Hisitōlia ʻo e Siasí
28 Ko ʻEtau Ngaahi Ngāue Fāitahá


Vahe 28

Ko ʻEtau Ngaahi Ngāue Fāitahá

ʻĪmisi
ko e kau pōpula ʻoku lue ʻi he veʻe ʻā ʻoku fusi ʻi ʻolunga ʻa e uaea talatala

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1942, naʻe poupou e ngaahi kautaha ʻi he ʻIunaiteti Siteití ki he feinga taú. Naʻe ngaohi ʻe he ngaahi fale ngāue ʻi Sinisinatí, ha ngaahi kongokonga mīsini. Naʻe ngaohi ʻe he ngaahi kautaha kehe ʻi he koló ʻa e ngaahi puipui matolu, fakamaluʻea, mo e ʻū teleletiō. ʻI he ngaahi falekoloa meʻakaí, hangē ko ia ne fakalele ʻe he fāmili Pangí, naʻe vahevahe lelei ʻa e koloá he naʻe lahi ange e koloa ne ʻave ke fafanga mo fakanaunau ʻaki e kau sōtiá.1

ʻI he fakaʻau ke siʻisiʻi ʻa e naunau fakaʻahó, naʻe fifili ʻa Paula mo Kouni Pangi pe ʻe lava ʻe he Kolo Sinisinatí ʻo langa honau falelotu foʻoú. Hili hono fakatau atu honau falelotu motuʻá, naʻe hiki e ngaahi fakataha ʻa e Kāingalotú ki ha loki nofo totongi ʻi ha fale KFKT-Kautaha Fakakalisitiane ʻa e Kau Talavoú (YMCA) ofi mai. Naʻe kau ʻa Paula mo Kouni ki he kōmiti langa ʻa e koló, pea naʻa nau tānaki ha paʻanga ki he falelotu foʻoú talu pē kimuʻa ʻi he taú. Ka ko ʻeni, ʻi he lahi ʻa e feʻamokakí, naʻe siʻisiʻi e ʻamanaki ʻa e kōmití ke hoko atu ʻenau palaní kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e taú.2

Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, naʻe fakakaukau ʻa Paula mo hono tokoua ʻi he fono ko Militoni Teilá ke ʻave hona fāmilí ki he temipalé. Naʻe hanga ʻe he taú ʻo veteki ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe mavahe ʻa e husepānití mo e uaifí, ngaahi fohá mo e ʻofefiné mei ʻapi ke ngāue maʻa honau fonuá. ʻI he kei talavou ʻa Paula mo Militoní ʻi hona taʻu uofulú, naʻá na lēsisita ai ki he ngāue fakakautaú pea ne lava ke ui kinaua ki he taú ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻI he lotolotonga ʻo e taʻepau lahi peheé, naʻe ʻomi ʻe he mali taʻengatá mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ha fakapapau kiate kinaua mo hona fāmili kei siʻí.3

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻilo ai ʻe Paula mo Militoni naʻe fie ʻalu hona kaungāmeʻa ko Voni Pulú, ko ha mēmipa ʻo e Kolo Sinisinatí mei Sōleki Siti, ki ʻIutā. Kapau ʻe fakaʻuli ʻa e fāmili Pangí mo e Teilá mo ia ki ʻIutā, te nau lava ʻo fakahoko ʻenau fakaʻānaua ke maʻu honau ʻenitaumení mo sila ʻi he temipalé. Pea ʻi heʻenau fononga fakatahá, ʻe lava ke siʻisiʻi ange ai e fakamolé.4

Ko e palopalemá pē pe te nau aʻu fēfē ki ai. Kuo meimei lava ha taʻu ʻe ua talu mei he mali ʻa Paula mo Kouni Pangí, pea kuo ʻi ai ʻeni hona ʻofefine māhina ʻe hongofulu ko Senitulā. Naʻe ʻi ai foki mo ha ʻofefine kei siʻi ʻo Militoni mo hono uaifi ko ʻĒsetá, ko Sēneti, ne taʻu ua.5

Naʻe ʻiloʻi ʻe Militoni ha tangata naʻe ʻi ai haʻane kā falalaʻanga ne lahi feʻunga, pea naʻá ne loto ke nau totongi ʻo fakaʻaongaʻi. Neongo ne fononga fakahihifo ʻa e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻo e Kāingalotú ʻi ha saliote, saliote toho tangata, pe lēlue, ka ne fakaʻuli ʻa e fāmili Pangí, Teilá, mo Voni Pulu ʻi ha meʻalele 1939 Tesoto (DeSoto Touring Sedan).6

Naʻe mavahe ʻa e kulupú ki ʻIutā ʻi he uike fakaʻosi ʻo ʻEpelelí. Koeʻuhí ne ʻikai siʻisiʻi ʻa e penisiní ʻo hangē ko e ulapá lotolotonga e taimi ʻo e taú, naʻe lava ai e kulupú ʻo fononga mo ha konisēnisi tauʻatāina, ʻo kapau te nau lele māmālie ke ʻoua naʻa molū vave ʻa e vaʻé.7

ʻI he fononga atu ʻa e Tesotó ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe ʻaonga ki he kau fonongá ʻa e ngaahi hala tanú mo e ngaahi fale ngāue kuo fokotuʻu ʻi he taʻu ʻe tolungofulu kuohilí. Naʻa nau nofo ʻi he ʻū mōtele he halá, ʻa ia ne nau lava maʻu pē ʻo fakalotoʻi ʻa e kau pulé ke nau nofo ai ʻi ha kiʻi totongi ne siʻisiʻi ange ʻi he mahuʻinga naʻe tuʻuakí.

Makehe meia Voni, naʻe teʻeki ai ha taha ʻi he kaá ne fononga mamaʻo ki he hihifó kimuʻa, ko ia naʻe foʻou kiate kinautolu ʻa e ngaahi feituʻu kehekehé. Naʻa nau fiefia ʻi he ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofá ʻo aʻu ki he ʻasi mai ʻa e ʻOtu Moʻunga Maká pea naʻe kamata ke tahifo mo fakatuʻutāmaki ange ʻa e halá. Naʻe saiʻia ʻa Voni he fakaʻuli hake mo hifo ʻi he ngaahi hala he moʻungá, ka ne hangē naʻe ilifia ʻa e tokotaha kotoa naʻa holo e tafaʻaki tafungofungá ʻo tanu moʻui kinautolu. Naʻa nau ongoʻi fiemālie ʻi heʻenau tūʻuta lelei ki he Teleʻa Sōlekí.8

Naʻe nofo ʻa Paula, Kouni, mo Senitulā ʻi he koló mo e faʻē ʻa Melioni Hengisí, ko ha faifekau naʻe ngāue ʻi Sinisinati, kae nofo ʻa e fāmili Teilá mo e faʻē ʻa Voni Pulú. Naʻe ʻaʻahi tuʻo lahi ʻa e ongo fāmilí ki he Temipale Sikueá, ʻo faitaaʻi ʻa e ʻotu falé mo e ʻū maka fakamanatu ʻi he feituʻú. Naʻa nau ʻaʻahi foki kia Sālesi mo Kilisitina ʻEnitasoni, ʻa ia naʻá na taki ʻi he Kolo Sinisinatí ʻi ha taʻu ʻe uofulu tupu. Naʻe ʻofa lahi ʻa e ongomātuʻa ʻEnitasoní kiate kinautolu mo ʻena fakaʻamu fuoloa ke mamata ki heʻenau silá.9

ʻI he ʻaho 1 ʻo Meé, naʻe hū ai ʻa Paula mo Kouni ʻi he Temipale Sōlekí fakataha mo Militoni mo ʻĒseta. Hili hono maʻu honau ʻenitaumení, naʻe ʻomi kinautolu ki ha taha ʻo e ngaahi loki sila ʻe nima ʻo e temipalé. Naʻe hanga ʻe he ʻAposetolo ko Sālesi A. Kālisí, ʻa ia naʻe hoko kimuʻa ko e palesiteni fakamisiona ʻi Sinisinatí, ʻo ʻave ʻa e ongomeʻa mali takitaha ʻo silaʻi kinaua kae hoko ʻa Palesiteni ʻEnitasoni ko ha fakamoʻoni. Naʻe ʻomi leva ʻa Sēneti mo Senitulā ki he lokí, kuó na teunga hina, pea silaʻi kinaua ki heʻena ongomātuʻá.10

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei heʻenau silá, naʻe foki mai ʻa Paula, Kouni, Militoni, mo ʻĒseta ki ha sēsini ʻenitaumeni ʻe taha. ʻI he hū atu ʻa Paula mo Kouni ʻi he ngaahi loki lahi mo e holo ʻo e temipalé, naʻá na fakatumutumu ʻi hono lahí mo e fakaʻofoʻofá. Naʻá na fiefia ke na ʻi ai, ʻi heʻena ʻiloʻi pau naʻe silaʻi fakataha kinaua mo hona ʻofefiné ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá.11


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, ofi ki Heki, Netalení, naʻe lea māvae ʻa e taʻu tolungofulu mā fitu ko Hena Vilamí ki hono husepāniti ko Peitá, ʻi heʻene fononga ki he tauʻanga lēlué. ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, naʻe puleʻi ʻa Netaleni ʻe Siamane Nasi. ʻI he hoko ʻa Peita ko ha ʻōfisa mālōlō ʻi he tautahi ʻa Hōlaní, naʻe fie maʻu ke ne lesisita maʻu pē mo e kau ʻōfisa Nasí, pea naʻá ne fononga ʻeni ki ha kolo ofi ki he kauʻāfonua Siamané ke fakahoko ia.

Naʻá ne talaange kia Hena kimuʻa peá ne mavahé, “Ta toki feʻiloaki ʻapongipongi.”12

Naʻe fakaʻohovale kia Hena mo Peita ʻa e ʻoho mai ʻa Siamané. Naʻe palōmesi ʻa Hitilā he ʻikai ke ne ʻohofi ʻa Netaleni, ko ha puleʻanga ne ʻikai kau ki ha faʻahi, pea naʻe tui ki ai ʻa Peita. Pea ʻi ha pō ʻe taha ʻi Mē ʻo e 1940, naʻe luluʻi kinautolu ʻe he leʻo ʻo e laku pomu ʻa e ngaahi vaka taú ʻo nau tō mei honau mohengá. Naʻe tui fakavavevave ʻe Peita hono teungá peá ne ʻalu ke tokoni ʻi hono maluʻi hono fonuá. Ka ʻi he hili ha ʻaho ʻe nima ʻo e taú, naʻe tukulolo e kau sōtia Hōlaní ki he kau tau mālohi ʻa Siamané.13

Naʻe faingataʻa e nofo ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e kau Nasí. Naʻe mole ʻa e ngāue fakakautau ʻa Peitá, ka naʻá ne maʻu ha ngāue fakapuleʻanga ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Naʻe fakaʻatā ʻe he kau Siamane ne nofo aí ke kei hokohoko atu pē e fakataha ʻa e Kāingalotu Hōlaní kae koloa ke lava e kau ʻōfisa Nasí ʻo fakafanongo ki heʻenau leá. Pea naʻe pau ke fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi he lolotonga e ʻahó ke tauhi ki he ngaahi fakataputapui ke tamateʻi e māmá. ʻI he hoko ʻa Peita ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Misiona Netalení, naʻá ne fononga ʻi he meimei fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē mo Palesiteni Sēkope Sipaanipooti mo e tokoni ʻuluakí ko ʻEli Songikisi, ko e ongo tangata Hōlani, ke ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻi he fonuá.14

Naʻe hoko ha meʻa fakamamahi ki he fāmili Vilamí ʻi Māʻasi ʻo e 1941, ʻi he tuiʻi hona ʻofefine taʻu fā ko Vilá ʻe ha lēlue pea siʻi mālōlō ai. Ko e fiemālieʻanga ʻo Hena mo Peitá ko ʻena ʻiloʻi te nau nofo ʻo taʻengata. ʻI he kei pēpē ʻa Vilá, naʻe silaʻi fakataha ʻa e fāmili Vilamí mo ʻena fānau ʻe toko tolú ʻi he Temipale Sōlekí ʻi heʻenau foki ki ʻapi mei ha ngāue fakakautau ʻi ʻInitonēsia. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻilo ko iá ke nau pīkitai ki heʻenau ngaahi fuakavá mo maʻu ha fiemālie ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ne hoko maí.15

ʻI he pongipongi ne mavahe ai ʻa Peita ke lesisita mo e kau ʻōfisa Nasí, naʻe ʻikai ʻamanaki ʻa Hena ia ʻe lōloa ange ʻena māvaé ʻi heʻene ngaahi fononga he fakaʻosinga ʻo e uiké mo e kau palesitenisī fakamisioná. Ka kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe hū fakavave atu ʻi he matapaá ʻa hona ʻofefine lahi tahá, ko e taʻu hongofulu mā taha ko Kuleisí.

Naʻá ne tangi mo pehē, “Ko e moʻoni?” Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, naʻe sasala holo ha talanoa ne puke pōpula ʻe he kau Nasí ʻa e tangata ngāue fakakautau mālōlō naʻe ʻalu ʻo lesisitá. Naʻe fakaheka kinautolu ki ha ʻā pulu pea ʻave ki ha ʻapitanga pōpula.

Naʻe fuʻu ʻohovale ʻa Hena ʻo ʻikai ke ne lava ʻo lea. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne maʻu ha fanongonongo ʻi he meilí ʻo fakapapauʻi ange ai kuo ʻave ʻa Peita ki Siamane. Naʻá ne hoko he taimí ni ko ha tangata pōpula ʻo e taú.16

ʻI he fakalau māmālie atu ʻa e ngaahi uiké, naʻe lotua ʻe Hena ha nonga mo ha mālohi. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke tokangaʻi hono husepānití mo maluʻi ia. Hili ha meimei uike ʻe ono ʻo ʻene tatali ke maʻu ha ongoongó, naʻe faifai peá ne maʻu ha kiʻi kaati siʻisiʻi meia Peita, naʻá ne tohi mata iiki ʻo fonu kotoa e kātí.

Naʻe tohi ʻe Peita ʻo pehē, “ʻOku ou sai pē ʻi he sino mo e laumālie.” Naʻe tauhi ia ʻe he kau Nasí ʻi ha pilīsone naʻe ui ko Langiuesa ʻi he kolo Siamane ko Nolimipōkí, pea neongo naʻe ʻikai ngaahi leleiʻi ia mo hono kaungā pōpulá ʻe he kau leʻó, ka naʻá ne sai pē. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fakakaukau atu maʻu pē kiate kimoutolu hono kotoa. ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku ou fāʻofua kiate koe, siʻoku ʻofaʻanga ko Hení.”

Naʻá ne kole kia Hena ke ʻoange haʻane meʻakai mo ʻene folofolá. Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Hena pe ʻe tali ʻa e ʻū tohí ʻe he kau Nasi ne nau siviʻí, ka naʻá ne fakapapauʻi te ne feinga pē.

Naʻe tapou ange ʻa Peita, “Ke ke loto-toʻa. ʻE toe fakatahaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá.”17


ʻI he ʻaho 5 ʻo Siulai 1942, naʻe ʻalu ʻa Tēvita ʻIkekami ki ha konifelenisi ʻa e Misiona Siapaní ʻi he Tāpanekale ʻo e Siteiki ʻOahu Hauaiʻí. Naʻe kehe kia Tēvita ʻa e fakataha he Sāpate ko ʻení. He ʻikai ngata pē ʻi hono fakanofo ia ki he tuʻunga ʻo ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ka naʻe kole ange ke ne lea ʻi he ʻuluaki fakataha ʻo e konifelenisí. Ko e kakai ʻe toko uangeau tupu ne kau ki aí, ʻe toe lahi ange ia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga Lautohi Faka-Sāpate naʻá ne anga ki aí.18

Naʻe fakatefito e lea ʻa Tēvitá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30: “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.” Hili ha meimei māhina ʻe fitu mei hono ʻohofi ʻo e Taulanga Mataʻitofé, naʻe kei lahi pē ʻa e nofo tailiilí mo e veiveiuá ʻi Hauaiʻi. Naʻe puleʻi ʻe he kau tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻa e ngaahi hōtelé mo ʻaaʻi uaea talatala ʻa e ngaahi matātahí. Naʻe tauhi pau ʻaupito e kau sōtiá ki he taimi fakataputapuí, pea naʻe malava pē ke fanaʻi e kakai naʻa nau maumauʻi iá. Naʻe toe kamata e ngaahi kalasi ʻi he ʻapiako ʻa Tēvitá, ka naʻe pau ke ne toʻotoʻo ha meʻa mānava, pea naʻe faʻa fakahoko ʻe he kau akó ha ngaahi fakaangaanga ke teuteu ki ha ngaahi ʻoho mei he ʻataá mo ha laku pomu kasa.19

ʻI he hoko ʻa Tēvita mo hono fāmilí ko e kau Siapani ʻAmeliká, naʻe pau foki ke nau kātekina ʻa e huʻuhuʻu ʻa honau ngaahi kaungāʻapi ne ʻikai Siapaní. Naʻe mahalo ha kakai ʻe niʻihi taʻe ʻi ai ha fakamoʻoni, kau ai ha kau ʻōfisa fakapuleʻanga mo fakakautau tokolahi, ʻe feinga ʻa e kau Siapani ʻAmeliká ke fakafeʻātungiaʻi e feinga tau ʻa ʻAmeliká koeʻuhí ko ʻenau mateakiʻi ʻa Siapaní. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu ko iá, naʻe kamata ke ʻave ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ha kau tangata, fafine mo e fānau Siapani ʻAmelika ʻe taha kilu tupu mei honau ngaahi ʻapí ʻi Kalefōnia mo e ngaahi siteiti kehe ʻi he Matāfanga Fakahihifó ʻo tauhi ʻi he ngaahi ʻapitanga ʻi he ngaahi siteiti ki loto hangē ko ʻIutaá.20

Naʻe ʻikai fakahoko ʻe he puleʻangá ʻa e tauhi pōpula ko ʻení ʻi Hauaiʻi, ʻa ia naʻe meimei ko e peseti ʻe 40 ʻo e kakaí naʻe hakoʻi Siapani. Ka naʻe puke ʻe he kau ʻōfisá ha kakai ʻe toko tahaafe nimangeau nai ʻo e komiunitī Siapaní ʻa ia naʻa nau ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga pe ngali kehé. Pea ko e tokolahi taha ʻo e niʻihi ne puke ko ʻení ne nau hoko ko ha kau pōpula ʻi he ngaahi ʻapitanga ʻi he motú.21

Ke fakahaaʻi e mateakiʻi ʻe Tēvita ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo tokoni ʻi he feinga taú, naʻá ne kau ki ha kulupu fie tokoni naʻe ui ko e Patuni Kiaué (Kiawe Corps) ke tā ha ngaahi foʻi hala mo fakaʻataʻatā e ʻulu kiaue talatalá ki he ngaahi nofoʻanga fakakautaú. Lolotonga iá, naʻe kamata ngāue ʻene tangataʻeikí mo hono ongo tokoni ʻi he Lautohi Faka-Sāpate faka-Siapaní ke fokotuʻutuʻu ha kumi paʻanga maʻá e kau ngāue fakakautau ʻa ʻAmeliká, ʻa ia naʻe kau ai ha kau mēmipa ʻo ʻenau Lautohi Faka-Sāpaté.22

ʻI he taimi naʻe tuʻu ai ʻa Tēvita ʻi he tuʻunga malangá lolotonga e konifelenisi fakamisioná, naʻá ne vahevahe ha ngaahi lea mei he lea ʻa ʻEletā Sione A. Uitisou ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá. Ne akoʻi ʻe he ʻaposetoló e Kāingalotú, “Ko e manavaheé ko e meʻatau ia ʻa Sētane ki hono fakamamahiʻi e faʻahinga ʻo e tangatá,” ʻo fakamanatu ange ko kinautolu naʻe moʻui angatonu mo uouangatahá naʻe ʻikai fie maʻu ke nau manavahē. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha maluʻanga ʻi ha feituʻu pē ʻoku moʻui taau ai e kakai ʻo e ʻEikí ke nau maʻu ʻa e hingoa toputapu ko e kakai ʻo Saione ʻo hotau ʻEikí.”23

ʻI he ngaahi uike hili e konifelenisi fakamisioná, naʻe hokohoko atu e feinga paʻanga e tangataʻeiki ʻa Tēvitá maʻá e kau sōtia ʻAmeliká. Naʻe ui e feinga paʻangá ko e “ʻOku Tau Faaitaha ke Ikuna,” pea naʻe ʻomi ai ha founga ki ha kōmiti ko e kau tangata Siapani ʻe toko nimangofulu ʻi he motú ke paaki ha ngaahi fakaafe ʻe lauiafe mo ha ngaahi sila foaki ke tufa ʻi honau ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Hili pē ha ngaahi māhina siʻi, kuo nau tānaki e $11,000. Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau taki fakakautau ʻi he motú ʻenau houngaʻia ʻi he paʻangá, ʻa ia ʻe fakaʻaongaʻi ke fakatau ʻaki ha ʻū tohi, kalasi lea kalamafoni, mo ha ongo mīsini heleʻuhila mo e screen ke tokoni ki hono fakalotolahiʻi e kau sōtiá.24

Naʻe fiefia e Kāingalotu ʻo e Misiona Siapaní ke tokoni. Naʻe fakahaaʻi mahino ʻenau mateakiʻi fonuá mo e līʻoá ʻi he ngaahi fakaafe ne tufaki ʻi he komiunitií. Naʻa nau lau ʻo pehē, “ʻOku mau loto-holi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te mau lavá ke tokoni ke maʻu ʻa e tauʻatāina ʻoku tau ʻofa aí. ʻE fiefia ʻa e kau ngāue fakakautaú ʻi heʻetau ngāue fāitahá.”25


Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ʻi ha pilīsone ʻi Hamipeeki, Siamane, naʻe tatali ai ʻa Kali-Haini Sinaipe ke hopoʻi ʻi he talisoné. Hili ha taimi nounou mei hono puke pōpula iá, naʻá ne sio ki hono kaungāmeʻa ko Helemati Hupinaá ʻi ha loki hinehina lahi ne tauhi ai mo ha kau pōpula kehe tokolahi. Naʻe fekauʻi kotoa ʻa e kau pōpulá ke nau hanga ki he holisí, ka ʻi he lue atu ai ʻa Kali-Hainí, naʻe tafoki hake e ʻulu hono kaungāmeʻá, malimali, peá ne fakakuitaha ange. Ne ngalingali naʻe ʻikai tala ia ʻe Helemati. Naʻe hā mei he fofonga takatakaʻuli mo fufula ʻo e talavoú ne tā lahi ia ʻi he ʻikai ke ne leá.26

Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe sio foki ʻa Kali-Haini ki hono kaungāmeʻa ko Lutu Uepí ʻi he loki ne tauhi ai e kau pōpulá. Kuo puke pōpula kotoa e fānau tangata ʻe toko tolu mei he koló.

Lolotonga e ngaahi fuofua māhina ʻo hono tuku pōpula ʻa Kali-Hainí, naʻá ne kātekina ʻa e fakaʻekeʻeké, fakamanamaná, mo hono tā ʻe he kau Kesitāpoú. Naʻe ʻikai lava e kau fakaʻekeʻeké ʻo fakakaukau atu ʻe lava ʻa Helemati Hupinā, ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā fitu, ʻo faʻufaʻu ha faʻahinga alea fufū pehē, pea naʻa nau fie maʻu ke nau ʻiloʻi e hingoa ʻo e kakai lalahi naʻe kau aí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ha hingoa ia ʻo ha kakai lalahi ke talaange.27

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 11 ʻo ʻAokosi 1942, naʻe fetongi ai ʻa Kali-Haini mei hono teunga pōpulá ki ha suti mo e hēkesi ne ʻomi mei ʻapi. Naʻe ngatōtō ʻa e sutí ʻi hono kiʻi sino tutué ʻo hangē ko hano tautau ʻi ha henga ʻi he tautauʻanga valá. Naʻe ʻave leva ia ki he Fakamaauʻanga ʻo e Kakaí, ʻa ia naʻe ongoongo kovi ʻi Siamane Nasi ki hono hopoʻi e kau pōpula fakapolitikalé mo hilifaki ha ngaahi tautea fakamamahí. ʻI he ʻaho ko iá, ne hopoʻi ai ʻa Kali-Haini, Helemati, mo Lutu ki he faʻufaʻu fakafufū, talisone, pea mo e tokoni ki he filí.28

Ne tangutu e kau fakaʻiloá ʻi he falehopó ʻi ha funga siteisi māʻolunga ʻo hanga ki he kau fakamāú, ʻa ia naʻa nau tui ha pulupulu kulokula naʻe teuteuʻi ʻaki ha ʻīkale koula. Naʻe fakafanongo ʻa Kali-Haini ʻi ha ngaahi houa lahi ki hono fakaʻāuliliki ʻe he kau fakamoʻoní mo e kau fakafofonga Kesitāpoú ʻa e fakamoʻoni ki he alea fufū ʻa e tamaiki tangatá. Naʻe lau leʻolahi e ngaahi pōpoaki ʻa Helematí, ʻa ia naʻe tukuakiʻi ai ʻa Hitilā mo fakahā e loi ʻa e kau Nasí. Naʻe ʻita ʻa e kau fakamāú.29

ʻI he kamatá, naʻe nofotaha e fakamaauʻangá ʻia Kali-Haini, Lutu, mo ha talavou ʻe taha ko e kaungā ngāue ʻo Helemati. Naʻe tafoki leva ʻenau tokangá kia Helemati, ʻa ia ne hangē naʻe ʻikai ke ne ilifia ʻi he kau fakamāú.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha fakamaau ʻe taha, “Ko e hā naʻá ke fai ai e meʻa naʻá ke fakahokó?”

Naʻe tali ange ʻe Helemati, “Koeʻuhí naʻá ku loto ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e moʻoní.” Naʻá ne talaange ki he kau fakamāú naʻe ʻikai ke ne fakakaukau ʻe lava ʻa Siamane ʻo ikuna ʻi he taú. Naʻe longoaʻa e fale hopó ʻi he ʻitá mo e taʻetuí.30

ʻI he hokosia e taimi ke fanongonongo e tauteá, naʻe tetetete ʻa Kali-Haini ʻi he foki ʻa e kau fakamāú ki he nofoʻangá. Naʻe ui kinautolu ʻe he fakamaau lahí ko e “kau lavaki” mo e “taʻeʻaonga.” Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke fakaʻauha e fanga monumanu hangē ko kimoutolú.”

Naʻá ne tafoki leva kia Helemati ʻo tautea mate ia ko e talisone mamafa pea mo hono tokoniʻi e filí. Naʻe fakalongo mate ʻa e lokí. Naʻe fanafana ha tokotaha ʻaʻahi ʻi he fale holó, “ʻOiauē! Ko e tautea mate ki he kiʻi tamasiʻí?”31

Naʻe tauteaʻi ʻe he fakamaauʻangá ʻa Kali-Haini ke ngāue pōpula taʻu ʻe nima pea taʻu hongofulu ʻa Lutu. Naʻe ʻohovale ʻa e tamaiki tangatá. Naʻe fehuʻi ange ʻe he kau fakamāú pe naʻe ʻi ai ha meʻa ne nau fie lea ki ai.

Naʻe pehē ange ʻe Helemati, “ʻOku mou tāmateʻi au taʻe ʻi ai ha ʻuhinga. Kuo teʻeki ai ke u fai ha hia. Ko e meʻa pē kuó u faí ko hono tala ʻa e moʻoní. Ko hoku taimí ʻeni, ka ʻe hokosia mai homou taimí.”

ʻI he hoʻatā efiafi ko iá, naʻe sio fakaʻosi ai ʻa Kali-Haini kia Helemati. Naʻá na kamata lulululu, ka naʻe fāʻofua ʻa Kali-Haini ki hono kaungāmeʻá. Ne loʻimataʻia ʻe fofonga ʻo Helematí.

Naʻá ne pehē ange, “ʻAlu ā.”43


ʻI he ʻaho hili hono tāmateʻi ʻe he kau Nasí ʻa Helemati Hupinaá, naʻe lau ʻe Maile Somafele fekauʻaki mo ia ʻi he nusipepá. Ko ha mēmipa ia ʻo e kolo ʻo Helematí. Naʻe kaungāmeʻa ʻa Helemati mo hono foha ko ʻAfá, pea naʻe lau pē ia ʻe Helemati ko ʻene faʻē fika uá. Naʻe ʻikai ke ne tui kuó ne mālōlō.33

Naʻá ne kei manatuʻi lelei pē ia ʻi heʻene kei siʻí, naʻá ne poto mo lahi e meʻa te ne malavá. Naʻe tuʻo taha haʻane talaange, “Te ke fanongo ʻi ha meʻa lelei moʻoni fekauʻaki mo au.” Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Maile naʻe pōlepole ʻa Helemati ʻi heʻene leá. Naʻá ne fie maʻu pē ke fakaʻaongaʻi hono potó ke fakahoko ha meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi he māmaní.34

ʻI he māhina ʻe valu kimuʻá, naʻe fanongo ʻa Maile ʻi hono puke pōpula ʻo Helematí kimuʻa ia pea toki fanongonongo ʻe he palesiteni fakakoló ʻi he tuʻunga malangá. Ko ha ʻaho Falaite ia, ko e ʻaho naʻá ne faʻa tokoni ai kia Uilemina Sutilou, ko e kuifefine ʻa Helematí, ke fakamaʻa ʻa e ʻapisiasí. ʻI heʻene hū atu ki he falelotú, naʻe sio atu ʻa Maile kia Uilemina ʻoku tūʻulutui ʻi muʻa ʻi he tuʻunga malangá, ʻo hiki hono ongo nimá ʻo tautapa ki he ʻOtuá.

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Mailé.

Naʻe tali ange ʻe Uilemina, “Kuo hoko ha meʻa fakamamahi.” Naʻá ne fakamatalaʻi ange leva ʻa e ʻalu ange e kau ʻōfisa Kesitāpoú ki hono ʻapí mo Helemati, ʻo hakule ʻa e fale nofoʻangá, pea ʻave ha niʻihi ʻo ʻene ʻū pepá, ko ʻene letioó, mo e taipe ʻa e koló.35

ʻI he ilifia ʻa Maile he meʻa naʻe talaange ʻe Uileminá, naʻá ne fakakaukau leva ki hono foha ko ʻAfá, ʻa ia naʻe toki ui ki he ngāue ki he kau Nasí ʻi Pealiní. Naʻá ne kau nai ʻi he palani ʻa Helematí kimuʻa peá ne mavahé?

Ne fononga ʻa Maile ʻi he vave taha naʻá ne lavá, ki Pealini ke ʻeke kia ʻAfa pe naʻá ne kau ʻi ha faʻahinga founga. Naʻá ne ongoʻi fiemālie ke ʻiloʻi, neongo naʻá ne faʻa fanongo ki he letiō ʻa Helematí, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia naʻe tufaki ʻe Helemati mo e ongo tamaiki tangata kehé ʻa e ngaahi meʻa fakafepaki ki he kau Nasí.36

Naʻe lotua ʻa Helemati ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e koló ʻi hono tuku pōpula iá. Naʻe ʻita ha niʻihi ki he kau talavoú ʻi hono ʻai ke tuʻu fakatuʻutāmaki kiate kinautolu mo e Kāingalotu Siamane kehé mo uesia e malava ʻa e Siasí ke fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi Hemipēkí. Ne aʻu ki he kāingalotu ʻo e Siasí naʻe ʻikai ke nau fakaʻofaʻia ʻi he kau Nasí naʻa nau hohaʻa naʻe fakatupu ʻe Helemati hano tuku pilīsone kinautolu pe toe kovi ange, tautautefito he naʻe tui ʻa e Kesitāpoú naʻe maʻu ʻe Helemati ha tokoni mei he kakai lalahí.37

Naʻe tui ʻa ʻAfa Senitā ko e palesiteni fakakoló naʻe pau ke ne ngāue fakavavevave ke maluʻi ʻa e kāingalotu ʻo hono koló mo fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai faʻufaʻu e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke angatuʻu ki he puleʻangá. Naʻe ʻikai fuoloa mei hono puke pōpula e tamaiki tangatá, naʻá ne hanga mo ʻAnitoni Huki ko e palesiteni fakamisiona leʻoleʻó, ʻo tuʻusi ʻa Helemati mei he Siasí. Naʻe ʻita ai e palesiteni fakavahefonuá mo ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e koló. Naʻe loto-mamahi lahi e ongo kui ʻa Helematí.38

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono tāmateʻi ʻo Helematí, naʻe maʻu ʻe Maile ha tohi naʻá ne fai ange ʻi ha ngaahi houa siʻi kimuʻa peá ne pekiá. Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻeku Tamai Hēvaní kuo ʻikai ke u fai ha meʻa hala. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea te Ne hoko ko e fakamaau totonu ki he meʻá ni.”

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou kei hoko pē ko ho kaungāmeʻa mo e tuongaʻane ʻi he ongoongoleleí kae ʻoua ke tau toe fakataha fiefia ʻi he māmani lelei ange ko iá.”39


Naʻe fifili ʻa Peita Vilami ʻi ha ngaahi māhina pe ko e hā naʻe tuku ai ʻe he ʻEikí ke lokaʻi ia ʻe he kau Nasí ʻi ha ʻapitanga pōpula, ne mamaʻo mei hono fāmilí.

Ko e ngaahi fale liʻaki ʻi he ʻapitangá naʻe fonu ia ʻi he kutú, kutufisí, mo e kutu lotumá, pea naʻe faʻa hola ʻa Peita mo e kau pōpula kehé ki tuʻa ʻo mālōlō ʻi ha kiʻi konga musie. ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻenau tākoto ʻo sio ki he langí, naʻe kole ange ʻe ha tangata kia Peita pe te na lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻá ne ʻiloʻi ko Peitá ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, pea naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e moʻui ní. Naʻe kamata akoʻi ange ʻe Peita ʻa e ongoongoleleí.40

Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo fekumi mo e kau pōpula kehé ki he fakahinohino fakalaumālie ʻa Peitá. Naʻe ʻikai fakangofua ʻe he kau leʻó ʻa e kau tangatá ke nau talanoa ʻi ha ngaahi kulupu tokolahi, ko ia naʻe ʻave tautau toko ua ai ʻe Peita ʻa e kau tangatá, ʻo takitaha ʻi hono ongo tafaʻakí pea nau lue takai ʻi he ʻapitangá. Naʻe ʻikai tui kotoa e kau tangatá ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Peitá, ka naʻa nau fakahoungaʻi ʻa ʻene tuí mo maʻu ha mahino lelei ange ki he Siasí.41

Hili haʻane nofo ʻi ha ngaahi māhina siʻi ʻi he ʻapitanga Siamané, naʻe hiki ʻa Peita mo hono kaungā ʻōfisa Hōlaní ki he Sitalaki 371, ko ha ʻapitanga pilīsone ʻi ʻIukuleini naʻe puleʻi ʻe he kau Nasí. Naʻe tuʻu honau nofoʻanga foʻoú ʻi ha fale maka momoko, ka naʻe kiʻi lelei ange e ngaahi tūkunga ʻi aí ʻi he meʻa naʻe kātekina ʻe he kau tangatá ʻi Siamané. ʻI he ongoʻi mālohi fakatuʻasino mo fakalaumālie ange ʻa Peitá, naʻá ne hokohoko atu ke luelue mo ha taha pē naʻe fie fanongo ki he meʻa naʻá ne akoʻí. Naʻe lahi ʻaupito ʻene lué peá ne tohi ai ki hono uaifi ko Hená, ʻo kole ange ke ʻoange haʻane sū papa foʻou ke fetongi ʻaki hono sū mahaehaé.42

Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo poupouʻi ʻe ha kau tangata ʻe toko hongofulu nai ʻa Peita ke ne fokotuʻu ha Lautohi Faka-Sāpate, pea naʻá ne loto ki ai. Koeʻuhí naʻe tapuʻi ʻe he kau Nasí ʻa e faʻahinga fakataha peheé, naʻa nau fakataha fakafufū pē ʻi ha fale naʻe ʻikai nofoʻi ʻi ha tuliki mamaʻo he ʻapitangá. Naʻa nau tautau ha kafu motuʻa ʻi he matapā sioʻatá pea nau maʻu ha ngeʻesi puha papa ʻo fakaʻaongaʻi ia ko ha tuʻunga malanga. Ko e meʻa fakaofó, naʻe hao ʻa e folofola mo e tohi hiva ne ʻave ange ʻe Hena hili hono puke pōpula iá ʻo ʻikai fakaʻauha ʻe he kau sōtia faisiví. Naʻe akonaki ʻa Peita mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe ʻikai loto-toʻa ʻa e kulupú ke nau hiva. Kae lau leʻolahi pē ʻe Peita ʻa e ngaahi himí. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻenau ngaahi fakatahá, ne hū tahataha ʻa e kau tangatá ki tuʻa ke ʻoua naʻa fakatokangaʻi kinautolu.43

Naʻe faifai pea fakatokangaʻi ʻe ha faifekau Palotisani ʻi he Sitalaki 371 ʻa e kau tangata ne lue mo talanoa mo Peitá. Naʻá ne ui kinautolu takitaha ʻo fakaʻaliʻali ange ha kiʻi tohi naʻe fonu ʻi he ngaahi fakamatala hala fekauʻaki mo e Siasí, peá ne talaange naʻe takihalaʻi ʻa Peita. Neongo iá, naʻe ʻikai ke fakalotoʻi ai kinautolu ke liʻaki ʻa Peita mo ʻene ngaahi akonakí, ka naʻe hanga ʻe he ngaahi feinga ʻa e faifekaú ʻo ʻai ke toe fie ʻilo lahi ange ʻa e kau tangatá ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Hili hono lau e kiʻi tohí, naʻe fakakaukau ha tangata ko Misa Kalinipeki ke kau ki he kulupú. Naʻá ne talaange kia Peita, “ʻOku ʻikai ke u fie ului au. Naʻá ku haʻu pē ke fanongo tonu ki he talanoá meiate koe.”44

ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻe fakakaukau ai ʻa Peita ke ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaukaí. Naʻá ne talaange ki he kau tangatá ʻoku totonu ke nau foaki ʻa e kiʻi ipu piini naʻa nau maʻu he ʻaho ko iá ki ha taha kehe.

Naʻe talaange ʻe Peita, “Kapau he ʻikai te ke lava ʻo mohe ʻi he poʻulí, ʻoku totonu ke ke lotu ki he ʻOtuá ʻo fehuʻi kiate Ia pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ne mou fanongo ai meiate aú.”45

Naʻe tuʻu ʻa e kau tangatá ʻi he Sāpate hono hokó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Ko Misa Kalinipeki naʻe lea fakamuimui tahá. Naʻá ne fakamatala loʻimataʻia ki he meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he ʻaukaí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fuʻu fiekaia ʻaupito he pō ko iá. Naʻá ku manatuʻi leva e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Misa Vilami fekauʻaki mo e lotú.” Naʻá ne fakamatala ki heʻene lotu fakamātoato ke ʻiloʻi pe naʻe tonu e ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe Peitá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi ha nonga ne ʻikai lava ʻo mafakamatalaʻi, pea naʻá ku ʻiloʻi kuó u fanongo ki he moʻoní.”46

  1. Kennedy, Freedom from Fear, 615–27; Miller, World War II Cincinnati, 51–56; Knepper, Ohio and Its People, 384–87.

  2. “Mormons to Build Church on Old Herrmann Homesite,” Cincinnati Enquirer, Jan. 8, 1941, 10; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 66–68; Cincinnati Branch, Building Committee Minutes, Mar. 14, 1941–Apr. 23, 1941.

  3. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4; May, “Rosie the Riveter Gets Married,” 128–30; Paul Bang, Draft Registration Card, Oct. 16, 1940, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL; Milton Yarish Taylor, Draft Registration Card, Oct. 16, 1940, U.S. World War II Draft Cards Young Men, available at ancestry.com.

  4. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4–5; Vaughn William Ball, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, no. 403; Ball, Reminiscences, part 3, section 4, [00:07:38]–[00:08:38].

  5. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4; Janet Taylor, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, no. 375; Ball, Reminiscences, part 3, section 4, [00:08:38].

  6. Ball, Reminiscences, part 3, section 4, [00:08:38]–[00:09:08]; “The Fixers,” Photograph, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  7. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4; Miller, World War II Cincinnati, 55–56.

  8. Hugill, “Good Roads,” 331–39, 342–43; Jakle and Sculle, Gas Station, 49, 58, 131–33; Ball, Reminiscences, part 3, section 4, [00:09:57]–[00:10:49].

  9. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4–5; Taylor, Autobiography, 2–3; Utah Trip, Photographs; Charles V. Anderson to Milton Taylor, Jan. 13, 1936; Charles V. Anderson to Milton Taylor, Feb. 24, 1937; Charles V. Anderson to George and Adeline Taylor, July 30, 1940, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL. Tefito: Church Headquarters (Ngaahi ʻUluʻiʻōfisi ʻo e Siasí)

  10. Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 4–5; Taylor, Autobiography, 2; Salt Lake Temple, Endowments of the Living, 1893–1956, volumes H, I, May 1, 1942, microfilms 184,075 and 184,082; Sealings of Living Couples, 1893–1956, volume E, May 1, 1942, microfilm 1,239,572; Sealings of Couples and Children, 1942–70, volume 3E/3F, May 1, 1942, microfilm 1,063,709, U.S. and Canada Record Collection, FHL.

  11. Salt Lake Temple, Endowments for the Dead, 1893–1970, volumes 6U, 6Y, May 4, 1942, microfilms 184,248 and 1,239,528, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Bang, “Personal History of Paul and Connie Bang—1942 Forward,” 5. Ngaahi Tefitó: Salt Lake Temple (Temipale Sōlekí); ʻEnitaumeni Temipalé; Sila

  12. Vlam, Our Lives, 95; Vlam, History of Grace Alida Hermine Vlam, 7; Weinberg, World at Arms, 122–27.

  13. Vlam, Our Lives, 87–89; Weinberg, World at Arms, 122.

  14. Vlam, Our Lives, 87, 91, 95; Netherlands Amsterdam Mission, Manuscript History and Historical Reports, 1939, 1941–42, 1, 9–12. Tefito: Netherlands (Netaleni)

  15. Vlam, Our Lives, 64, 81, 91–95; Vlam, Interview [May 2020], [01:00:25].

  16. Vlam, History of Grace Alida Hermine Vlam, 8; Vlam, Our Lives, 95.

  17. Vlam, History of Grace Alida Hermine Vlam, 8; Vlam, Our Lives, [94]–95, 158; Vlam, Interview [May 2020], [01:15:10]; Vlam, “Answers to the Questions Posed,” 1–2.

  18. Central Pacific Mission, General Minutes, July 5, 1942, 144.

  19. Ikegami, Memories, 1; Allen, Hawaii’s War Years, 90, 112–13, 360–61; Ikegami, Journal, Jan. 14, 1942; Feb. 19, 1942; May 5 and 6, 1942; June 25, 1942; July 5, 1942.

  20. Okihiro, Cane Fires, 210–11; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1]; Kennedy, Freedom from Fear, 748–51; Heimburger, “Remembering Topaz and Wendover,” 148–50.

  21. Knaefler, Our House Divided, 6; Odo, No Sword to Bury, 2–3; Scheiber and Scheiber, “Constitutional Liberty in World War II,” 344, 350; Allen, Hawaii’s War Years, 134–37, 351.

  22. Allen, Hawaii’s War Years, 91; Ikegami, Journal, June 24, 1942; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1], 6; “We’re United for Victory,” in Central Pacific Mission, General Minutes, Summer 1942, 149; vakai foki, Akinaka, Diary, Dec. 7–8, 1941, and June 16, 1942.

  23. Ikegami, Journal, July 5, 1942; John A. Widtsoe, in One Hundred Twelfth Annual Conference, 33.

  24. “We’re United for Victory,” in Central Pacific Mission, General Minutes, Summer 1942, 149; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, 6, 8.

  25. “We’re United for Victory,” in Central Pacific Mission, General Minutes, Summer 1942, 149.

  26. Schnibbe, The Price, 45, 47–48; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 55–56.

  27. Schnibbe, The Price, 41–47; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 57.

  28. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 61–62, 66–67.

  29. Schnibbe, The Price, 36, 51–52; Document 52, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 67–68, 221.

  30. Schnibbe, The Price, 52; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 69.

  31. Document 52, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 69, 219; Schnibbe, The Price, 54.

  32. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 69–71; Schnibbe, The Price, 55. Tefitó: Helmuth Hübener (Helemati Hupinā)

  33. Document 72, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 273–75; Dewey, Hübener vs Hitler, 239.

  34. Sommerfeld, Interview, 2; Document 72, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 273–74.

  35. Nelson, Moroni and the Swastika, 308–9; Sommerfeld, Interview, 9–10; Document 72, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 274; Schnibbe, The Price, 31.

  36. Document 72, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 274; Sommerfeld, Interview, 4–5.

  37. Sommerfeld, Interview, 11; Document 65, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 257–58; Nelson, Moroni and the Swastika, 281, 307–9.

  38. Documents 65, 71, and 72, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 258, 272, 275; Keele and Tobler, “Mormons in the Third Reich,” 23; Sommerfeld, Interview, 11–12.

  39. Dewey, Hübener vs Hitler, 239; Document 61, in Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 240. Naʻe mole ʻa e tohi totonú. Ko e ngaahi lea ʻa Helematí ko e toe faʻu ia mei he manatu ʻa Maile Somafelé.

  40. Vlam, Our Lives, 95–97, 107.

  41. Vlam, Our Lives, 97, 99.

  42. Vlam, Our Lives, 99; Vlam, History of Grace Alida Hermine Vlam, 9.

  43. Vlam, History of Grace Alida Hermine Vlam, 9; Vlam, “Answers to the Questions Posed,” 1–2; Vlam, Our Lives, 99, 101.

  44. Vlam, Our Lives, 99, 101. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ʻoku pehē ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú “naʻe ʻikai ke ne fie ului, ka naʻá ne haʻu pē ke fanongo ki he talanoá meia Peiti.”

  45. Vlam, Our Lives, 101. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ʻoku pehē ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú “kapau naʻe ʻikai ke nau lava ʻo mohe ʻi he poʻulí, ʻoku totonu ke nau lotu ki he ʻOtuá ʻo fehuʻi kiate Ia, pe naʻe moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ne nau fanongo ai meia Misa Vilamí.”

  46. Vlam, Our Lives, 101. Tefito: Fasting (ʻAukaí)