Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 12: Ko e Tau Fakalilifú Ni


“Ko e Tau Fakalilifú Ni,” vahe 12 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 12: “Ko e Tau Fakalilifú Ni”

Vahe 12

Ko e Tau Fakalilifú Ni

ʻĪmisi
toitoi ha sōtia ʻi ha luo ʻo ha kolotau ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono I

Naʻe tūʻuta lelei ʻa e Scandinavian mo ʻene kau pāsesé ʻi Monituliō ʻi he konga kimui ʻo Sepitema 1915. Naʻe taʻofi leva ʻe Hailame M. Sāmita ʻa e ngaahi folau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻAtalanitikí lolotonga iá naʻá ne fakapapauʻi mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga malu taha ke fetuku ʻaki e kau faifekaú mo e kau hikifonuá. Hili e loto-fiemālie ʻa e puleʻanga Siamané ke taʻofi hono ʻohofi ʻo e ngaahi vaka uta pāsese Pilitāniá, naʻe hoko atu hono ʻave ʻe Hailame ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi vaka Pilitāniá ʻo aʻu ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 1916, ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ke fakafolau ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi vaka pē mei he ngaahi fonua ʻoku ʻikai kau ki ha faʻahí.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku fuʻu lahi e fakatuʻutāmaki ʻo ʻenau fononga ʻi he ngaahi vaka taʻefieauna ko ʻení, pea he ʻikai ke u lava ʻe au ke hokohoko atu hono fuesia e fatongia ʻo hono tali ʻa e faʻahinga fakatuʻutāmaki pehē.”1

Lolotonga iá, naʻe ngāue fakataha ʻa ʻAfa Hōpaki mo hono Kāingalotú ʻi Liesi, Pelisiume ke tauhi fakataha honau kiʻi koló. Naʻe ʻākilotoa ʻe he moveuveú ʻa Pelisiume ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau sōtia Siamané ʻa e fonuá. Naʻa nau tāmateʻi ha kau siviliane, fakamamahiʻi e kau pōpulá, fakaʻauha mo tutu e ngaahi ʻapí mo e tukui koló, pea tauteaʻi e faʻahinga fakafepaki kotoa pē. Naʻe fakamamahiʻi ʻe he kau sōtia konaá ʻa e ngaahi koló ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe ʻikai ha taha ʻe hao mei he fakamālohí.

ʻI he ʻuluaki māhina ʻe hongofulu ʻo hono maʻu ko ia ʻe Siamané, naʻe ʻikai faʻa feinga ʻa e Kolo Liesí ke nau fakataha ʻo lotu. Ka ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1915, hili ha ngaahi māhina ʻo ʻenau nofo tailiilí, naʻe fakakaukau ʻa ʻAfa mo e ongo maʻu lakanga fakataulaʻeiki kehe ʻo e koló, ko Hiupeti Haisekomi mo Sālesi Tevinesi ke nau feinga ke toe fakahoko maʻu pē ha ngaahi fakataha.

Naʻe fakaʻatā ʻe Malia Momoni, ko ha fefine matuʻotuʻa ange ʻi he kolo ʻo e Siasí ʻa hono ʻapí ki he Kāingalotú. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe hiki ʻa e ngaahi fakatahá ki he ʻapi ʻo Hiupeti mo hono uaifi ko ʻAkositiné. Naʻe lahi ange hona falé pea tuʻu ʻi he vaeuaʻanga ʻo Liesi mo hono [kolo] kaungāʻapi ko Sielaingí, ʻo hoko ia ko ha feituʻu lelei moʻoni ke fakataha ki ai e Kāingalotu mei he ongo koló fakatouʻosi. ʻI heʻene hoko ko ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe maʻu ai ʻe Hiupeti ʻa e lakanga māʻolunga taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he koló, peá ne tokangaʻi ʻa e koló. Naʻá ne hoko foki ko e palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté.2

Naʻe fokotuʻu ʻa ʻAfa ko e sekelitali fakakolo mo e tauhi paʻanga, ʻo ne fatongia ʻaki hono tauhi ʻo e ngaahi lekōtí mo e ngaahi ʻakauní. Naʻá ne tokoni foki mo ha mēmipa ʻo e Siasí mei Sielaingi kia Sālesi Tevinesi ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe tokangaʻi ʻa e Palaimelí ʻe ha kau fefine ʻe toko tolu ʻi he kiʻi koló, ko Sulieti Siulisi-Pelefilame, Sini Loupineti, mo Kuilamine Kōlati. Naʻe kamataʻi foki ʻe he koló ha kiʻi laipeli.

Ne ʻikai fuoloa kuo fetuʻutaki ʻa e kāingalotu Liesí mo ha kaumātuʻa mo ha taulaʻeiki ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Vilasa-le-Pouileti, ko ha kiʻi kolo naʻe mamaʻo ʻaki ha kilomita ʻe tolungofulu tupu. Naʻe ʻaʻahi tuʻo taha mai ʻi he māhina ʻa e ongo tangatá ki he koló, ʻo ʻoange ki he Kāingalotu Liesí ha faingamālie ke nau maʻu ʻa e sākalamēnití mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI heʻenau faingataʻaʻia ʻi he fiekaiá, mamahí, mo e fusimoʻomó, naʻe fakaʻau ke loto-foʻi ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi Liesi pea nau ʻitengia ai e niʻihi kehe ʻi he koló. Pea ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe kamata ke ʻoatu ʻe he ʻōfisi ʻo e Misiona ʻIulopé ha paʻanga ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, naʻe totongi vahehongofulu ʻa e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻi he koló, pea ʻi he hokohoko atu ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻá, naʻa nau falala ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, Laumālie ʻo e ʻEikí, mo fefalalaʻaki.

Naʻe hokohoko atu foki ʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo honau ngaahi kaungāʻapí, pea naʻe papitaiso honau niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá. Ka naʻe kei manatu pē ʻa e koló ki he tuʻunga pau ne nau fiefia ai kimuʻa pea ʻohofi kinautolú.3

Naʻe lipooti ʻe ʻAfa ʻo pehē, “Kuo tuʻo lahi ʻemau mamata ki he mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi he lolotonga ʻo e tau fakalilifú ni. ʻOku ʻi ha tuʻunga lelei ʻa e ngaahi kolo ʻo e Siasí, ka ʻoku mau fakaʻamua ha taimi ʻe foki mai ai ʻa e kau faifekaú.”4


ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1916, ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e konifelenisi lahi fakataʻu ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Sālesi W. Penilose fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Naʻá ne faʻa maʻu mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi tohi fekauʻaki mo e ngaahi fakakikihi fakatokāteline ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia ko e lahi taha ʻo kinautolú naʻe faingofua hono fakaleleiʻí. Ka naʻe fakaʻau ke puputuʻu e kau palesitenisií ʻi ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e ʻOtua ko e Tamaí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penilose ʻi heʻene leá, “ʻOku kei ʻi ai pē ha fakakaukau ʻi he kakai ʻe niʻihi ko ʻĀtamá naʻe hoko pea ʻoku kei hoko ko e ʻOtua Māfimafí mo e ʻOtua Taʻengatá.”5

Naʻe tupu ʻa e faʻahinga tui peheé mei ha ngaahi lea ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he senituli hongofulu mā hivá.6 Ko hono moʻoní, ne fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni ʻIongí ke nau pehē naʻe lotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kia ʻĀtama.7

Naʻe feinga kimuí ni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakamahinoʻi ʻa e tokāteline fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá, ʻĀtama, pea mo e tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he 1909, naʻa nau pulusi ai ha fakamatala naʻe faʻu ʻe he ʻaposetolo ko ʻOasoni F. Uiteneí ʻi he “The Origin of Man (Ko e Tupuʻanga ʻo e Tangatá),” ʻa ia ne fakapapauʻi mai e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Naʻa nau pehē, “Ko e kakai tangata mo e kakai fefine kotoa pē ʻoku ʻi he tatau ʻo e Tamai mo e Faʻē fakaemāmani lahí, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá.” Naʻe toe pehē foki ʻi ai ko ʻĀtamá naʻe hoko ia ko ha “laumālie ʻi he maama fakalaumālié” kimuʻa peá ne maʻu ha sino fakamatelie ʻi he māmaní pea hoko ko e fuofua tangata mo e “tupuʻanga maʻongoʻonga” ʻo e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.8

Ne nau fakamafaiʻi foki e kau taki mo e kau mataotao fakaeʻatamai ʻo e Siasí ke nau pulusi ha ngaahi tohi fakatokāteline foʻou ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté mo e ngaahi fakataha fakakōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e tohi ʻe ua ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení, ko e Fakakaukau Fakateolosiá (Rational Theology) ʻa Sione Uitisoú mo e Sīsū ko e Kalaisí (Jesus the Christ), ʻa e ʻaposetolo ko Sēmisi E. Talamesí ne fakahaaʻi ai e ngaahi akonaki fakaʻōfisiale ʻa e Siasí fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, pea mo ʻĀtama. Naʻe fakafaikehekeheʻi mahino ʻe he ongo tohí fakatouʻosi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí meia ʻĀtama pea toe fakamamafaʻi foki ʻa e founga ne ikunaʻi ai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá.9

ʻI he lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Penilose ki he Kāingalotu ʻi he konifelenisi lahí, naʻá ne fakamatalaʻi ha ngaahi veesi ʻo e ngaahi folofola ʻo e kuonga muʻá mo onopōní ke fakahaaʻi naʻe ʻikai ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻa ʻĀtama. Naʻá ne kole ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene ngaahi leá, “ʻOfa ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻilo mo maʻu ha mahino ki he moʻoní pea fakaʻehiʻehi mei he fehalākí! Pea ʻoua naʻa tau tuʻu mālohi ʻi he ngaahi ongo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fakakaukau ki ha ngaahi meá. Tau feinga muʻa ke tau tonu.”10

Hili ha taimi nounou mei he konifelenisí, naʻe felotoi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ha fakamatala pau fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe ʻEletā Talamesi ke nau faʻu ʻa e “Ko e Tamaí mo e ʻAló (The Father and the Son),” ko ha fakamatala fakatokāteline ki he natula, misiona, mo e vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí.11

Naʻá na fakamoʻoniʻi ʻi he fakamatalá ko e ʻOtua ko e Tamaí ko ʻElohimi, ko e mātuʻa fakalaumālie ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻa nau fakahā ko Sīsū Kalaisi ʻa Sihova, ko e ʻuluaki ʻalo ʻo e Tamaí pea ko e tuongaʻane/taʻokete lahi taha ʻo e kakai fefine mo e kakai tangata kotoa pē. Koeʻuhí kuó Ne fakahoko e palani ʻa ʻEne Tamaí ki he Fakatupú, naʻe hoko foki ai ʻa Sīsū ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, naʻe faʻa ui ai Ia ʻe he folofolá ʻaki e huafa ko e Tamaí ke fakamatalaʻi ʻa ʻEne vā fetuʻutaki makehe ki he māmaní mo hono kakaí.

Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha tamai fakalaumālie kiate kinautolu naʻe fanauʻi foʻou ʻo fakafou ʻi Heʻene ongoongoleleí. Naʻa nau pehē, “Kapau ʻoku tonu hono lau ʻo kinautolu ʻoku nau tali mo nofo maʻu ʻi he ongoongoleleí ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Kalaisí, ʻoku totonu maʻu pē ke tau lau ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai ʻa e kau māʻoniʻoní.”

Fakaʻosí, naʻa nau fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe ngāue ai ʻa Sīsū Kalaisi maʻá e Tamaí ʻi Heʻene hoko ko ha fakafofonga ʻo ʻElohimí. Naʻa nau pehē, “ʻI heʻene fekauʻaki mo e mālohí, mafaí, mo e tuʻunga faka-ʻOtuá, naʻe hoko pea ʻoku hoko ʻEne ngaahi folofolá mo e ngāué ko e folofola mo e ngāue ʻa e Tamaí.”12

ʻI he ʻaho 1 ʻo Siulaí, naʻe hā ʻa e “Ko e Tamaí mo e ʻAló” ʻi he Ongoongo Efiafi ʻa e Teseletí (Deseret Evening News). ʻI he ʻaho tatau pē ko iá, naʻe tohi ai ʻa Siosefa F. Sāmita ki hono foha ko Hailame Sāmita ʻi Livapulú, ʻo vēkeveke ke ne vahevahe ʻa e fakamatala foʻoú mo e Kāingalotu ʻi mulí. Naʻá ne pehē, “Ko e fuofua taimi ʻeni ke fakahoko ai e ngāué ni. ʻOku ou ʻamanaki pē te ke tali ia pea paaki fakalelei ia.”13


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻi he fakatokelau hahake ʻo Falaniseé, naʻe lolotonga fepaki ai e kau tau Siamané mo e kau tau Falaniseé ʻi ha toe tau lingitoto, pea ʻi he taimi ko ʻení ʻi tuʻa ʻi he kolo mālohi ʻaupito ko Veataní. ʻI he fakaʻamu ʻa e kau tau Siamané ke faka-lotosiʻi ki he kau Falaniseé, naʻa nau ʻohofi taʻetuku ʻa e ngaahi maluʻi ʻo e koló ʻaki ha kau sōtia ʻe lau afe. Naʻe fakafepakiʻi lahi kinautolu ʻe he kau Falaniseé, pea naʻe muiaki mai ai ha ngaahi māhina mole noa ʻo e fetauʻakí mei he ngaahi luo ne keli ko e maluʻí.14

Naʻe kau ʻi he kau tau lue lalo ʻi Veataní ha sōtia Siamane taʻu fāngofulu ko Paula Suasí. Naʻe hoko ʻa Paula ko ha tangata tānaki moʻua mo ha tangata tuʻuaki mīsini tuitui mei Siamane hihifo, naʻe fakakau ia ki he taú ʻi he taʻu kimuʻá. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne hoko ko ha palesiteni ʻo ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi ha kolo ko Pāmeni, ʻa ia naʻá ne nofo ai mo hono uaifi ko Helení, mo ʻena fānau iiki ʻe toko nimá. Ko ha tangata nonga mo anga faka-melino ʻa Paula, ka naʻá ne tui ko hono fatongiá ke ngāue maʻa hono fonuá. Naʻe ui ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻe taha ke ne fetongi ia ʻi he koló, pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai, naʻe laine muʻa ʻa Paula ʻi he taú.15

Naʻe hoko maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú ʻi Veatani. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taú, naʻe ʻohofi ʻe he kau Siamané ʻa e kau tau Falaniseé ʻaki ha ngaahi meʻafana kimuʻa pea toki fekauʻi atu ha kau sōtia mo ha ngaahi meʻatau puhi afi ke fakaʻataʻatā ʻa e halá ki he kau sōtia naʻa nau laka fakaʻotu maí. Ka naʻe mālohi ange ʻa e kau Falaniseé ʻi he meʻa ne ʻamanaki ki ai e kau Siamané, pea naʻe lau kilu ʻa e kau mate ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi.16 ʻI Māʻasi ʻo e 1916, hili pē ha taimi nounou mei he tūʻuta ʻa e kongakau ʻa Paulá ki Veataní, naʻe mate honau ʻeikitaú ʻi he taú. Naʻe ʻikai ke kafo ʻa Paula. Kimui ange aí, lolotonga ʻene fetuku e ngaahi pulukōkō, uaea talatala, mo e ngaahi naunau fakakautau kehe ki he feituʻu ʻo e taú, naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne hiki ke ʻi muʻa ʻi he kau taú. Naʻá ne fakavavevave atu ki muʻa ʻi he lainé, taimi siʻi pē ia mo hono fakatooki ʻe ha vakapuna ha ngaahi foʻi pomu ʻi he feituʻu naʻe laka aí.17

Naʻe ʻikai monūʻia pehē ʻa e kau sōtia kehe ʻo e Siasí, ko ha fakamanatu naʻe ʻikai fakahaofi maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai faivelengá. ʻI he taʻu kimuʻá, naʻe lipooti ai ʻe he makasini lea faka-Siamane ʻa e Siasí ko e Ko e Fetuʻú (Der Stern), kuo fakapoongi ʻa Heamani Sietolo taʻu hongofulu mā valu ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e taú. Naʻe kau ʻa Heamani ʻi he kolo ʻo e Siasí ne ʻi ai ʻa Paulá. Naʻe pehē ʻe he fakamatala ʻo ʻene pekiá, “Ko ha talavou faʻifaʻitakiʻanga lelei ia pea ko ha mēmipa loto-vēkeveke ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻe manatua ia ʻe he kakai kotoa pē naʻa nau ʻilo iá.”18

Kimuʻa ʻi he taú, ne vēkeveke maʻu pē ʻa Paula ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Naʻá na fakatou maʻu mo hono uaifí ha fakamoʻoni ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí hili ʻena lau e fanga kiʻi tohi tufa ʻa e kau faifekaú. Kuo ʻoatu ʻeni ʻe Hēleni ki ai e ngaahi tohi tufa ʻa e Siasí ʻa ia naʻá ne tufa ki he kakai tangata ʻi heʻene ʻiunití. Naʻe faʻa lau ʻe he kau sōtiá ʻa e fanga kiʻi tohitufá ke fakamoleki ki ai e taimi kimuʻa ʻi he ʻohofi hono hokó. Naʻe ueʻi foki ai ha niʻihi ʻo e kau tangatá ke nau lotu.19

Naʻe hoko atu ʻa e tau ʻi Veataní—mo e ngaahi tau taʻefaʻalaua ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e taú—ʻi he 1916. Naʻe haʻohaʻo ʻa e kau sōtiá ʻi he ngaahi kolotau likolikó ʻi he fakapoʻulí, ʻo tau hokohoko ʻi ha ngaahi tau fakamanavahē ʻi he pelepela mo e uaea ʻo e “Feituʻu ʻIkai Maʻu ʻe ha Faʻahí,” ʻa e feituʻu tāmateʻanga ʻo e ongo kau taú. Naʻe pīkitai ʻa Paula mo e kau sōtia kehe ʻo e Siasí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e fekeʻikeʻí ki heʻenau tuí, ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi heʻenau lotu ke fakangata ʻa e fekeʻikeʻí.20


ʻI he fakaʻau ke kovi ange ʻa e taú ʻi he kotoa ʻo ʻIulopé, naʻe hokohoko atu pē ʻa e tau fakalotofonua ʻi Mekisikoú. ʻI Seni Mākosí, naʻe mavahe atu ʻa e kau sōtia Sapatisitā ne nau nofoʻi e koló ʻi he taʻu ʻe taha kimuʻá. Ka naʻe kei ongoʻi pē ʻe he fāmili Moniloú mo honau kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi heʻenau manatu ki heʻenau fakamamahí.

ʻI he pō naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Sapatisitaá ʻa Seni Mākosí, ne fononga atu ʻa Heisūsita ti Monilou ke talanoa mo ha taki ʻo e kau angatuʻú, mo ʻamanaki te ne lava ʻo tokoniʻi ia ke fakatauʻatāinaʻi ʻene fānau kuo tuku pōpulá, mo ʻene fanongo ki he ngaahi fana ʻo e meʻafaná. ʻI heʻene fakavavevave ʻo foki ki he fale fakapōpulá, naʻá ne maʻu atu hono foha ko Lafaelé mo e kaungā mēmipa ʻo e Siasí ko Viniseni Molalesi kuó na pekia, ko ha ola fakamamahi ʻo e ngaahi mahafu ʻa e kau angatuʻú.

ʻI heʻene loto-mamahí, naʻá ne kaikaila ʻi he poʻulí, pea ne leʻolahi feʻunga ʻene tangí ke fanongo mai ʻene fānau fefine mei he loki naʻe tuku pōpula ai kinautolú.

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha ʻi he tafaʻakí, “Ko ha tangata loto-toʻa moʻoni!”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha taha kehe, “Ka ko e hā naʻa nau maʻu ʻi hono falé?”

Naʻe mei lava pē ke tali ʻe Heisūsita ʻa e fehuʻi ko iá. Ne fekumi e kau Sapatisitaá ki ha ngaahi meʻatau ʻi he ʻapi hono fohá, pea ne ʻikai ke nau maʻu ha meʻa. Ne tonuhia pē ʻa Lafaele ia mo Viniseni.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ne fakalotoʻi mo e uaifi ʻo Lafaele ko Kuatalupé, ʻa e ʻeikitau angatuʻú ke tukuange hono ngaahi ʻofefine ʻe toko tolú, ʻa Natālia, Sovita, mo Lupe. Naʻe ʻalu leva e kau fefiné ʻo ʻomi e sino ʻo Lafaele mo Vinisení. Ne liʻaki ʻe he kau Sapatisitaá ʻa e ongo sinó ʻi tuʻa, pea ne ʻākilotoa kinaua ʻe ha kakai tokolahi ʻo e koló. Koeʻuhí naʻe hangē naʻe ʻikai loto-fiemālie ha taha ke tokoni ki hono fakafoki e ongo sinó ki he fale ʻo Moniloú, naʻe kole ʻe Heisūsita mo hono ngaahi ʻofefiné ki ha kau tangata tokosiʻi naʻa nau ngāue ʻi he faama ʻa Lafaelé ke tokoni kiate kinautolu.

Naʻe tataki ʻe Kasimilo Kutialesi, ʻa ia ne fakanofo ʻe Lafaele ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ha ouau meʻafakaʻeiki ʻi he falé. Hili iá, ne ʻasi mataʻi halaia mai ha kau fafine mei he koló, kau ai ha niʻihi ne nau lea fakafepaki ki he Kāingalotú, ʻi he matapaá mo fakahoko ange ʻenau fie kaungāmamahí. Naʻe ʻikai fakafiemālieʻi ʻe heʻenau ngaahi leá ʻa e fāmili Moniloú.21

Ne fāinga ʻa Heisūsita ke ʻilo e meʻa hono hoko ke faí. Naʻá ne fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi ke hiki mei Seni Mākosi. Naʻe fakaafeʻi e fāmilí ʻe ha niʻihi ʻo honau kāingá ke nau nofo mo kinautolu, ka naʻe ʻikai ke ne tali ʻenau fokotuʻú. Naʻá ne talaange ki he palesiteni fakamisioná ko Lei L. Pālati ʻi ha tohi, “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakapapauʻi ke fai ia. ʻE ʻikai ke nau vakai lelei mai kiate kimautolu ʻi he lolotongá ni, he ʻoku ʻikai ha fakaʻatā pe tauʻatāina ʻo e tui fakalotú ʻi he fanga kiʻi kolo ko ʻení.”22

Naʻe loto ʻa Heisūsita ke hiki ki he ʻIunaiteti Siteití, mahalo ki he siteiti kauʻāfonua ʻo Tekisisí. Ka naʻe fakatokanga ange ʻa Palesiteni Pālati, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi e Misiona Mekisikoú mei hono ʻapi ʻi Manasa, Kololató, ke ʻoua te ne hiki ki ha feituʻu naʻe teʻeki ke tuʻu mālohi ai ʻa e Siasí. Naʻá ne toe faleʻi ia, kapau naʻá ne fie maʻu ke hiki, naʻe totonu ke ne kumi ha feituʻu ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú ʻoku ʻea leleí mo ha faingamālie ke maʻu ha maʻuʻanga moʻuí.

Naʻe poupouʻi foki ia ʻe Palesiteni Pālati ke kei mālohi ai pē. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo hoko hoʻo tuí ko e taha ʻo e ngaahi ueʻi fakalaumālie maʻongoʻonga taha ʻo ʻeku moʻuí.”23

Hili ʻeni ha taʻu ʻe taha mei he pekia hono fohá, naʻe kei nofo pē ʻa Heisūsita ʻi Seni Mākosi. Naʻe palesiteni fakakolo ʻa Kasimilo Kutialesi. Ko ha tangata loto-fakamātoato ia naʻá ne fie maʻu ke fai e meʻa naʻe lelei taha maʻá e koló, ka naʻá ne fāinga he taimi ʻe niʻihi ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea ʻikai ke ne maʻu e talēniti ʻo Lafaele ke tataki e kakaí. Meʻamālié, naʻe fakapapauʻi ʻe he Kāingalotu kehe ʻi he koló mo e ngaahi feituʻu takatakaí ke kei mālohi pē ʻa e Siasí ʻi Seni Mākosi.24

ʻI he ʻuluaki Sāpate ʻo Siulai 1916, naʻe fakahoko ai ʻe he Kāingalotú ha houalotu fakamoʻoni, pea naʻe fakamoʻoni ʻa e mēmipa takitaha ʻo e koló ki he ongoongoleleí mo e ʻamanaki lelei naʻá ne ʻoange kiate kinautolú. Pea ʻi he ʻaho 17 ʻo Siulaí, ko e taʻu taha ia ʻo e ongo tāmaté, naʻa nau toe fakataha ke fakamanatua ʻa e ongo mate fakamāʻatá. Naʻa nau hivaʻi ha himi fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea lau ʻe Kasimilo ha vahe mei he Fuakava Foʻoú. Naʻe fakafehoanaki ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e koló ʻa Lafaele mo Viniseni ki he tokotaha mate fakamāʻata ko Sitīvení, ʻa ia naʻe pekia ko ʻene fakamoʻoni kia Kalaisí.25

Naʻe toe lea foki mo Kuatalupe Monilou. Hili hono tuli ʻo e kau Sapatisitaá mei he vahefonuá, naʻe palōmesi ange ʻe ha taha ʻo e kau ʻeikitau ʻo e faʻahi fakafepaki Kalanisitaá ki ai te ne feinga ke maʻu ʻa e tangata naʻá ne fakapoongi hono husepānití ʻo sāuni. Naʻá ne talaange kiate ia, “ʻIkai! ʻOku ʻikai ke u loto ke tangi ha toe fefine fakaʻofa ʻi heʻene tuenoá ʻo hangē ko aú.” Naʻá ne tui ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau totonú ʻi Hono taimi pē ʻOʻoná.26

Ko ʻeni kuo ʻosi atu e taʻu ʻe taha e mālōlō hono husepānití, naʻá ne fakamoʻoni kuo foaki ange ʻe he ʻEikí ha mālohi ke ne kātakiʻi hono mamahí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ongoʻi ʻe hoku lotó ʻa e fiefia mo e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu ʻoku mate faivelenga ʻi hono tauhi hono ngaahi fonó mo e ngaahi fekaú.”27

Naʻe hoko foki mo Heisūsita ko ha pou maama ʻo e tuí maʻa hono fāmilí. Naʻá ne fakapapauʻi ange kia Palesiteni Pālati, “Ne lahi fau homau mamahí, ka ʻoku mālohi ʻemau tuí, pea he ʻikai ke mau teitei liʻaki ʻa e tui fakalotu ko ʻení.”28


Lolotonga ia ʻi ʻIulopé, naʻe fetongi ʻe he ʻaposetolo ko Siaosi F. Lisiate ʻa Hailame M. Sāmita ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé.29 Kimuʻa pea foki ʻa ʻAita Sāmita mo hono husepānití ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne fai ha tohi fakamāvae loto-houngaʻia ki heʻene kau Fineʻofa ʻi ʻIulopé.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo tau mātā ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí ha fakaakeake lahi ʻi he tokanga ki he ngāue ʻa e Fineʻofá. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga takitaha ke ʻamanaki ʻe hokohoko atu e tupulaki mo hoko ʻa e ngāué ko ha mālohi lahi ange ki he leleí.”

Naʻe tupu ʻa e tokolahi ʻo e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo ʻene takimuʻá ki ha kau fafine ʻe toko ua afe tupu ʻi ʻIulope hono kotoa. Naʻe tokolahi ha ngaahi ʻiuniti fakalotofonua naʻe tupulaki ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, he naʻe fakatahaʻi ʻenau ngaahi ngāué mo e Kolosi Kulá mo e ngaahi kautaha kehé ke fakafiemālieʻi e masiva mo e faingataʻaʻia ʻi honau kaungāʻapí ʻi he lolotonga ʻo e taú. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, kuo fokotuʻutuʻu ʻe ʻAita ha Kau Fineʻofa foʻou ʻe onongofulu mā hiva.

Naʻá ne fakaʻamu he taimí ni te nau toe fakalahi ange honau ivi tākiekiná. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻaupito ʻa e malaʻe ke ngāue aí, pea ʻoku ou fakatauange ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he houʻeiki fafine kotoa pē ʻa e faingamālie kotoa pē ke ʻiloʻi ai kinautolu pea ongoʻi honau ivi tākiekiná ʻi he lahi taha ʻe ala lavá.” Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ha kau faifekau mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi kolo ʻo e Siasí koeʻuhi ko e taú, naʻá ne poupouʻi ai e houʻeiki fafiné ke nau kumi taimi ke tufa e ngaahi tohi tufa ʻa e kau faifekaú.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo fakahoko ʻeni ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea ne maʻu ai ha ola fakaʻofoʻofa. Kuo lahi ha ngaahi matapā kuo fakaava ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he foungá ni.”30

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1916, naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Lisiate ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakai fefine fakalotofonuá ke nau ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi kolo naʻa nau nofo aí. Naʻá ne fakahinohinoʻi e kau taki fakamisioná ke ui ha “kau faifekau fefine,” hikinimaʻi kinautolu ʻi he ngaahi konifelenisí, vaheʻi kinautolu, mo ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi tohi fakamoʻoni ngāue fakafaifekau. Naʻá ne fokotuʻu ange foki ke ʻoange ha ngaahi fatongia fakakolo ʻo e kakai fefiné, hangē ko e lotu mo e lea ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití, ʻa ia naʻe fakahoko pē ʻe he kakai tangatá kimuʻa ʻi he taú.31

ʻI Kalasikou, Sikotilaní, naʻe laka hake ʻi ha kau fafine ʻe toko hongofulu tupú, kau ai ʻa e palesiteni Fineʻofa ʻo e kolo ʻo e Siasí, ko ʻIsapela Peleiki, naʻe uiuiʻi kinautolu ki he ngaahi misiona fakalotofonuá. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻe ʻIsapela ʻa ʻAita Sāmita. ʻI he muimui ʻa ʻIsapela ki heʻene tā sīpingá, naʻá ne ngāue fakataha ai mo ʻene kau Fineʻofá mo e ngaahi siasi kehé ke foaki ha vala maʻá e kau sōtiá mo e kau tautahí. ʻI he taimi naʻa nau ʻave ai ha ngaahi meʻa ki he kau sōtia ne laine muʻa ʻi he taú, naʻa nau fakapipiki atu ai mo ha ngaahi pōpoaki fie kaungāongoʻi mo fakafiefia ki he kau sōtiá. Naʻa nau toe fakafiemālieʻi foki ʻa e kakai fefine loto-mamahi tokolahi ʻi Kalasikou ʻa ia ne mole honau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he taú, lolotonga iá naʻa nau lotua ke fakangata ʻa e fekeʻikeʻi fakalilifú.32

ʻI ha taimi ʻe taha naʻe talaange ʻe ʻAita kia ʻIsapela, “Ko e hā pē meʻa ʻokú ke faí, fakamahuʻingaʻi maʻu pē ʻa e moʻui fakalaumālié.” Naʻe feinga ʻa ʻIsapela ke manatuʻi maʻu pē ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi heʻene fua hono ngaahi fatongiá. Naʻe ngāue ʻaho ʻa e kau faifekau foʻou kotoa pē, pea ko e niʻihi ʻo kinautolu ne nau hoko ko ha ngaahi uaifi mo ha ngaahi faʻē. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko nima ʻa ʻIsapela pea ʻamanaki atu ki he fika onó. Ko e taimi ʻatā pē naʻá nau maʻu—ʻi honau ʻaho tuku hoʻatā fakauike mei he ngāué pe ʻi he ʻū ʻaho Sāpaté—naʻá nau fakamoleki ia ki hono tufaki e ngaahi tohi tufá, akoʻi ʻo e ongoongoleleí, fakahoko e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, pe fai ha ngaahi ngāue tokoni hangē ko e ʻaʻahi ki he kau sōtia ʻi he ngaahi falemahakí.33

Hangē ko e kau faifekau fefine kehe ʻi muʻa ʻiate kinautolú, naʻe lavameʻa ʻa e houʻeiki fafine ʻi Kalakoú ʻi heʻenau aʻu ki he kakai naʻa nau huʻuhuʻu ki he kau ʻeletā ʻAmeliká. Naʻe hoko e ngaahi feituʻu kaungāʻapi ne ʻi ai e kakai ngāué ko ha feituʻu lelei ia ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ului fakalotofonuá, naʻe lava ke fakamoʻoni ʻa ʻIsapela ki heʻene aʻusia ʻaʻana ʻi he ongoongoleleí. ʻI heʻene talanoa mo e kakai ʻi hono koló, naʻe ʻilo ʻe ʻIsapela naʻa nau angaʻofa mo vēkeveke ke ʻilo ʻa e moʻoní.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Ko kitautolu pē—ko ha kiʻi falukunga kakai tokosiʻi ʻi he māmani tokolahi ko ʻení—kuo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e ʻilo ko ʻení, ʻo hono fakafoʻou ʻo e feohi fakafāmilí ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.” “ʻOku tau ʻilo kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí ʻa e halá maʻatautolu, pea ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fiemaʻú, ʻe toe fakafoki ʻa e uaifí ki hono husepānití pea husepānití ki hono uaifí, pea te na toe hoko ʻo taha ʻia Kalaisi Sīsū.”34

Naʻe tokoni ʻa e laumālie lelei ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu Kalakoú ki heʻenau lavameʻá. ʻI he ngāue fakataha ʻa ʻIsapela mo e kakai tangata ne toe ʻi honau koló, ne fakafoki mai ʻe ʻIsapela mo hono kaungā faifekaú ha kakai tokolahi ne nau mavahe mei he Siasí. Naʻe hiki ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá mei he tuʻo ua he māhiná ki he tuʻo faá. Naʻe houngaʻia moʻoni ʻa ʻIsapela ʻi heʻenau ngaahi houalotu fakamoʻoní. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi pō ʻe niʻihi ʻoku mau fehiʻa ke fakaʻosi kinautolu.”

Naʻe hoko e ngaahi lavameʻa ʻa e Kolo Kalasikoú mo e kau faifekau ne toki uiuiʻi foʻoú ke fakaʻamu ai ʻa ʻIsapela naʻe mālohi ange ʻa e Siasí ʻi he koló. Naʻá ne tohi ki he ʻuluʻiʻōfisi ʻo e misioná ʻo pehē, “Kapau naʻe ʻi ai haʻamau kiʻi ʻapisiasi ʻomautolu pē heni, ke lava ke tauhi ia ʻi he taumuʻa pē ke moihū ki he ʻOtuá mo fakahoko ʻa e papitaisó, ʻoku ou tui ʻe hoko ia ko e kolo lelei taha ʻo e Siasí ʻi he Misiona Pilitāniá.”35