Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 1: Ko Ha ʻAho Fakafiefia mo Lelei Ange


“Ko Ha ʻAho Fakafiefia mo Lelei Ange,” vahe 1 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 1: “Ko Ha ʻAho Fakafiefia mo Lelei Ange”

Vahe 1

Ko Ha ʻAho Fakafiefia mo Lelei Ange

ʻĪmisi
fale fakapalasi ʻato fuopotopoto ʻi mui ʻi he kanali fālahí mo e hala fakakavakavá mo ha ʻū vaka

Naʻe maʻu ʻe ʻĒveni Sitīveni mo e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ha tahaʻi faingamālie ʻo e moʻuí. Ko e lolotonga ʻeni ʻo Mē 1893, pea ko e toki fakaava ia ʻa e Fakaʻaliʻali Fakaemāmani Lahi ki hono Fakamanatua ʻo Kolomupusí (Worldʼs Columbian Exposition) ʻi Sikākou, ko ha fuʻu kolo lahi ne vave ʻene fakalakalaká ʻi he hihifo-lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he māhina ʻe ono ka hoko maí, ʻe omi ha kakai ʻe lauimiliona mei he funga ʻo e māmaní ki he fakaʻaliʻalí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻeka lalahi ʻaupito ʻe onongeau ke mamataʻi, pea naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi paʻake musieʻiá ai, ngaahi fangaʻuta mo e kanali fakaʻofoʻofá, mo ha ʻū palasi lanu kilimi ngingila. Ko e feituʻu kotoa pē naʻe afe ai ʻa e kau ʻaʻahí ʻi he fakaʻaliʻalí, naʻe fakahoko ai ha ngaahi koniseti fakaʻofoʻofa, ʻalaha pea ngangatu hono ʻea foʻoú, pe mamata ki ha ngaahi fakaʻaliʻali fakaʻofoʻofa mei ha ngaahi puleʻanga ʻe fāngofulu mā ono ne nau kau atú.

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒveni, kapau naʻá te fie maʻu ke maʻu e tokanga ʻa e māmaní, ko e feituʻu lelei taha ke maʻu ai iá ko e fakaʻaliʻali fakaemāmani lahí.1

ʻI heʻene hoko ko e faihiva ʻo e kuaeá, naʻá ne vēkeveke ke fakaʻaliʻali ʻi he Feʻauhi ʻEsitetifoti [Eisteddfod] Fakavahaʻapuleʻanga Lahí, ko ha feʻauhi hiva ʻiloa mei Uēlesi naʻe teu ke fakahoko ʻi he fakaʻaliʻali ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ko iá. Ko ia mo ha niʻihi tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻi he kuaeá ko ha Uēlesi pe ko ha hakoʻi Uēlesi ʻa kinautolu, pea kuo nau tupu hake ʻo lahi ʻenau kau ʻi he ngaahi tukufakaholo fakamūsika ʻo honau fonua tupuʻangá. Ka naʻe mahulu hake ʻa e feʻauhí ia ʻi ha faingamālie ke fakafiefiaʻi ai honau tukufakaholó. ʻE hoko ʻa e hiva ʻi Sikākoú ko e faingamālie lelei taha ia maʻá e Kuaea ʻa e Tāpanekalé—ko e fuofua kulupu hiva ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke fakaʻaliʻali ai honau talēnití mo fakafeʻiloaki ha kakai tokolahi ange ki he Siasí.2

Kuo hoko ʻa e fakamatala loi fekauʻaki mo e Kāingalotú ke nau foua ai ha faingataʻa pea nau fekeʻikeʻi ai mo honau kaungāʻapí he taimi ki he taimi. ʻI he vaeuaʻi senituli kimuʻá, kuo nau hola ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo mamaʻo mei honau kau fakatangá. Ka naʻe ʻikai fuoloa ʻenau nofo nongá, tautautefito ki he taimi naʻe kamata ai ke fakahoko tauʻatāina ʻe he Kāingalotú ʻa e mali tokolahí. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ne hoko atu aí, naʻe fakahoko ʻe he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ha kemipeini taʻetuku ke fakafepakiʻi ʻa e mali tokolahí, pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí ha ngaahi founga kehekehe ke fakaongoongokoviʻi ʻaki hono ʻīmisí mo fakahaaʻi ko e Kāingalotú ko ha kakai taʻefeʻunga mo fakapoʻuli.

ʻI he 1890, naʻe tuku atu ʻe Uilifooti Utalafi, ko e palesiteni ʻo e Siasí, ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ko ha fakamatala fakaʻofisiale ne fanongonongo ai ke fakangata ʻa e mali tokolahí ʻi he Kāingalotú. Talu mei he taimi ko iá mo hono fakasiʻisiʻi ʻe he puleʻangá ʻa ʻene fakafepaki ki he Siasí. Ka neongo iá, naʻe tuai ʻa e liliú, pea naʻe kei hoko atu pē ʻa e ngaahi fetaʻemahinoʻakí. ʻI he fakaʻosinga ko ʻeni ʻo e senitulí, naʻe fakaʻamu ʻa e Kāingalotú ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ha mahino lelei ange kau kiate kinautolu mo e meʻa ne nau tui ki aí.3

ʻI he vēkeveke ʻa ʻĒveni ke fakafofongaʻi ʻe he kuaeá ʻa e Siasí ʻi he fakaʻaliʻalí, naʻe ʻikai ke ne meimei lava ʻo ʻave ʻa e kuaeá ki Sikākou. Ko e toki hoko pē ia ʻa e faingataʻa fakapaʻangá ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe uesia lahi ai e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo ʻIutaá. Naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e kuaeá naʻa nau masiva, pea naʻe ʻikai loto ʻa ʻĒveni ke nau fakamole ki he fonongá mei heʻenau paʻanga pē ʻanautolu. Naʻá ne hohaʻa foki naʻa kuo teʻeki ai ke nau mateuteu ki he feʻauhí. Neongo ne nau hiva hangē ha kau ʻāngeló ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí, ka naʻa nau kei hoko pē ko ha kuaea ʻoku ʻikai ke nau taukei. ʻE lava ke nau fakamaaʻi ʻa e Siasí kapau he ʻikai ke nau tatau mo e ngaahi kuaea kehé.4

Ko hono moʻoní, ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe fakakaukau ʻa ʻĒveni mo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí ke ʻoua te nau kau ki he feʻauhí. Ka kuo ʻave ʻe he ʻEsitetifotí ha kau fakafofonga ki Sōleki Siti. Hili e fanongo ʻa e kau fakafofongá ki he hiva ʻa e kuaeá, naʻa nau fakahā kia Siaosi Q. Kēnoni, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻe lava ke ikuna ʻe he Kāingalotú ʻa e feʻauhí.

Naʻe tafoki hake ʻa Palesiteni Kēnoni kia ʻĒveni ʻo ne fehuʻi ange, “ʻOkú ke pehē ʻoku maʻu ʻe heʻetau kuaeá ha faingamālie lelei ke ikuna e feʻauhí?”

Naʻe tali ange ʻe ʻĒveni, “ʻOku ʻikai ke u tui te tau lava ʻo ikuna ʻi he feʻauhí, ka te tau lava ʻo fai ha fakaʻaliʻali mālie.”5

Naʻe feʻunga ia kia Palesiteni Kēnoni. Naʻe ʻosi mavahe foki mo ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki Sikākou, ʻi heʻenau fakaʻamu ke fakafofongaʻi lelei ʻa e Siasí. Naʻe ʻamanaki ke lea ʻa e kau taki ʻo e Fineʻofá mo e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí (Young Ladiesʼ Mutual Improvement Association) ʻi he fakaʻaliʻali ʻa e Fakatahaʻanga ʻo e Fakafofonga Houʻeiki Fafiné (Congress of Representative Women), ko e fakatahaʻanga lahi taha ia ʻo e kau taki ʻo e kakai fefiné kuo fakahokó. Naʻe fakaʻamu ʻa B. H. Lōpeti, ko e taha ʻo e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kau Fitungofulú, ke lea fekauʻaki mo e Siasí ʻi he Fale Alea ʻo e Ngaahi Tui Fakalotú (Parliament of Religions) naʻe fai ʻi he fakaʻaliʻalí.

ʻI he kole ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe kamata leva ke ako hiva ʻa e kuaeá he vave tahá—pea mo faifeinga fakavavevave ke kumi ha founga ke fakapaʻanga ʻaki ʻa e folaú. Naʻe fie maʻu ʻe ʻĒveni ke ne fakahoko e meʻa naʻe taʻemalavá, pea naʻe siʻi hifo ʻi he māhina ʻe tolú ke ne fakahoko ia.6


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe hoko e tōlalo fakaʻekonōmika naʻá ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e Kuaea Tāpanekalé ke ne uesia foki mo e tuʻunga fakapaʻanga ʻa e Siasí.

ʻI he taʻu ʻe ono kimuʻá, naʻe fakapaasi ai ʻe he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻa e Lao ʻEtimani-Taká (Edmunds-Tucker Act), ʻo fakamafaiʻi ai ke faʻao fakapuleʻanga ʻa e kelekele ʻo e Siasí, ko e mālohi taha ia ʻo ʻenau kemipeini ki hono fakafepakiʻi ʻo e mali tokolahí. ʻI he hohaʻa ha Kāingalotu tokolahi naʻa faifaí kuo puke ʻe he puleʻangá ʻenau ngaahi foakí, naʻe ʻikai leva ke toe totongi vahehongofulu ha tokolahi, ʻo lahi ai hono fakasiʻisiʻi e tefitoʻi maʻuʻanga paʻanga ʻo e Siasí. Koeʻuhí ke maʻu ʻa e paʻanga ne ʻikai totongi maí, naʻe nō ai ʻe he Siasí ha paʻanga pea fakahū ia ʻi ha ngaahi pisinisi fakatupu paʻanga ke maʻu ai ʻa e paʻanga feʻunga ki hono tauhi e ngāue ʻa e ʻEikí ke laka ki muʻá. Naʻe fakahoko foki ai mo ha ngaahi nō ke totongi ʻaki e fakamole ki hono fakaʻosi ʻo e Temipale Sōlekí.7

ʻI he ʻaho 10 ʻo Mē 1893, naʻe kole ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ʻaposetolo ko Hiipa J. Kalānité ke ne fononga fakahahake he vave tahá ke aleaʻi ha ngaahi nō foʻou ke tokoni ki he ngaahi kavenga fakapaʻanga ʻa e Siasí. ʻI ʻIutaá, naʻe tōlalo e ngaahi pangikeé mo e ngaahi mahuʻinga ʻo e ngoué. ʻE vave pē ha ʻikai lava ʻe he Siasí ʻo totongi ʻene kau sekelitalí, kau kalaké, mo e kau ngāue kehé.8 Koeʻuhí naʻe hoko ʻa Hiipa ko e palesiteni ʻo ha pangikē Sōleki Siti pea tokolahi hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngāueʻanga fakapaʻangá, naʻe fakaʻamu ai e kau taki ʻo e Siasí te ne lava ʻo maluʻi e paʻangá.9

ʻI he loto-fiemālie pē ʻa Hiipa ke ʻalú, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Palesiteni Kēnoni, mo talaʻofa ange ʻe tokoniʻi ia ʻe he kau ʻāngeló. Naʻe heka leva ʻa Hiipa ʻi ha lēlue ki he Matāfanga Fakahahaké, pea naʻá ne ongoʻi kuo hilifaki e mafatukituki ʻo e Siasí ʻi hono ongo umá. Kapau he ʻikai ola lelei ʻene feingá, ʻe ʻikai lava ʻe he Siasí ʻo totongi e ngaahi noó ki he taimi ne fai ki ai e aleapaú pea ʻe mole ai mo e falala ʻa e niʻihi ʻoku moʻua ki ai [e Siasí]. ʻE ʻikai leva ke lava ʻo nō ʻa e paʻanga naʻe fie maʻu ke fakalele ʻakí.10

Hili pē ha taimi nounou mei he aʻu atu ʻa Hiipa ki Niu ʻIoke Sití, naʻá ne fakafoʻou ha ngaahi nō lahi pea nō mo ha toe $25,000 makehe. Naʻá ne toe feingaʻi leva ha nō ʻe taha, ʻo maʻu ai ha toe $50,000 kehe. Ka naʻe ʻikai feʻunga ʻene ngaahi feingá ke totongi ʻaki e ngaahi moʻua ʻa e Siasí mo tauhi ʻaki hono fakalele fakapaʻangá.11

ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahó, naʻá ne fāinga ke maʻu ha ngaahi kautaha nō lahi ange. Kuo fakailifiaʻi ʻe he faingataʻá ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe ʻikai fie tuku atu ʻe ha taha ha nō ki ha kautaha kuo ʻosi ʻi ai hano fuʻu moʻua lahi.

Naʻe kamata ke taʻemamohe ʻa Hiipa. Naʻá ne hohaʻa naʻa tōlalo ʻene tuʻunga moʻui leleí kimuʻa peá ne fakakakato hono misioná. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku meimei mita ʻe ua ʻa hoku lōloá pea ʻoku kilo pē ʻe 63 ʻa hoku mamafá, ko ia ai ʻoku ʻikai totonu ke u toe holo hifo ai.”12


ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 19 ʻo Meé, naʻe loto-hohaʻa ʻa ʻEmeline Uele. ʻI he hoko ʻa e hongofulú, ne ʻamanaki ke ne lea mo e kau taki kehe ʻo e Fineʻofá fekauʻaki mo ʻenau houalotú ki he Fakatahaʻanga ʻo e Fakafofonga Houʻeiki Fafine ʻa Māmaní ʻi he Fakaʻaliʻali ʻa Māmani ʻi Sikākoú.13

Naʻá ne fakaʻamu ʻe fakatonutonu ʻe heʻenau ngaahi leá ha ngaahi fakakaukau fakatuʻutāmaki fekauʻaki mo e houʻeiki fafine ʻi he Siasí. Koeʻuhí naʻe nofo e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻe toko uakilu ʻo e Siasí ʻi he Fakahihifo ʻo ʻAmeliká, naʻe tokosiʻi pē ha kakai ne nau feʻiloaki mo ha fefine Siasi. Ko e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe he kakaí fekauʻaki mo kinautolú naʻe faʻa maʻu ia mei he ʻū tohi, ʻū makasini, mo e ngaahi tohitufa naʻe fakamafola ai ʻa e fakamatala loi fekauʻaki mo e Siasí pea fakamatalaʻi ai ne taʻeako mo ngaohikovia hono kakai fefiné.14

ʻI he hoko ʻa e hongofulú, naʻe ʻikai ke fonu kotoa e ʻū sea ʻe valungeau ʻi he lokí. Neongo naʻe ʻosi tuʻuaki lelei ʻa e fakataha ʻa e Fineʻofá, ka naʻe ʻi ai mo ha ngaahi fakataha mahuʻinga kehe naʻe fakahoko he taimi tatau, ʻo tohoakiʻi atu ai ʻa e kakai naʻe mei omi ke fanongo ki he lea ʻa e kau fafine ʻIutaá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEmeline ha ngaahi fofonga ʻe niʻihi ʻi he haʻofangá, ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e Kāingalotu ne nau omi ko e poupou ki he Fineʻofá. Ka neongo ia, naʻá ne fakatokangaʻi ha mēmipa mahuʻinga ʻe toko taha ʻo e kau fanongó naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí: ko ha taha faiongoongo ko ʻEta Kilikulisi.15

ʻI he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá, ne fai ʻe ʻEta ha tohi ʻo fakahalaʻi e mali tokolahí pea mo e Kāingalotú. Kae talu mei ai, naʻá ne ngāue mo ʻEmeline ki ha taumuʻa tatau ʻi hono taukaveʻi e totonu ʻa e kakai fefiné ke filí, ʻo iku ai ki hono pulusi ʻe ʻEmeline ha taha ʻo e ngaahi fakamatala ʻa ʻEta ki he totonu ke filí ʻi he Poupouʻi ʻo e Fefiné (Womanʻs Exponent), ko ha nusipepa naʻe ʻētitaʻi ʻe ʻEmeline ʻi ʻIutā. ʻE tokoni moʻoni ha lipooti lelei meia ʻEta ki he ongoongo ʻo e Kāingalotú.16

Naʻe kamata ʻaki e fakatahá ʻa e himi ʻa ʻIlisa R. Sinou ko e “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē.” Naʻe fakahoko leva ʻe Sina ʻIongi ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá mo e kau taki kehé ha ngaahi lea nounou fekauʻaki mo e ngāue ʻa e Fineʻofá pea mo e hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe kau ʻi he kau leá ha kau fafine ne omi ki ʻIutā ko ha kau paionia kae pehē foki kiate kinautolu ne fāʻeleʻi ʻi he vahefonuá. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa ʻEmeliné, naʻá ne fakahīkihikiʻi e poto ʻo e kau fafine faʻutohi ʻo ʻIutaá mo fakamatalaʻi e ngaahi taʻu lahi ʻo e aʻusia ʻa e Fineʻofá ʻi hono tauhi ʻo e kelení.

Naʻá ne talaange ki he haʻofangá, “Kapau ʻe faifai angé pea ʻi ai ha honge, haʻu ki Saione.”17

Kimuʻa pea ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe ui ʻe ʻEmeline ʻa ʻEta ki he funga siteisí. Naʻe tuʻu atu ʻa ʻEta ʻo tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo Siná. Naʻá ne lulululu mo e kau fafine kotoa pē mei ʻIutaá, pea naʻe ongo kiate ia ʻenau angaʻofá hili ia ne ʻi ai ha taimi ʻe taha naʻá ne tukuhifoʻi ai kinautolu.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻe ʻasi e lipooti ʻa ʻEta ki he fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he nusipepá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku hā mahino mai ko e kau Māmongá ko ha kakai tui fakalotu ʻaupito. ʻOku fakaofo ʻenau tui ki heʻenau tui fakalotú.”

ʻI heʻene fakamatalaʻi ʻa e talitali lelei naʻá ne maʻu mei he Kāingalotú, naʻá ne toe tānaki atu, “Kiate au, ko e fakataha ʻe taha ko ʻení naʻe ʻaonga moʻoni ai ʻeku haʻu ki Sikākoú.”

Naʻe houngaʻia ʻa ʻEmeline ʻi he fakahīkihiki ko iá.18


ʻI he ʻikai ola lelei e ngaahi pangikē mo e pisinisi ʻi ʻIutaá, naʻe hohaʻa ʻa Lia Tanifooti, taʻu hongofulu mā hiva, fekauʻaki mo hono fāmilí. Naʻe ʻikai ke nau tuʻumālie, pea naʻe fakatau atu ʻe heʻene faʻē ko Susa Keití, ko ha ʻofefine ʻo Pilikihami ʻIongi, ha kelekele mahuʻinga koeʻuhí ke lava ʻa Lia ʻo ako ki he moʻui leleí mo e longomoʻuí ʻi ha ʻapiako he faʻahitaʻu māfaná naʻe fakahoko ʻi he ʻapiako ʻUnivēsiti Hāvatí ʻi Kemipilisi, Masasūseti. Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Lia pe ʻoku totonu nai ke ne ʻalu. Naʻá ne fifili, pe naʻe totonu nai ke ne maʻumonū mei he feilaulau ʻa ʻene faʻeé?19

Naʻe fakaʻamu ʻa Susa ke hū ʻa Lia ki he ʻapiakó he faʻahitaʻu māfaná, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fakamolé. ʻI he taimi ko iá, naʻe mavahe ha tokolahi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei ʻIutā ke ako ʻi he ngaahi ʻunivēsiti tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ako ʻa Susa ʻi he ʻapiakó he faʻahitaʻu māfana ʻo e taʻu kimuʻá, pea naʻá ne fakaʻamu ʻe maʻu ʻe hono ʻofefiné ha aʻusia lelei tatau. Naʻá ne fakakaukau foki ʻe hoko moʻoni ʻa e taha ʻo e fānau ako naʻá ne fetaulaki mo ia ʻi aí, ko ha talavou Noauei ko Sione Uitisou, ko ha hoa lelei moʻo Lia.20

Makehe mei he hohaʻa ʻa Lia ki he paʻangá, naʻá ne vēkeveke ke hoko atu ʻene akó. Naʻe tui ʻene faʻeé naʻe fie maʻu ʻe he kau fafine kei talavou ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ako lelei mo ha ako ngāue ki he maʻuʻanga moʻuí. Kimuí ni maí, ne toki hoko ʻa e mali tokolahí ke ʻatā ai ʻa e mali fuakavá ki ha fefine Siasi pē te ne fie maʻu iá. Ka ko e toʻu tangata ʻo Liá, ʻa e fuofua niʻihi ke aʻu ki he toʻu ʻo e kakai lalahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe ʻikai ke nau toe maʻu ʻa e fakapapau ko iá—pe ko e fakapapauʻi ʻo e tokoni fakapaʻanga naʻe ʻomi ʻe he malí ki he kakai fefiné he taimi ko iá.21

Neongo naʻe fakalahi e ngaahi faingamālie fakaako mo fakaengāue maʻuʻanga moʻui ʻa e houʻeiki fafiné ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, ka naʻe faʻa hohaʻa e ngaahi mātuʻa ʻi he Siasí naʻa taki ʻe he ngaahi faingamālie ko ʻení honau ngaahi ʻofefiné ke mali mo ha ngaahi husepāniti ʻi tuʻa ʻi he Siasí pea mavahe ai mei he tuí. ʻI he ʻuhingá ni, ne kamata fakamamafaʻi ai ʻe he kau taki ʻi he Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí ʻoku totonu ke fakatupulaki ʻe he kau finemuí ha ngaahi fakamoʻoni mālohi pea fakahoko mo ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi he faʻa lotu.22

Ko hono moʻoní, ne ʻosi poupouʻi ʻe Susa ʻa Lia ke ʻaukai mo lotu fekauʻaki mo hono vā fetuʻutaki mo Sione Uitisoú. Ko e nofo-mali ʻa Susa mo e tamai ʻa Liá, ʻa ia ko ha tangata ne tōtuʻa ʻene inu kavamālohí he taimi ko iá, ne iku ia ki ha vete-mali. Naʻá ne fakaʻamu ke maʻu ʻe hono ʻofefiné ha nofo-mali fiefia mo ha talavou angatonu. Ko hono moʻoní, ne teʻeki fetaulaki tonu ʻa Lia ia mo Sione. Ko e meʻa pē kuó na fakahokó ko e fetohiʻaki.23

ʻI Sune ʻo e 1893, naʻe fononga ʻa Lia ki Hāvati, ʻi ha kilomita ʻe toluafe uangeau tupu, mo ha kau fefine kehe ʻe toko fā mei ʻIutā. Naʻa nau aʻu ki he fale ne nofo ai ʻa Sione mo e fānau ako kehe ʻo e Siasí kuo fuʻu fuoloa e poʻulí, ko ia ai naʻe ʻikai ha taimi ke nau feʻiloaki ai mo e kau talavoú. Ka ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe fakatokangaʻi ʻe Lia ha talavou naʻá ne tangutu fakalongolongo toko taha pē ʻi ha tuliki. Naʻá ne pehē ange kiate ia, “ʻOku ou mahaloʻi pē ko Misa Uitisou koe. Naʻá ku fanongo ki he talanoa ʻeku faʻeé ʻo kau kiate koé.”

Naʻá ne faʻa fakakaukau maʻu pē ko Sioné ko ha taha Sikenitinēvia lōloa, mo kaukaua. Ka, naʻe pukupuku ia mo tutue. Ko e hā ne pehē ai ʻe heʻene faʻeé te ne hoko ko ha husepāniti lelei moʻoná?

ʻI heʻene taʻefiemālie kakato kiate iá, naʻe ʻikai tokanga ai ʻa Lia kia Sione ʻo aʻu ki he taimi maʻu meʻatokoni efiafí. ʻI hono fekau ʻe he tauhiʻapí ʻa Sione ke hifi e kakanoʻimanú, naʻe fakakaukau ʻa Lia, “Koloa pē ʻokú ne ʻaonga.” Hili iá, ne tūʻulutui ʻa e taha kotoa ke tāpuakiʻi e meʻakaí, pea naʻe fakahoko ʻe Sione ʻa e tāpuakí. Naʻe ongo mālohi ʻene lotú ki he loto ʻo Liá.

Naʻá ne pehē loto pē, “Ko e tangatá ʻeni.”24

Hili iá, naʻe meimei ke fakataha maʻu pē ʻa Lia mo Sione. ʻI ha hoʻatā ʻe taha, lolotonga haʻana ʻeveʻeva ʻi ha paʻake, naʻá na tuʻu ʻi ha kiʻi tafungofunga naʻe hanga hifo ki ha kiʻi anovai. Naʻe talanoa ai ʻa Sione kia Lia fekauʻaki mo ʻene kei siʻí ʻo tupu hake ʻi Noaueí mo ʻene kei talavoú ʻi Lōkani, ʻIutaá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke ʻuha, ko ia ai naʻá na fakamalumalu ʻi ha taua ofi mai pē, pea hoko atu ʻa Lia ʻo fakamatala kia Sione fekauʻaki mo ʻene moʻuí. Naʻá na kaka leva ki ʻolunga ʻi he tauá ʻo talanoa ʻi ha houa ʻe taha mo e konga fekauʻaki mo ʻena fakaʻānaua ki he kahaʻú.25


Naʻe ʻofa ʻa Sione Uitisou ʻia Lia Tanifooti, ka naʻe ʻikai ke ne fie tala moʻoni ia. ʻI he fuofua haʻu ʻa Lia ki he akó, naʻe loto ʻa Sione ke ne tukunoaʻi ia. Naʻá ne fuʻu femoʻuekina pea ʻikai ke ne tokanga ki he feohi feʻofaʻakí ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻi ai haʻane ngaahi palani lahi ki hono kahaʻú. Naʻe fakakaukau ʻa Sione ʻe hoko ʻa hono vā fetuʻutaki mo Liá ke fakahohaʻasi ai ʻene ngaahi palaní.

Ka naʻá ne saiʻia ʻi he lava ʻe Lia ʻo tā ha ʻū meʻalea kehekehé mo talanoa fakakata pe fakamātoato ʻo fakatatau mo e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne saiʻia ʻi he tokoni ʻa Lia ki he tauhiʻapí ke fakamāú ʻi he taimi naʻe tangutu ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo ʻikai fai ha meʻá. Kae hiliō aí, naʻá ne saiʻia tahá ʻi he taumuʻa ʻa Liá.

Naʻá ne tohi fekauʻaki mo Lia ki heʻene faʻē ko ʻAná ʻi Sōleki Siti ʻo pehē, “ʻOkú ne maʻu ha holi ke fai ha meʻa ʻi he māmaní. Te ne hoko ko e taha ʻo e kau fafine fisifisimuʻa ʻo ʻIutā ʻi he akó.”

ʻI he fakafuofua ʻa Sioné, te ne fie maʻu ʻe ia ha taʻu ʻe ua pe tolu ke totongi ʻosi hono ngaahi moʻua ʻi Hāvatí. Te ne fie maʻu leva ha taʻu ʻe fā ke ako mataʻitohi MA ʻi ʻIulope—pea mo ha toe taʻu ʻe fā ke totongi ʻosi e moʻua ko iá. Pea te ne fie maʻu leva ha toe taʻu ʻe tolu ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke toki fakakaukauʻi haʻane mali mo Lia.26

Naʻe kei feinga foki ʻa Sione ke fakapapapuʻi ʻene ngaahi tui fakalotú. Naʻá ne tui ki he haohaoa mo e lelei ʻo Sīsuú. ʻI heʻene fuofua haʻu ki Hāvatí, naʻá ne maʻu foki ha fakamoʻoni fakalaumālie mālohi naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ke lava ʻene sivi hū ki he akó. Ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi ʻa e Siasí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne faitohi ki heʻene faʻeé mo ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí mo hono kau takí. Ne fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito ʻa ʻAna ʻi he tohí ni ʻo ne faitohi mai ai he taimi pē ko iá, mo ʻene fakapapauʻi kuo mole e fakamoʻoni ʻa Sioné.27

ʻI he tohi hoko ʻa Sioné, naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi ʻene ʻuhingá. Hangē ko e Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi hono toʻú, naʻá ne fekuki mo e ngaahi veiveiua naʻá ne maʻú. Naʻe akoʻi maʻu pē ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí naʻá ne moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻi he taimi ʻe fakahaofi ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí mei honau ngaahi filí. Ka ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí, kuó ne mamata ki hono siʻaki ʻe he Kāingalotú ʻa e mali tokolahí pea nau fuʻu mavahevahe ʻaupito koeʻuhí ko e ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻá ne fehuʻia leva he taimí ni pe ʻe lavameʻa nai e Kāingalotú ʻi hono langa ʻo Saioné.

Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, “ʻOku hangē kuo fepaki ʻa e meʻa kotoa pē mo e ngaahi meʻa ne fai ki ai ʻa e ʻamanakí.”

Naʻe feinga foki ʻa Sione, ʻi heʻene ʻū tohi ki ʻapí, ke fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai feʻunga kiate ia ke ne tui pē ki ha meʻa. Kuo pau ke ne ʻiloʻi e ʻuhinga naʻá ne tui ai ki aí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻete pehē ʻʻoku ou tui ki aiʼ pea ʻikai ke toe fai ha fakakaukau ki ai.” Ka, naʻá ne kei lotua pē ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Siasí.28

Pea ʻi he ʻaho 23 ʻo Siulaí leva, naʻá ne maʻu ai ha aʻusia fakalaumālie mālohi. Naʻe kau atu ha fefine Metotisi ki he polokalama Sāpate ʻa e fānau ako Siasí, pea naʻe kole fakatuʻupakē kia Sione ke ne fai ha malanga. ʻI heʻene ʻohovalé, naʻá ne tuʻu hake, ʻo ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā te ne lea ʻakí. Naʻe vave ʻene fakakaukau ke talanoa fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, mo e fakaʻamu ʻe tokoni ʻene leá ke mahino ki he tokotaha ʻaʻahí ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e Kāingalotú. ʻI heʻene leá, naʻe ʻikai ke ne manavasiʻi pe toe lea tuʻo ua ʻaki ʻa e meʻa tatau, ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa fai he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene lea ʻi he tokolahí. Ka, naʻá ne fakahoko ha malanga lelei mo mahinongofua ʻo laka hake ʻi he miniti ʻe tolungofulu.

Naʻá ne tohi ki heʻene faʻeé ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi hono tokoniʻi au ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kuo teʻeki ai ke u ʻilo lahi pehē ki he ʻOtuá mo Hono ʻulungāngá.”29

Hili e fakatahá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sione ʻa e toenga ʻo e ʻahó ke feohi ai mo Lia. Lolotonga ʻena talanoá, naʻe talaange ʻe Sione kia Lia ʻokú ne fakaʻamu ke ʻaʻahi [ʻa Lia] ki heʻene faʻeé. Kuó ne ʻosi talanoa ha meʻa lahi kia ʻAna fekauʻaki mo Lia. Naʻá ne fakaʻamu leva he taimí ni ke na fetaulaki tonu.30


ʻI he fakaʻau ke aʻu ki he tuʻuapoó ʻi he ʻaho 1 ʻo Sepitema 1893, naʻe tokoto ʻāʻā pē ʻa Hiipa J. Kalānite ʻi ha loki ʻi ha hōtele ʻi Niu ʻIoke Siti. ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá naʻá ne maʻu ha mākoni fakamanavahē. Naʻe meimei ʻi he tuʻunga tōlaló ʻa e Zionʻs Savings Bank and Trust Company (Pangikē Fakahū Paʻanga ʻo Saioné mo e Kautaha Talāsití), ʻa e kautaha paʻanga mahuʻinga taha ʻa e Siasí. Naʻe pehē foki mo e State Bank of Utah (Pangikē ʻo e Siteiti ʻIutaá), ʻa ia naʻe palesiteni ai ʻa Hīpá. Kapau he ʻikai ke ne talafi ha paʻanga ki he ongo pangikeé ʻi he ʻaho hono hokó, he ʻikai lava ke moʻui ʻena pisinisí. Mahalo ʻe maumau ai pē ʻa e ongoongo ʻo Hīpá mo e Siasí fakatouʻosi pea mo e niʻihi ne moʻua ki aí.

Naʻe laulau houa ʻa e mafulifuli holo ʻa Hiipa ʻi heʻene taʻemamohé. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe palōmesi ange ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻe tokoniʻi ia ʻe he kau ʻāngeló. Kimuí ni maí, ne talaʻofa ange ʻe Siosefa F. Sāmita, ko e tokoni ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, te ne lavameʻa ʻo ope atu ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí. Ka ʻi he taimi ní naʻe ʻikai lava ʻa Hiipa ʻo fakakaukau atu ki hano tali ʻe ha taha ke ne nō ha paʻanga feʻunga ke fakahaofi e ongo pangikeé.

Naʻá ne lotua ha tokoni, ʻo tautapa ki he ʻOtuá mo ʻene loʻimataʻiá. Ne faifai pea aʻu ki he hoko ʻa e tolú hengihengi, naʻá ne tō ʻo mohe, mo e kei ʻikai pē ke ne fakapapauʻi pe te ne fakaleleiʻi fēfē ʻa e palopalema ko ʻení.31

Naʻe ʻikai ko ha meʻa angamaheni ka naʻá ne ʻā hake kuo fuʻu tōmui. Koeʻuhí ko ha ʻaho Tokonaki ia, naʻe tāpuni hoʻatā ʻa e ʻū pangikeé, ko ia ai naʻe fie maʻu ke ne fakavavevave. ʻI heʻene tūʻulutui ʻo lotú, naʻá ne kole ki he ʻEikí ke ne maʻu ha taha ʻoku loto-fiemālie ke ne nō maʻana ha $200,000. Naʻá ne pehē naʻá ne loto-fiemālie ke fakahoko ha faʻahinga feilaulau pē, kau ai hano foaki ki he tokotaha ʻokú ne fakaʻatā ʻa e noó ha komisoni lahi ange ʻi he mahuʻinga angamahení koeʻuhí ko hono aleaʻi e noó.32

Hili e lotu ʻa Hīpá, naʻá ne ongoʻi fiefia, ʻo ne fakapapauʻi ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻá ne fakakaukau ke ʻaʻahi kia Sione Kelefilini, ko e taki ʻo ha kautaha fefakatauʻaki lahi, ka naʻe ʻikai ke ʻi hono ʻōfisí ʻa Sione. ʻI he tātāiʻi ʻa e taimí, naʻe heka lēlue ʻa Hiipa ki he vahefonua fakapaʻanga ʻo e koló, mo ʻene fakaʻamu ke ʻaʻahi ki ha pangikē ʻe taha. ʻI heʻene fonongá, naʻá ne fuʻu tokanga ki ha meʻa naʻá ne lau ʻi he nusipepá peá ne fakalaka ʻi he feituʻu ne totonu ke tuʻu aí. ʻI heʻene hū ki tuʻa mei he lēlué, naʻá ne lue taumuʻavalea holo pē. ʻI heʻene aʻu atu ki he ʻōfisi ʻo ha maheni ʻe taha, naʻá ne hū atu ki loto. Naʻá ne fetaulaki ai mo Sione Kelefilini, ʻa e tangata naʻá ne fie sio ki aí.

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sione e faingataʻaʻia ʻa Hīpá, naʻá ne loto-lelei ai ke nō atu ki he Siasí ha $250,000, ka te ne maʻu mei ai ha tupu pēseti ʻe 20.33 Neongo e totongi lahi ko ʻení, ka naʻe lava pē ke ʻilo ʻe Hiipa ne tali ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú.34 Naʻá ne talafi leva ha paʻanga ki Sōleki Siti he taimi pē ko iá.

Naʻe aʻu taimi totonu atu ʻa e paʻangá ke fakahaofi ʻa e ongo pangikē naʻe faingataʻaʻiá.35


Naʻe talaange ʻe ʻĒveni Sitīveni ki he kau mēmipa ʻo e Kuaea Tāpanekalé, “ʻOua te mou tokanga ki he niʻihi ʻoku mou feʻauhí kae ʻoua kuo ʻosi hoʻomou hivá. Mou fiemālie pē.”

Ko e hoʻatā efiafi ia ʻo e ʻaho 8 ʻo Sepitemá. Ko e tuku ia e ako hiva fakaʻosi ʻa e kuaeá ki he ʻEsitetifotí. ʻI ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, naʻe teu ke kaka ʻa e kau hivá ki he funga siteisí ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi hiva ʻe tolu kuo nau ʻosi akoako ʻi he meimei ʻaho kotoa pē ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá. Naʻe teʻeki ai pē ke fakapapauʻi ʻe ʻĒveni te nau lava ʻo ikuna, ka te ne fiemālie pē kapau te nau fakahoko honau lelei tahá.36

Ne tūʻuta e kuaeá, fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi Sikākou ʻi ha ʻaho ʻe nima kimuʻa. Naʻe holoki hifo ʻe ʻĒveni ʻa e tokolahi ʻo e kuaeá ki ha kau hiva pē ʻe toko uangeau nimangofulu, ke feau e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e feʻauhí. ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻe heʻenau fefine solo ʻiloa ko Neli Pakisilií ha kiʻi pēpē ʻi ha ngaahi uike kimuʻa pea fakahoko e konisetí, naʻe ʻikai ke ne fakakaukau te ne lava ʻo hiva ʻi he fakaʻaliʻalí, ka naʻe fakahoko ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke tokangaʻi ʻe hono tokouá ʻa e pēpeé kae hiva ʻa Neli.37

Naʻe faingataʻa tatau pē hono fakapaʻanga e fonongá lolotonga e tōlalo fakaʻekonōmiká mo hono teuteuʻi ʻo e kuaeá ke hivá. Naʻe ʻuluaki feinga ʻa e kau taki ʻo e kuaeá ke tānaki ha paʻanga mei he kau tangata pisinisi ʻi Sōleki Sití. ʻI he taimi naʻe ʻikai lava ai iá, naʻe fakakaukau e kuaeá ke nau fakahoko ha ngaahi koniseti, mo e fakaʻamu ʻe totongi ʻa e ngaahi fakamolé ʻi hono fakatau atu ʻo e ʻū tikité. Naʻá nau fakahoko ha koniseti ʻe ua ʻi ʻIutā pea mo ha fā makehe ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻi he vahaʻa ʻo Sōleki Siti mo Sikākoú.38

Naʻe ola lelei fakapaʻanga ʻa e ngaahi konisetí, ka naʻe kulukia ai e leʻo ʻo e kau hivá. Ne hokohoko atu e teuteu ʻa e kuaeá ʻi Sikākoú, ʻo nau tohoakiʻi atu ha kau mamata ʻe laungeau ki heʻenau ʻū ako hiva ʻi he Fale ʻo ʻIutaá, ko ha holo lahi naʻe fakaʻaliʻali ai e ʻū koloa mo e ʻū ngāue fakameaʻa mei he vahefonuá.39

Hili ʻenau ako hiva fakaʻosí, naʻe fakataha ʻa ʻĒveni mo e kau hivá ʻi he loki ʻi lalo ʻo e holo faiʻanga konisetí. ʻI heʻenau tatali ke nau hivá, naʻe fai ʻe Sione Natolo, ko e sekelitali ʻo e kuaeá, ha lotu, ʻo fakamanatu ki he kau hivá naʻa nau takitaha fakafofongaʻi ʻa e Siasí mo hono kakaí ʻi he fakaʻaliʻalí.

Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻAi muʻa ke mau lava ʻo fakakaukauloto ki hono fakaongoongoleleiʻi Hoʻo ngāué mo Hoʻo kakaí, ʻi heʻemau feinga ke fakafofongaʻi kinautolu heni ki he māmaní—ko ha māmani ʻoku meimei ke nau pehē ʻoku mau taʻeʻilo mo taʻesivilaisé.”40

ʻI he hokosia ʻa e taimi ʻo e kuaeá, naʻe tuʻu ʻa ʻĒveni ʻi he tuʻuʻanga ʻo e tokotaha faihivá. Naʻe fonu e holó ʻi ha kakai ʻe toko tahamano nai, pea meimei ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ne ʻikai ke nau kau ki he Siasí. ʻI he ngaahi taimi kuohilí, naʻe lava ke ʻamanaki atu ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe taʻetokaʻi ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha haʻofanga pehē, ka naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ʻĒveni ha tāufehiʻa meiate kinautolu.

ʻI he taimi pē naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻa e kau hivá ʻi he funga siteisí, naʻe longotai ʻa e holó. Naʻe hivaʻi leva ʻe he kuaeá ʻa e ngaahi lea fakafeʻiloaki ʻa Haniteli “ʻOku Taau mo e Lamí” (Worthy is the Lamb):

ʻOku taau mo e Lami naʻe tamateʻí,

peá ne huhuʻi ʻa kitautolu ki he ʻOtuá ʻaki hono taʻataʻá

ke ne maʻu ʻa e māfimafí, mo e koloá, mo e potó, mo e mālohí,

mo e fakaʻapaʻapá, mo e nāunaú, mo e tāpuakí.

Naʻe ongo mālohi honau leʻó, pea naʻe pehē ʻe ʻĒveni naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e ongo honau leʻó. ʻI he ʻosi e hiva ʻa e kuaeá, naʻe pasipasi leʻolahi ʻa e haʻofangá. Naʻe toe hivaʻi leva ʻe he kuaeá ha foʻi hiva ʻe ua, pea neongo naʻe lava ke fanongo ʻa ʻĒveni ki he ongosia e leʻo ʻo ha niʻihi, ka naʻe ʻosi lelei pē ʻenau hivá pea nau hifo mei he funga siteisí.41

Hili iá, naʻe talaange ʻe ʻĒveni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kuo mau fakahoko ʻa e lelei taha naʻe ala lavá. ʻOku ou fiemālie pē.”

Kimui ange aí, ʻi hono fakahā e olá, naʻe fika ua ʻa e Kuaea Tāpanekalé, ʻo siʻisiʻi hifo pē ʻaki ʻa e vaeuaʻi poini ʻi he kuaea naʻe ikuná. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau fakamāú naʻe totonu ke ikuna ʻe he Kāingalotú ʻa e feʻauhí. Ka naʻe tui ʻa Palesiteni Kēnoni kuo aʻusia ʻe he kuaeá ha meʻa lahi ange. Naʻá ne pehē, “ʻI hono feinga ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú, ʻoku ngalingali ʻe ola lelei, he ʻe maʻu ai ʻe ha kakai ʻe lauiafe ha faingamālie ke ako ha kiʻi moʻoni fekauʻaki mo kitautolu.”42

Naʻe fiefia foki ʻa ʻĒveni ʻi he meʻa kotoa kuo fakahoko ʻe heʻene kau hivá. Naʻe ʻasi ha ngaahi ongoongo ʻi he ʻū nusipepa ʻi he funga ʻo e māmaní fekauʻaki mo e “Kuaea Māmongá” ʻi heʻenau ikunaʻi ha pale ʻi he Fakaʻaliʻali ʻa Māmaní (Worldʼs Fair). Naʻe ʻikai ha pale lelei ange naʻá ne toe fie maʻu.43


Hili e ʻaho naʻe fakahoko ai e konisetí, naʻe lea ʻa Palesiteni Utalafi fekauʻaki mo e Kāingalotú lolotonga ha kātoanga kai ʻi he fakaʻaliʻalí. Naʻá ne pehē ʻi he leʻo mālohi, “Haʻu ʻo ʻaʻahi mai kiate kimautolu. Kapau kuo teʻeki ai ke ke ʻalu ki Sōleki Siti, ʻoku talitali lelei kotoa kimoutolu.” Naʻá ne fakaafeʻi foki e kau faifekau ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé ke nau lea ʻi he koló. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku ʻikai ha feituʻu ʻe ʻatā ʻi he ngaahi falelotú, te mau foaki atu homau tāpanekalé.”44

Naʻe foki ʻa e palōfitá ki ʻIutā hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai, naʻá ne fiefia ʻi he angaʻofa kuo maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi Sikākoú. Ko e meʻa pē naʻá ne maumauʻi e aʻusia ʻa e Siasí ʻi he fakaʻaliʻalí ko e ʻikai ke tali ʻe he kau fokotuʻutuʻu ʻo e Fale Alea ʻo e Ngaahi Tui Fakalotú (Parliament of Religions) ʻa e feinga ʻa B. H. Lōpeti ke lea fekauʻaki mo e Siasí ʻi heʻenau fakatahá. Naʻe hoko ʻenau ngaahi anga ko iá ko ha fakamanatu fakamamahi naʻe kei ʻi ai pē ʻa e tukuhifoʻi ʻo e Siasí, ka naʻe tui e kau taki ʻo e Siasí naʻe kamata ke kehe ʻa e fakakaukau ʻa e kakai ʻo e fonuá ki he Kāingalotú mei he meʻa ne nau fakakaukau ki ai kimuʻá.45 Naʻe ʻomi ʻe hono talitali māfana ʻo e Fineʻofá mo e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻi he fakaʻaliʻalí ha ʻamanaki lelei ʻe fakaʻau ke ngata ʻa e ngaahi fakatanga ʻi he taʻu ʻe onongofulu kuohilí.46

ʻI ha fakatahaʻanga tokosiʻi ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopá, ko e efiafi ia kimuʻa he konifelenisi lahi ʻa e Siasí, naʻe maʻu fakataha ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e sākalamēnití.

Naʻe pehē ʻe Siaosi Q. Kēnoni, “ʻOku ou ongoʻi fakapapau moʻoni ʻoku ʻamanaki ke hoko mai ha ʻaho fakafiefia mo lelei ange kiate kitautolu.”47