Hisitōlia ʻo e Siasí
20 Ngaahi Taimi Faingataʻá


Vahe 20

Ngaahi Taimi Faingataʻá

ʻĪmisi
Tohi tuʻutuʻuni ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé

Hili ha taimi nounou mei he ʻosi e ako ʻa e taʻu uofulu mā ua ko ʻEvelini Housí, mei he Kolisi Ako Ngoue ʻa e Siteiti ʻIutaá, naʻe ʻikai ke ne tali e lakanga totongi ke faiakó ka naʻá ne ngāue tokoni ia ko ha tokotaha ngāue fakasōsiale maʻá e Potungāue Tokoni Fakasōsiale ʻa e Fineʻofá ʻi Sōleki Sití.1

Naʻe ʻikai loto-fiemālie ki ai ʻene ongomātuʻá. Neongo naʻá ne ngāue mālohi ʻi he Fineʻofá, ka naʻe ʻikai tui ʻene faʻeé ko e meʻa totonu ʻa e ngāue fakasōsialé ke fakahoko ʻe hono ʻofefiné. Pea naʻe loto ʻene tamaí ke ne nofo pē ʻi he faama ʻa e fāmilí ʻi Lōkaní.

Naʻá ne pehē, “ʻOku toko taha pē hoku ʻofefine ʻoku moʻuí, pea ʻoku totonu ke u lava ʻo tokoniʻi ia. Nofo pē ʻi ʻapi. Maʻu ha mataʻitohi MA, mo ha mataʻitohi toketā—ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke loto ki ai. Ka ke nofo pē ʻi ʻapi.”2

Naʻe faifai pea felotoi ʻa ʻEvelini mo ʻene ongomātuʻá. ʻE ngāue tokoni pē ʻi ha uike ʻe hiva ko ha tokotaha ngāue fakasōsiale. Kapau ʻe aʻu ki he taimi ko iá ʻoku teʻeki ʻoange ʻe he Fineʻofá ha ngāue ʻoku totongí, ʻe foki mai leva ki ʻapi.

ʻI he ʻuluaki Tokonaki naʻe ʻi Sōleki Siti ai ʻa ʻEveliní, naʻá ne tūʻuta ki he ʻapi nofoʻanga ʻo ʻEimi Palauni Laimaní, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá pea mo e talēkita ʻi he Ngāue Fakasōsiale ʻa e Fineʻofá. Naʻe ʻikai talitali ia ʻe ʻEimi ʻi he matapaá. Ka naʻe maʻu atu ia ʻe ʻEvelini ki he fungavaka hono ua ʻo e falé, ʻoku tangutu fāite ʻi he funga mohengá, ʻo femoʻuekina pē he tuituí. Naʻá ne tui ha kofu manusinusi pea mofele holo pē e ngaahi naunau tuituí ʻi hono tafaʻakí.

Naʻe taʻefiemālie ʻa ʻEvelini ʻi he fōtunga mo e tūkunga ʻo ʻEimí. Naʻá ne fifili pe naʻe tonu koā ʻene fili ke haʻu ki Sōleki Sití. Naʻá ne fuʻu fie maʻu nai ke ngāue ki he fefiné ni?3

ʻI he uike ʻe hiva hono hokó, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEvelini ʻokú ne fie ngāue ki ai. ʻI heʻene ngāue ko ha tokotaha tokangaekina ʻo e moʻuí ki ha fāmili nai ʻe valungofulu, naʻá ne ʻaʻahi ai ki hono kotoa ʻo e koló, ʻo ne ʻiloʻi lelei hono ngaahi hala lalahí mo e fanga kiʻi hala īkí. ʻI he kamataʻangá, naʻá ne loto-siʻi ke talanoa mo ha kakai naʻe ʻikai ke nau maheni, ka naʻe ʻikai fuoloa kuó ne maʻu ha fiefia mo ha fakafiemālie ʻi hono tokoniʻi ʻo e kakai faingataʻaʻiá. Naʻá ne loto-mamahi, ʻi he haʻu ʻene ongomātuʻá ke fakafoki ia ki ʻapi hili e kakato hono uike ʻe hivá. Naʻe teʻeki pē ʻoange ʻe he Fineʻofá haʻane ngāue totongi.

Ne ʻosi ha ʻaho ʻe tolu mei he foki ʻa ʻEvelini ki Lōkaní mo ʻene maʻu ha telefoni meia ʻEimi. Naʻe toki tali pē ʻe ha taha ngāue fakasōsiale ʻa e Fineʻofá ha ngāue ʻi ha falemahaki ofi mai pē, pea naʻe fie ʻilo ʻa ʻEimi pe ʻe lava ʻa ʻEvelini ʻo fetongi ia.

Naʻe tali ange ʻe ʻEvelini, “ʻIo.” Naʻe ʻikai ke ne ʻeke kia ʻEimi pe ʻe fiha ʻene vahé.

Naʻe lolotonga mamaʻo e tamai ʻa ʻEveliní he taimi ko iá, pea naʻá ne loto-mamahi ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe tali [ʻe ʻEvelini] e ngāué ʻi heʻene mavahé. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fakamamahiʻi ʻene tangataʻeikí, ka naʻá ne mateaki ki heʻene ngāue foʻoú.4

ʻI Sōleki Sití, naʻe ngāue fakahangatonu ʻa ʻEvelini mo e kau pīsope fakalotofonua ne nau ʻomi ki he Fineʻofá ha kau uitou, kakai faingataʻaʻia fakaesino, ngaahi fāmili taʻemaʻu ngāue, mo ha niʻihi kehe ne ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻaʻia.5 ʻI he malumalu ʻo e pīsopé, te ne tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ha palani ke tokoni ki he tūkunga takitaha. Te ne fakafekauʻaki foki mo e ngaahi uōtí pea mo e puleʻanga fakalotofonuá ke foaki ha paʻanga ki he kau faingataʻaʻiá mei he ngaahi foaki ʻaukaí, paʻanga ʻa e Fineʻofá, mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻi he vahefonuá.

Fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Siasí ʻi he taimi ko iá, naʻe poupouʻi e kakaí ke nau maʻu tokoni mei he puleʻangá kimuʻa pea nau toki tafoki ki he Siasí, ko ia ne maʻu tokoni ha konga lahi ʻo e ngaahi fāmili naʻe fengāueʻaki mo ʻEveliní mei he ongo maʻuʻanga tokoní fakatouʻosi. Ka neongo ia, naʻe faʻa siʻisiʻi pē ʻa e tokoní, pea naʻá ne ʻeke maʻu pē ki he niʻihi naʻá ne ngāue mo iá pe ko e hā mo ha toe tokoni ʻe lava ke fai ʻe honau kāingá, ngaahi kaungāmeʻá, pe kaungāʻapí.6

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1929, hili ha ngaahi māhina siʻi mei he foki ʻa ʻEvelini ki Sōleki Sití, naʻe hōloa e māketi fefakatauʻaki ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he kamataʻangá, ne hangē naʻe ʻikai uesia ʻe he tōlaló e ngaahi mahuʻinga ʻo e sitoka ʻi Niu ʻIoke Sití ʻa e tokolahi ʻo e kakai ne tokoniʻi ʻe ʻEveliní. Ko hono moʻoní, naʻe fakaakeake hake ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká mei heʻene tōlaló ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1930.7

Ka naʻe taimi nounou pē ʻene fakaakeaké. Naʻe ʻikai lava ke totongi fakafoki ʻe he niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi pisinisi naʻe ʻi ai honau ngaahi moʻua lalahí honau moʻuá. Naʻe kamata ke siʻisiʻi ange e fakamole ʻa e kakaí , ʻo holo ai e fie maʻu ki he koloá mo e ngaahi ngāué.8 Naʻe fuʻu tōlalo moʻoni ʻa ʻIutā. ʻI he holo ʻa e māketi fefakatauʻakí, ne ʻosi faingataʻaʻia pē hono tuʻunga fakaʻekonōmiká, ʻa ia naʻe fakafalala lahi ki he keliʻanga koloá mo hono uta ʻo e ngoué ki tuʻapuleʻangá. ʻI he taimi pē naʻe tōlalo ai e mahuʻinga ʻo e ngaahi koloá kotoa, naʻe ʻikai lava ʻe kinautolu ne ngaohi e koloá ʻo maʻu ha tupu pe totongi ʻenau kau ngāué, pea naʻe vave e taʻengāue ʻa ha kakai tokolahi. Ko e meʻa naʻe toe kovi angé, ko e siʻisiʻi ange ko ia e paʻanga ʻa e kakaí ke foaki ki he ngaahi kautaha tokoni ʻofá ke tokoniʻi ʻaki e faingataʻaʻiá. Naʻe holo foki e vahehongofulú mo e ngaahi foaki kehe ʻa e Siasí.

Ne ʻikai ke fuoloa mei hono kātoangaʻi e senituli ʻo e Siasí, kuo kamata ke mamata ʻa ʻEvelini ki ha ngaahi fāmili tokolahi ange ne ʻikai lava ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻe kamata ke nau manavahē.9


ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 19 ʻo Mē 1930, naʻe talitali lelei ʻe Viliami mo Kelela Taniela e palesiteni ʻo e Misiona Saute ʻAfiliká, Toni Tolotoni, ki hona ʻapí ʻi Keipi Tauni. Naʻe fakahoko ʻe he fāmili Tanielá ha “fakataha fakalotu” ke aleaʻi ha vahe mei he tohi ʻa Sēmisi E. Talamesí ko e, Sīsū ko e Kalaisí (Jesus the Christ). Naʻe ʻi ai foki mo e ʻofefine lahi ʻo Viliami mo Kelela ko ʻĀlisí.10

Kuo fakahoko ʻe he fāmili Tanielá ha ngaahi fakataha ʻi he pō Mōnité ʻi honau ʻapí talu mei he 1921. Naʻe hoko e ngaahi fakatahá ko ha hūfangaʻanga mei he fekeʻikeʻi fakamatakali ne nau aʻusia ʻi honau ʻātakaí. ʻI Keipi Tauní, naʻe fakamavahevaheʻi e ngaahi siasí mo e ngaahi ʻapiakó, ʻo kau fakataha ʻa e kau ʻUliʻulí mo e niʻihi ʻo e ngaahi “Lanu” kehé pe kakai ne tuifio honau matakalí, ʻo nau fakataha ki ha feituʻu ʻe taha pea kau papālangí ʻi ha feituʻu ʻe taha. Ka naʻe ʻikai fakangatangata ʻe he lanu ʻo e kilí e kakai lotú mei he ngaahi fakataha fakalotu ʻa e fāmili Tanielá. Naʻe talitali lelei ʻe Viliami mo Kelela, ʻa ia naʻe ʻi ai hona konga ki he kau ʻUliʻuli mo ʻĒsia tonga-hahaké, ha taha pē naʻe fie kau ange. Naʻe kili hinehina ʻa Palesiteni Tolotoni mo e ongo faifekau ne nau faʻa kau ki he ngaahi fakatahá.11

Naʻe fuofua fanongo ʻa Viliami fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mei hono tuofefine ko Filisí, ʻa ia naʻe kau ki he Siasí mo hono husepānití pea hiki ki ʻIutā ʻi he konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1900 tupú. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ʻi he 1915, naʻe fetaulaki ʻa Viliami mo ha faifekau ʻo e Siasí naʻe hanga ʻe heʻene fakamātoato mo e mateakiʻi taʻesiokita ʻo e ongoongoleleí ʻo tohoakiʻi ʻene tokangá.12

ʻIkai fuoloa mei he tokanga ʻa Viliami ki he Siasí, naʻá ne ʻaʻahi ki ʻIutā ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne ʻohovale ʻi he meʻa naʻá ne vakai ki aí. Naʻá ne tanganeʻia ʻi he tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí peá ne houngaʻia ʻi heʻenau mateakiʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo e Fuakava Foʻoú. Naʻe tuʻo ua foki ʻene feʻiloaki mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻa ia naʻá ne talaange kuo teʻeki hokosia e taimi ke maʻu ai ʻe he kakai tangata hakoʻi ʻAfiliká ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe hohaʻa ʻa Viliami ʻi he ngaahi lea ʻa e palōfitá. Neongo naʻe fakamāvahevaheʻi e siasi Palotisani naʻá ne kau ki ai ʻi Saute ʻAfiliká, ka naʻe ʻikai taʻofi ai ia mei heʻene hoko ko ha kaumātuʻa ʻi hono haʻofangá. Kapau te ne kau ki he Siasí, he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha lakanga tatau. Ka neongo ia, naʻe foaki ʻe Palesiteni Sāmita ha tāpuaki ʻo Viliami ʻo palōmesi ange te ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha ʻaho, neongo kapau ʻe toki hoko ia ʻi he moʻui ka hokó. Naʻe ongo e tāpuakí kia Viliami mo ne maʻu ha ʻamanaki lelei. Naʻe papitaiso ia ʻi ʻIutā pea ʻikai fuoloa mei ai naʻá ne foki ki ʻAfilika Tonga.13

Talu mei ai, mo e moihū ʻa Viliami ʻi he Kolo Mopaleí ʻi Keipi Tauni, fakataha mo e kāingalotu hinehiná. Naʻá ne fakahoko ʻi he koló ʻene fakamoʻoní mo fakahoko ha ngaahi lotu. Naʻá ne tokoni foki ke tānaki ha paʻanga ki ha ʻōkani foʻou maʻá e falelotú.14 Naʻá ne tokanga makehe mo Kelela, ʻa ia naʻe kau ki he Siasí hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono papitaiso ʻo Viliamí, ki he kau faifekaú. Naʻe faʻa ngaohi ʻe he ongomātuʻá ha meʻatokoni ke talitali lelei ʻaki e kau faifekau foʻoú, fakamāvae mo e kau ʻeletā ne mavahe atú, mo fakafiefiaʻi e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e ngaahi ʻaho mālōloó. Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau talavoú ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi he ʻapi ʻo Viliamí, naʻá ne tā he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene meʻaleá e fasi fakafonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití pe fokotuʻutuʻu ha ngaahi vaʻinga peisipolo.15

Ka naʻe ʻikai fotu ngofua e taha kotoa ʻi he koló. Naʻe toki ʻilo ʻe Viliami kimui ange he ʻikai tali ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi hono fāmilí ke nau feohi kakato. Pea naʻe fanongo ʻa Palesiteni Tolotoni ʻi ha talanoa fekauʻaki mo ha kau ʻaʻahi ne ʻikai ke nau toe fie ʻilo ki he Siasí ʻi heʻenau mamata ki he feohi ʻa e kāingalotu matakali kehekehe ʻi Mopaleí.16

Naʻe talaange ʻe Viliami kia Kelela ʻi ha taimi ʻe taha, naʻá ne fakakaukau ke na mavahe mei he Siasí. Naʻá ne tali ange, “Fanongo mai, kuó ke ʻosi ʻalu ki Sōleki Siti pea kuó ke papitaiso. Ko e hā ka ke tukuange ai ia he taimi ní?”17

Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea ʻa Kelelá, fakataha mo e ngaahi fakataha fakalotu ʻi he pō Mōnité, ʻo ʻoange kiate ia ha mālohi ke tauhi ʻa e tuí, neongo e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí. ʻI he efiafi ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1930, hili e taufetongi ʻa e fāmili Tanielá mo ʻenau kau fakaafé ʻi he laukonga mei he Sīsū ko e Kalaisí, ne nau aleaʻi hono lolomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tahi hoú.

Naʻe fakamanatu ange ʻe he potufolofolá ke nau tafoki kia Kalaisi ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Naʻe faʻa fakangatangata e mālohi ʻo e tangatá. Ka ʻe lava ʻe Kalaisi ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha kiʻi fekau faingofua: “Fiemālie, peá ke toka lelei.”18


ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 24 ʻo Sune 1930, naʻe tō ai ha ʻuha maka ʻaisi fōlalahi tatau mo e fuaʻi manupuná ʻi he ʻapi ʻo e Misiona Suisalani Siamané ʻi Pāsolo, Suisalani. Naʻe nofo ʻa Sione mo Lia Uitisou ʻi he falé he uike kuohilí, ʻo akoʻi e kau palesiteni fakamisioná mo honau ngaahi uaifí ʻi he ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi fatongia ʻo e kau faifekaú. Kuo fakafonu e ʻaho kotoa pē ʻaki ha ngaahi fakatahaʻanga lōloa mo ha ngaahi fealēleaʻaki fekauʻaki mo e Siasí ʻi ʻIulope. Naʻe hāhāmolofia ʻa e hoko ha ʻuha maka ʻaisi ʻo fakahohaʻa ki he konifelenisí.19

Kuo teʻeki ke fuʻu femoʻuekina pehē ʻa Lia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne tokangaʻi hono akoʻi e ngaahi uaifi ʻo e kau palesiteni fakamisioná ke tokoni ki he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ʻi hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá, Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí, mo e Palaimelí ʻi honau ngaahi vahefonuá mo e koló. Koeʻuhí naʻe faleʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e Kāingalotú ke nau nofo ʻi honau fonua tupuʻangá ke langa hake ai ʻa Saione ʻi he funga ʻo e māmaní, naʻe tui ʻa Lia naʻe fie maʻu ke fua ʻe he Kāingalotu fakalotofonuá ha fatongia ki hono tataki e ngaahi houalotu ko ʻení.20 ʻI ha ngaahi kolo ʻe niʻihi, naʻe hoko ai ʻa e kau faifekaú ko ha kau palesiteni ʻo ha Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaka naʻe fakatahatahaʻi. Ka naʻe kole ʻe Lia ke fokotuʻu ʻe he kolo takitaha ha KMFKF mo hanau palesiteni fakalotofonua, ongo tokoni, sekelitali, pea mo ha kau tokoni tokolahi fakatatau ki hono fie maʻú.

ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai fie maʻu ke tokangaʻi fakataautaha ʻe he uaifi ʻo e palesiteni fakamisioná ʻa e kautaha kotoa pē. Naʻá ne toko taha pē pea he ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko lelei kotoa e ngaahi ngāué. Ko hono moʻoní, kapau he ʻikai ke ne vahevahe e ngaahi fatongiá ki he kau taki fakalotofonuá, te ne fakatuaiʻi lahi ʻa e ngaahi houalotú. Naʻe fie maʻu ʻe Lia e kau taki fakamisioná ke nau ueʻi mo akoʻi e Kāingalotu ʻi ʻIulopé ke hoko ko ha kau taki ʻiate kinautolu pē.21

ʻI he ʻaho 27 ʻo Suné, naʻe lea ai ʻa Lia ki he houʻeiki fafiné fekauʻaki mo e fiemaʻu ke mālohi ange e ngaahi KMFKF ʻi ʻIulopé. Naʻe vahevahe ʻa e KMFKF ki ha polokalama ʻe ua, ko e Tamaiki Fefine Pununga Honé mo e Tamaiki Fefine Okookó (Gleaner Girls). Kuo hoko he taimí ni ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé ko ha polokalama taʻu tolu maʻa ha finemui pē ʻoku taʻu hongofulu mā fā mo motuʻa ange. ʻI he ʻosi pē e ngāue ʻa ha kiʻi finemui ʻi he Pununga Honé, te ne kau atu leva ki he Tamaiki Fefine Okookó, ko ha polokalama faingofua naʻe fokotuʻutuʻu ke teuteuʻi ai e finemuí ki heʻene fuʻu lahí. Naʻe ʻosi ʻi ai ha fānau fefine ʻe toko ua afe ʻi he Tamaiki Fefine Pununga Hone ʻi ʻIulopé, pea naʻe tapou ʻa Lia ki he kakai fefiné ke poupouʻi e polokalamá ʻi he kotoa ʻo e ngaahi misioná.22

Naʻá ne toe fanongonongo foki naʻe toki fakamafaiʻi ia ʻe he palesiteni lahi ʻo e KMFKF, Lute Mē Foesi, ke ne faʻu ha tatau ʻo e tohi tuʻutuʻuni ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé maʻa ʻIulope. Naʻe fakataumuʻa e tohi lēsoni lolotongá ke fakamālohia e kau finemuí ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehekehe ʻi fale mo tuʻá. Ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻi he tohí naʻe fakatefito taha pē ia ki he kau finemui ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo ʻikai feʻunga ia mo e ngaahi feituʻu kehe ʻo e māmaní. Naʻe ʻoange ʻe Lia ki he ngaahi uaifi ʻo e kau palesiteni fakamisioná ʻene ngaahi fakakaukau ki he tohi tuʻutuʻuni foʻoú, pea ne nau ʻoange ha faleʻi ʻi he founga ke liliu ai e tohi lēsoní ke ne feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau finemui ʻi ʻIulopé.23

Hili e konifelenisí, naʻe tohi ʻa Lia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo ʻene ngāué. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻe lava pē ke lipooti atu ha ola lelei.” “ʻOku fakaʻau ke ongoʻi lahi ange ʻe he kau fafine ʻi he misiona takitaha ʻa e fiemaʻu ke nau tupulakí pea mo honau fatongia ke paotoloaki honau tufakanga ʻi he ngāue ʻa e Siasí.”

Naʻe mahino kiate ia ʻoku kei ʻi ai pē ha tafaʻaki ke toe lelei ange ai. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku teʻeki ako e kakaí ke nau fepoupouʻaki ʻi honau lakangá. Kuo pau ke nau ako ia heni ʻo hangē ko ʻapí.” ʻI he taʻu hono hokó, naʻá ne palani ke fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo hono poupouʻi ʻo e kau ʻōfisa mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí.

Naʻá ne toe pehē, “ʻI he ʻaho kotoa pē ʻo e taʻu kuo ʻosí, kuó u fokotuʻu ai ha ʻaho ngāue kakato ʻo tātātaha ai ke ʻi ai haʻaku faingamālie ʻataʻatā.” Ka kuo teʻeki ke ne toe ongoʻi fiefia ange. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi kei siʻi ange pea ko ha fefine fiefia ange au ʻi heʻeku fuofua haʻú. ʻOku ou tomuʻa fakamālō ai ki he Tamai Hēvaní, pea kiate kimoutolu, ko hotau kau taki mo e ngaahi kaungāmeʻá.”24


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá ʻi Tilisiti, Siamane, naʻe papitaiso ai ʻa Helekā Meisusi naʻe taʻu hongofulu ʻi he Vaitafe Memelí. Naʻe momoko, ka naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e langí, ʻi he maamangia kotoa ʻa e ngaahi fetuʻú. ʻI he tuʻu hake ʻa Helekā mei he vaí, naʻe ʻikai ke ne faʻa mapukepuke ʻa e fiefia naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.25

Ko ha taimi mahuʻinga ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne fakakaukau ke hū ki ha ʻapiako foʻou, pea ʻi he kamataʻangá naʻá ne fiefia ʻi he liliu foʻoú. Naʻe ofi ʻa e ʻapiakó ki honau ʻapí, pea ʻe ʻi ai ha tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene filí. Naʻe hangē naʻe ʻikai saiʻia ai ʻene faiako ko Misi Maulú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fie maʻu ke fakahū ʻe Helekā ha foomu fakamatala fakataautaha kiate ia ki he ʻapiakó. ʻI he taimi naʻe toe vakaiʻi ai ʻe Misi Maulu e fōmú, naʻá ne manuki ʻi heʻene vakai ko ha mēmipa ʻa Helekā ʻo e Siasí. Neongo naʻe tokolahi ange e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Siamané ʻi ha toe fonua mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe ʻikai ʻiloa kinautolu pe fai ha sio ʻolunga ki ai.

Naʻe talaange ʻe Misi Maulu kia Helekā, “ʻOku ʻikai ko ha tui fakalotu ʻeni. Ko ha kulupu fakalotu pē ia, pea ko ha kulupu kovi!”26

Naʻe loto-mamahi ʻa Helekā ʻi he foʻi lea “kulupú.” Naʻe ʻikai ke ne anga ki hano ngaohikovia ia koeʻuhí ko ʻene tui fakalotú, ko ia naʻá ne foki ki ʻapi ʻo talaange ki heʻene faʻeé ʻa e meʻa ne lea ʻaki ʻe Misi Maulú. Naʻe toʻo hake ʻe heʻene faʻeé ha laʻipepa peá ne fai ha tohi ki he faiakó, ʻo fakamanatu ange ʻoku ʻikai haʻane kaunga ki he siasi naʻe ʻalu ki ai ʻa Helekā mo hono fāmilí.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe haʻu ʻa Misi Maulu ki he kalasí mo e puleakó. Naʻe tuʻu kotoa hake ʻa e tamaiki fefiné, pea lue atu ʻa Misi Maulu kia Helekā, ʻa ia naʻe nofo ʻi muʻa ʻi he loki akó.

Naʻá ne tuhu kia Helekā mo ne pehē, “Ko ia ʻeni. ʻOkú ne kau ki he fuʻu kulupu fakatuʻutāmaki ko iá.”

Naʻe tuʻu e puleakó ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ʻo siofi ʻa Helekā ʻo hangē ko haʻane vakai ki ha fuʻu manu fakailifia. Naʻe loto-toʻa pē ʻa Helekā. Naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻene tui fakalotú pea ʻikai ke ne maaʻi ia.27

Hili iá, naʻe tokolahi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻo Helekā naʻe ʻikai ke nau toe vaʻinga mo ia. ʻI he taimi naʻá ne lue ai ki he akó pe foki mei he akó, naʻe faʻa tolomakaʻi pe ʻanuhia ia ʻe he tamaiki akó. Naʻe ʻi ai ha taimi, ne foki ʻa Helekā ki ʻapi mei he akó ʻo ne fakatokangaʻi kuo ngalo hono koté. Naʻá ne fakavave atu ki he akó ʻo maʻu hono koté ʻi he feituʻu pē naʻá ne tuku ai iá. Ka ʻi heʻene toʻo hake e koté, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fangu ihu ai ha taha ia.28

Naʻe hokohoko atu hono fakamamahiʻi ʻe he ngaahi kaungāakó ʻa Helekaá, ka ʻi he taimi pē ne nau fai ai iá, naʻá ne hivaʻi fakalongolongo ha foʻi hiva naʻá ne ako ʻi he lotú, ʻo ne maʻu ai ha mālohi. Ko hono faka-Pilitāniá, ko e “Ko Ha Tamasiʻi Māmonga Au (I Am a Mormon Boy),” ka ʻi hono liliu ki he lea faka-Siamané, ne ʻuhinga ia ki he fānau Siasi kotoa pē:

Ko ha tamasiʻi Māmonga, ko ha tamasiʻi Māmonga,

Ko ha tamasiʻi Māmonga au;

Mahalo pē ʻe meheka mai ha tuʻi kiate au,

He ko e tamasiʻi Māmonga au.29


ʻI he ʻaho 30 ʻo Sānuali 1931, naʻe tuʻu ai ʻa ʻEvelini Housi mo ha kau ngāue fakasōsiale kehe ʻa e Fineʻofá ʻi Sōleki Sití ʻi he matapā sioʻata fungavaka ua ʻo e Fale ʻo e Pīsope Pulé, ʻa ia naʻe ʻi ai e ngaahi ʻōfisi Tokoni Fakasōsiale ʻa e Fineʻofá. ʻI he hala ʻi laló, naʻe lue fakatokelau mai ha kau laka fakahāhā ʻe meimei toko taha afe nimangeau ki he kolomuʻa ʻo ʻIutaá ke kole ki he fale aleá ke tokoni ki he kakai taʻemaʻu ngāue tokolahi ʻo e siteití.30

ʻI he vakai hifo ʻa ʻEvelini ki he kau laka fakahāhaá, naʻá ne ʻohovale ʻi he ʻikai ke nau fofonga ʻita pe taʻefiemālié. Ne nau toʻotoʻo ha ongo fuka ʻAmelika fakataha mo ha ngaahi fakaʻilonga mo ha ngaahi papa ʻo fakaʻaiʻai e kau ngāue kehé ke nau kau ange mo kinautolu. Naʻe fakatoupīkoi e lue ʻa ha tokolahi ʻo e kau laka fakahāhaá mo punou pē honau ʻulú. Naʻe mahino ne nau mata mamahi.31

Kimuʻa pea hoko mai e ngaahi taimi faingataʻá, naʻe lahi e ngāue ʻa ʻEvelini mo e kakai naʻe ʻikai ke maʻu ngāué koeʻuhí ko ʻenau mahamahakí pe faingataʻaʻia fakaesinó. Ka ʻi he taimi ní, naʻá ne vakai ki ha kakai ne fuʻu fie ngāue ka naʻe ʻikai ke lava ʻo maʻu haʻanau ngāue. Naʻe ʻia hanau niʻihi ko ha kau ngāue taukei. Ko e niʻihi ko ha fānau ako ʻunivēsiti pe ʻosi mei he ʻunivēsití. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau mahuʻinga pea ʻikai ke nau fie kole ha tokoni.32

Naʻá ne talanoa mo ha tangata, kuó ne tokonaki maʻa hono uaifí mo e fānaú ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne ʻi ai honau ʻapi fakaʻofoʻofa ʻi ha kakai lelei. Ka kuo ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha ngāue he taimí ni, pea hohaʻa ʻaupito hono fāmilí. Naʻá ne tangi mo talaange kia ʻEvelini ko e mahoaʻa pē mo e māsima e meʻakai naʻe toé. Naʻá ne faigataʻaʻia ke kole ha paʻanga ke tokoniʻi hono fāmilí, ka ko e toe hā mo ha meʻa ke ne fai?33

Naʻe fehangahangai maʻu pē ʻa ʻEvelini mo e ngaahi meʻa pehení. Pea ʻi he fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga fakaʻekonōmiká, naʻe ʻikai lava ke fakangāueʻi ʻe he Fineʻofá ha kau ngāue fakasōsiale ne laka hake he toko nimá, ʻo fuʻu lahi e ngāue ke fai ʻe ʻEveliní. Naʻá ne faʻa vakaiʻi vave pē e tūkunga ʻo ha tokotaha kimuʻa pea fakafonu ha foomu ke tokoniʻi ʻaki ia ha meʻatokoni, totongi fakamāhina ʻo e fale nofoʻangá, pe ko ha kiʻi malala ʻi he faʻahitaʻu momokó.34

Naʻe fakataha maʻu pē ʻa e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, Luʻisa Y. Lopiseni, mo hono ongo tokoní mo e Kau Pīsopeliki Pulé ke fokotuʻutuʻu e ngaahi ngāue fakauelofeá maʻá e Kāingalotú. Naʻe tatau pē ia mo e fengāueʻaki fakataha ʻa e kau pīsopé mo e kau taki ʻo e Fineʻofá ke kumi e kakai faingataʻaʻia ʻi honau ngaahi uōtí mo tokonaki ki heʻenau ngaahi tefitoʻi fiemaʻú. Naʻe fekumi foki e ngaahi puleʻanga fakalotofonuá mo ha ngaahi pisinisi ʻe niʻihi ki ha ngaahi founga foʻou ki hono kei tauhi mo fakangāueʻi e kau ngāué. Naʻe tufaki ʻe ha fale tukuʻanga koloa ʻo e koló ha meʻakai taʻetotongi ʻi Sōleki Siti. Naʻe faʻu ʻe he puleʻanga ʻo e koló ha ngaahi ngāue fakataimi, hangē ko hono tata ʻo e sinoú mo e fahi fefié, ke maʻu ai ha ngāue ʻa ha kau tangata taʻemaʻu ngāue ʻe toko taha mano tupu.

Ka naʻe ʻiloʻi vave pē ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e koló naʻe ʻikai feʻunga ʻenau ngaahi feingá mo e maʻuʻanga tokoní ke tokoniʻi ʻaki e faingataʻa fakaʻekonōmiká.35

Ne ʻikai fuoloa kuo ngāue ʻa ʻEvelini mo ʻEimi Palauni Laimani mo e kau ngāue fakasōsiale kehe ʻa e Fineʻofá ʻi ha ngaahi houa lahi ange. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ne hangē he ʻikai toe ʻosi e ʻahó ia. Naʻe faʻa fetaulaki pē e ngaahi ʻaho ʻi he lolotonga ʻo e uiké mo e fakaʻosinga ʻo e uiké. Koeʻuhí naʻe ʻikai fakahāhāholo e ngaahi lekooti ʻo e ngāue fakasōsialé, naʻe feinga pē ʻa ʻEvelini ke ngāue ki he ngaahi meʻá ni ʻi he ʻōfisí. Ka ʻi he fakaʻau ke lahi ange ʻene ngāué, naʻá ne ʻalu mo ha ngaahi lekooti ki ʻapi ʻi ha kato koeʻuhí ke lava ʻo ngāue ʻi he hoʻatā Tokonakí pe Sāpaté.

Naʻe fuʻu lahi e meʻa ne fie maʻu ke ngāue ki ai ʻa ʻEveliní, ʻo iku ki heʻene mahamahaki. Ka naʻe ʻikai malava ʻo ngalo ʻiate ia e ngaahi fofonga fakaʻofa ʻo e kau tangata mo e kau fafine loto-mamahi ne laka ki he kolomuʻa ʻo e siteití. Naʻe ʻikai fuʻu tokanga e fale aleá ki heʻenau kolé pea ʻikai ke nau tali ke fai ha tokoni maʻá e kau taʻemaʻu ngāué. Naʻe tuʻu maʻu ʻi hono ʻatamaí e mole ʻenau ʻamanakí mo e loto-foʻí. Naʻá ne mei tangi ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fakakaukau ai ki aí.36

  1. “Large Class of Graduates at U.S.A.C.,” Journal (Logan, UT), May 25, 1929, 8; Lewis, Oral History Interview, 1–2.

  2. Lewis, Oral History Interview, 1–2, 25. Tefito: Fineʻofá

  3. Lewis, Oral History Interview, 2. Tefito: Amy Brown Lyman (ʻEimi Palauni Laimani)

  4. Lewis, Oral History Interview, 2–3.

  5. Lewis, Oral History Interview, 3; toe vakai, hangē ko ʻení, “Relief Society Social Service Department Report for January 1930,” [1]–[4], Presiding Bishopric General Files, 1872–1948, CHL.

  6. Ward Charity, [3]–6; Derr, “History of Social Services,” 40–41; Lewis, Oral History Interview, 3; Bell family entry, Relief Society Family Welfare Department Budget, Nov. 24, 1928, Presiding Bishopric General Files, 1872–1948, CHL. Ngaahi Tefitó: Pīsope; Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  7. Lewis, Oral History Interview, 6; Payne, Crash!, 5, 83–84; Shlaes, Forgotten Man, 85–93, 101; Kennedy, Freedom from Fear, 56–58. Tefito: Great Depression (Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká)

  8. Payne, Crash!, 84–85; Shlaes, Forgotten Man, 95–104; Kennedy, Freedom from Fear, 58–69.

  9. Bluth and Hinton, “Great Depression,” 481–85; Alexander, Utah, the Right Place, 310–11; Orval W. Adams to John A. Widtsoe, May 26, 1930, Widtsoe Family Papers, CHL; Lewis, Oral History Interview, 6; Heber J. Grant to Reed Smoot, Jan. 14, 1932, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL.

  10. Love Branch, Miscellaneous Minutes, May 19, 1930. Tefito: ʻAfilika Tonga

  11. Mowbray Branch, Cottage Meeting Minutes, Apr. 25–Dec. 12, 1921; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 49–50; Bickford-Smith, Ethnic Pride and Racial Prejudice in Victorian Cape Town, 210–11; Chidester, Religions of South Africa, 81–83; Adhikari, Not White Enough, Not Black Enough, 2–5. Tefito: Racial Segregation (Māvahevahe Faka-Matakalí)

  12. Wright, History of the South African Mission, 2:252–54; Philles Jacoba Elizabeth February Sampson entry, Cape Town Conference, South African Mission, no. 153, in South Africa (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL; see also William P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, Feb. 20, 1935, 9:28. ʻOku ʻikai tatau e ngaahi sipela ʻo e hingoa “Phyllis Sampson” ʻi he ngaahi lekōtí.

  13. Wright, History of the South African Mission, 2:252–55; Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931; Okkers, Oral History Interview, 3–4. Ngaahi Tefitó: Siosefa F. Sāmita; Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemipalé

  14. Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 50; Mowbray Branch, General Minutes, July 24, 1921–Jan. 1, 1928; Nicholas G. Smith, Diary, Nov. 5, 1920.

  15. Wright, History of the South African Mission, 2:253, 256; South Africa Mission, Manuscript History and Historical Reports, Jan. 4, 1923; Martin, Autobiography, Jan. 1, 1927; vakai foki, hangē ko ʻení, Love Branch, Miscellaneous Minutes, Feb. 20, 1929–Apr. 28, 1930; mo e Mowbray Branch, Cottage Meeting Minutes, Aug. 29, 1921.

  16. Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 49–50; Don M. Dalton to First Presidency, Apr. 11, 1930, First Presidency Mission Files, CHL.

  17. Okkers, Oral History Interview, 4. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku pehē, “You’ve been over to Salt Lake City and baptized.”

  18. Love Branch, Miscellaneous Minutes, May 19, 1930; Talmage, Jesus the Christ, 308–9.

  19. Widtsoe, Diary, June 18–24, 1930; “Conference on Womans Activity in European Missions,” June 18–24, 1930, 1–2, Susa Young Gates Papers, CHL; European Mission Presidents Conference, June 18–24, 1930.

  20. Leah D. Widtsoe to Anna W. Wallace and Eudora Widtsoe, Apr. 8, 1930, Widtsoe Family Papers, CHL; “Conference on Womans Activity in European Missions,” June 25–28, 1930, 2–7, Susa Young Gates Papers, CHL; Presiding Bishopric, Office Journal, Sept. 3, 1929, 244. Tefito: The Gathering of Israel (Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí)

  21. Conference on Womans Activity in European Missions,” June 28, 1930, 8–11, Susa Young Gates Papers, CHL; vakai foki, hangē ko ʻení, German-Austrian Mission, General Minutes, May 1930, 130.

  22. “Conference on Womans Activity in European Missions,” June 27, 1930, 3, 13, Susa Young Gates Papers, CHL; European Mission Relief Society Presidents’ Conference, Minutes, [Aug. 21], 1929, 28–29; Eudora Widtsoe, “The Bee-Hive Girl,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Apr. 3, 1930, 92:273. Tefito: Ngaahi Houalotu ʻa e Kau Finemuí

  23. “Conference on Womans Activity in European Missions,” June 27, 1930, 3, 12–13, Susa Young Gates Papers, CHL; Hand Book for the Bee-Hive Girls of the Y. L. M. I. A. [10th ed.], 9; Handbook for the Bee-Hive Girls of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, [5]; Leah D. Widtsoe to First Presidency, Sept. 16, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  24. Leah D. Widtsoe to First Presidency, Oct. 8, 1930, First Presidency Mission Files, CHL.

  25. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 36; German-Austrian Mission, General Minutes, Sept. 1930, 143.

  26. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 32, 34; Scharffs, Mormonism in Germany, xiv, table 1; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 30. Tefito: Germany (Siamane)

  27. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 34.

  28. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 34–36.

  29. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 34; vakai foki, Evan Stephens, “The ‘Mormon’ Boy,” Deseret Sunday School Songs, no. 269.

  30. Lewis, Oral History Interview, 8; “Unemployed Plan to Ask State Aid,” Salt Lake Tribune, Jan. 29, 1931, 9; “Idle Workers March upon Utah Capitol,” Salt Lake Tribune, Jan. 31, 1931, 7. Tefito: Church Headquarters (Ngaahi ʻUluʻiʻōfisi ʻo e Siasí)

  31. Lewis, Oral History Interview, 8; “Unemployed March on Utah Capitol,” Salt Lake Telegram, Jan. 30, 1931, 8B; Alexander, Utah, the Right Place, 312.

  32. Derr, “History of Social Services,” 42; Lewis, Oral History Interview, 7, 15.

  33. Lewis, Oral History Interview, 16.

  34. Derr, “History of Social Services,” 39; Lewis, Oral History Interview, 6–8, 15–16; Presiding Bishopric to Louise Y. Robison, Feb. 4, 1930; Amy Brown Lyman to Presiding Bishopric, Mar. 5, 1930; Presiding Bishopric to Amy Brown Lyman, [Mar. 1930], Presiding Bishopric General Files, 1872–1948, CHL; Hall, Faded Legacy, 112–13.

  35. Relief Society, Minutes of Meetings with the Presiding Bishopric, Jan.–Dec. 1930; May 24, 1932; Nov. 2, 1932; Derr, Cannon, and Beecher, Women of Covenant, 251; Hall, Faded Legacy, 113; Bluth and Hinton, “Great Depression,” 484–85. Ngaahi Tefitó: Great Depression (Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká); Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  36. Lewis, Oral History Interview, 8–9; Bluth and Hinton, “Great Depression,” 484.