Hisitōlia ʻo e Siasí
29 Kuo Poʻuli


Vahe 29

Kuo Poʻuli

ʻĪmisi
Ko ha pasikala ʻoku lī fakatafatafa mo ha tangata ʻoku hola

ʻI ha pō lōngonoa ʻi Nōvema ʻo e 1943, naʻe fanongo ʻa Neli Mitolotoni ki ha tatangi e fafangu hono matapaá. Naʻe fakapoʻuli ʻa tuʻa, ka naʻá ne ʻiloʻi lelei ke ʻoua naʻa fakaulo e ʻuhilá he taimi naʻá ne fakaava ai e matapaá. Kuo meimei taʻu ʻeni ʻe tolu talu e fuofua tō e pomu ʻa e kau Siamané ʻo ofi ki hono ʻapí ʻi he Hala Seni Paulá ʻi Selitenihemi ʻIngilaní, pea naʻe hokohoko atu hono ʻai ʻe Neli ke fakapōpōʻuli hono ngaahi matapā sioʻatá ʻi he poʻulí ke maluʻi ia mo hono ʻofefine, ko Senifaá, mei he ngaahi ʻohofi mei he ngaahi vakapuná.

Naʻe fakaava ʻe Neli ʻa e matapaá mo e kei mate pē ʻene ʻuhilá. Naʻe tuʻu ha talavou ʻi muʻa ʻi hono sitepú kae fakapoʻuli hono fofongá. Naʻe mafao atu hono nimá mo fakafeʻiloaki leʻosiʻi ange ko Brother Lei Heamaniseni ia. Naʻe mahino ʻaupito mei he tō ʻene leá ko ha tangata ʻAmelika ia.1

Naʻe hangē ne fihia ha meʻa ʻi he monga ʻo Nelí. Hili hono veteki honau koló, naʻe tātātaha ke ne maʻu mo e kau fafine kehe ʻi Selitenihemí ha faingamālie ke maʻu e sākalamēnití.2 Ka neongo ia, naʻe toki tuku atu ʻe he ʻIunaiteti Siteití ha kau sōtia ki ʻIngilani ke teuteu ki he ʻohofi ʻe he kau tau Fakatahatahá ʻa Nasi Siamané.3 ʻI he mahino kia Neli ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau sōtia ʻAmelika naʻe nofo ʻi hono koló ne kau ki he Siasí ʻa ia te nau lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití, naʻá ne kole kia Makeleta ko hono tokoua mei he mali ua ʻo ʻene tamaí, ke ne tā valivali ha fakatātā ʻo e Temipale Sōlekí pea tuku ia ʻi kolo. Naʻe ʻi lalo ʻi he fakatātaá ha pōpoaki: “Kapau ʻoku ʻi ai ha sōtia ʻoku mahuʻingaʻia heni, ʻe talitali māfana ia ʻi he Hala Seni Paula 13.”4

Kuo vakai nai ʻa e tangata ʻAmelika ko ʻení ki heʻene fanongonongó? Naʻá ne maʻu nai ʻa e mafai ke tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití? Naʻe lulululu ʻa Neli mo talitali lelei ia ki loto.

Ko Leí ko ha sōtia taʻu uofulu mei ʻIutā naʻe kau ki he Siasí pea ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Neongo naʻá ne nofo mamaʻo ʻi ha meimei kilomita ʻe hongofulu mā ono, ka naʻá ne fanongo fekauʻaki mo e tā valivali ʻo e Temipale Sōlekí mei ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí peá ne maʻu ha ngofua ke mavahe ʻo ʻaʻahi ki he tuʻasilá. Kuó ne lue lalo ki he ʻapi ʻo Nelí, ʻa ia ko e ʻuhinga ia naʻá ne aʻu atu ai kuo ʻosi poʻulí. ʻI he taimi naʻe talaange ai ʻe Neli fekauʻaki mo ʻene holi ke maʻu ʻa e sākalamēnití, ne ʻeke ange ʻe Lei pe ko e fē ha taimi te ne lava ai ʻo haʻu ke fakahoko ʻa e ouaú kiate ia.

ʻI he ʻaho 21 ʻo Nōvemá, naʻe talitali lelei ʻe Neli, mo hono ʻofefiné, mo ha kau fafine kehe ʻe toko tolu ʻa Lei ki heʻenau fakataha he Sāpaté. Naʻe fakaava ʻe Neli ʻa e fakatahá ʻaki ha lotu kimuʻa pea hivaʻi ʻe he kulupú ʻa e “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfá.” Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe Lei mo tufaki ʻa e sākalamēnití, pea naʻe fakahoko ʻe he kau fafine kotoa ʻe toko faá ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.5

Naʻe ʻikai fuoloa kuo fanongo ha kau sōtia kehe ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi fakataha ʻi he Hala Seni Paulá. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpate ʻe niʻihi, naʻe fonu e loto fale ʻo Nelí pea naʻe pau ai ke tangutu e kakaí ʻi he sitepú. Koeʻuhí naʻe kei ʻatā pē ʻa e fetuʻutakí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻanga Fakatahatahá, naʻe kei lava pē e Kāingalotu ʻi Selitenihemí ʻo fetuʻutaki mo e ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá. Pea naʻe hokohoko atu hono pulusi ʻe he Misiona Pilitāniá ʻa e Fetuʻu Mileniumé lolotonga e taú, ʻo maʻu ai ʻe he Kāingalotú ha naunau fakalēsoni mo ha ngaahi ongoongo ke aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi fakatahá.

Ko e taha ʻo e ngaahi ongoongo mahuʻinga taha ʻi he Fetuʻu Mileniumé he taimi ko ʻení ko hono uiuiʻi ʻo Sipenisā W. Kimipolo mo ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakatou hoko ʻa e ongo tangatá ko ha ongo palesiteni fakasiteiki ʻi ha feituʻu mavahe mei ʻIutā ʻi hono ui kinaua ʻe Palesiteni Kalānite ko e ongo ʻaposetoló, pea naʻe fakatou ʻi ai ʻena fetuʻutaki ki he Misiona Pilitāniá. Naʻe fakaava ʻa e misioná ʻe Hiipa C. Kimipolo, ko e kuitangata ʻa ʻEletā Kimipoló ʻi he 1837. Lolotonga iá, naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻa ʻEletā Penisoni ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1920 tupú.6

Lolotonga e ngaahi fakataha mo e kau sōtiá, naʻe lava ke tala ʻe Neli ne nau ʻofa lahi ki honau ngaahi fāmilí. Koeʻuhí naʻe siviʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e meili hū ki tuʻá, naʻe ʻikai faʻa ʻilo ʻe he niʻihi naʻa nau ʻofa aí ʻa e feituʻu naʻe nofo ai ʻenau kau sōtiá. Naʻe kamata faitohi ʻa Neli ki he ngaahi fāmili ʻo e kau sōtiá, ʻo fakamatalaʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ke ʻi ai honau tuongaʻané, fohá, husepānití, pe tokotaha naʻa nau teu mali mo iá ʻi hono ʻapí. Naʻá ne fakakau ʻene tuʻasilá ʻi he silá ko ha tokoni ke ʻilo e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e kau sōtiá.7

ʻI ha tohi ʻe taha ki he uaifi ʻo ha sōtia, naʻe pehē ai ʻe Neli, “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ʻofa lahi mai ki ho husepānití mo hoʻo nofo ʻamanaki mai ki ha ongoongó. Ka ʻoku ou fie talaatu, naʻá ke mei fiefia kapau naʻá ke fanongo ki heʻene lea kau kiate koe mo e Siasí.”

Naʻe tohi ʻe Neli ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi kapau te tau fai hotau lelei tahá, ʻe hokohoko atu hono faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí. Kuo lahi fau ʻa ʻEne tauhi angaʻofa mo e maluʻi kuo mau maʻú, pea naʻa mo e lotolotonga ʻo e mamahi mo e fakaʻauha ko ʻení, ʻoku mau ongoʻi houngaʻia ʻaupito ʻi homau ngaahi tāpuakí kotoa.”8


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻaʻahi ʻa e taʻu tolungofulu ko Mele tosi Sanitosí ki he faama ʻa hono mehikitanga ko Selí ne ofi ki he kolo ko Sanitā Papulā ti ʻŌsei ʻi he siteiti ʻo Sao Paulo, Palāsilá. Ne talanoa ʻa Seli mo e kau faifekau ʻo e Siasí mei he ʻIunaiteti Siteití, pea naʻá ne fokotuʻu ange foki kia Mele ke talanoa mo kinautolu. Naʻe ʻikai ke fuʻu tui fakalotu ʻa Mele, pea naʻe ʻikai ke ne teitei saiʻia ʻi ha siasi foʻou. Ka naʻá ne loto ke tuku ke ʻaʻahi ange e kau talavoú kiate ia mo hono husepāniti ko Kolotió, ʻo kapau te nau palōmesi ke ʻoua te nau talanoa fekauʻaki mo e tui fakalotú.

ʻI he ʻaʻahi kimui ange ʻa e ongo faifekaú ki he fale ʻo Melé ʻi he kolo ko Sao Pauló, naʻá na fakatou mālieʻia mo fakaoliʻia ai mo Kolotio. Naʻá na nofo ai ʻi ha houa ʻe fā peá na toki talanoa pē fekauʻaki mo e Siasí ke talanoa ki ha kalasi lea faka-Pilitānia naʻá na akoʻi he Tuʻapulelulu kotoa pē. Naʻe fāʻeleʻi e kuitangata ʻa Melé ʻi he ʻIunaiteti Siteití peá ne hiki ki Palāsila hili e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká, ko ia naʻe tupu hake ʻa Mele ʻo lea faka-Pilitānia ʻi ʻapi. Ka naʻe mahuʻingaʻia ʻa Kolotio ʻi he kalasí, ko ha tangata Palāsila lea faka-Potukali naʻe siʻi pē ʻene ʻilo ki he lea faka-Pilitāniá. Naʻá ne fakakaukau ʻe tokoni e ako lahi ange ki he lea faka-Pilitāniá ke fakalakalaka ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Kimuʻa pea ʻalu ʻa Kolotio ki heʻene ʻuluaki kalasí, naʻe fakatokanga ange ʻa Mele ke ne tokanga. Naʻá ne talaange, “ʻAlu ki he kalasi lea faka-Pilitāniá, ʻoua naʻa toe ʻai ha meʻa kehe. ʻOua naʻá ke tokanga ki ha toe meʻa ʻe fakahoko kimuʻa pe ʻi he tukú!”

Naʻe ʻikai tokanga ʻa Kolotio ki heʻene faleʻí. Hili e kalasí, naʻá ne nofo ʻi ha ʻekitivitī ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻe he kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí mo honau ngaahi kaungāmeʻá ha fanga kiʻi tulama mo e hiva. Naʻe saiʻia ʻa Kolotio ʻi ha faʻahinga meʻa fakamūsika pē, ka naʻe tautautefito ʻene tokangá ki he laumālie lelei ʻo e fakatahá mo e kakaí.

ʻI heʻene foki mai ki ʻapí, naʻe fie ʻilo lahi ange ʻa Mele ki he kalasí. Na‘á ne ʻeke ange, “Naʻe fēfē?”

Naʻá ne talaange, “Tōtōatu!” Na‘á ne fakamatala ange fekau‘aki mo e ʻekitivitií. Naʻá ne ʻosi hanganaki fiefia atu ke toe foki ki ai.

Naʻe ʻikai saiʻia ʻa Mele ʻi heʻene nofo ai ʻi he ʻosi ʻa e kalasí, ka naʻá ne poupouʻi ia ʻi heʻene foki ki ai he uike ki he uiké. Naʻá ne fakalotoʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe taha ke na ō, pea naʻá ne fiefia foki ʻi he ngaahi ʻekitivitií. Naʻe ʻikai fuoloa, kuó na fakatou mahuʻingaʻia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.9

Naʻe kei kamakamata pē ʻa e Siasí ʻi Palāsila he taimi ko iá. ʻI he fokotuʻu ʻa Lainolo Sitafu ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻAmelika Sauté, naʻe fokotuʻu ai e Misiona Palāsilá ko ha misiona lea faka-Siamane ʻi he 1935. Ka naʻe hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe fokotuʻu ʻe he palesiteni ʻo Palāsilá ha ngaahi lao ke fakavaivaiʻi e ivi tākiekina ʻo e ngaahi puleʻanga mulí mo poupouʻi e faaitaha ʻa e fonuá. Naʻe taʻofi ʻe ha taha ʻo e ngaahi lao ko ʻení ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo ha faʻahinga lea fakafonua kehe mei he lea faka-Potukalí, ko e lea fakafonua totonú, ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e kakaí, kau ai e ngaahi lotú.10

Neongo naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ha ngofua mei he polisí ke fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi he lea faka-Siamané, ka naʻe kamata ke tukutaha e tokanga ʻa e kau faifekaú ki he kau Palāsila lea faka-Potukalí, ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau vēkeveke ke nau talanoa. Pea ʻi he 1940, naʻe pulusi ai ʻe he Siasí ha pulusinga lea faka-Potukali ʻo e Tohi ʻa Molomoná.11

Lolotonga iá, naʻe hokohoko atu e taʻefiemālie e Kāingalotu Palāsila ne lea faka-Siamané ʻi he ngaahi fakataputapui ki he lea fakafonuá. Naʻe fakalalahi ange ʻa e ngaahi taʻefiemālie ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1942, ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he ngaahi vaka uku Siamané ʻa e ngaahi vaka Palāsilá. Naʻe pole tau ʻa Palāsila ki Siamane, pea naʻe taʻofi fakafokifā ai e ngāue fakafaifekau ʻi he lea faka-Siamané.12 Neongo naʻe fakafepaki ha niʻihi ʻo e kāingalotu lea faka-Siamané ki he Siasí mo hono kau taki māʻolunga ʻAmeliká, ka naʻe kei tokolahi pē ha niʻihi naʻa nau faimateaki ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.13

ʻI he Kolo Sao Pauló, ʻa ia naʻe kau ai ʻa Mele mo Kolotio ki he ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻekitivitií, naʻe moihū fakataha ai ha kāingalotu lea faka-Potukali mo lea faka-Siamane tokolahi.14 Ka naʻe ʻi ai ha palopalema ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá. Naʻe angamaheni ʻaki hono tataki ʻe he kau faifekaú ʻa e ngaahi kolo ʻi Palāsilá, pea naʻe toe tokosiʻi ange ʻeni ʻa e kau faifekaú koeʻuhí ko e taú. Naʻe taʻofi foki ʻe he puleʻanga Palāsilá ʻa e kau faifekau muli foʻoú mei heʻenau hū mai ki he fonuá. ʻI he tūʻuta ai ʻa Viliami Sikimila ko e palesiteni fakamisioná ʻi he 1942, naʻe laka hake ʻi he kau ʻeletā ʻAmelika Noate ʻe toko onongofulu naʻe ngāue ʻi Palāsilá. Ko ʻeni ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1944, naʻe fakataimi-tēpileʻi e toenga ʻo e kau faifekaú ke nau puna foki ki ʻapi, pea naʻe tokosiʻi ʻaupito e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki lea faka-Potukali ʻi Palāsilá ke fakakakato e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá.15

Naʻe taʻofi e ngaahi lēsoni lea faka-Pilitānia ʻa Kolotió ʻi he foki pē ʻa e kau faifekaú ki he ʻIunaiteti Siteití. Ka naʻe ʻikai fuoloa mei he ʻosi ʻa e ngaahi kalasí, naʻe ʻaʻahi atu ʻa ʻAita ko e uaifi ʻo Palesiteni Sikimilá, kiate kinaua mo Mele. Hili haʻanau talanoa taimi siʻi, naʻá ne talaange, “ʻOkú mo ʻilo, ʻe fiefia ʻaupito e kau faifekau ko iá ʻo kapau te mo papitaiso.”

Naʻe ʻikai loto e ongomeʻá he pō ko iá ke na papitaiso, ka naʻá na fakakaukau ke na kamata ʻalu ki he ngaahi houalotu he Sāpaté. Naʻe fakautuutu ʻena mahuʻingaʻia ʻi he ongoongoleleí, ʻo aʻu ki ha taimi nounou hili e taʻu foʻoú, naʻá na fakakaukau ai ke na kau ki he Siasí. ʻI he ʻaho 16 ʻo Sānuali 1944, naʻe papitaiso ai ʻa Mele mo Kolotio ʻe Uani ko e foha ʻa e ongomātuʻa Sikimilá, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa peá ne mavahe mei he fonuá ke ngāue fakakautau ʻi he U.S.16


ʻI ha ngaahi uike siʻi pea aʻu ki he taʻu foʻoú, naʻe ʻilo ʻe Helekā Meisisu Peeti ʻa e mālōlō hono kāinga ko Keti Palatisí, ko ha sōtia ʻi he kau tau Siamané ne toki kafo ʻi he Sovieti ʻIunioní. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne hangē pē mo Keti ko ha tuongaʻane mo e tuofefiné, pea naʻá ne tangi ʻi heʻene fakakaukau kiate ia mo hono husepāniti ko Kohate kuo mālōloó, ko ha toe pekia kei talavou he taú. Naʻe taʻefiemālie ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Naʻá ne fakamālohiʻi leva ia ke tuku. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tangi pē au maʻaku.”17

Hili ha taimi nounou mei ai, lolotonga e kau atu ʻa Helekā ki ha konifelenisi fakavahefonua ofi ki hono ʻapí, naʻá ne fetaulaki ai mo Paula Lengiheinilisi, ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī fakamisioná. ʻI heʻena talanoá, naʻe fehuʻi ange ʻe Paula, “Sisitā Peeti, ko e hā hoʻo fakakaukau kapau te ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau?” Naʻe fakakaukau ʻa Helekā ki he fehuʻí. Naʻe fuʻu fie maʻu lahi ʻa e kau faifekau sisitaá, koeʻuhí ko e tokolahi taha ʻo e kau talavoú ne nau ō ʻi he taú. Ka neongo ia, he ʻikai faingofua e ngāue fakafaifekau lolotonga e taimi taú, pea kuo pau ke ne maʻu ha ngofua makehe ke hiki ki Pealini. Ka naʻá ne kei fie tokoni pē ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ko ia naʻá ne talaange ai kia Paula naʻá ne loto-fiemālie ke ngāue.

Ne ʻosi atu ha ngaahi māhina, pea naʻe teʻeki ai maʻu ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe lahi ange ʻene hohaʻa fekauʻaki mo hono tuongaʻane siʻisiʻi ko Sekifilí, ʻa ia naʻe ui ki he kongakaú. Naʻá ne fakapapauʻi naʻe hoko ha meʻa kiate ia. ʻI he faifai peá ne maʻu ha tohi meiate iá, naʻá ne ʻi ha falemahaki fakakautau ʻi Lomēnia. Naʻe havehave hono sinó ʻi ha foʻi pomu, ʻo lailai hono tuí mo e kongalotó. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Helekā, kuo ʻosi ʻa e taú ia kiate au.” Naʻá ne mālōlō hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.18

Naʻe fakahoko ʻe he koló ha ouau fakamanatu maʻa Sekifili ʻi he māhina hono hokó. Naʻe haʻu ʻa Nita ko e tokoua e faʻē ʻa Helekaá mei Hemipeeki ki Tilasiti ki he meʻafakaʻeikí, ʻo kau fakataha mo Helekā, ko ʻene ongo kuí, pea mo Lusi ko e tokoua ʻene faʻeé. ʻI heʻenau mavahe fakataha mei he ouau fakamanatú, naʻe puke ʻe Lusi e nima ʻo Helekaá mo pehē ange, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke haʻu ai ke ta nofó?”

Naʻe talaange ʻe Helekā, “He ʻikai ke u lava.” Naʻá ne ʻosi palōmesi ange kia Nita mo ʻene ongo kuí te ne nofo mo kinautolu he pō ko iá.

Naʻe kole ange ʻe Lusi, “Ta ō ki ʻapi. Naʻá ku ngaohi ha supo piisi lahi ʻaupito!”

Naʻe ongoʻi ʻe Helekā ha meʻa naʻá ne tākiekina ia kia Lusi. Naʻá ne talaange, “Pe sai.”

ʻI he pō ko iá, hili e kaka ʻa Helekā ki he mohenga ʻi he fale ʻo Lusí, naʻá ne fakatokangaʻi e tapa ʻa ha maama. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá ko ha maama ia mei ha vakapuna laku pomu ʻa e fonua Fakatahatahá, ʻokú ne fakamāmaʻi ha tāketi. Naʻá ne fakavave hifo mo Lusi ki he lalo falé ʻi he lea ʻi tuʻa ʻa e meʻa fakaleʻolahi fakatokanga ki he teu laku pomú.19

Naʻe ʻikai sola kia Helekā ʻa e laku pomú. ʻI he taʻu kimuʻá, naʻá ne lavea ʻi ha ukamea mei ha foʻi pomu ʻa e filí ne tau ʻi hono ʻulú mo hono keté. Naʻe ongonoa hono sinó kotoa, pea naʻá ne tui te ne mate. Naʻá ne fakakaukau, “Te u sio kia Kohate.”20

ʻI he ngalulu e ngaahi holisí ʻi he mālohi ʻo e pā ʻa e ngaahi pomú, naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Helekā te ne mavahe moʻui mei he lalo falé. Naʻá ne haʻohaʻo fakataha mo e tokoua ʻo ʻene faʻeé ʻo hivaʻi ha himi naʻá ne faʻa hiva ʻi heʻene ongoʻi ilifiá:

ʻEiki e tokoni mai;

He kuo poʻuli.

Ne faifai pea tuʻu maʻu ʻa e falé pea lōngonoa. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tukituki mai ha tangata ne ʻilo ʻe Helekā mei he ngāué ʻi he matapā ʻo Lusí. “Fakavavevave! Fakavavevave! Fakavavevave!” ko ia ange ia.21

Naʻe muimui atu ʻa Helekā ʻi he tangatá ki he hala naʻe nofo ai ʻene ongo kuí. Naʻe ʻosi holafa kotoa honau fale nofo totongí ʻi he laku pomu ʻa e fonua Fakatahatahá. Naʻe manavahē ʻa Helekā ʻi heʻene mamata ki he fekumi ʻa e kau ngāue tokoní ʻi he ngaahi fale holó ki ha niʻihi ne hao moʻuí. Naʻe tākoto ʻi he tafaʻakí e sino ʻo e kau pekiá, naʻe ʻufiʻufi ʻaki ha ʻū kafu. Naʻe fekumi ai ʻa Helekā, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻene ongo kuí mo e tokoua ʻene faʻeé.

Naʻe hokohoko atu e fekumi ʻa e kau ngāué ʻi he ngaahi fale maumaú. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻa nau maʻu e ngaahi sino ne puliá.22

Naʻe ʻikai mahino kia Helekā e ʻuhinga naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ke hoko ha meʻa peheé. Ne hoko ʻene kuifefiné ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí, pea naʻe hanga ʻe heʻene fakamoʻoní ʻo fokotuʻu maʻu e fakamoʻoni ʻa Helekaá. Naʻá ne fifili ʻo pehē, “Naʻe fie maʻu nai ke nau mate peheni?”

Pea ʻi ha pō ʻe taha, naʻá ne misi ai ki heʻene ongo kuí mo e tokoua ʻo ʻene faʻeé. Naʻe mahino kiate ia ʻi heʻene misí, naʻe hoko vave ʻenau maté, ʻo ʻikai ke nau mamahi. Naʻe maʻu foki ʻe Helekā ha fakafiemālie ʻi hono ʻiloʻi naʻa nau mate fakatahá.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne maʻu ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e misiona ʻi Pealiní. Naʻá ne fiefia ke mavahe mei Tilasiti. Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau he ʻikai ke ne toe sio ki ai.23


Ne ʻikai fuoloa mei hono papitaiso ʻo Kolotio mo Mele tosi Sanitosi ʻi Sao Paulo, Palāsilá, naʻe fehuʻi ange ʻe Viliami Sikimila ko e palesiteni fakamisioná kia Kolotio pe te ne fie hoko ko ha kaumātuʻa. Naʻe ʻohovale ʻa Kolotio, ka naʻá ne talaange ʻio. ʻI heʻene maʻulotu pē ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei aí, naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi pe ko e hā e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha kaumātuʻá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ui kotoa e kau faifekaú ko e “ʻEletā,” pea ko ha kau talavou fakaofo kinautolu ne līʻoa ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá. Kapau ko e ʻuhinga ia ʻo e hoko ko e kaumātuʻá, ko e meʻa ia naʻá ne fie maʻú.24

ʻI he pongipongi Sāpate hono hokó, kimuʻa siʻi pē ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe fakanofo ʻe Palesiteni Sikimila ʻa Kolotio ki he tuʻunga ʻo e kaumātuʻá ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI heʻene ʻosí, naʻá ne pehēange, “Te tau teuteu he taimí ni ʻa e sākalamēnití mo e Lautohi Faka-Sāpaté.”

Naʻe kiʻi manavasiʻi ʻa Kolotio. Naʻe vave ʻaupito e hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi kakato ʻa e meʻa naʻá ne faí. Ka naʻá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e palesitení mo fakahoko hono ʻuluaki fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he efiafi ko iá, lolotonga e houalotu sākalamēniti ʻa e koló, naʻe toe kole ai ʻe Palesiteni Sikimila e tokoni ʻa Kolotió, ke fakatonulea maʻana ʻi heʻene lea faka-Pilitānia ki he Kāingalotú. Naʻe kei ako lea faka-Pilitānia pē ʻa Kolotio pea naʻe teʻeki ke ne fakatonulea kimuʻa, ka naʻá ne loto ke feinga pē.25

ʻI he kamataʻanga e fakatahá, naʻe kole ʻe Palesiteni Sikimila ki he Kāingalotú ke nau poupouʻi ʻa hono fakanofo ʻo Kolotió. Naʻe ʻohovale ʻa Kolotio ʻi he mahino lelei kiate ia e lea ʻa Palesiteni Sikimilá, pea naʻe faingofua pē ʻene liliu faka-Potukali e ngaahi leá.

Naʻe talaange leva ʻe Palesiteni Sikimila ki he haʻofangá fekauʻaki mo ha tohi naʻá ne fakahoko ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene manavasiʻi naʻa ʻikai maʻu ʻe he Siasí ʻi Palāsila ha kau tangata lea faka-Potukali moʻui taau ʻe lava ʻo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí mo tokoni ki he ngaahi koló. Naʻá ne ongoʻi mā he taimí ni ʻi heʻene fai e tohí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe fakanofo he ʻahó ni ʻa Misa Kolotio ko ha kaumātuʻa. Te mou poupouʻi nai ia ko e fuofua palesiteni fakakolo Palāsila ʻo Sao Pauló?”

Naʻe moʻutāfuʻua ʻa Kolotio ʻi heʻene fakatonu leá. Naʻá ne fakakaukau ki he ʻikai ke ʻi ai haʻane taukeí. Naʻá ne fifili ʻo pehē, “Ko e hā ha ʻilo ʻoku ou maʻu?” Naʻá ne ʻiloʻi e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá, ka kuo teʻeki ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke ne foakí ko ʻene loto-vēkeveke ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Mahalo ko e meʻa pē ia naʻe finangalo ʻe he ʻEikí meiate iá.

Naʻá ne vakai atu ki he haʻofangá peá ne mamata ki he hikinima ʻa e Kāingalotú ke poupouʻi hono uiuiʻí. Naʻá ne ongoʻi lāngilangiʻia. Mahalo pē naʻe ʻikai lahi ʻene ʻiló, ka naʻá ne loto-vēkeveke ke ngāue.26

Naʻe kamata leva e ngaahi fatongia ʻo Kolotió he taimi pē ko iá. Naʻá ne tokangaʻi e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté mo tāpuakiʻi e sākalamēnití. Naʻe akoʻi ʻe ha faifekau ʻa Kolotio ke lau e mūsiká, pea naʻe ʻikai fuoloa kuó ne lava ʻo tā ʻi he ʻōkaní ha ngaahi himi ʻe uofulu nai ke ne lava ʻo tokoni ki he Kāingalotu Sao Pauló. ʻI he kamataʻangá, naʻe toko taha pē hono tokoni ke tokoni kiate iá, ka naʻe fai ʻe he ongo tangatá hona lelei tahá ke fakahoko fakataha ʻena ngāué mo e ngaahi fatongia fakafāmilí ʻi heʻena ngāue fakaetauhi ki he Kāingalotu ne movetevete ʻi he fuʻu kolo lahí.

Neongo e siʻi e taukei ʻa Kolotió, ka naʻá ne falala naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono ui ia ke tataki e koló. Naʻá ne pehē loto pē, “Kapau ko e Siasi moʻoní ʻeni, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻokú Ne puleʻi, kuo pau ke Ne fili ha taha. Kuo pau ke Ne fili ha taha ʻoku loto-vēkeveke ke maʻu ʻa e mafaí mo fakahoko ʻa e ngāué.”27


ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻAtalanitikí, naʻe kei fakahoko pē ʻe Neli Mitolotoni mo hono ʻofefine ko Senifaá ʻa e ngaahi houalotu sākalamēnití mo e kau sōtia mo e Kāingalotu fakalotofonua ʻi Selitenihemi ʻIngilaní. Naʻe hoko e taú ko ha konga ʻo e moʻui ʻa Senifaá ʻi ha meimei taʻu ʻe nima—ʻo mei lōloa tatau pē mo e meʻa naʻá ne manatu ki aí. Ko ʻeni, ʻi hono taʻu hongofulú, naʻá ne anga ki he tuhani e meʻakaí, ngaahi ongo fakatokanga ki he laku pomu mei he ʻeá, mo ʻene meʻa mānavá, ʻa ia naʻá ne ʻalu holo mo ia ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki ai ʻo faʻo ʻi ha kato makehe naʻe ngaohi ʻe heʻene faʻeé.28

Naʻá ne anga ʻaki foki ko ia tokotaha pē ʻa e kiʻi leka ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Naʻá ne ʻofa ʻi he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Selitenihemí pea naʻá ne fakakaungāmeʻa ki ha kau sōtia tokolahi ne omi ki hono ʻapí ke lotú. Ka naʻá ne fakaʻamu ke kau kakato mo kinautolu—ke hoko ko ha mēmipa kuo papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fakaʻamu ʻa Senifā ke papitaiso ʻi heʻene lahi feʻungá pē, ka naʻe ʻikai ha faiʻanga papitaiso ʻi Selitenihemi pea ʻi he hoko atu e taú, naʻe teʻeki ai ke ne maʻu mo ʻene faʻeé ha faingamālie ke fononga ki ha kolo kehe. Ka neongo ia, lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1944, ko Hiu B. Palauni, ʻa ia naʻá ne taki e Misiona Pilitāniá kae ʻoua kuo fakamālohiʻi ia ʻe he taú ke fokí, naʻe ui ia ke ne foki ki ʻIngilani ke tokangaʻi e kau faifekau fakalotofonuá, kāingalotú, mo e kolo ʻe fitungofulu mā valu ʻi he fonuá kotoa. ʻI heʻene haʻu ke feʻiloaki mo e ongo fafine ʻi Selitenihemí, naʻá ne tānaki ʻena vahehongofulú, ʻa ia naʻe tauhi ʻe Neli ʻi ha kiʻi puha kapa.29

Naʻe saiʻia ʻa Senifā ʻi he palesiteni fakamisiona lōloa ne tuʻu ʻi hono loto falé. Naʻá ne punou hifo ʻo lulululu mo ia.

Naʻe pehē ange ʻe Neli, “Palesiteni, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻe fai ki he kiʻi taʻahine ko ʻení. ʻOkú ne loto ke papitaiso ka ʻoku ʻikai ke ma lava ʻo folau.”30

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Palauni te ne lava ʻo aleaʻi ke na heka ʻi ha lēlue fakakautau ki he kolo ko Pēmingihemí, ʻa ia naʻe kilomita nai ʻe valungofulu fakatokelau. Te na lava ʻo maʻu ai ha faiʻanga papitaiso.

Naʻe kole ʻe Senifā kia ʻAfa Feletisā, ko ha tangata toulekeleka naʻe nofo ʻi ha kolo ofi mai pē, ke ne fakahoko e papitaisó pea kia Hāloti Uatekini, ko ha sōtia ʻAmelika naʻá ne maheni mo ia, ke hilifakinima ia.31 Naʻe fokotuʻu ʻa e papitaisó ki he ʻaho 11 ʻo ʻAokosi 1944. Te nau fononga fakataha kotoa ki Pēmingihemi.

ʻI he aʻu ki he ʻaho ko iá, naʻe tuʻu ʻa Senifā ʻi he tauʻanga lēlué naʻá ne tui ha vala foʻou lanu mata fakaʻofoʻofa naʻe ngaohi ʻe heʻene faʻeé ki he meʻa ko iá. Koeʻuhí naʻe toki kole pē kimuí ni ʻe he Siasí ki he kakaí ke nau tui teunga hina ki he papitaisó, naʻe toe tuitui foki ʻe Neli ha kofu ʻe taha ki he ouaú, ʻa ia naʻe ngaohi mei ha konga tupenu hinehina motuʻa fakaʻofoʻofa.32

Naʻe kohu ʻa e lēlué ʻi heʻene aʻu mai ki he tauʻangá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he pule fonongá ke nau heka, ka naʻe teʻeki ke aʻu mai ʻa Hāloti Uatekini. Naʻe fakaʻefihi atu ʻa Senifā ki he lēlue ne fonu ʻi he kau sōtiá, peá ne fakasio foki hono kaungāmeʻá ʻi he haʻofanga kakaí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke nau ō kae liʻaki ia.

Fakafokifā pē naʻe tau fakavave mai ki he tauʻanga lēlué ha sōtia naʻe heka ʻi ha pasikala ʻumeʻumea. Naʻe faʻo hono tataá ʻi he kato ʻe tahá mo hono hēkesí ʻi he kato ʻe tahá. Ko Hāloti ia! Naʻá ne lī hifo e pasikalá peá ne puna ki he lēlué ʻi he kamata pē ke ngaué. Naʻe fakaulu ʻa Senifā.

Naʻe fakamatala ange ʻe Hāloti e meʻa naʻe hokó mo e mei ʻosi ʻene mānavá. ʻI he pongipongi ko iá, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻōfisa pule ʻo e ʻapitangá ke lokaʻi e kakai tangata kotoa pē ʻi honau ʻapitangá. Ka naʻe palōmesi ʻa Hāloti te ne hilifakinima ʻa Senifā, pea naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne mavahe—neongo pe ko e hā e tuʻunga fakatuʻutāmakí. ʻI he miniti fakaʻosí, naʻá ne hola mei he ʻapitangá, maʻu ha pasikala motuʻa ne fakafalala ki ha holisi, peá ne lele he meimei kilomita ʻe hongofulu ki he tauʻanga lēlué ʻi he vave taha naʻá ne lavá.

Naʻe tūʻuta lelei ʻa Senifā mo e toenga ʻo e kulupú ki Pēmingihemi. Naʻe haʻu ha ongo finemui mei he feituʻú ke tokoni kia Senifā. Naʻe lea ha taha ʻiate kinaua fekauʻaki mo e founga ʻoku hangē ai ha tokotaha ʻoku papitaisó ko ha vaka ʻoku faifai pea tuku atu ʻi he folau ʻo e moʻuí. Naʻe houngaʻia ʻa Senifā ʻi he faingamālie ke ui ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea naʻá ne mateuteu ke kamata ʻene fonongá.33


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻi Sōleki Sití, naʻe hū ai ʻa e taʻu hongofulu mā fitu ko Niila Mekisuelé ki ha ʻōfisi uki kau tau pea kole ke ʻalu ʻi he taú. Naʻá ne tatali ki hono faingamālie ke kau ki aí talu mei he kamata ʻa e taú. Neongo naʻe ʻikai ke ne lahi feʻunga ke lava ʻo ʻalu, ka naʻe ʻikai ke ne toe fie tatali.34

Naʻe lahi fau e meʻa naʻe hokó. ʻI he ʻaho 6 ʻo Sune 1944, naʻe laka hake ʻi he kau tau ʻe toko 160,000 ʻo e kau tau Fakatahatahá naʻa nau aʻu atu ki he ngaahi matātahi ʻi he fakatokelau ʻo Falaniseé ʻi he meʻa naʻe ui ko e “D-Day.” Hili e tau fakalilifu ko ia mo e kau Nasí, naʻe maʻu ʻe he kautau Fakatahatahá ha tuʻunga ʻi he konitinēniti ʻIulopé pea kamata ke hoko atu ʻenau fonongá ki Siamane. Naʻe fakaʻamu ʻa Niila naʻe ʻuhinga e ʻohofi ko ʻení naʻe ngali ikuna e kautau Fakatahatahá. Naʻá ne fie kau atu ki hono fakangata ʻo e taú ʻi he vave tahá.35

Naʻe lipooti ʻa Niila ki he taú ʻi Sepitema. Naʻe fāinga ʻa Kaleanisi mo ʻEma, ko ʻene ongomātuʻá, ke mahino kiate kinaua e ʻuhinga naʻá ne fie fakavavevave ai ki he taú. Naʻe fakautuutu ʻena loto-hohaʻá ʻi heʻena ʻiloʻi te ne kau ʻi he kau sōtia tau ʻutá.36 ʻE ngalingali ko ʻene ngāué te ne ʻotu muʻa ai ʻi he taú.

Naʻe aʻu atu ʻa Niila ki ha ako tau kamata mo ha tohi naʻe ui ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí naʻe faʻo ʻi heʻene naunaú. Ko e tohí, ʻa ia ne teuteuʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí tautautefito maʻá e kau tangata ngāue fakakautau ʻa e Siasí, naʻe ʻi ai ha fakamatala fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e Siasí, ngaahi fakahinohino ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko ha ngaahi himi, mo ha faleʻi fakalūkufua ki he ngāue fakakautaú. Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he talamuʻakí ʻo pehē, “ʻOku mau lotua ʻe foaki atu ʻe he ʻEikí ha loto-toʻa mo ha ivi ke fakahoko kakato ʻaki homou fatongiá, pea ke mou anga fakaʻapaʻapa ʻi ha feituʻu pē ʻoku vahe kimoutolu ki ai.”37

ʻI he kamata pē ʻa e ako taú, naʻe lava ke ʻiloʻi ʻe Niila naʻe lahi e meʻa ke ne akó. Naʻe hangē ne matuʻotuʻa mo taukei ange ʻa e kau tama kehé ia ʻiate ia. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne faʻa tokanga maʻu pē ki hono fōtungá. Naʻá ne fuʻu pukupuku ke vaʻinga ʻi he timi pasiketipolo ʻa e ako māʻolungá, ko ia naʻá ne tafoki ai ʻo tauhi e fanga puaká ʻi he kalapu ngoué. Naʻe piki hono fofongá ʻi he lahi ʻa e fuofuá, ʻo tānaki atu ia ki heʻene ongoʻi tailiilí. Ka neongo ia, naʻá ne maʻu ha loto-falala ʻi heʻene hoko ko e kaungā ʻētita nusipepa ʻa e akó.38

Naʻe faʻa faitohi ʻa Niila ki ʻapi lolotonga e ako taú, pea naʻe fonu ʻene ʻū tohí ʻi he loto-toʻa fakatamaikí. Talu mei hono ʻohofi e Taulanga Mataʻitofé, mo hono poupouʻi ʻe he kau faʻu heleʻuhila ʻi Holiutí ʻa e kau tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻaki haʻanau faʻu ha ngaahi faiva naʻe nofotaha ʻi he taú mo e kau tangata ʻAmelika naʻa nau tau aí. Naʻe tui ʻa Niila naʻe oʻi ia ʻe he sōtiá ke ne hoko ko ha tokotaha tau mālohi mo loto-vilitaki. Naʻá ne faitohi ki ʻapi fekauʻaki mo e fana meʻafaná mo e lue lalo ʻi ha meimei kilomita ʻe tolungofulu ʻi he taimi kotoa pē. Naʻá ne talaange ki heʻene ongomātuʻá, “Ko ʻemau sātiní ko ha kau sōtia muli mālōlō, pea ʻoku ʻikai ke nau toe afe.” Naʻá ne talaange kiate kinaua, ʻi he taimi ʻe ʻosi ai e ako taú, “Te u hoko ko ha tangata moʻoni.”39

Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne ʻohovale ʻi he tōʻonga ʻa e kau sōtia ʻe niʻihi naʻa nau feohí, pea naʻá ne fakahaaʻi ha loto-houngaʻia foʻou ʻi heʻene tupu hake ʻi ha ʻapi masiva naʻe fakatefito ʻi he ongoongoleleí. Naʻe tohi ʻa Niila ki heʻene faʻeé ʻo pehē, “Naʻe hoko hotau ʻapí ko ha hēvani. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻa hoʻo tuʻukimuʻa mo fakaʻeiʻeiki mo e Tangataʻeikí.”40

Naʻe ngata e ako tau ʻa Niilá ʻi Sānuali ʻo e 1945, pea naʻe vahe ia ke tauʻi e kau Siapani fītaʻá ʻi he Laine Muʻa he Pasifikí. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ne mavahé, naʻá ne talanoa telefoni ai mo ʻene faʻeé. Naʻá ne talaange naʻá ne ʻiloʻi ha ʻōfisa te ne ala tokoni ange ha founga ke fakahoko ʻaki hono fatongia fakakautaú ʻo ʻikai fie maʻu ia ke ne ʻalu ki he taú.

Naʻá ne pehē ange, “Mahalo he ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻalu ki ha fonua muli.”

Naʻe tali ange ʻe Niila, “Fineʻeiki. ʻOku ou fie ʻalu.” Naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻa ke ne lea māvae ange, ka naʻe ʻi ai hono fatongia ke fakahoko.41

  1. Mason, Oral History Interview, 10–11, 14–15; Hermansen, Oral History Interview, 46; Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60.

  2. Mason, Oral History Interview, 12–13; Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 59–60.

  3. Donnelly, Britain in the Second World War, 103; Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60.

  4. Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60; Mason, Oral History Interview, 11–12.

  5. Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60; Mason, Oral History Interview, 11–12; Nellie Middleton to Carol C. Seal, Mar. 26, 1945, Nellie Middleton and Jennifer M. Mason Papers, CHL; Ray Jay Hermansen entry, Stratford Ward, Grant Stake, in Stratford Ward, part 1, segment 1, Record of Members Collection, CHL; Cheltenham Branch, Minutes, Nov. 20, 1943.

  6. Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60; “Apostle Vacancies Filled,” Millennial Star, Oct. 1943, 105:506; Kimball and Kimball, Spencer W. Kimball, 187–205; Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 24; Dew, Ezra Taft Benson, 49–65, 49–65, 171–82. Ongo Tefitó: Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá; ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí

  7. Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 60; Mason, Oral History Interview, 11–12, 24–25.

  8. Nellie Middleton to Carol C. Seal, Mar. 26, 1945, Nellie Middleton and Jennifer M. Mason Papers, CHL.

  9. Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [1]; Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 1–2; Santos, Interview, 1.

  10. Humphreys, Latin America and the Second World War, 62–63; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 133–37; Grover, “Mormon Church and German Immigrants in Southern Brazil,” 302–3; J. Alden Bowers to First Presidency, Dec. 19, 1938; July 23, 1941, First Presidency Mission Files, CHL. Tefito: Brazil (Palāsila)

  11. J. Alden Bowers to First Presidency, Jan. 23, 1939; July 23, 1941, First Presidency Mission Files, CHL; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 135–37; William W. Seegmiller, Annual Report of the President, Brazilian Mission, 1942, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL.

  12. Mission President’s Annual Report, 1940, First Presidency Mission Files, CHL; Humphreys, Latin America and the Second World War, 59–68; Lochery, Fortunes of War, 165–79; J. Alden Bowers to First Presidency, Feb. 25, 1942, First Presidency Mission Files, CHL; Brazilian Mission, Annual Report, 1942, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL.

  13. Sorensen, Oral History Interview, 12; Sorensen, “Personal History,” 80; Brazil São Paulo North Mission, Manuscript History, volume 1, part 2, Porto Alegre District, Aug. 19, 1942; Howells, Oral History Interview, 37; Grover, “Mormonism in Brazil,” 61.

  14. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 3.

  15. Grover, “Mormonism in Brazil,” 62; Brazil São Paulo North Mission, Manuscript History, volume 1, part 1, Rio de Janeiro District, July 7, 1941; William W. Seegmiller to Sailor and Bonnie Seegmiller, Jan. 12, 194[3], William Seegmiller Correspondence, CHL; William W. Seegmiller to First Presidency, Jan. 28, 1944, Brazilian Mission Correspondence, CHL.

  16. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 1–2; Santos, Interview, 2; Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]; Claudio Martins dos Santos, Baptism Certificate, Jan. 16, 1944; Mary José Daniel Martins, Baptism Certificate, Jan. 16, 1944, São Paulo District, Brazilian Mission, Claudio and Mary dos Santos Baptismal Certificates, CHL; William W. Seegmiller to First Presidency, Jan. 28, 1944, Brazilian Mission Correspondence, CHL.

  17. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 95–96, 100.

  18. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 97–100.

  19. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 101–2; Meyer, Interview [2016], 20.

  20. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 92–93.

  21. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 16, 102; “Afe Mai Kuo Poʻuli,” Ngaahi Himí, fika 86; Meyer, Interview [2016], 20–22.

  22. Meyer, Interview [2016], 22–23; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 102.

  23. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 44, 103–4, 105.

  24. Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]; Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Interview, 2.

  25. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]; Santos, Interview, 2; Claudio Martins dos Santos, Ordination Certificate, Jan. 30, 1944, São Paulo District, Brazilian Mission, Claudio and Mary dos Santos Baptismal Certificates, CHL.

  26. Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2; Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [2]–[3]; Santos, Interview, 2, 5; William W. Seegmiller to First Presidency, Jan. 11, 194[3], Brazilian Mission Correspondence, CHL.

  27. Santos, Memories of Claudio M. dos Santos, [3]–[4]; Woodworth, “Claudio Martins dos Santos,” 2–3; Santos, Interview, 2–3, 5.

  28. Mary Jennifer Middleton entry, Cheltenham Branch, Bristol Conference, in England (Country), part 12, Record of Members Collection, CHL; Jennifer Middleton Mason, “Sisters of Cheltenham,” Ensign, Oct. 1996, 59–60; Mason, Oral History Interview, 31, 33.

  29. Mason, Oral History Interview, 33–35, 41, 43, 46, 54; Andre K. Anastasion Sr., “Survival of the British Mission during World War II,” Improvement Era, Apr. 1969, 72:63; Brown, Abundant Life, 101–2.

  30. Mason, Oral History Interview, 35–36; Campbell and Poll, Hugh B. Brown, 120–40, 164–76, 235.

  31. Mason, Oral History Interview, 36–37; Jennifer Middleton Mason to Dallin Morrow, Email, June 28, 2017, Nellie Middleton and Jennifer M. Mason Papers, CHL.

  32. Missionary’s Hand Book, 134.

  33. Mason, Oral History Interview, 33, 36–37; Jennifer Middleton Mason to Dallin Morrow, Email, June 28, 2017, Nellie Middleton and Jennifer M. Mason Papers, CHL.

  34. Maxwell, Personal History, box 1, folder 2, 7; Maxwell, Oral History Interview [1976–77], 112, 114; Maxwell, Oral History Interview [1999–2000], 27; Hafen, Disciple’s Life, 96–97.

  35. Weinberg, World at Arms, 676–702; Overy, Third Reich, 328–29; Maxwell, Oral History Interview [1999–2000], 27–28. Tefito: World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono II)

  36. Hafen, Disciple’s Life, 97.

  37. Maxwell, Oral History Interview [1999–2000], 28; “Servicemen’s Book Ready,” Deseret News, Apr. 17, 1943, Church section, 1–2; Principles of the Gospel, ii. Naʻe liliu e konga leá ke mahino; naʻe liliu e “ʻOku mau lotua te Ne foaki” ʻi he fakamatala totonú ki he “ʻOku mau lotua ʻe foaki ʻe he ʻEikí.”

  38. Maxwell, Oral History Interview [1976–77], 112–13, 115; Maxwell, Personal History, box 1, folder 2, 6; folder 3, 9; Hafen, Disciple’s Life, 89–91.

  39. Allison, Destructive Sublime, 61–94; Neal A. Maxwell to Clarence Maxwell and Emma Ash Maxwell, Sept. 18, 1944; Nov. 2, 1944, Neal A. Maxwell World War II Correspondence, CHL.

  40. Maxwell, Personal History, box 1, folder 3, 9; Maxwell, Oral History Interview [1976–77], 116; Maxwell, Oral History Interview [1999–2000], 28–29; Neal A. Maxwell to Clarence Maxwell and Emma Ash Maxwell, Sept. 18, 1944, Neal A. Maxwell World War II Correspondence, CHL.

  41. Maxwell, Oral History Interview [1976–77], 116; Hafen, Disciple’s Life, 98.