Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 15: ʻIkai ha Pale Maʻongoʻonga Ange


“ʻIkai ha Pale Maʻongoʻonga Ange,” vahe 15 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 15: “ʻIkai ha Pale Maʻongoʻonga Ange”

Vahe 15

ʻIkai ha Pale Maʻongoʻonga Ange

ʻĪmisi
Temipale Cardston mo e ʻOtu Moʻunga Maká mei mui

ʻI he kotoa ʻo e 1921, naʻe maʻu ʻe Hiipa J. Kalānite ha ngaahi tohi meia Tēvita O. Makei mo Hiu Kēnoni fekauʻaki mo ʻena fefonongaʻaki ʻi he māmaní. Hili ha fakataha ʻa e ongo tangatá mo e Kāingalotu ʻi Haʻamoá ʻi Mē, naʻá na ʻaʻahi ki Fisi, foki ki Nuʻu Sila, peá na ʻaʻahi ki ʻAositelēlia. Naʻá na toutou hifo ʻi ha ngaahi feituʻu ʻi he Tongahahake ʻo ʻĒsiá pea hoko atu ki ʻInitia, ʻIsipite, Palesitaine, Sīlia, mo Toake.1

Lolotonga ʻena ʻi ʻEnitepi ʻi Toaké,ʻa e kolo naʻe uesia lahi ʻe he taú, naʻá na feʻiloaki ai mo ha Kāingalotu ʻAmēnia ʻe toko tolungofulu nai ne nau teuteu ke hola mei honau ngaahi ʻapi nofoʻangá. ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, naʻe fakapoongi ai ha kakai ʻAmēnia taʻefaʻalaua, ʻo kau ai e kau palesitenisī fakakolo fakalotofonuá mo ha Kāingalotu kehe ʻo e Siasí, ʻi he ngaahi tukui kolo hangē ko ʻEnitepí. Naʻe ʻaukai e Kāingalotu ʻi ʻIutaá maʻanautolu, pea naʻe ʻave ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha paʻanga ke tokoni kiate kinautolu. Ka naʻe fakaʻau ʻo fakalalahi ange ʻa e fetāʻakí, ʻo toe fakatuʻutāmaki ange ke kei nofo pē ʻa e Kāingalotu ʻAmēniá ʻi he fonuá.2

ʻI he faingataʻaʻia mo e lotu lahi, naʻe maʻu ʻe he palesiteni fakamisioná, Siosefa Puuti mo e taki fakalotofonua ko Mōsese Hinitoiení ha paasipooti maʻá e kakai ʻe toko nimangofulu mā tolu. Naʻe fononga atu leva e Kāingalotú ki ʻAlepo, Sīlia, ʻi ha kilomita ʻe teau hongofulu nai ki he fakatongá, ʻa ia naʻe fakataha ai ha kolo ʻe taha ʻo e Siasí. Naʻe feʻunga mo ha ʻaho ʻe fā ʻenau fonongá, ka naʻe tuiaki atu pē e kau kumi hūfangá ʻi he ʻuha hokohokó pea nau tūʻuta malu ki he feituʻu ne nau fakataumuʻa ki aí.3

ʻI he lipooti fakaʻosi ʻa ʻEletā Makei ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia naʻe fakahū hili ʻene foki ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne vēkeveke ʻi he ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí peá ne fokotuʻu ange ke tuku ki ai ha kau faiako, ʻū tohi lēsoni, mo ha meʻangāue lelei ange. ʻI heʻene fakahā ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e kau palesiteni fakamisioná, naʻá ne fokotuʻu ange ke ʻoange pē ki he kau takimuʻa mālohi tahá ʻa e ngāue ko iá. Naʻá ne fokotuʻu ange foki ke toe lahi ange e fefonongaʻaki ʻa e kau taki māʻolungá ke poupouʻi e Kāingalotu nofo mamaʻó.4

Naʻe loto-lelei e palōfitá ki he ngaahi aofangatuku ʻa ʻEletā Makeí. ʻI he kuohilí, naʻe maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha mālohi ʻi heʻenau tānaki fakataha ki ʻIutaá. Ka kuo ʻosi atu e ngaahi ʻaho ʻo e teke ʻe he kau takí ʻa e Kāingalotú ke nau hiki ki Saioné. Ko hono moʻoní, talu mei he fakaʻosinga ʻo e tau lahi ʻa māmaní, ne mavahe ha Kāingalotu tokolahi mei he fanga kiʻi kolo iiki ʻo ʻIutaá, ʻo kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei ange ʻi ha ngaahi kolo lalahi ange ʻi he kotoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakaʻau ke lahi ange e fakafalala ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē ki he ngaahi kolo mo e ngaahi misiona fakalotofonuá ke maʻu ʻa e tokoni ne maʻu ʻe he Kāingalotu kimuʻá ʻi he ngaahi uooti mo e ngaahi siteiki ʻi he Hihifo ʻo ʻAmeliká.5

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa Hiipa ki he fakatonga ʻo Kalefōniá ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1922, naʻá ne fiefia ʻi he lahi ʻo e ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi loto Losi ʻEniselesi mo hono ngaahi feituʻu takatakaí. Naʻá ne malanga ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1922 ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻa e tupulaki vave ʻaupito ʻi he Misiona Kalefōniá.” Naʻe vave pē ha mateuteu ʻa e Kāingalotu ʻi he feituʻú ke faʻu ha siteiki.6

Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Hiipa naʻe fie maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻa lahi ange ʻi ha haʻofanga lotu mālohi pē, ke nau tuʻu maʻu ʻi heʻenau tuí. Naʻe liliu e ngaahi kuongá, pea hangē ko e niʻihi kehe ʻi hono toʻu tangatá, naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e fakaʻau ke fakamāmani mo fakanainaiʻi ange ʻa e sosaietí.7 ʻI heʻene tokanga ki he ngaahi ivi tākiekina fakatuʻutāmakí, naʻá ne poupouʻi e Kāingalotu kei talavoú ke nau kau ʻi he polokalama Mutuale Fakalakalaka ʻa e Siasí (Churchʼs Mutual Improvement). Naʻe poupouʻi ʻe he NGKMF (MIA) ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, tauhi ʻo e Sāpaté, maʻulotú, mo e tupulaki fakalaumālié pea pehē ki he moʻui fakapotopotó mo e hoko ko ha tangataʻifonua leleí. Naʻe poupouʻi foki heni ʻa e toʻu tupú ke nau tauhi e Lea ʻo e Potó, ko ha tefitoʻi moʻoni kuo toutou akoʻi ʻe Hiipa talu mei heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí.8

Naʻá ne pehē, “Kapau te tau lava ʻo akoʻi ʻa e fānau tangata mo e fefine ʻoku omi ki heʻetau ngaahi houalotu Mutualé ke hoko ko ha Kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, ʻe fakatonuhiaʻi leva ʻe he ngaahi feohi ko ʻení kinautolu, pea te tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtua Māfimafí ʻi heʻetau ngaahi ngāué.”9

Naʻe ʻikai hohaʻa ʻa Hiipa ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui fakaonopōní. ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 6 ʻo Mē 1922, naʻá ne kau ai mo hono uaifi ko ʻAkositá ʻi he ʻuluaki polokalama efiafi ʻa e KZN, ko ha kautaha letiō ʻa e Siasí ʻi Sōleki Siti. Ko ha tekinolosia foʻou ʻa e letioó, pea naʻe ʻikai langa e fale fakamafolá mei ha meʻa kehe ka ko e kapa pē mo e papa. Ka ʻi he tapa ʻa e ʻuhilá, naʻe fakamafola ʻe he kau ngāué ʻi he taimi pē ko iá ha ngaahi pōpoaki ʻi ha kilomita ʻe tahaafe onongeau nai ki he feituʻu kotoa pē.

ʻI hono pukepuke hake ʻe Hiipa e meʻa fakamafolá ki hono ngutú, naʻá ne lau ha potufolofola mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá fekauʻaki mo e Fakamoʻui kuo toetuʻú. Naʻá ne fakahoko leva ha fakamoʻoni nounou kau kia Siosefa Sāmita. Ko e fuofua taimi ia ne malanga ai ha palōfita ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi ha fakamafola fakaletiō.10


Kimui ange ʻi he māhina ko iá, ʻi ha fakataha fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo e Makasini ʻa e Fineʻofá, naʻe lava ke ongoʻi ʻe Susa Keiti ne ʻi ai ha ngaahi liliu lahi ange ʻe hoko mai. Kuó ne hoko ko ha ʻētita ʻo e makasiní talu mei heʻene fetongi ʻa e Poupouʻi ʻo e Fefiné (Womanʼs Exponent) ʻi he 1914. Talu mei he kamataʻangá mo ʻene fie maʻu e makasiní ke hoko “ko ha maama ʻo e ʻamanaki leleí, fakaʻofoʻofá, mo e ʻofa faka-Kalaisí.” Ka naʻá ne ʻiloʻi ʻe aʻu ki ha taimi he ʻikai ke ne toe lava ʻo puleʻi ʻa e makasiní.11

ʻI he ʻosi atu ha ngaahi māhiná, naʻe toe lahi ange e fatongia ʻo e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ko Kalālisa Uiliamisi mo ʻene sekelitali ko ʻEimi Palauni Laimaní, ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e makasiní, ʻo fakakau ai ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e ngāue fakasōsialé pea mo e fengāueʻaki ʻa e Fineʻofá mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa kehe mei he Siasí. Naʻe ʻikai veiveiua ʻa Susa ki he fakamātoato ʻa ʻEimi ʻi heʻene ngāue tokoni fakasōsialé. Ka naʻá ne tailiili, naʻa fakaʻatā ʻe ʻEimi e Siasí ke fuʻu huluni fakataha mo e ngaahi meʻa fakamāmaní.12

Naʻe lotu mālohi ʻa Susa ke kehe ʻene vakai ki he meʻa naʻe hokó, ka naʻe hanga ʻe heʻene taʻeloto ki he founga foʻou ʻo e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻo taʻofi ia mei heʻene sio ki he lelei kuo fakahoko ʻe ʻEimí. Naʻe tuku ʻeni ʻe he Kolosi Kulá mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa kehe kotoa pē e ngaahi fiemaʻu fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he Fineʻofá. Naʻe lahi ha ngaahi fiemaʻu ne kau ai ha Kāingalotu faingataʻaʻia ne ʻikai ke nau toe fetuʻutaki mo e Siasí hili ʻenau mavahe mei honau ngaahi uooti ʻi he feituʻu ʻutá ke kumi ngāue ʻi he loto koló. Ke tokangaʻi e Kāingalotu ko ʻení, naʻe faʻa fengāueʻaki fakataha e Fineʻofá mo ha ngaahi kautaha lalahi mo fakataautaha ki he ngaahi meʻa fakafaitoʻó, fakaakó mo fakaengāué.13

Naʻe faleʻi foki ʻa Kalālisa mo ʻEimi pea mo e poate lahí ʻi ha feinga ke fakasiʻisiʻi e tokolahi ʻo e kakai fefine Siasi mo e ngaahi pēpē valevale ne nau mālōlō lolotonga ʻenau langā mo e fāʻelé. Ne ʻosi fuoloa pē e tokanga taha ʻa e Fineʻofá ki he moʻui lelei ʻa e houʻeiki fafiné, pea naʻe hoko ʻa e fāʻelé ko ha meʻa mahuʻinga ke fai ki ai e hohaʻá lolotonga e taimi ko ʻení. Naʻe māʻolunga e tokolahi ʻo e ngaahi faʻē mo e ngaahi pēpē ne mate ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo iku ai ki hano ʻoatu ʻe he Fale Aleá ha paʻanga ki he ngaahi kautaha naʻa nau tokoniʻi e ngaahi faʻē naʻe teu fāʻelé.

Naʻa mo e taimi kimuʻa pea toki maʻu ai ʻa e paʻanga ko ʻení, naʻe ngāue e poate lahi ʻo e Fineʻofá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fokotuʻu ha ʻapi ʻo e kau feitamá ʻi Sōleki Siti pea ʻoatu ha naunau fakafaitoʻo maʻá e ngaahi faʻē teu fāʻele ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo angé. Ke fakapaʻanga e polokalamá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fineʻofá ha paʻanga ne maʻu mei hono fakatau atu ʻo e kēlení ki he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití lolotonga e taú.14

ʻI he ʻikai ke lava ʻe Susa ʻo tali kakato ʻa e ngaahi founga foʻou mo e ngaahi liliu fakataki ʻa e Fineʻofá, naʻá ne fakafisi ai mei he poate lahí mo e Makasini ʻa e Fineʻofá. Naʻá ne talaange ki he poaté, “ʻOku ou mavahe mei heʻeku ngāué mo ha ʻofa ki hoku ngaahi kaungāngāué, mo e falala te nau fakahaaʻi mai ʻa e ʻofa tatau kiate au.”15

Naʻe ʻikai ko ha tokotaha teitei nofonoa ʻa Susa, ko ia naʻá ne tafoki ai ki ha ngaahi meʻa kehe. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne fakaangaʻi ʻa ʻEtuate ʻEnitasoni, ko e ʻētita ʻo e Kuonga Fakalakalaká (Improvement Era), ʻi heʻene faʻu ha hisitōlia ʻo e Siasí ne tātaaitaha haʻane lave ai ki he houʻeiki fafiné. ʻI he tali ki hení, naʻe fokotuʻu ange ʻe ʻEtuate ke ne faʻu ha hisitōlia ʻo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻe ʻosi hiki ʻe Susa ha hisitōlia ʻo e KMF ʻa e Kau Finemuí (Young Ladiesʼ MIA), ko ia ai ne ʻosi fakamānako ʻa e ngāué kiate ia. Naʻe saiʻia foki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he fokotuʻú, pea ʻikai fuoloa kuo kamata tohi ʻa Susa.16

Naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻaposetolo mo e faihisitōlia ko Siosefa Filitingi Sāmitá, foha ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmitá, ʻa Susa ke ngāue ki heʻene faʻu hisitōliá ʻi ha tēpile ʻi he ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne taki atu ia ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e holó ki he ʻōfisi ʻo ʻEletā B. H. Lōpetí. Naʻe ʻi ai hano tesi, mīsini taipe, fanofanoʻanga, sea ʻe ua mo ha ngaahi laupapa ne fonu ʻi he ngaahi tohí mo e pepá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sāmita, koeʻuhí naʻe ʻi Niu ʻIoke ʻa ʻEletā Lōpeti ʻo ngāue ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké, te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻōfisí—pea he ʻikai teitei fie maʻu ia ke ʻilo ʻe B. H.

“ʻOku ou fakafetaʻi atu, Tamai! Ko e fakalea ia ʻa Susa ʻi heʻene tohinoá. “Tokoniʻi muʻa au ke u ngāue fakatatau mo hoku ngaahi fakahinohinó!”17


ʻI he ʻaho 17 ʻo Nōvema 1922, naʻe fakakakato ʻe ʻAmēnia Lī hono taʻu hongofulu ko e palesiteni KMFKF (YLMIA) ʻo e Siteiki ʻAlapeta ʻi Kānatá. Ne mohu faingataʻa ʻene ngāué ʻi heʻene fononga hoosi mo e saliote holo ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo e ʻeá ke ʻaʻahi ki he kau finemuí mo honau kau takí. Naʻe fuʻu momoko ʻaupito ʻa e faʻahitaʻu momokó ʻi ʻAlapeta, pea naʻe fie maʻu ʻe kinautolu ne nau ngāue ki tuʻá ha ivi lahi mo ha loto-toʻa. Ka neongo iá, naʻá ne faʻa tui hono vala māfana tahá, takaiʻi ʻaki ia mo ha ʻū monomono mo ha ngaahi pulupulu fulufuluʻi sipi, peá ne fononga atu leva ʻi he sinoú mo e ʻaisí.

Ko ha ngāue fakatuʻutāmaki ka naʻá ne saiʻia pē ai.

Naʻe haʻu ʻa ʻAmēnia mei ʻIutā, pea naʻá ne taʻu hongofulu mā hiva ʻi he taimi naʻá ne mali ai mo Viliami Lií, ko ha uitou naʻe ʻi ai haʻane fānau iiki ʻe toko nima. Naʻa nau hiki ki Kānata hili hono maʻu ʻe Viliami ha ngāue ʻi ha falekoloa ʻi Katisoni. Naʻe faingataʻa ʻa e hikí kia ʻAmēnia, ka naʻá na kamata mo Viliami ha moʻui foʻou ʻi he kiʻi koló. Naʻá na maʻu fakataha ha fānau ʻe toko nima kehe, kamataʻi ha pisinisi fale mate, pea hiki ki ha ʻapi loki fā. Pea ʻi he 1911, hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei hono fakamanatua ʻo e taʻu ʻe hongofulu ʻo ʻena malí, naʻe pākalava ʻa Viliami ʻo ne mate ai. Naʻe teʻeki taʻu tolungofulu ʻa ʻAmēnia ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha uitou mo ha fānau ʻe toko hongofulu ke tokangaʻí.18

Naʻe fakafokifā mo fakaʻohovale e mālōlō ʻa Viliamí, ka naʻe ongoʻi ʻe ʻAmēnia hono fakafiemālieʻi ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻo tokoniʻi ia ke ne pehē, “Ke fai pē ho finangaló.” Naʻe toputapu mo ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e aʻusia ko iá. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo taʻeveiveiua ʻoku ʻi ai ha moʻui ʻi he kahaʻú, pea ʻoku tolonga e ngaahi haʻi ʻo e fāmilí ʻo aʻu ki he taʻengatá.”19

Naʻe uiuiʻi ʻa ʻAmēnia ke ne tataki e KMFKF ʻo e siteikí hili ia ha taʻu ʻe ua ʻo e pekia ʻa Viliamí.20 ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahoko ki he KMFKF, ʻa ia naʻe fakaʻatā ki he kau finemui taʻu hongofulu mā fā mo lahi angé, ha ngaahi liliu lahi. ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea uiuiʻi ʻa ʻAmēniá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha siteiki ʻi Sōleki Siti ʻa e fuofua nofo kemi ʻi he faʻahitaʻu māfaná maʻá e kau finemui ʻi he Siasí. Hangē ko e KMF ʻa e Kau Talavoú (Young Men’s MIA), ne kamata ke vakai ʻa e KMFKF ki he fakafiefiá ko ha founga ke fakatupulaki ai e ʻulungāngá. ʻI he kamataʻangá, naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e kau finemuí ke nau kau atu ki ha kautaha ʻi tuʻa maʻá e fānau fefiné, ʻo hangē pē ko hono ohi mai ʻe he KMFKT (YMMIA) ʻa e polokalama Sikauti ʻa e Tamaiki Tangatá (Boy Scout). Ka naʻe fakakaukau ʻa Māʻata Tingei, ko e palesiteni lahi ʻo e KMFKF, mo ʻene poaté ke nau fokotuʻu ha polokalama pē ʻanautolu.21

Ne fokotuʻu ange ʻe he tokoni ʻo Maʻatá, Lute Mei Fōkesi ʻa e hingoa ʻo e polokalamá ko e: Tamaiki Fefine Pununga-Honé (Bee-Hive Girls). Kuo fuoloa pē ʻene hoko ʻa e punungahoné ko ha fakaʻilonga mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí mo e fetokoniʻakí ʻi he Kāingalotu ʻi ʻIutaá. Ka naʻe toki lau ʻe he mēmipa ʻo e poaté ko ʻĒleni Uālisi ha tohi naʻe ui ko e Moʻui ʻa e Honé (Life of the Bee), ʻa ia naʻe fakaikiiki ai e founga ngāue fakataha ʻa e honé ke langa ha pununga honé, ʻo mamata ai e kau takí ki he founga ʻoku felāveʻi ai ʻa e fakaʻilongá mo ʻenau houalotú.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo fokotuʻutuʻu e kau finemui ʻi he Siasí ki ha “ngaahi kulupu” ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ha “tauhi kulupu.” Ke fakalakalaka e kau finemui ʻi he polokalamá mei he “Tokotaha Langa ʻi he Pununga Honé (Builder in the Hive)” ki he “Tokotaha Tānaki ʻo e Honé (Gatherer of the Honey)” pea ki he “Tokotaha Tauhi ʻo e Fanga Honé (Keeper of the Bees),” naʻe maʻu ʻe he kau finemuí ha ngaahi lavameʻa ʻi he tui fakalotú, ʻapí, moʻui leleí, ngāue-fakaʻapí, fakafiefia ʻi tuʻá, pisinisí mo e ngāue fakapuleʻangá.22

Naʻe kamata hono tuʻuaki ʻe ʻAmēnia mo hono ongo tokoní e polokalama ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1915, pea ʻikai fuoloa kuo faʻu ʻe he ngaahi uooti ʻi Katisoní ha ngaahi kulupu tamaiki fefine tautau toko valu ki he hongofulu mā ua. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe lea ʻa ʻAmēnia ki he Tamaiki Fefine Pununga Honé mo e kau talavou ʻi he siteikí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngāue fakatemipalé. Naʻe lolotonga langa ʻa e temipale ʻi Katisoní, pea te nau takitaha maʻu ha faingamālie ke fakahoko ha ngāue fakatemipale ʻi he taimi ʻe ʻosi aí. Naʻá ne talaange, ko ha faingamālie fungani ʻa e faʻahinga ngāue peheé.23

Ko ha taʻu eni ʻe ono mei ai, pea kuo meimei maau e temipalé ki hono fakatapuí. Naʻe tuʻu ʻi ʻolunga hake ha tafungofunga ʻi he uhouhonga ʻo e koló, naʻe fakafuo e maka kalānite hinehiná ʻo hangē ha ʻato fakapilamitá mo ha ngaahi ʻotu ʻo ha ngaahi kōlomu tapafā ne takatakai ai. Hangē ko e temipale ʻi Hauaiʻí, naʻe ʻikai hano taua māʻolunga ki ʻolunga. Ka naʻe tuʻu hangatonu mo fakaʻeiʻeiki ia ʻi hono fakavaʻé, ʻo fefeka mo taʻeueʻia ʻo hangē ha moʻungá.24


Naʻe puke maʻu ʻe ʻEletā Sione Uitisou ʻene kató ʻi heʻene hifo atu mei ha lēlue ʻi he Tauʻanga Lēlue Uotaloó ʻi Lonitoni. Ko e hoʻatā nai ia ʻo e ʻaho 11 ʻo Siulai 1923, pea naʻe tokolahi mo vela ʻaupito e tauʻanga lēlué.25

Naʻá ne haʻu ki ʻIulope mo hono kaungā ʻaposetolo ko Liiti Simutí. Talu mei he taú, mo e tuai hono tuku ʻe he ngaahi puleʻanga Sikenitinēviá ke foki ange e kau faifekaú, ko ia naʻe kole ʻe Palesiteni Kalānite kia Liiti ke fakaʻaongaʻi hono tuʻunga ko e senatoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke kole ki he ngaahi puleʻanga ʻo Tenimaʻake, Suēteni mo Noaueí maʻá e Siasí. Koeʻuhí ko ha tangata Noauei ʻa Sione pea naʻá ne ʻilo ha ngaahi lea fakafonua lahi ʻi ʻIulope, naʻe ui ia ke kau fakataha mo Liiti ʻi he misioná.26

ʻI he lue ʻa Sione ʻi he halanga lēlué, naʻá ne fanongo ki ha leʻo angamaheni naʻe kaila, “Ko ia ʻeni!” Naʻá ne ongoʻi leva hangē ʻe tuʻu ʻene mānavá ʻi ha fāʻofua ange kiate ia hono foha taʻu uongofulu ko Māselá.27

Naʻe fononga atu leva ʻa Māsela, ʻa ia naʻá ne lolotonga ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá ʻi he taʻu kuohilí, mo ʻene tangataʻeikí mo Senatoa Simuti ki he hōtelé. Ne hoko ʻa Māsela ko ha tokotaha ako mo sipoti lelei ʻi heʻene kei talavoú. Pea naʻe tui ʻa Sione kuo fakatupulaki ia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe faitohi ʻa Sione kimui ange ki hono uaifi ko Liá ʻo pehē, “ʻOkú ne fiefia ʻaupito ʻi heʻene ngāué. Ko hono fakakātoá, ne u ʻilo ia ko ha kaungā-fononga lelei—ko ha kiʻi tamasiʻi moʻui lelei, faʻa fakakaukau, poto, ʻofa, mo vilitaki ʻa ia ʻokú ne fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi ʻene moʻuí ʻi he lelei taha te ne ala lavá.”28

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo e nofo ʻa Sione mo Liiti ʻi ʻIngilaní, naʻá na fononga ki Sikenitinēvia mo Tēvita O. Makei, ʻa ia naʻe ui ia ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé hili ha taʻu nai ʻe taha mei heʻene foki mei heʻene ʻaʻahi takai ʻi māmaní. Hangē ko e angamahení, naʻe ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi fakangatangata ʻa e puleʻangá ki he Siasí ha ngaahi fakamatala hala fekauʻaki mo ia.

ʻI heʻenau fuofua tuʻu ʻi Tenimaʻaké, naʻe fakahoko ai ha ʻinitaviu ʻo Liiti mo ha nusipepa ʻiloa fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe ola lelei foki ʻenau ngaahi fakataha ʻi he ngaahi puleʻanga kehé, ʻa ia naʻe kau ai ha kakai mo e pīsope pule Lūtelo ʻi Suētení mo e tuʻi ʻo Noaueí. Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sione e ongoongo ʻo Lītí ʻi heʻenau lavameʻá. Hili ha taʻu ʻe uofulu mei he fili [fale alea] faingataʻa naʻá ne kau ki aí, kuo hoko ʻa e senatoá ko ha tokotaha faʻu lao lelei ne feohi vāofi mo e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití.29

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻenau ngāué, naʻe lipooti ʻe Sione ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí kuó ne fakahoko mo Liiti ha ngaahi fakamatala lelei maʻá e Siasí mo fakalotoʻi ha kau taki tokolahi ʻi ʻIulope kuo ʻikai toe ʻaonga ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni fakafepaki ki he ngāue fakafaifekaú.30 Ka naʻe fakatupu ʻe he aʻusia ko iá haʻane fakakaukau lahi. Hili ha fakataha fakaongosia ʻe taha, naʻe vakai ʻa Sione ki ha maka fakamanatu polonise ʻo Sōnisi Sēkope Pēseliuisi, ko ha tangata huʻi faitoʻo ʻiloa mei Suēteni ʻa ia naʻá ne tanganeʻia ai.

ʻI he tangutu ʻa Sione ʻo ofi ki he maka fakamanatú, naʻá ne fifili pe ko e hā naʻe mei hoko kapau naʻá ne līʻoa kakato ki he saienisí kae ʻikai foki ki ʻIutā ʻo tokoni ki hono akoʻi ʻo e Kāingalotú mo ngāue ʻi he Siasí. Naʻá ne tohi kia Lia ʻi he konga kimui ʻo e efiafi ko iá ʻo pehē, “Naʻá ku mei fiefia lahi kapau ne u moʻui hangē ko Pēseliuisí, he ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ku mei lavameʻa lahi ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.”

Ka naʻe tukuange ʻe Sione ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí pea liʻaki e konga lahi ʻo ʻene fakatotolo fakasaienisí ke hoko ko ha ʻaposetolo ʻo Sīsū Kalaisi. Ka naʻe ʻikai ke ne fakameʻapangoʻia ʻi hono hala foʻoú, neongo e mamahi naʻá ne ongoʻi ʻi hono tanu ʻene ngaahi fakaʻānaua motuʻá.

Naʻá ne talaange kia Lia, “He ʻikai ke u lava ʻo talanoa heni ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ou ongoʻi ʻi hoku lotó. Ko e talaʻofa pē ʻo e moʻui ka hoko maí te ne lava ʻo fakatonuhiaʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi.”31


ʻI he ʻaho 25 ʻo ʻAokosi 1923, ʻikai fuoloa mei he foki mai ʻa e ongo ʻaposetoló mei heʻena ngāue fakafaifekau ki Sikenitinēviá, naʻe tūʻuta ki Kānata ha lēlue makehe naʻe ʻi ai ʻa Hiipa J. Kalānite, kau ʻaposetolo ʻe toko hiva, mo ha Kāingalotu ʻe laungeau mei Sōleki Siti mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻo e Siasí ki hono fakatapui ʻo e Temipale Cardston Alberta. Naʻe vave hono nofoʻi ʻe he kau ʻaʻahí e kiʻi koló, ʻa ia ne ʻikai ha feituʻu feʻunga maʻá e tokotaha kotoa. Ka naʻe fakahoko fiefia ʻe he Kāingalotu Kānatá e meʻa kotoa pē ke ʻi ai ha feituʻu maʻa ʻenau kau fakaafé.32

ʻI he lotolotonga ʻo e fiefia ʻo e ʻahó, naʻe ʻinitaviu ʻe Siaosi F. Lisiate ʻa ʻAmēnia Lī mo ʻene palesiteni fakasiteiki fuoloa ko ʻEtuate J. Utí, ʻa ia naʻe uiuiʻi ko e palesiteni ʻo e temipale foʻoú. Kuo taʻu lahi e kaungāmeʻa ʻa ʻAmēnia mo ʻEtuaté. Hili e pekia hono husepānití, naʻá ne faʻa ʻalu maʻu pē ki ai ke maʻu ha akonaki mo ha faleʻi. Kuó na ngāue fakataha ko ha ongo taki fakasiteiki, pea kuo hoko ʻa ʻEtuate ʻo hangē ha tuongaʻane kiate iá.

ʻI he kamata pē ʻa e fakatahá, naʻe fehuʻi ange ʻe ʻEletā Lisiate kia ʻAmēnia pe te ne loto-fiemālie ke hoko ko e metuloni ʻo e temipale foʻoú. Kapau ʻe tali ʻe ʻAmēnia ʻa e lakangá, ʻe fie maʻu ia ke ne fili mo tokangaʻi e kau ngāue temipale fefiné, faleʻi e houʻeiki fafiné ʻi hono fuofua maʻu honau ngaahi ouaú mo fakahoko ha ngaahi fatongia kehe.

Naʻe ʻohovale mo lāngilangiʻia ʻa ʻAmēnia ʻi he uiuiʻí. Naʻá ne pehē, “Te u tali ʻa e fatongiá ʻi he loto-fakatōkilalo, pea fai hoku lelei tahá.”33

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe vaheʻi ʻe ʻAnitoni ʻAivini ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻAmēnia ʻi loto he temipalé. Pea ʻi he hongofulú pongipongi, naʻá ne kau atu ki he ʻuluaki fakatahaʻanga ʻo e fakatapuí. ʻI he tūʻulutui ʻa Palesiteni Kalānite ʻi ha ʻōlita ʻi he loki silesitialé, naʻá ne fai e lotu fakatapuí, ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e temipalé mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe ʻaonga ki heʻenau moʻuí. Naʻá ne kolea foki ha tāpuaki makehe maʻá e toʻu tupu ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe mātuʻaki ʻofeina ʻe ʻAmēniá.

Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai, tauhi e toʻu tupu ʻo Ho kakaí ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki he ʻAfioná. Foaki kiate kinautolu ha fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e ngāué ni ʻo hangē ko hoʻo foaki mai ia kiate kimautolú, pea maluʻi ʻa kinautolu ʻi he māʻoniʻoni pea ʻi he moʻoní.”34

Naʻe fakaava ʻa e temipalé ki he ngāue ouaú ʻi ha taimi nounou mei ai. ʻI he ngaahi taʻu kimui maí, kuo fekumi ʻa Palesiteni Kalānite ki ha ngaahi founga ke fakatupulaki ai ʻa e ʻalu ki he temipalé. ʻI he 1922, naʻá ne kole ki ha kōmiti ʻo e kau ʻaposetoló ke nau ako e founga ke fakanounouʻi ai e ngaahi sēsini ʻenitaumení, ʻa ia ne lava ia ʻo aʻu ki ha houa ʻe fā mo e konga hono fuoloá. Ne fakahoko ʻeni ʻe he ngaahi temipalé ha ngaahi sēsini fakaʻaho pea kamata fakahoko ha ngaahi sēsini efiafi ke tokoni ki he Kāingalotu naʻe ʻikai lava atu ki ai ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. Naʻe fakangata foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí hono fakahoko ʻo e haʻu ʻa e Kāingalotú ki he temipalé ke fakahoko ha papitaiso fakamoʻui pe tāpuakí, ʻo pehē te ne fakafeʻātungiaʻi e ngāue ouau angamahení.35

Ko ha liliu taʻeʻamanekina ʻe tahá ko hono liliu ko ia ʻo e kāmeni temipalé. Ne ʻikai feʻunga e sīpinga ʻo e kāmeni lolotongá, ʻa ia ne aʻu ki he tungaʻi vaʻé mo e ongo kiaʻi nimá pea ʻi ai hono hēkesi mo ha kolá, mo e faʻahinga vala naʻe tui ʻi he 1920 tupú. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe mahuʻinga ange ʻa e fakataipe ʻo e kāmení ʻi he sīpingá, naʻa nau fakahinohino ai ke fakanounouʻi mo fakafaingofuaʻi e kāmení.36

Koeʻuhí naʻe maʻu ʻe he ngaahi fatongia ʻo ʻAmēniá ha konga lahi ʻo hono taimí, naʻe tukuange ai ia mei he palesiteni ʻo e KMFKF ʻo e siteikí. Naʻe hoko hono taimi mo e kau finemuí ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí, pea naʻá ne manatu melie ki he taimi naʻá ne ngāue ai mo kinautolú. Ka naʻá ne maʻu ha fiefia foʻou ʻi heʻene feʻiloaki mo e kau finemui naʻá ne ʻilo mei he NGKMF ʻi heʻenau ō atu ki he temipalé ke maʻu honau ʻenitaumení mo sila ki taimi mo ʻitāniti ki honau ngaahi husepānití.37

ʻI he fakaafe ʻa e ongo ʻētita ʻo e Makasini ʻa e Finemuí (Young Woman’s Journal), naʻe pulusi ai ʻe ʻAmēnia ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo hono tukuange ia hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene ngāue ʻi he KMFKF. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa lahi ʻi he toʻu tupu ʻo Saioné!. ʻOku ʻikai ha pale maʻongoʻonga ange te u kolea ka ko ia kuó u maʻu ʻi heʻeku mamata ki he tupulaki mo e fakalakalaka ʻetau fānau fefiné ki honau tuʻunga fakafinemuí, ʻo faitotonu ki honau tukufakaholó.”38