith, Nov. 7, 1914, Letterpress Copybooks, 6, Joseph F. Smith Papers, CHL; Sheffield, Short History of the First World War, 34–37; Audoin-Rouzeau, “1915: Stalemate,” 66–69.

  19. Audoin-Rouzeau, “1915: Stalemate,” 70–71; Hiery, Neglected War, 22–30; Doctrine and Covenants 87:3, 6.

  20. “To Presidents of Stakes and Bishops of Wards,” Deseret Evening News, Jan. 13, 1915, 4; “Donations for Church Members in Europe,” Deseret Evening News, Jan. 22, 1915, 3.

  21. Donation to War Sufferers,” Improvement Era, Mar. 1915, 18:455; Charles W. Nibley, Orrin P. Miller, mo David A. Smith to First Presidency, Oct. 11, 1915, First Presidency General Administration Files, CHL; Hyrum M. Smith to Mission Presidents, Mar. 23, 1915, First Presidency Mission Files, CHL.

  22. “Church Leader Returns Home,” Salt Lake Herald-Republican, June 17, 1915, 12; Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 13 mo e 27; Joseph F. Smith, Journal, May 22, 1915; “From Far Away Hawaii,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 8, 1915, 77:417–18. Tefito: Hawaii (Hauaiʻi)

  23. Joseph F. Smith, Journal, May 21 mo e 22, 1915; Heath, Diaries of Reed Smoot, xxxiv; Smoot, Diary, Mar. 11 mo e 13, 1915, Reed Smoot Collection, BYU; “Leave for Islands Trip,” Salt Lake Herald-Republican, Apr. 25, 1915, [32]; Walker, “Abraham Kaleimahoe Fernandez,” [2].

  24. Joseph F. Smith, Journal, May 23–26, 1915; “From Far Away Hawaii,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 8, 1915, 77:418; Britsch, Moramona, 227–31.

  25. Britsch, Unto the Islands of the Sea, 31–32, 43, 278–80, 384. Tefito: French Polynesia (Tahiti)

  26. Moffat, Woods, mo Anderson, Saints of Tonga, 54–57; Britsch, Unto the Islands of the Sea, 289–94; Newton, Southern Cross Saints, 179–82; Historical Department, Journal History of the Church, June 1913, 20; Newton, Tiki and Temple, 66–69, 95–96, 121–28. Ngaahi Tefitó: Australia (ʻAositelēlia); New Zealand (Nuʻu Sila); Samoa (Haʻamoa); Tonga; Church Academies (Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí)

  27. Smoot, Diary, June 1–2, 1915, Reed Smoot Collection, BYU; Dowse, “The Laie Hawaii Temple,” 68–69; I Hemolele, Photograph, Joseph F. Smith Library, Brigham Young University–Hawaii, Laie; Holiness to the Lord inscription tablet detail, Architect’s Office, Salt Lake Temple Architectural Drawings, CHL; vakai foki ʻEkesōtosi 28:36; 39:30; mo e Saame 93:5.

  28. Smoot, Diary, June 1, 1915, Reed Smoot Collection, BYU.

  29. Smoot, Diary, May 27 mo e June 1, 1915, Reed Smoot Collection, BYU; “President Smith and Party Return,” Liahona, the Elders’ Journal, July 6 1915, 13:24; “Dedication of the Temple Site at Cardston, Canada,” Liahona, the Elders’ Journal, Sept. 16, 1913, 11:206; “Cardston Temple Site Dedicated by Church Leaders,” Salt Lake Herald-Republican, July 28, 1913, 1. Ngaahi Tefitó: Ko e Langa Temipalé; Canada (Kānata)

  30. Smoot, Diary, June 1, 1915, Reed Smoot Collection, BYU; Joseph F. Smith, Journal, June 1, 1915; Reed Smoot, in Ninety-First Semi-annual Conference, 137. Tefito: Hawaii (Hauaiʻi)

  31. Romney, Mormon Colonies, 235; Kimball, Autobiography, 14–18.

  32. Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 21:720–21; Grover, “Execution in Mexico,” 9; Monroy, History of the San Marcos Branch, [12b], [15b], 19, [22b], 25, [31b]–32; Tullis, Martyrs in Mexico, 7, 34–35.

  33. Monroy, History of the San Marcos Branch, [31b]; Jesus M. de Monroy to Rey L. Pratt, Aug. 27, 1915, CHL; Grover, “Execution in Mexico,” 13–15; Tullis, Mormons in Mexico, 103. Tefito: Mexico (Mekisikou)

  34. Monroy, History of the San Marcos Branch, 7, [10b]–11, 19; Diary of W. Ernest Young, 98–99, 106–7; “Rey Lucero Pratt,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Tullis, Martyrs in Mexico, 23, 28, 32–41, 92–96.

  35. Monroy, History of the San Marcos Branch, 23, 25, [31b]; Tullis, Martyrs in Mexico, 9, 32–33.

  36. Monroy, History of the San Marcos Branch, [31b]–32; Jesus M. de Monroy to Rey L. Pratt, Aug. 27, 1915, CHL; Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 21:723; Tullis, Martyrs in Mexico, 10–12.  

  37. Monroy, History of the San Marcos Branch, 32.

  38. Monroy, History of the San Marcos Branch, 32–33; Jesus M. de Monroy to Rey L. Pratt, Aug. 27, 1915, CHL; Rey L. Pratt,“A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 21:723–24.

  39. Monroy, History of the San Marcos Branch, [32b]–[33b]; Villalobos, Oral History Interview, 4.

  40. Hyrum M. Smith to First Presidency, Aug. 29, 1914; “List of Names of Missionaries Transferred from European Mission to British Mission,” 1914, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; First Presidency to Hyrum M. Smith, Sept. 9, 1914, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 53.

  41. Hyrum M. Smith, Diary, Sept. 25 and 26; Nov. 29, 1914; Hyrum M. Smith to First Presidency, Sept. 30, 1914, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  42. Hyrum M. Smith to First Presidency, May 12, 1915; May 25, 1915; Aug. 20, 1915, First Presidency Mission Files, CHL; Hyrum M. Smith, Diary, Aug. 18–21, 1915.

  43. Hyrum M. Smith to First Presidency, Aug. 20, 1915; Oct. 15, 1915; First Presidency to Hyrum M. Smith, Sept. 11, 1915, First Presidency Mission Files, CHL; “Releases and Departures,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Sept. 23, 1915, 77:608.

  44. First Presidency to Hyrum M. Smith, Sept. 11, 1915, First Presidency Mission Files, CHL.

  45. Hyrum M. Smith, Diary, Sept. 10, 1915, fakamamafaʻi ʻi he tatau totonú; Hyrum M. Smith to First Presidency, Oct. 15, 1915, First Presidency Mission Files, CHL.

  46. Releases and Departures,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Sept. 23, 1915, 77:608; Hyrum M. Smith to First Presidency, Oct. 15, 1915, First Presidency Mission Files, CHL.