Hisitōlia ʻo e Siasí
32 Kāinga


Vahe 32

Kāinga

ʻĪmisi
loli ʻoku fakafonu ʻaki ha ngaahi tangai pateta

ʻI ha efiafi Sāpate mokomoko ʻi ʻAokosi ʻo e 1946, naʻe fakaʻuli atu ʻa ʻEselā Tafu Penisoni mo hono kaungā fonongá ʻi ha meʻalele fakakautau ʻi he ngaahi hala lōngonoa ʻo Selauaki, Pōlaní. Naʻe fakamamahi ki he kau fonongá ʻa e ngaahi hala tokakoví mo e ʻuha lahí ʻi he ʻahó kakato, ka naʻe faifai pea sai ʻa e tuʻunga kovi ʻo e ʻeá ʻi he fakaofi atu ʻa e kau tangatá ki he feituʻu ne nau fakataumuʻa ki aí.

Naʻe hoko ʻa Selauaki ko ha konga ʻo Siamane pea naʻe ʻiloa ia ko Selipongieni. Ka naʻe liliu e ngaahi ngataʻanga fakafonuá hili e taú, pea ko e konga lahi ʻo ʻIulope lotoloto mo fakahahaké ne kau ia ʻi hono puleʻi ʻe he Sovieti ʻIunioní. ʻI he 1929, naʻe langa ʻe he Kolo longomoʻui ko Selipongiení ʻa e fuofua falelotu ʻo e Siasí ʻi Siamané. Ka ʻi he hili ha taʻu ʻe ono ʻo e taú, naʻe faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ʻo e koló.1

Naʻe haʻu ʻa ʻEletā Penisoni mei he ʻIunaiteti Siteití he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá ke ne tokangaʻi hono tufaki ʻo e tokoni ʻa e Siasí ʻi he Misiona ʻIulopé. Naʻe teʻeki ke aʻu ʻo taʻu ʻe tolu ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ka naʻe lahi ʻene taukei ʻi he ngāue fakatakimuʻa ʻi he Siasí mo e puleʻangá. ʻI hono taʻu fāngofulu mā fitú, naʻá ne kei talavou mo moʻui lelei feʻunga ke fakahoko ha ngaahi fononga lahi mo faingataʻa ʻi he ngaahi fonua ʻo ʻIulopé.2

Ka naʻe teʻeki ai ha aʻusia te ne teuteuʻi ia ki he ngaahi meʻa fakalilifu naʻá ne ʻākilotoa ia he taimi ní. Talu ʻene haʻu ki ʻIulope mo ʻene mātā tonu ʻa e ngaahi maumau ʻo e taú mei Lonitoni ki Felengifeeti pea mei Viena ki Sitokihoumí.3 ʻI he taimi tatau, naʻá ne lava ʻo sio ki he fakatahataha ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ke fetokoniʻaki mo toe langa ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi fonuá. ʻI haʻane ʻaʻahi ki he ʻapi fakamisiona ʻi Pealiní, naʻá ne mālieʻia ʻi he ngaahi fokotuʻunga lekooti fakatohihohoko naʻe maʻu mai ʻe Paula Langihainiliki mo ha niʻihi kehe, lolotonga iá naʻa nau ngāue ke ʻoatu ha meʻakai, vala, lolo, mo ha nofoʻanga maʻa ha Kāingalotu ʻe toko taha afe tupu ne nau tokangaʻi.4

Naʻá ne mamata foki ki hono fakahoko ʻe he tokoni ʻa e Siasí ha liliu ʻi he fakahihifo ʻo ʻIulopé. ʻI he malumalu ʻo Pele Sipāfooti, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ne toki uiuiʻí, naʻe fakafekauʻaki ai ʻa e ngāue lahi ʻa e houʻeiki fafine ʻi he ngaahi uooti mo e siteiki ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Kānata, mo Mekisikou ke tānaki ha vala, naunau mohenga, mo ha koa maʻá e Kāingalotu ʻIulopé.5 Naʻe foaki ʻe ha houalotu Fineʻofa ʻi Hemilitoni, ʻOniteliō, ha haʻinga vala māfana, suti, mo e valaloto ʻo e fānaú ne niti mei he tupenu ne liʻaki ʻe ha fale ngaohiʻanga vala. Lolotonga iá, naʻe foaki ʻe ha houalotu Fineʻofa ʻi Losi ʻEniselesi ki he ngāué ʻaki ʻenau ngaohi ha vala ne laka hake ʻi he taha afe uangeau pea mo ngāue tokoni ʻi ha meimei houa ʻe fā afe maʻá e Kolosi Kulá.6

Ka ʻi he konga lahi ʻo Siamané pea ʻi he ngaahi fonua fakahahake ʻo ʻIulopé hangē ko Pōlaní, naʻe ʻikai tali ai ʻe he ngaahi puleʻanga ne puleʻi ʻe he puleʻanga Sovietí ʻa e tokoni mei he Hihifó, naʻe hokohoko atu pē nofo ʻa e Kāingalotú ʻo ʻikai maʻu ʻenau ngaahi fiemaʻú.7 Naʻe hangē ha maná ʻa e ʻi Pōlani ʻa ʻEletā Penisoní. ʻI he ʻikai ke ngāue e telefoní, naʻá ne feinga mo hono kaungā ngāué ke fetuʻutaki ki he kau ʻōfisa te nau lava ʻo tokoni ke maʻu e fakamatala fakapepá ke tūʻuta ki he fonuá. Naʻe toki lava pē ʻa e ʻaposetoló ʻo maʻu ʻa e visa naʻe fie maʻú hili haʻane lotu lahi mo toutou fetuʻutaki mo e puleʻanga Pōlaní.8

ʻI he fakaofi atu ʻa e meʻalelé ki he falelotu motuʻa ʻi Selauakí, naʻe movete mo toitoi ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻi he ngaahi halá. Naʻe taʻofi ʻe ʻEletā Penisoni mo hono kaungā fonongá ʻa e meʻalelé ʻi muʻa ʻi he falé peá nau hū ki tuʻa. Naʻa nau fakafeʻiloaki kinautolu ki ha fefine ofi mai pea fehuʻi ange pe kuo nau ʻilo nai e falelotu ʻo e Siasí. Naʻe loʻimataʻia e fefiné ʻi heʻene fiemālié. Naʻá ne kaila faka-Siamane ʻo pehē, “Kuo aʻu mai ʻa e kau tangatá!”

Ne hū mai e kakaí he taimi pē ko iá mei he ngaahi matapā ne tāpuní, ʻo nau tangi mo kakata fiefia. Naʻe ʻikai toe fetuʻutaki e Kāingalotu Selauakí mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe tolu, pea ʻi he pongipongi ko iá ne ʻaukai mo lotua ʻe honau tokolahi ke ʻaʻahi ange ha faifekau pe ha taki ʻo e Siasí.9 ʻI ha ngaahi houa siʻi mei ai, naʻe fakatahataha mai ha Kāingalotu ʻe toko teau nai ke fanongo ki he lea ʻa e ʻaposetoló.

Ne tāmateʻi ha tokolahi ʻo e kau tangata ʻo e kolo ʻo e Siasí pe fakafoki fakapuleʻanga ko ha kau pōpula ʻo e taú, pea ko e Kāingalotu naʻe kei moʻuí naʻa nau loto-mamahi. Talu e ʻosi ʻa e taú, mo hono fakailifiaʻi ʻe ha kau sōtia Lūsia mo Pōlani ʻa e koló, ʻo kaihaʻa mei he ngaahi ʻapí mo ngaohikovia e kakai ne ʻi aí. Naʻe tufa fakafuofua pē e meʻakaí, pea naʻe faʻa totongi mamafa fau ʻe he kakaí ha meʻa pē te nau ala maʻú mei he ngaahi fakatauʻanga taʻefakalaó ke maʻu ha toe meʻatokoni mei ai.10

ʻI he efiafi ko iá, lolotonga e lea ʻa ʻEletā Penisoni ki he Kāingalotú, naʻe hū mai ha ongo sōtia Pōlani kuo fakamahafu ki he falelotú. Naʻe tangutu hangatonu hake ʻa e haʻofangá ʻi heʻenau ilifiá, ka naʻe fakaʻilonga atu ʻa e ʻaposetoló ki he ongo sōtiá ke na tangutu ofi ki muʻa ʻi he lokí. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻi heʻene leá ʻa hono mahuʻinga ʻo e tauʻatāiná. Naʻe fakafanongo tokanga ʻa e ongo sōtiá, peá na tangutu maʻu ʻi hona nofoʻangá ʻo aʻu ki he himi tukú, pea naʻá na mavahe ʻo ʻikai hoko ha meʻa. Hili iá, naʻe fakataha leva ʻa ʻEletā Penisoni mo e palesiteni fakakoló pea tuku ai ha meʻakai mo ha paʻanga maʻá e Kāingalotú, mo fakapapauʻi ange naʻe lolotonga ʻomi ha tokoni lahi ange.11

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe tohi ʻa ʻEletā Penisoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻi heʻene mamata ki he aʻu atu ʻa e tokoni ʻa e Siasí ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻIulopé ka naʻá ne hohaʻa ki he ngaahi faingataʻa naʻe kei fehangahangai mo e Kāingalotú.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Mahalo he ʻikai ʻiloʻi e ngaahi lelei lahi ʻo e polokalama uelofea maʻongoʻonga ʻa e Siasí kiate kinautolú ni pea mo hotau Kāingalotu kehe ʻi ʻIulopé, ka ko e moʻoni kuo fakahaofi ha ngaahi moʻui tokolahi, pea kuo fakamālohia lahi e tui mo e loto-toʻa ʻa e tokolahi ʻo hotau kāingalotu mateakí.”12


ʻI he taimi ko ʻení ʻi ʻAositulia, naʻe ʻā hake ʻa e taʻu hongofulu mā valu ko ʻEimi Siepá ʻi he haafe ʻa e nimá pongipongi, kai ha konga mā, pea kamata ʻa ʻene lue houa ʻe taha ki he Falemahaki Lahi ʻo Viená. Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe fitu mei heʻene fononga lēlue fakailifia mei Sekisolovākiá, pea kuó ne ako ʻeni ke hoko ko ha tokotaha ngāue fakatekinikale fai fakaʻata. Koeʻuhí naʻe nofoʻi fakakautau ʻa Viena ʻo hangē ko Pealiní, naʻe faʻa fakalaka atu ʻa ʻEimi ʻi he kau sōtia Lūsiá ʻi he hala ki he falemahakí. Ka naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kau ngāue fakafaitoʻó, pea naʻá ne tui naʻe maluʻi ia ʻe hono fakaʻilonga nima Kolosi Kulá mei hano ʻohofi ia.13

Naʻe hoko ʻa Viena ko e feituʻu ʻo e fetāʻaki mo fakailifia lolotonga e taú, ka naʻe kei hokohoko atu pē hono tataki ʻe he ongomātuʻa ʻa ʻEimí, ʻa ʻAloisio mo Heamine, ʻa e ngaahi fakataha ʻa e koló mo e Fineʻofá. Naʻe hoko ʻeni ʻa ʻAloisio ko ha palesiteni fakavahefonua ki he ngaahi kolo ʻe nima ʻo e Siasí ʻi ʻAosituliá, pea naʻá ne ngāue mālohi mo Heamine ke tokoniʻi hona kaungā Kāingalotú. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi Viená, kau ai ʻa ʻEimi, naʻa nau haʻu mei he taú kuo nau uesia pea naʻa nau mei fasimanava. Naʻe ngāue ʻi ha taimi ʻe taha e tuongaʻane ʻo ʻEimi ko Siosefá ʻi he kongakau ʻa Siamané, ʻo hao mei hono puke fakamālohi mo fakamamahiʻi ia ʻe he kau sōtia Lūsiá hili e taú.14

Naʻe hoko e ako ʻa ʻEimi ʻi he falemahakí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻi heʻene moʻuí te ne lava ʻo ʻoange kiate ia ha ʻamanaki leleí. Ko e tahá ko ha ʻaʻahi ne toki fakahoko ʻe ʻEletā Penisoni ki Viena, ʻa ia naʻá ne ʻomi ha fiefia naʻe fuʻu fie maʻu lahi ki he Kāingalotu ʻi ʻAosituliá. Naʻe ongoʻi lāngilangiʻia e fāmili ʻo ʻEimí ke nofo [ʻa ʻEletā Pensoni] ʻi honau ʻapí. ʻI he efiafí, naʻe kole ʻe he ʻaposetoló kia ʻEimi ke ne tā ha ngaahi himi maʻana ʻi he pianó, pea naʻá ne ongoʻi fiefia ʻi heʻene ʻi aí.15

Hili ha ngaahi māhina mei he ʻaʻahi ʻa ʻEletā Penisoní, ne tūʻuta e ngaahi tokoni ʻa e Siasí ki ʻAositulia, pea ʻi he 1947, naʻe tokangaʻi ʻe ʻAloisio ʻa hono tufaki ʻo ha ngaahi puha vala ʻe laungeau, uite, piini, piisi, suka, lolo, vaitamini, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe. Naʻe maʻu ʻe ʻEimi ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi, kau ai ha ngaahi kofu fakaʻofoʻofa mo ha fanga kiʻi tohi ne pineʻi ai mei he tokotaha naʻá ne foaki maí.16

Naʻe fetokoniʻaki foki ʻa e Kāingalotu ʻo e ngaahi feituʻu kehe ʻi ʻIulopé. Ne toki fakatapui ʻe ʻEletā Penisoni ʻa e puleʻanga Noatiki ʻo Finilaní, ki he ngāue fakafaifekaú, ko e ʻapi ia ki ha Kāingalotu ʻo ha kolo ʻe tolu [ʻo e Siasí]. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Suētení naʻe faingataʻaʻia e ngaahi kolo ko ʻeni ʻo e Siasí, naʻa nau ʻave ha ʻū puha meʻakai, vala, mo ha ngaahi naunau mohenga.17

ʻI Viená, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea fai e sivi fakaʻosi ʻa ʻEimi ʻi he falemahakí, naʻe kole tokoni ange ʻene tangataʻeikí. Naʻe tokolahi ha fānau ʻi ʻAositulia ne nau fasimanava (ʻikai ke nau maʻu ha meʻakai feʻunga) pea fuʻu fie maʻu ha tokoni fakafaitoʻo naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ʻi Viena. Koeʻuhí naʻe ʻikai kau ʻa Suisalani ki he taú, naʻe lahi ange ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, pea naʻa nau loto ke ʻave ʻa e fānau iiki ʻo e Siasí mei ʻAosituliá ki honau ngaahi ʻapí ʻo tauhi kinautolu ʻi ha māhina ʻe tolu ke nau toe moʻui lelei.

Naʻe maʻu ʻe ʻAloisio ha kulupu ʻo ha fānau ʻe toko uofulu mā taha naʻe fie maʻu ke tokangaʻi, pea naʻá ne fie maʻu ke tokoni ange ʻa ʻEimi ke ʻave kinautolu ki Suisalani. Naʻe loto-lelei ʻa ʻEimi ke ʻalu, ʻi heʻene ʻiloʻi te ne foki mai ki Viena ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ke fai ʻene sivi fakaʻosí.

Lolotonga e fononga ki Suisalaní, naʻe fuʻu tokolahi ʻa e lēlué pea pau ai ke tangutu ha niʻihi ʻo e fānaú ʻi he falikí pe ʻi he faʻoʻanga kato ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi seá. ʻI he kamata ke ʻuhá, naʻe ʻikai faʻa lava ʻe he ngaahi laʻipepa fefeka ne ʻufiʻufi ʻaki ʻa e matapā sioʻatá ʻo taʻofi ʻa e vaí mei heʻene hū ki lotó. Naʻe taʻefiemālie ha tokolahi ʻo e fānaú pea naʻa nau ʻofa ki heʻenau ongomātuʻá, ko ia naʻe fai ʻe ʻEimi hono lelei tahá ke fakafiemālieʻi kinautolu.

Hili ha pō lōloa mo siʻi e mohé, ne tūʻuta ʻa ʻEimi, ʻene tangataʻeikí mo e fānaú ki Pāseli, Suisalani. Naʻe talitali lelei kinautolu ʻe he palesiteni fakamisioná mo hono uaifí, Sikoti mo Nita Tākaati, fakataha mo e kau mēmipa ʻo e Fineʻofa fakalotofonuá, naʻa nau foaki ki he fānau tangatá mo e fānau fefiné ha moli mo ha siaine.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻomi ʻe he ngaahi fāmili Suisalaní ʻa e fānaú ki honau ngaahi ʻapí, pea lea fakamāvae ʻa ʻEimi kiate kinautolu.18 Ka kimuʻa peá ne toki foki ki Viená, naʻe fakaafeʻi ia ʻe Palesiteni Tākaati ke nofo ʻi Pāseli ke ngāue ko ha faifekau. Naʻá ne pehē, “ʻOku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí.”

Naʻe fuʻu moʻutāfuʻua ʻa ʻEimi. Naʻe teʻeki ke ne fakakaukau ke ngāue fakafaifekau. Kae fēfē ʻene ngaahi sivi ʻi he ʻinisititiuti fakaʻatá? Kapau te ne nofo, he ʻikai lava ke fakaʻosi ʻene akó, pe maʻu ha faingamālie ke lea fakamāvae ki hono ngaahi ʻofaʻanga ʻi ʻapí. ʻE ʻākilotoa ia ʻi Suisalani ʻe ha kau sola naʻe ʻikai ke nau kātekina ʻa e ngaahi fakapā pomú, fiekaiá, loto-mamahí, mo e maté. ʻE lava nai ke nau maʻu ha mahino fekauʻaki mo ia?

Neongo e ngaahi hohaʻa ko ʻení, ka naʻe ongoʻi ʻe ʻEimi ʻa e tali ki he fehuʻi ʻa Palesiteni Tākātí ʻi hono lotó. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u nofo, te u fai ia.”

ʻI he pō ko iá, fakafuofua ki ha māhina ʻe taha pea hoko e taʻu hongofulu mā hiva ʻo ʻEimi Siepí, naʻe vaheʻi ai ia ke ngāue ʻi he Misiona Suisi-ʻAosituliá.19


ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1947, hili ia ha taʻu ʻe taha mo e konga ʻo e toe fakataha ʻa ʻOlokā Peefi mo ʻene tangataʻeikí, naʻe ʻikai ke ne toe hoko ko ha faifekau ʻi Pealini. Pea naʻe ʻikai ʻiloa ia ko ʻOlokā Peefi. Kuó ne hoko ʻeni ko ʻOlokā Meia, kuo mali mo ha mēmipa ʻo e Siasí mei Siamane ko Keti Meia. Naʻá na nofo ʻi Kamini, ko ha kolo tukuʻuta naʻe meimei kilomita ʻe teau tolungofulu ki he fakatokelau ʻo Pealiní, pea naʻe ʻi ai haʻane kiʻi pēpē tangata ko Sikifila, ko e fakatauhingoa ki he tuongaʻane ʻo ʻOlokā naʻe mate ʻi he taú.

Naʻe fuofua fetaulaki ʻa ʻOlokā mo Keti ʻi haʻane ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e Misiona Hahake Siamané ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1946. Ko ha sōtia ngāue fakakautau ʻa Siamane, naʻá ne foki ki ʻapi ʻi he ʻosi ʻa e taú ʻo ʻiloʻi ko e taimi naʻe hū atu ai ʻa e kongakau Lūsiá ki hono kolo tupuʻangá, naʻe fakamelemoʻi pē ʻe heʻene ongomātuʻá kinaua ke ʻoua naʻa puke pōpula pe tāmateʻi kinaua.20

ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa Keti ki he ʻapi fakamisioná, naʻe ʻikai ko ha mēmipa mālohi ia ʻo e Siasí, ka naʻá ne fie foki mai ki he lotú. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻene feʻiloaki mo ʻOlokaá, naʻá ne kole mali ange kiate ia.

Ne ʻikai ke ʻilo ʻe ʻOlokā pe ʻe founga fēfē haʻane tali. Talu mei he mālōlō hono ʻuluaki husepāniti ko Keahātí mo hono poupouʻi ia ʻe he kakaí ke ne toe mali. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne vēkeveke ke fakavave ke toe mali. Naʻe ʻikai ke saiʻia ʻia Keti, pea naʻe ʻikai ke ne fie hiki ki he kolo tupuʻanga ʻo Ketí ko Kamini, ʻa ia naʻe pau ai ke fononga lēlue ki he kolo ofi taha ʻo e Siasí. Naʻe ʻi ai haʻane fakakaukau naʻe fie hiki ki ʻIutā.

Ka naʻe teʻeki ai ke ne mateuteu ke mavahe mei Siamane—kae ʻoua kuó ne maʻu mo ʻene tangataʻeikí ʻa ʻene faʻeé. Ne lava ke kei nofo ʻa ʻOlokā ʻi Siamane ʻi heʻene mali mo Ketí pea ʻi ai ha tūkunga pau ʻi he moʻuí. Naʻe ʻosi ʻi ai ha fale ʻo Keti ʻi Kamini, ne ʻikai mamaʻo mei ha anovai ne fonu ʻi he iká. Kapau te ne mali mo ia, ʻe ʻi ai ha nofoʻanga pe meʻakai maʻa ʻene tangataʻeikí pea mo ia.21

ʻI he siʻisiʻi e ngaahi meʻa ke fili mei aí, naʻe fakakaukau ai ʻa ʻOlokā ke tali e kole mali ʻa Ketí mo e malu ʻe maʻu aí. Naʻá na mali ʻi ʻEpeleli 1946, pea hili ha meimei taʻu ʻe taha mei ai naʻe fāʻeleʻi hona fohá.

Pea ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1947, naʻe maʻu ʻe ʻOlokā mo ʻene tangataʻeikí ha ongoongo naʻe kei moʻui ʻa ʻene faʻeé. Hili e mavahe fakamālohi ʻa Peta Meisusi mei Tilisití, naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he kongakau Lūsia naʻa nau omí ʻi heʻene lue ʻi ha ngaahi ʻaho, ʻo mokosia kae ʻoua kuó ne aʻu ki ha vaka naʻá ne ʻave ia ki ha ʻapitanga hūfangaʻanga ʻi Tenimaʻaké. Naʻá ne ʻi ai ʻi ha taʻu ʻe ua kimuʻa peá ne toki fetuʻutaki mo e fāmilí. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne nofo mo kinautolu ʻi Kamini.22

Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, fakafuofua ki he taimi ko ʻení, naʻe omi ha kau sōtia Lūsia ki he ʻapi ʻo ʻOlokaá. Koeʻuhí ko e ofi mai ʻa e anovaí, naʻe tuʻo taha pe tuʻo ua he uike ʻa e afe ange ʻa e kau sōtiá ʻo ʻave fakamālohi ha ika meiate ia. Naʻe ʻiloa ʻa e kau sōtiá ʻi heʻenau anga-fakamamahí, pea naʻe fanongo ʻa ʻOlokā ki ha ngaahi talanoa ʻo ʻenau tohotohó mo e ngaahi tōʻonga fakamamahi kehe ʻi Kaminí. Naʻá ne ilifia maʻu pē ʻi heʻene fanongo ki he fakaofi mai ʻa e kā ʻa e kau sōtiá ki hono ʻapí.23

Naʻe fakahū ange ʻe ʻOlokā ʻa e kau sōtiá ki loto, ʻo hangē ko e angamahení. Naʻa nau maʻu kava mālohi, pea naʻe konā ʻaupito ʻa e ʻeikitaú. Naʻá ne tangutu ʻi he tēpilé peá ne pehē ange, “Frau—haʻu ʻo tangutu.” Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kau sōtiá kia Keti ke kau mai mo kinautolu, ka naʻa nau tukunoaʻi pē ia.

Naʻe tangutu hifo ʻa ʻOlokā ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻeikitaú, peá ne talaange ke inu.

Naʻe talaange ʻe ʻOlokā, “ʻOku ʻikai ke u inu [kavamālohi].”

Naʻe pehē ange ʻe he fakaʻuli ʻa e kau sōtiá, ko ha tangata Siamane mataʻi anga-fulikivanu, “ʻOange ki ai, ʻoange ki ai.”

Naʻe ilifia ʻa ʻOlokā. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻe fai ʻe ha kau tangata konā. Ka naʻá ne talaange, “ʻIkai, he ʻikai ke u inu au.”

Naʻe lea fefeka ange ʻa e ʻeikitaú, “Kapau he ʻikai te ke inu, te u fanaʻi koe!”

Naʻe lea ange ʻa ʻOlokā mo folahi atu hono ongo nimá, “kuo pau ke ke fanaʻi au.”

Ne ʻosi ha taimi siʻi. Naʻe fehuʻi ange ʻe he ʻeikitaú, “ʻOkú ke kau nai ki ha tui fakalotu?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻOlokā, “Ko ha Māmonga au.”

Hili iá, ne ʻikai toe fakamanamanaʻi ia ʻe he ʻeikitaú mo ʻene kau sōtiá. ʻI he toe haʻu ʻa e ʻeikitaú ki he ʻapi ʻo ʻOlokaá, naʻá ne tātaaʻi ia ʻi hono umá ʻo ui ia ko e “Frau lelei,” ka naʻe ʻikai ke ne talaange ke ne tangutu mo ia. Naʻe hangē naʻá ne tanganeʻia ʻi hono mālohí mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi heʻene taukaveʻi ʻene tuí.

Naʻe ʻikai fuoloa, kuó ne kaungāmeʻa mo e kau sōtiá.24


Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ʻi Siulai ʻo e 1947, naʻe fakataha e Kāingalotu mei ʻAositulia ʻi Haake ami Hausiluká, ko ha kolo naʻe kilomita nai ʻe 225 ki he fakahihifo ʻo Viená. Koeʻuhí ne fakaʻilongaʻi ʻi Siulai e taʻu ʻe teau ʻo e tūʻuta ʻa e kau paioniá ʻi he Teleʻa Sōlekí, naʻe fie maʻu ʻe he palesiteni fakavahefonua ko ʻAloisio Siepí ke fakataha mai e Kāingalotu ʻAosituliá ki ha kātoanga fakafiefia, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe ofi ʻa Haake ami Hausiluka ki he feituʻu naʻe fokotuʻu ai e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAositulia ʻi he 1902, pea naʻe hoko ia ko ha feituʻu lelei moʻoni ke fakahoko ai ʻeni.

Naʻe laka hake ʻi he Kāingalotu ʻe toko 180 ne omi ki he polokalamá—ʻo fuʻu tokolahi fau ki he falelotu ʻo e kolo fakalotofonuá—ko ia naʻe totongi ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha loki lahi ʻi ha hōtele ofi mai pea langa ai ha siteisi fakataimi pē. Naʻe kau ʻi he kātoanga ʻaho ʻe tolú ha ngaahi lea, fakaʻaliʻali hiva, mo ha faiva naʻá ne fakatātaaʻi e ngaahi konga ʻo e kamataʻanga ʻo e Siasí pea mo e hū atu ʻa e kau paioniá ki he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi he ʻaho Sāpaté ki ha luo makamaka, naʻa nau fokotuʻu ai ha siteisi maʻá e kau leá pea ʻoatu mo ha ʻōkani ke tā ʻi heʻenau hivá. Naʻe fokotuʻu ʻi mui ʻi he siteisí ʻi ha tafaʻaki makamaka ha tatau mita ʻe 2.3 nai ʻo e Temipale Sōlekí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Keti Hiesimani, ko ha mēmipa ʻo e Kolo Felengikenipēkí ha ngaahi māhina lahi ʻi hono faʻu ʻo e tatau faingataʻá mei ha ngaahi puha pepa fefeka naʻe ʻomi ai ha ngaahi naunau fakauelofea mei Sōleki Sití.

Naʻe teʻeki ke hū ʻa ʻAloisio pe ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi he kātoangá ʻi he temipalé. ʻI he moveuveu ʻa ʻIulopé mo e mamaʻo ʻi ha ngaahi kilomita ʻe lauiafe ʻa e temipale ofi tahá, ko e meʻa pē ne nau lava ʻo faí ko ʻenau fakakaukauloto atu pe ʻe fēfē ʻa e aʻusia ʻo e maʻu ʻenitaumení mo e silaʻi kinautolu ki honau ngaahi fāmilí. Ka naʻe ʻikai taʻofi ai hono fakatokangaʻi ʻe ʻAloisio ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé pe ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi naʻe lea, hiva, mo fai ai ʻe he Kāingalotú ʻenau fakamoʻoní.25

ʻI he poʻulí, naʻe tafu ʻe he kulupú ha afi naʻe huluʻi ʻe hono maama māfana mo ngingilá ʻa e ngaahi taua ʻo e temipale ngaohi mei he pepa fefeká. Naʻe fakaʻosi ʻe ʻAloisio e fakatahá ʻaki ʻene lea fekauʻaki mo e tui ʻa e kau fuofua faifekau ʻi ʻAosituliá, ʻo fakatatau kinautolu ki he kau paionia ʻo e 1847. Naʻá ne pehē, “ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi koeʻuhí ko e ongoongoleleí, lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa kotoa pē kuo foaki mai ʻi he Siasí ni ke tau ngāueʻi ai hotau fakamoʻuí mo hotau hakeakiʻí.”

ʻI heʻene aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe ulo siʻisiʻi pē ʻa e afi ne tafú, ko ia naʻe fakavavevave atu ha sōtia ko e mēmipa ʻo e Siasí mei he ʻIunaiteti Siteití ki heʻene meʻalelé, ʻo fakamoʻui ʻa e maama muʻá, pea toe fakamaama ai ʻa e temipalé ʻi heʻene tuʻu mai mei he langi fakapoʻulí.

Naʻe hiki fakataha hake ʻe he Kāingalotu ʻAosituliá honau leʻó, ʻa e fakalea ʻo e himi paionia “Haʻu Kāinga ʻOua Manavaheé” ʻo ongo hake ki he langí:

ʻAi ʻa e tatā ʻo e moʻuí.

ʻO tuʻu maʻu hotau ʻEikí;

Pea te tau maʻu ʻa e talí—

Kuo lelei! Kuo lelei!

Naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe hono kāinga ʻi he ongoongoleleí, pea naʻe fakapapauʻi ʻe ʻAloisio kuo teʻeki ai ke hivaʻi ʻa e himí ʻi ha loto-fakapapau moʻoni ange.26


Lolotonga hono fakamanatua ʻe he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e taʻu teau ʻo e kau paioniá, naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Pita Vilami naʻe tuku pōpula kimuʻá ʻi he Misiona Netalení. Naʻe hiki ʻa Pita, ko e konga ʻo hono uiuiʻi foʻoú, ʻaki ha kilomita ʻe nimangofulu nai mei hono ʻapí ke tataki e kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAmisitatemí. Naʻe nofo pē hono uaifi ko ʻAná mo ʻena fānau ʻe toko tolú ʻi ʻapi.

Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa e Kolo ʻAmisitatemí ʻi he ngāue ʻa e kau Nasí. Naʻe mei fiekaia ʻa e koló kimuʻa ʻi hono fakatauʻatāinaʻí. Ka ne taʻeʻoua ʻa Lutui Hati, ʻa ia ne fetongi ʻe Pitá, ne mei mate ʻa e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e koló ʻi he fiekaiá. Naʻe fakapapau ai ʻa Lutui ke fai e meʻa kotoa te ne malavá ke maluʻi ʻa e Kāingalotu naʻá ne tokangaʻí mei he fiekaiá. Naʻá ne tānaki ha paʻanga mei he kāingalotu ʻo e koló pea fakatau ha meʻakai, ʻa ia naʻe ngaohi mo tufaki ʻe he Fineʻofá ki he Kāingalotu fiekaiá.27

Ka naʻe kei mātuʻaki kovi ʻaupito ʻa e tūkunga ʻo Netalení hili ia ha taʻu ʻe nima ʻo hono nofoʻi fakakautaú. Naʻe laka hake ʻi ha kakai Hōlani ʻe toko ua kilu ne mate lolotonga e taú, pea naʻe maumauʻi pe fakaʻauha ha ngaahi ʻapi ʻe laukilu. Naʻe tokolahi ha Kāingalotu ʻi ʻAmisitatemi mo e ngaahi kolo kehe ʻi Netalení naʻa nau fehiʻa ki he kau Siamané—pea ki he Kāingalotu ne nau fengāueʻaki mo kinautolú.28

Ke tokoni ki hono fakatahaʻi ʻo e Kāingalotú, naʻe poupouʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, Koniliusi Sāpei, ʻa e ngaahi kolo ʻo e Siasí ke tānaki atu ki heʻenau meʻakaí ʻaki hono kamataʻi e ngaahi ngāue tō patetá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tengaʻi pateta mei he puleʻanga Hōlaní.29 Naʻe ʻikai fuoloa kuo nō ʻe Pita mo hono koló ha konga kelekele ʻi ʻAmisitatemi, pea naʻe ngāue fakataha ʻa e kakai tangatá, kakai fefiné, mo e fānaú ke tō ʻa e patetá mo ha ngaahi vesitapolo kehe. Naʻe kamata tō foki ʻe he kolo kehe ʻo e Siasí ʻi Netalení ha ngoue pateta ʻi ha feituʻu pē te nau lava ʻo maʻú, naʻa nau tō pateta ʻi mui ʻi honau ngaahi ʻapí, ngoue matalaʻiʻakaú, ngaahi konga kelekele ne ʻikai ha meʻa aí, mo e ngaahi konga kelekele naʻe vaeua ʻe he ngaahi halá.30

ʻI he ofi ki he taimi ututaʻú, naʻe fakahoko ʻe Koniliusi ha konifelenisi fakamisiona ʻi he kolo ko Lotatemí. ʻI he feʻiloaki ʻa Koniliusi mo Uolotā Sitouvá, ko e palesiteni ʻo e Misiona Hahake Siamané, naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia ha Kāingalotu tokolahi ʻi Siamane koeʻuhí ko ha nounou fakameʻatokoni lahi. Naʻá ne fie fai ha meʻa ke tokoni, ko ia naʻá ne kole ai ki he kau taki fakalotofonuá pe te nau loto-fiemālie ke ʻave ha konga ʻo ʻenau ututaʻú ki he Kāingalotu ʻi Siamané.

Naʻá ne pehē, “Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fili loto-ʻita taha kuo mou fehangahangai mo ia ko e ola ʻo e tau ko ʻení, ko e kakai Siamané. Ka ʻoku toe kovi ange ʻa e moʻui ʻa e kakai ko iá he taimí ni ʻiate kimoutolu.”

ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai tali ʻe ha Kāingalotu Hōlani ʻe niʻihi ʻa e palaní. Ko e hā ka nau vahevahe ai ʻenau patetá mo e kau Siamané? Naʻe ʻikai ke nau fakakaukau naʻe mahino kia Koniliusi ʻa e anga fulikivanu ʻa e kau Siamané kiate kinautolu ʻi he taú. Neongo naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Netaleni, ka naʻe nofo ʻa e palesiteni fakamisioná ʻi he konga lahi ʻo ʻene moʻuí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo e ongo ʻo e mole hono falé ʻi he laku pomu ʻa e kau Siamané pe mamata ʻi he mate fiekaia ʻa kinautolu naʻá ne ʻofa aí koeʻuhí kuo ʻave ʻe he kau Siamané ʻenau meʻakaí.31

Naʻe kei tui pē ʻa Koniliusi naʻe finangalo he ʻEikí ke tokoni ʻa e Kāingalotu Hōlaní ki he kau Siamané, ko ia naʻá ne kole kia Pita ke ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻo e Siasi ʻi Netalení pea fakalotolahiʻi kinautolu ke nau poupouʻi ʻa e palaní. Ko Pitá ko ha taki taukei ia ʻo e Siasí naʻe ʻiloa hono tuku pōpula taʻetotonu ia ʻi ha ʻapitanga Siamane. Kapau naʻe ʻofa mo falala ʻa e Kāingalotu Hōlaní ki ha taha ʻi he misioná, ko Pita Vilami.

Naʻe loto ʻa Pita ke tokoni ki he palesiteni fakamisioná, pea ʻi heʻene fakataha mo e ngaahi kolo ʻo e Siasí, naʻá ne fakamatala ki hono ngaahi faingataʻaʻia ʻi he fale fakapōpulá. Naʻá ne pehē, “Kuó u foua e ngaahi faingataʻa ko ʻení. ʻOku mou ʻiloʻi kuó u [aʻusia] ia.” Naʻá ne tapou kiate kinautolu ke fakamolemoleʻi e kakai Siamané. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo hono faingataʻa ke ʻofa ʻiate kinautolú. Kapau ko hotau kāinga kinautolu, tā ʻoku totonu ke tau ʻai kinautolu ko hotau kāinga.”

Naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi leá mo e ngaahi lea ʻa e kau palesiteni fakakolo kehé ʻo ueʻi ʻa e Kāingalotú, pea naʻe mōlia atu ʻa e ʻita ʻa e tokolahi ʻi heʻenau taʻaki ʻa e pateta maʻá e Kāingalotu Siamané. Naʻe ʻikai mole ai ʻa e ngaahi taʻe-femahinoʻaki ʻi he ngaahi kolo ʻo e Siasí, ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú te nau lava ʻo ngāue fakataha ʻo laka ki muʻa.32

Lolotonga iá, naʻe ngāue ʻa Koniliusi ke maʻu ha ngofua ke ʻave ʻa e patetá ki Siamane. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he puleʻanga Hōlaní ke ʻave ha faʻahinga meʻakai mei he fonuá. Ka naʻe toutou kole pē ʻa Koniliusi kiate kinautolu kae ʻoua kuo nau loto ki ai. ʻI he taimi naʻe feinga ai ha kau ʻōfisa ʻe niʻihi ke taʻofi e ngaahi palani ki he utá, naʻe talaange ʻe Koniliusi kiate kinautolu, “Ko e pateta ko ʻení ʻoku ʻa e ʻEikí, pea kapau ko Hono finangaló ia, ʻe tuku ʻe he ʻEikí ke ʻave kinautolu ki Siamane.”

Naʻe faifai pea fakataha ʻa e Kāingalotu Hōlaní mo e kau faifekaú ʻi Nōvema 1947 ʻi he Kolo Lahi ko Heikí ke fakaheka ki ha loli ʻe hongofulu ha pateta toni ʻe fitungofulu tupu. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe tūʻuta ʻa e patetá ʻi Siamane ke tufaki ki he Kāingalotú. Naʻe fakatau foki ʻe he palesiteni ʻo e Misiona Hahake Siamane ko Uolotā Sitouvá ha ngaahi loli pateta ke tānaki atu ki he ngaahi maʻuʻanga tokoní.33

Naʻe ʻikai fuoloa kuo aʻu atu ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ongoongo ʻo e ngāue tō patetá. Naʻe ofo ʻa e tokoni ua ko Tēvita O. Makeí ʻo ne pehē, “Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ngāue maʻongoʻonga taha ʻo e ʻulungaanga faka-Kalisitiane moʻoní kuó ne tohoakiʻi ʻeku tokangá.”34

  1. Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, 3, First Presidency Mission Files, CHL; Benson, Journal, Aug. 1 and 4, 1946; Babbel, Oral History Interview, 6; “Elder Benson Reports First Visit to Poland,” Deseret News, Aug. 17, 1946, Church section, 1, 8, 12; Minert, In Harm’s Way, 310; “Selbongen during World War II,” Global Histories, ChurchofJesusChrist.org/study/history/global-histories.

  2. Ezra Taft Benson, “Report on the European Mission #1,” Jan. 26–Feb. 11, 1946, 1–2, First Presidency Mission Files, CHL; “Elder Benson Prepares to Preside in European Mission,” Deseret News, Jan. 19, 1946, Church section, [1]; Dew, Ezra Taft Benson, 198.

  3. Ezra Taft Benson, “Report on the European Mission #7,” Mar. 24, 1946, 1–3, First Presidency Mission Files, CHL; Bergera, “Ezra Taft Benson’s 1946 Mission,” 82, table 2.

  4. Ezra Taft Benson to First Presidency, Mar. 23, 1946, First Presidency Mission Files, CHL; Corbett, “Records from the Ruins,” 13–16; Ezra Taft Benson, “Report on the European Mission #5,” Mar. 20, 1946, 1–3, First Presidency Mission Files, CHL; Genealogical Society of Utah Board of Trustees, Minutes, Apr. 15, 1947; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 14–16, 33.

  5. Relief Society General Board, Minutes, Dec. 12, 1945; Relief Society General Presidency to Ward Presidents, Nov. 21, 1945, in First Presidency and Welfare Committee Minutes, CHL; First Presidency and Welfare Committee, Minutes, Nov. 16, 1945; Dec. 14 and 21, 1945; Jan. 11 and 31, 1946. Tefito: Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  6. Continued War Services,” Relief Society Magazine, Aug. 1945, 32:484; vakai foki, “Church Welfare Service,” Relief Society Magazine, Sept. 1946, 33:620. Tefito: Fineʻofá

  7. European Mission History, Oct. 22, 1946, 83; Ezra Taft Benson to First Presidency, Mar. 16, 1946, 1–2; Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 2–5, First Presidency Mission Files, CHL; Minert, In Harm’s Way, 314–16.

  8. Babbel, On Wings of Faith, 131–34; Benson, Journal, July 29 and 30, 1946; Aug. 1 and 4, 1946; see also Frederick Babbel, “‘And None Shall Stay Them,’” Instructor, Aug. 1969, 104:268–69. Tefito: Poland (Pōlani)

  9. Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, First Presidency Mission Files, CHL; Benson, Journal, Aug. 4, 1946; Babbel, On Wings of Faith, 149; Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, First Presidency Mission Files, CHL; “Selbongen during World War II,” Global Histories, ChurchofJesusChrist.org/study/history/global-histories.

  10. Benson, Journal, Aug. 4, 1946; Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1–2, First Presidency Mission Files, CHL; Minert, In Harmʻs Way, 314–16.

  11. Benson, Journal, Aug. 4, 1946; Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, First Presidency Mission Files, CHL; Ezra Taft Benson to First Presidency, Aug. 7, 1946, 2, Ezra Taft Benson Correspondence Files, CHL; Selbongen Branch, General Minutes, Aug. 4, 1896.

  12. Ezra Taft Benson, “European Mission Report #20,” Aug. 24, 1946, 2, First Presidency Mission Files, CHL; vakai foki, “Red Cross to Cooperate in Distribution of Supplies,” Deseret News, Sept. 7, 1946, Church section, 1, 9.

  13. Collette, Collette Family History, 232, 235, 245, 250; Babbel, On Wings of Faith,71.

  14. Minert, Under the Gun, 456, 467–70, 473; Hatch, Cziep Family History, 87, 98, 202, 303–5; Collette, Collette Family History, 202–26; Lewis, Workers and Politics in Occupied Austria, chapter 3; Taggart, “Notes on the Life of Scott Taggart,” 31–32. Tefito: Austria (ʻAositulia)

  15. Collette, Collette Family History, 256–57.

  16. Marion G. Romney to First Presidency, Oct. 24, 1946, First Presidency General Administration Files, CHL; Annual Church Welfare Plan, 1946, 259, Welfare Department Northern Utah Region Documents, CHL; European Mission, Historical Reports, 92; Collette, Collette Family History, 257–58.

  17. “President Benson Dedicates Finland for Preaching Gospel,” Deseret News, Aug. 10, 1946, Church section, 1, 9, 12; “Letter Tells of Activity and Progress in Finland,” Deseret News, Mar. 8, 1947, Church section, 6; “Wartime Swedish Mission Head Sees Bright Future in Finland,” Deseret News, July 5, 1947, Church section, 1; Eben Blomquist to First Presidency, Jan. 30, 1947, First Presidency Mission Files, CHL. Ongo Tefitó: Finland (Finilani); Sweden (Suēteni)

  18. Collette, Collette Family History, 258–61, 320; Taggart, Oral History Interview, 61, 63, 73; appendix, 25–26; “20 Austrian Children Sent to Swiss Saints,” Deseret News, May 17, 1947, Church section, 9; vakai foki, Switzerland Zurich Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 12, May 17, 1947.

  19. Collette, Collette Family History, 320, 322; Taggart, Journal, Apr. 3, 9, mo e 11, 1947. Naʻe fakatonutonu ʻa e ngaahi leá ke lava ʻo lau; Naʻe liliu ʻa e “fie maʻu au ʻe he ʻEikí” ʻi he tatau totonú ki he “fie maʻu koe ʻe he ʻEikí,” mo e “kapau ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u nofo, te u nofo” liliu ki he “kapau ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u nofo, te u fai ia.” Tefito: Switzerland (Suisalani)

  20. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 127–30, 135.

  21. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 127, 130, 142; Meyer, Interview [2017], 2.

  22. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 129, 135–38; Meyer, Interview [2017], 2.

  23. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree,132.

  24. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 132–34; Meyer, Interview [2017], 1. Tefito: Lea ʻo e Potó (T&F 89)

  25. Hatch, Cziep Family History, 104–5; “Austrian Saints Hold Centennial Fete,” Deseret News, Sept. 20, 1947, Church section, 9; Minert, Against the Wall, ix–xiv, 42, 187.

  26. Hatch, Cziep Family History, 104; “Austrian Saints Hold Centennial Fete,” Deseret News, Sept. 20, 1947, Church section, 9; “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himí, fika 18. Ongo Tefitó: Halanga Paioniá; Austria (ʻAositulia)

  27. Vlam, Our Lives, 117–19, 121, 123; De Wolff mo Driehuis, “Description of Post War Economic Developments,” 13; Ruurd Hut entry, Amsterdam Branch, no. 240, ʻi Netherlands (Country), part 2, Record of Members Collection, CHL.

  28. De Wolff mo Driehuis, “Description of Post War Economic Developments,” 13; William G. Hartley,“War and Peace and Dutch Patetas,” Ensign, Siulai 1978, 19; Vlam, Interview [2013], 5, 7; Ke Tau Lava ʻo Taha Pē: Ko e Talanoa ʻo e Ngāue Pateta Faka-Hōlaní , Vitiō, [00:00:16]–[00:01:09];Miniti ʻo e Fakataha ʻa e Kau Palesiteni Fakamisiona ʻi ʻIulopé, 5 Siulai 1950, 6, John A. Widtsoe Papers, CHL. Tefito: Netherlands (Netaleni)

  29. William G. Hartley, “War and Peace and Dutch Potatoes,” Ensign, July 1978, 19–20; European Mission, Historical Reports, 169; Vlam, Interview [June 2020], [00:01:12]–[00:02:48].

  30. Vlam, Our Lives, 121; Stam, Oral History Interview, 27; William G. Hartley, “War and Peace and Dutch Potatoes,” Ensign, July 1978, 20; “Dutch Mission Head Tells Story,” Deseret News, Dec. 6, 1947, Church section, 1.

  31. William G. Hartley, “War and Peace and Dutch Potatoes,” Ensign, July 1978, 20–21; Babbel, On Wings of Faith, 76; Vlam, Our Lives, 121; Vlam, Interview [2013], 5–6, 8; Allart, Autobiography, 19.

  32. Vlam, Interview [2013], 6, 8, 11; “Dutch Mission Leader Tells of Welfare Potatoes,” Deseret News, Dec. 6, 1947, Church section, 6–7; Vlam, Our Lives, 121; Allart, Autobiography, 19; Stam, Oral History Interview, 32; Minutes of the European Mission Presidents’ Meeting, July 5, 1950, 6, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  33. William G. Hartley, “War and Peace and Dutch Potatoes,” Ensign, July 1978, 21; “Dutch Mission Leader Tells of Welfare Potatoes,” Deseret News, Dec. 6, 1947, Church section, 6–7; European Mission, Historical Reports, 169; Netherlands Amsterdam Mission, Manuscript History and Historical Reports, Nov. 6, 1947; Stover, Oral History Interview [1975], 1–2; Stover, Oral History Interview [1976], 56. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku pehē “ko e pateta ʻeni ʻa e ʻEikí, pea kapau ko Hono finangaló ia, ʻe ʻomi kinautolu ʻe he ʻEikí ki Siamane.”

  34. “Dutch Mission Head Tells Story,” Deseret News, Dec. 6, 1947, Church section, 1.