Hisitōlia ʻo e Siasí
38 Mālohi Lahi Ange, Maama Lahi Ange


“Mālohi Lahi Ange, Maama Lahi Ange,” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo Tauʻatāina, 1893–1955 (2022)

Vahe 38: “Mālohi Lahi Ange, Maama Lahi Ange”

Vahe 38

Mālohi Lahi Ange, Maama Lahi Ange

ʻĪmisi
meʻafaitā mo e maika heleʻuhilá

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he vaeuaʻanga-mālie ʻo e 1954, naʻe fononga atu ʻa Sini Sālia ʻi he halá ʻo aʻu ki he kolo he tafamoʻunga ʻo Peivasí, ʻi Falanisē. Talu mei hono papitaiso ʻo Sini ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻá, mo ʻene faʻa ʻalu ki he ʻapi ʻo ʻIusini Viviā. Ko ha uitou kuo fuoloa e hiki atu ʻo mamaʻo ʻene fānaú, ka kuo ako ʻa Fineʻeiki Viviā fekauʻaki mo e Siasí ʻi ha meimei taʻu ʻe hongofulu mo e teʻeki pē ha tukupā ke papitaiso, ka naʻe ʻikai tuku ai e ʻaʻahi ʻa Sini kiate iá. Naʻe fakafiefia ange hono taimi mo e uitoú kae ʻikai ko ha fatongia.

ʻI he aʻu atu ʻa Sini ki he ʻapi ʻo Fineʻeiki Viviā, naʻe fofonga malimali ʻa e fefiné. Naʻá ne taki atu ʻa Sini ki loto ʻo tangutu ʻi hono seá ʻi ha matapā sioʻata naʻe ava.1

ʻI he angamahení, naʻe haʻu maʻu pē ʻa Sini mo ha lēsoni. Naʻe tākiekina ia ʻe heʻene ʻatamai potó mo ʻene saiʻia ʻi he ngaahi fakakaukaú ke ne ako lahi ange ai ʻa e ongoongoleleí.2 ʻI he ngaahi māhina siʻi kimuʻá, naʻá ne hiki ha fakamatala maʻá e Ko e Fetuʻú fekauʻaki mo e kaveinga ʻa e NGKMF ʻi he taʻu ko iá, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:86: “Mou tuʻu maʻu ʻi he tauʻatāina ʻa ia ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai ʻa kimoutolú; ʻoua te mou fakaʻefihiaʻi ʻa kimoutolu ʻi he angahalá, kae tuku ke maʻa homou nimá, kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e ʻEikí.”3

Naʻe tohi ʻe Sini ʻo pehē, “ʻI he talangofua ki he ngaahi fonó, ʻoku tau maʻu ai ha mālohi lahi ange mo ha maama lahi ange.” Naʻá ne lau mei he Fuakava Foʻoú mo ha niʻihi ʻo e kau poto ʻo e kuonga muʻá mo onopōní ke fakamahinoʻi ia. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e tauʻatāiná ke siʻaki ʻa e angahalá, taʻeʻiló, mo e fehalaākí, pea nofo ʻi he tauʻatāina ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”4

Naʻe akoʻi ʻe Sini e ngaahi lēsoni ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté mo e Fineʻofá fakataha mo ʻene hoko ko e palesiteni ʻo e NGKMF ʻi hono kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi Valenisí. Naʻá ne fua fakamātoato hono ngaahi fatongia ko e faiakó. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea naʻá ne fakaʻānaua ke vahevahe ia.5

Meʻapangó, naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siní pea ʻikai ha taha ʻi hono fāmilí naʻe fie fanongo ki ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe kei nofo pē ʻa Sini ʻi ʻapi, ka naʻe fakaʻauʻau hifo hono vā fetuʻutaki mo hono fāmilí talu mei hono papitaisó. Naʻe tātātaha ke lea ange ʻene ongomātuʻá kiate ia, pea ʻi heʻena lea angé, naʻe ʻuhinga ia ke fakahaaʻi ʻena taʻefiemalié pe tukuakiʻi ia ki hono lavakiʻi e tukufakaholo Faka-Palotisani honau fāmilí.6

Lolotonga iá, ko e tokolahi taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kau palōfesa ʻi he ʻunivēsití, naʻe ʻikai ke nau tali ha tui fakalotu. Kapau naʻá ne feinga ke talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, naʻa nau manuki ʻi he foʻi fakakaukau ko ia ʻoku lava ha taha ʻo mamata ki ha meʻa-hā-mai.7

Ka kia Fineʻeiki Viviā, naʻe maʻu ʻe Sini ha laumālie tatau mo ia. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fakaʻehiʻehi fuoloa ai ʻa e fefine toulekeleká mei he papitaisó koeʻuhí ko hono fakafepakiʻi ia ʻe hono fāmilí. Ka naʻá ne saiʻia ʻi hono ako e folofolá, ʻo hangē pē ko Siní. Naʻe hoko foki ʻa Fineʻeiki Viviā ko ha sīpinga ʻo e founga ʻe lava ai ke maʻu ʻe ha taha ha moʻui fiemālie mo faingofua. Naʻe ʻikai lahi ʻene koloá makehe mei hono kiʻi ʻapí, ʻuluʻakau fuá, mo ha fanga moa tokosiʻi, ka ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa Siní, naʻe toʻo hake ʻe Fineʻeiki Viviā ha ngaahi foʻi fuaʻimoa foʻou mei he kato hono ʻēpaní peá ne feingaʻi ʻa Sini ke ne maʻu kinautolu.8

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sini, mahalo naʻa fie maʻu ke ne ako ke fiemālie ʻi ha moʻui ʻoku fakataautaha angé, ʻo hangē ko Fineʻeiki Viviā. Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau talavou ʻi Falanisē naʻe kau ki he Siasí, pea naʻe fakapapauʻi ʻe Sini he ʻikai teitei mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke Siasi. Pe te ne loto fiemālie ke mali mo ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe ʻikai ke ne ʻofa ai pe naʻe ʻikai ke ne ʻofa ʻiate ia. Naʻá ne fakapapauʻi, neongo kapau ʻe nofo taʻe-mali pē, ka naʻe ʻaonga ʻene feilaulau ke kau ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe hanga ʻe he ngaahi moʻoni naʻá ne akó—ʻa palani ʻo e fakamoʻuí, fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e moʻoni ʻo ha palōfita moʻuí—ʻo fakafonu ʻa hono lotó ʻi he fiefia.9

Hili hono fakaʻosi ʻe Sini ʻene lēsoni ʻo e ongoongoleleí mo fakamanatu kia Fineʻeiki Viviā ke lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakaʻosi ʻene ʻaʻahí ʻaki ʻene talanoa fekauʻaki mo e papitaisó—ko ha meʻa kuó ne talanoa tuʻo lahi ki ai mo hono kaungāmeʻá. Ka neongo ia, ʻi he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai toe momou ʻa Fineʻeki Viviā ʻi he kaveingá ni, pea naʻá ne loto ke papitaiso ia.

Naʻe fonu e loto ʻo Siní ʻi ha fiefia lahi. Hili ha meimei taʻu ʻe hongofulu ʻo ʻene akó, naʻe mateuteu e fefine faivelengá ni ke kau ki he Siasí.10


Naʻe ʻikai fuoloa mei hono maʻu ʻe Kōtoni B. Hingikelī e fatongia ke tokoni ki hono liliu ʻo e fakamatala ʻo e ʻenitaumení, naʻá ne fakatahatahaʻi ha timi ʻo ha kau palofesinale ke faʻu ha fakatātā fakavitiō ʻo e ngaahi temipale ʻIulopé. Ka ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1955, naʻe kei taumamaʻo ke ʻosi e filimí, pea naʻe toe pē ha lau māhina pea fakatapui e Temipale Suisalaní.11

ʻI he ongoʻi ʻe Palesiteni Makei e natula toputapu ʻo e ʻenitaumení, naʻá ne fakamafaiʻi ʻa Kōtoni ke hiki e foʻi vitioó ʻi he holo fakatahaʻanga lahi ʻo e Temipale Sōlekí—ko e loki tatau pē mo ia naʻe fakatapui ai ʻe Uilifooti Utalafi e falé ʻi he taʻu ʻe onongofulu tupu kimuʻá.12

Neongo naʻe angamaheni ʻaki hono fakahoko ʻe he kau ngāue temipalé ʻa e ʻenitaumení ʻo tui ha suti mo ha kofu hinehina, ka naʻe maʻu ʻe Kōtoni ha ngofua ke teunga kehe pē ʻa kinautolu naʻa nau fakahoko e ouaú ki hono hikí. Naʻe tautau ʻe he kōmití ha puipui lōloa lanu kulei ʻi mui ʻi he loki fakatahaʻangá pea fokotuʻu mo ha ngaahi maama ke fakamaama ʻaki e feituʻú, ʻa ia naʻe fokotuʻu takai ai ha ngaahi foʻi maka teuteu ʻi he falikí kae tuʻu takai ha ngaahi fuʻu ʻakau lalahi naʻe fakahū ki loto ʻi he ngaahi matapā sioʻata ʻo e temipalé ʻaki ha ngaahi fuʻu meʻa hiki. Ke tokoni ki hono fakatātaaʻi e fakatupu ʻo e māmaní, naʻe maʻu ʻe Kōtoni ha ngofua mei he Kautaha Walt Disney ke fakahū ha kiʻi konga nounou mei he filimi Fantasia ki he foʻi faivá.13

Naʻe ngāue ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe kau ʻi he filimi temipalé, mei he niʻihi naʻe ʻetí mo e kau ngāué ki he ʻētitá mo Kōtoni, ʻo makehe ia mei heʻenau ngāue taimi kakató, pea nau ngāue he poʻulí mo e ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké. ʻI he fakaʻosinga ʻo Mē ʻo e 1955, naʻe fokotuʻutuʻu fakataha ʻe Kōtoni mo e timi faʻú e fuofua hikí, ka naʻe ʻikai fiemālie ʻa Kōtoni ʻi he meʻa naʻá ne mamata ki aí. Naʻe ʻikai hokohoko lelei e foʻi vitioó pea naʻe fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻa e ʻetí mo e vala ne fakaʻaongaʻí.14

Naʻá ne fetuʻutaki kia Uinifeleti Pouasi, ko e tokotaha naʻá ne tokangaʻi e teunga ʻo e kau ʻetí, ke maʻu ha faleʻi ki ha founga ke fakaleleiʻi ai e filimí. Naʻá ne fokotuʻu ange ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi liliú mo fokotuʻu ange ke fai ha fanga kiʻi liliu iiki ki he teungá. Pea naʻá ne fakapapauʻi ʻe lava ʻe he talēkitá, Hāloti Heniseni, ʻo tokoniʻi e niʻihi ʻetí ke fakaleleiʻi ʻenau ʻetí hili ia ʻenau ʻosi mamata ʻi he tuʻunga naʻe ʻi aí. Naʻe pehē ʻe Uinifeleti, “Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, Brother Hingikelī, ʻoku ou tui kuó ke ʻilo lahi ange koe ki ai ʻi he meʻa naʻá ke ʻosi fakakaukau ki aí.”15

Naʻe ngāue ʻa Kōtoni mo ʻene timí ʻi ha ngaahi uike lahi ke fakaleleiʻi ʻa e filimí. ʻI he ʻaho 23 ʻo Suné, naʻa nau fakaʻaliʻali ia ki he kau taki māʻolungá, pea naʻe fiefia ʻa Palesiteni Makei ʻi heʻenau ngāué. Naʻá ne talaange kia Kōtoni mo ʻene timí, “Kuo mou fakahoko ha ngāue lelei. ʻOku ou tui ko e founga ʻeni ʻoku totonu ke fakahoko aí.”16

Ka naʻe teʻeki ai ʻosi ʻenau ngāué. Koeʻuhí naʻe ʻikai maʻu ʻe he Siasí ʻa e meʻangāue naʻe fie maʻu ke hiki e ngaahi fakatātā fakavitioó ki ha ngaahi lea fakafonua kehe, naʻe fakakaukau leva ʻa Kōtoni mo ʻene timí ke toe hiki e foʻi filimí ʻi he lea faka-Siamané, Falaniseé, Tenimaʻaké, Hōlaní, Noaué mo e faka-Suētení. Ko e meʻa mālié, naʻe ʻosi fai e liliú ia, ka ʻe lau māhina hano fakakakato ha tatau kehe ʻe ono ʻo e foʻi vitioó, pea ʻe tatau pē ia mo ha talēkita kuó ne faʻu ha ngaahi filimi kehekehe.17

Naʻe ʻikai maʻu ʻe Kōtoni ha taimi lahi. Naʻe fakafalala ʻa Palesiteni Makei mo e Kāingalotu kotoa pē naʻa nau tatali ke maʻu honau ngaahi tāpuaki fakatemipale ʻi Suisalaní kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mālōlō kae ʻoua kuo kakato e foʻi vitiō kotoa pē pea mo aʻu lelei ki ʻIulope.18


Lolotonga iá, naʻe tā ʻe Helekā Meia ʻi he LFS ha ngaahi himi ʻi ha kiʻi ʻōkani ʻi hono loto falé, ke talitali lelei e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe hiva talu mei heʻene mavahe mei Pealini ke nofo mo hono husepāniti ko Ketí, ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi ko Keminí. Neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e nofo ʻi he LFS, ka naʻe maʻu ʻe he ongomātuʻa Meiá ha ʻapi fiemālie maʻa ʻena fānau iiki ʻe toko tolú. Naʻe fakaava maʻu pē hona matapaá ki ha taha pē naʻe fie ʻaʻahi ange.19

Naʻe loto vēkeveke ha tokolahi ʻo e ngaahi kaungāʻapi ʻo Helekaá ke kau ki he ngaahi houalotu lautohi Faka-Sāpaté. Hili ha fua hiva mo ha lotu, naʻe ʻalu ʻa Keti mo e kakai lalahí ki he tafaʻakí ke fakahoko ha lēsoni kae hivaʻi ʻe Helekā ha ngaahi himi mo vahevahe e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú mo ha fānau loto vēkeveke tokolahi.20

Ka naʻe tokosiʻi kimui ange e ngaahi fakatahaʻanga lalahi ko ʻení. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ha faifekau Lūtelo fekauʻaki mo e lautohi Faka-Sāpate ʻa e fāmili Meiá, naʻá ne taʻofi e kakai naʻe nofo ʻi hono vāhenga ngāue fakafaifekaú mei heʻenau ʻalu ki aí. Ko ha kiʻi tokosiʻi pē ʻeni ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Kamini mo e ngaahi feituʻu takatakaí naʻe omi ʻi he ngaahi pongipongi Sāpaté—ko ha kiʻi kalasi siʻisiʻi ange ia ʻi he kalasi naʻe kau ki ai ʻa Helekā ʻi heʻene hoko ko ha finemui ʻi he Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Kolo Tilisití. Ka naʻe lava ke falala maʻu pē ʻa Helekā kia ʻElisī Kuani, ko ha uitou mei ha kolo ofi mai pē, ke lue lōloa ki he ʻapi ʻo e kau Meiá, ʻo aʻu pē ki he ʻuhá pe sinoú. Naʻe kau faivelenga ange foki mo e fāmili ʻo ʻEti Tiesí, ko e kaungāmeʻa lelei ʻo Helekā ne kau ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá.21

Naʻe faʻa faiako hangatonu pē ʻa Helekā mo Keti ʻi he kalasí mei he folofolá, koeʻuhí he naʻe siʻisiʻi ha ngaahi naunau fakalēsoni ke fakaʻaongaʻi.22 ʻI he ngaahi konga lea faka-Pilitānia ʻo e māmaní, naʻe ʻomi ʻe he makasini ʻa e Siasí ki he Lautohi Faka-Sāpaté, ko e Faiakó, ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi maʻá e kau faiakó, mei he ngaahi fakamatala ki hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e ngaahi palakipoe fakaʻaliʻalí ki he ngaahi mapé, sātí mo e ngaahi fakatātaá. Naʻe kau ʻi ha pulusinga kimuí ni mai ha ngaahi tatau fakalanu ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi tā valivali foʻou taha ʻa ʻĀnolo Feleipeiki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Ko Fakahoko ʻe ʻApinetai ʻEne Pōpoakí ki he Tuʻi ko Noá mo e Ko e Faipapitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Vai ʻo Molomoná.23

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe nounou e ngaahi naunau fakalēsoni ki he lea faka-Siamané hili ʻa e taú, pea ʻi he toe fefeka ange hono maluʻi ʻe he LFS e fonuá, naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻaupito ke maʻu kinautolu.24 Naʻe hangē ki he Kāingalotu Siamane Hahaké ʻoku toe mamaʻo ange e hetikuota ʻo e Siasí ʻi he taimi ní ʻi ha toe taimi kimuʻa.25 Naʻe kei fie hikifonua pē ʻa Helekā ki he ʻIunaiteti Siteití, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he tokoua ʻene faʻeé, ko Lōsesi, mo e niʻihi kehe naʻá ne ʻofa aí talu mei he fakaʻosinga ʻo e taú. Ka naʻá ne ʻiloʻi e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻe aʻu ki ai kapau ʻe feinga ha fāmili kakato ke nau mavahe mei he LFS. Pea makehe mei he fakatuʻutāmakí, he ʻikai teitei mavahe taʻe kau ai ʻene ongomātuʻá. Naʻe toe kovi ange e tuʻunga moʻui lelei ʻene faʻeé hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene tatali holiholivale ki he tuongaʻane ʻo Helekā ko Henelií ke foki mai mei he taú.26

ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí, naʻe maʻu ʻe Helekā mo hono fāmilí ha mālohi mo ha fakafiemālie ʻi he Siasí. Hili e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻa nau heka lēlue mo e Kāingalotu tokosiʻi ʻi Kaminí ki he houalotu sākalamēnití mo e Kolo Niupelenitenipeikí, ʻa ia ne laka siʻi hake ʻi he maile ʻe hongofulú hono mamaʻó. Naʻe faʻa ʻasi ha kau sola ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻi he lotú, pea naʻe manavasiʻi ʻa Helekā naʻa ko ha kau mataki kinautolu ne omi ke fanongo ʻi heʻenau ngaahi leá mo e fakamoʻoní.

Naʻe fai ʻe he Kāingalotu ʻi Niupelenitenipeikí honau lelei tahá ke tukunoaʻi e ngaahi fakamanamana peheé mo hokohoko atu, ʻo nau feakoʻiʻaki mei he folofolá mo hiva e ngaahi hiva ʻo Saioné.27


ʻI he konga kimuʻa ʻo Sepitema 1955, ko ha uike nai ia ʻe taha kimuʻa pea fakatapui e Temipale Suisalaní, naʻe ʻoange fakalelei ʻe Kōtoni B. Hingikelī ha kato ʻe ua ki he nima ʻo ha ongo tangata ngāue ʻi he malavaʻe vakapuna Sōleki Sití. Naʻe ʻi he ongo kató ʻa e filimi temipale kuo kakató ʻi he ngaahi lea fakafonua kotoa ʻe fitú. Naʻe ʻikai ke ne saiʻia ke tukuange e filimi fute ʻe tolu mano ko ʻení meiate ia, ka naʻe fuʻu lalahi e ongo kató ke heka mo ia ki he loto vaka te ne folau ai mo hono uaifi ko Māsilí, ʻi he konga ʻuluaki ʻo ʻene folau ki Suisalaní. Naʻe siʻisiʻi feʻunga pē e ngaahi kāsete ongo naʻá na ʻalu mo iá, ʻa ia naʻe faʻo ʻi ha kiʻi kapa ʻe ua, ke ne toʻotoʻo holo pē ʻe ia.28

Naʻe hohaʻa ʻa Kōtoni fekauʻaki mo hono maluʻi e toputapu ʻo e meʻa ne hiki ʻi he filimí talu mei he taimi naʻá ne ʻoatu ai ia ki ha falengāue ʻi Kalefōnia ke fakahoko e ngāue fakaʻosi ki aí. Naʻá ne kole ki hano kaungāmeʻa ofi naʻe ngāue ʻi Holiuti ke ʻalu mo e filimí ki he falengāué pea nofo ai ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai fakahāhāholo ia lolotonga hono fakahoko e ngāue ki aí. Naʻe fie maʻu ʻeni ʻe Kōtoni ke fakapapauʻi e malu ʻo e filimí ʻi he ngaahi malaʻe vakapuna ʻi Niu ʻIoke mo Lonitoní kimuʻa peá ne toki ʻave tonu ia ki he Temipale Suisalaní.29

Naʻe tali ʻe Uiliami Peasoni, ko e palesiteni foʻou ʻo e Misiona Suisalani-ʻAosituliá, ʻa e ongo Hingikelií ʻi heʻena hifo mei he vakapuná ʻi Paselií. Ne nau maʻu e filimí, pea naʻe fakafonu ʻe Kōtoni ha foomu kasitomu ʻo fakahaaʻi ai e ngaahi naunau fakafilimi naʻá ne folau atu mo iá. Naʻe vakai ha ʻofisa kasitomu ki he fōmú peá ne pehē ange, “He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻatā ʻeni ki tuʻa. ʻOku ʻikai ke mau fakangofua hano ʻomi ha filimi ki Suisalani taʻe fakaʻatā ia mei he poate heleʻuhila ʻa e puleʻangá.”

Naʻe pehē ange ʻe Kōtoni, “Kuo pau ke ʻi ai ha founga ke fakaʻatā ai ia. ʻOkú ke fakapapauʻi nai ʻe lava pē ke fakaʻatā ha filimi ki Suisalani?”

Naʻe tali ange ʻe he ʻōfisá, “ʻIo, ʻi he founga fakaʻatā totonú.” Naʻá ne fakamatalaʻi ange leva naʻe fie maʻu ke toe vakaiʻi mo fakangofua ʻe he poate heleʻuhila Suisalaní ʻa e filimí kimuʻa pea toki fakafoki kia Kōtoní. Lolotonga iá, ʻe ʻave ia ʻe he ʻōfisá ki he ʻōfisi kasitomu ʻi Pēní. Koeʻuhí ko e ʻaho Tokonaki ia, he ʻikai lava ke maʻu ʻe Kōtoni e filimí mei he kasitomú kae ʻoua kuo ava e ʻōfisí ʻi he pongipongi Mōnité.30

Naʻe fakakaukau ʻa Kōtoni ke feinga ke fakalotoʻi e ʻōfisá ke tuku pē ke ne ʻave ʻa e filimí ki Peeni, ka naʻá ne hohaʻa naʻa hoko ha fakakikihi ʻo toe kovi ange ai e tūkungá. Ko ia naʻá ne mavahe leva mo Masilī mo Palesiteni Peasoni ki he ʻapi fakamisioná, mo hohaʻa lahi ki he tuʻunga malu ʻo e filimi temipalé. ʻI he ʻaho hono hokó, ne nau ʻaukai mo lotu ke ʻoua naʻa tō ʻa e filimí ki ha nima hala.31

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho Mōnité, naʻe ʻave hangatonu ai ʻe Kōtoni mo Palesiteni Peasoni e filimí mei he kasitomú ki he poate heleʻuhilá. Naʻe taki atu ai ʻe ha tangata ʻa Kōtoni ki ha loki fakataautaha. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā e hingoa ʻo e filimi ko ʻení?”

Naʻe tali ange ʻe Kōtoni, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano hingoa. Ko e hiva pē ia mo ha fakahinohino ke fakaʻaongaʻi ʻi he temipale ʻi hení.” Naʻá ne talaange ki he tangatá ke fanongo ki he kāsete ongó. ʻI heʻene tokateú, naʻá ne hiki ha foʻi fasi tā ʻōkani lōloa ʻi he kamataʻanga ʻo e foʻi filimí ke ngata pē ai ha taha kuo teʻeki fakamafaiʻi, mei heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa toputapu aí.32

Naʻe fanongo e tangatá ki he hivá ʻo kiʻi fuofuoloa. Faifai pē peá ne pehē ange, “Ko e hā ʻeni?”

Naʻe toe pehē ange ʻe Kōtoni, “Ko ha fakahinohino faka-Siasi pē ia. Ko ha hiva fakasiasi, ko ha hiva tā ʻōkani.”

Naʻe maʻu leva ʻe he tangatá ha mahino fakakaungāmeʻa. Naʻá ne pehē ange, “Sai.” Naʻá ne toʻo hake ha sitapa ʻo fakaʻatā e foʻi filimí, ʻo ʻikai te ne toe kole ke fanongo pe mamata ʻi ha toe meʻa.33

  1. Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  2. Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021; Feb. 21, 2021.

  3. Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” L’Étoile, Jan. 1954, 8–10; Joseph Fielding Smith, “Entangle Not Yourselves in Sin,” Improvement Era, Sept. 1953, 56:646; vakai foki, Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  4. Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” L’Étoile, Jan. 1954, 8–10.

  5. Valence,” L’Étoile, Feb. 1952, [24]; Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4; Charrier, Oral History Interview [2014], 8.

  6. Charrier, Oral History Interview [2001], 1; Charrier, Oral History Interview [2014], 5–6, 9.

  7. Charrier, Oral History Interview [2001], 12, 14, 17–18.

  8. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  9. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 6, 2021; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  10. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  11. Hinckley, Oral History Interview, 2–5; Dew, Go Forward with Faith, 176–77.

  12. Dew, Go Forward with Faith, 177–78; Kau Māʻoniʻoni, vōliume 2, vahe 44. Tefitó: Temipale Sōlekí

  13. Hinckley, Oral History Interview, 3–4; “Things to Be Done,” Mar. 28, 1955; Gunther R. Lessing and Walt Disney Productions to First Presidency, May 26, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Wise, “New Concept in Temple Building and Operation,” 3–4.

  14. Hinckley, Oral History Interview, 3; Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL.

  15. Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Hinckley, Oral History Interview, 4; Wise, Oral History Interview, 49. Naʻe liliu e konga leá ke mahino; naʻe liliu ʻa e “licked” ʻi he tatau totonú ki he “figured out.”

  16. Wise, Oral History Interview, 54; David O. McKay, Diary, June 23, 1955 [CHL].

  17. Hinckley, Oral History Interview, 5; “Temple Rites Printed in 7 Languages,” Salt Lake Tribune, Aug. 1, 1953, 12; Wise, “New Concept in Temple Building and Operation,” 3; Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Wise, Oral History Interview, 49, 53.

  18. Wise, Oral History Interview, 53; Dew, Go Forward with Faith, 178.

  19. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 3–5, 10, 26; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 129; Meyer, Interview [2017], 1–3.

  20. Meyer, Interview [2017], 2–3; Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 1–3, 6–7, 10.

  21. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 5–9, 28; Meyer, Interview [2017], 3; Elise Kuhn, Membership Record, Presiding Bishopric Stake and Mission Census, CHL; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 156.

  22. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 5; Meyer, Interview [2017], 3.

  23. Vakai, Sunday School General Board, Minutes, Jan. 25, 1955, 134–35; Feb. 1, 1955, 136; Mar. 1, 1955, 141; Mar. 8, 1955, 143; “Make Those Flannelboards Sit Up and Be Noticed,” Instructor, Jan. 1955, 90:24–26; Arnold Friberg, Abinadi Delivers His Message to King Noah, and Alma Baptizes in the Waters of Mormon, in Instructor, Nov. 1954, volume 89, inserts. Tefito: ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí

  24. Richard Ranglack, Paul Langheinrich, and Max Jeske to Thomas E. McKay, Jan. 5, 1946, Thomas E. McKay Correspondence, CHL; Starke, “Memoirs,” 66, 73; Gregory, Mission President Journal, 17; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 69, 72–73; Kuehne, Henry Burkhardt, 31.

  25. Starke, “Memoirs,” 79–80; Gregory, Mission President Journal, 2, 4, 15, 29.

  26. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 16–18; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 139–41, 156–58.

  27. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 142; Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 11; Meyer, Interview [2017], 2, 4; Neubrandenburg Branch General Minutes, 1951–54.

  28. Hinckley, Oral History Interview, 5–6; Dew, Go Forward with Faith, 179.

  29. Hinckley, Oral History Interview, 5–6.

  30. Hinckley, Oral History Interview, 6; Dew, Go Forward with Faith, 179–80.

  31. Dew, Go Forward with Faith, 180; Hinckley, Oral History Interview, 6.

  32. Hinckley, Oral History Interview, 6–7; Dew, Go Forward with Faith, 180.

  33. Hinckley, Oral History Interview, 7; Dew, Go Forward with Faith, 180.