Hisitōlia ʻo e Siasí
22 Pale Taʻengatá


Vahe 22

Pale Taʻengatá

ʻĪmisi
ko e lue fepikinima atu ʻa e fāmili Tanielá ki honau ʻapí

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 17 ʻo Mē, 1933, naʻe ʻā hake ai ʻa Sione mo Lia Uitisou ʻo vakai atu ki he Fonua Tapú. Ne na vakai atu mei hona matapā sioʻata ʻi he lēlué ki ha feituʻu lala naʻe makamakaʻia pea fakavaha ʻaki ha ngaahi ngoueʻanga mo ha ʻuluʻakau fua. Koeʻuhí naʻe ako ʻa Sione ʻi ha ngaahi taʻu lahi fekauʻaki mo e saienisi ʻo hono ngoueʻi e toafá, naʻá ne ofo he faʻunga ʻo e fonuá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe mātuʻaki fakaofo ʻaupito.”

Hili ʻena foki ki Lonitoni ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1931, naʻe toe hoko atu ʻe he ongo Uitisoú ʻena ngāué ʻi he Misiona ʻIulopé. Naʻá na fononga ʻeni ki Haifa, ko ha kolo ʻi he matāfanga fakahahake ʻo e Tahi Metiteleniané, ke vaheʻi ha tangata ko hono hingoá ko Petiuēkani Pailaniani mo hono uaifi ko Petá, ke tataki e Misiona Palesitaine-Sīlia ʻo e Siasí.1 Naʻe kau ʻa e misioná, ʻa ia ne vave haʻane tokangaʻi ha kolo ʻe fā [ʻo e Siasí] ʻi he vahefonuá, ʻi he siʻisiʻi taha he Siasí. Ko ha tangata ʻAmēnia ʻa Petiuēkani, ʻo hangē ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻi he Hahake Lotolotó, pea ko Petá ko ha fefine Suisalani ia. Ne na fakatou kau ki he Siasí ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo ʻosí.2

ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai palani ʻa Lia ke ʻalu ki Palesitaine mo Sione. Naʻe ʻosi mafola ʻa e tō lalo fakaʻekonōmiká he funga ʻo e māmaní, ʻo tuʻutāmaki ai e fanga kiʻi tūkui kolo ne kei fakaakeake mei he tau lahi ʻa māmaní. Naʻe ʻikai lahi e paʻanga ʻa e fāmili Uitisoú, pea ne ʻikai maʻamaʻa ha fononga fakavahaʻa-konitinēniti. Ka ne vili ʻa Sione ke na ʻalu pē mo Lia.

Naʻá ne pehē, “Kuó ta fakahoko fakataha e meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí, pea kuo pau ke ʻoua naʻa toe kehe ʻa e fononga ko ʻení. Kuo pau pē ke ʻi ai ha founga ke ikunaʻi ʻaki e ‘tō lalo fakapaʻanga’ ko ʻení.”3

Hili e tūʻuta ʻa e fāmili Uitisoú ʻi Haifá, ne na fetaulaki mo e ongo Pailanianí mo ʻena kiʻi taʻahine taʻu hongofulu mā ono ko ʻOsitulikí. Naʻe mālieʻia ʻa Sione ʻi he palesiteni foʻoú. Ko ha tokotaha lea lelei ʻi he lea faka-ʻAmēniá mo e faka-Siamané, pea toe ʻi ai pē foki mo ha ʻilo ʻa Petiuēkani ki he lea faka-Toaké, Lūsiá mo e faka-Pilitāniá. Naʻe pehē ʻe Sione, “Ko Misa Pailanianí, ko ha tangata poto, faʻa ngāue, mo fakamātoato ia.”4

Naʻe tatau pē ia mo e saiʻia ʻa Lia ʻia Petá. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongoleleí pea naʻá ne vēkeveke ke ako e founga ke tokoniʻi ai e kau fafine ʻi he misioná ke nau kau kakato ange ki heʻenau Kau Fineʻofá mo e ngaahi KMFKF. Naʻe tui ʻa Lia naʻe mahuʻinga e ngaahi houalotu ko ʻení ki hono langa hake ʻo e Siasí ʻi he feituʻú. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe lava ke longomoʻui mo fiefia e kau fafine ko ʻení ʻi he ngaahi polokalama ʻa e Fineʻofá pe Pununga Honé mo e Tamaiki Fefine Okookó, te nau hoko ko ha kau malanga lavameʻa ange maʻá e moʻoní.”

Naʻe faʻa ongoʻi ʻe Lia he taimi ʻe niʻihi naʻe fie maʻu ke ne hiki ha ngaahi moʻunga ke fakalotoʻi e ngaahi uaifi ʻo e kau palesiteni fakamisioná ke tuku ke fakalele ʻe he kakai fefine fakalotofonuá ʻenau ngaahi houalotú. Ka ʻi he ngāue fakataha ʻa Peta mo Liá, naʻe mahino e holi ʻa Peta ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea hoko ko ha taki leleí. ʻI he taimi naʻe mateuteu ai ʻa Sione mo Lia ke na mavahe mei Haifá, naʻe ʻiloʻi ʻe Lia ʻe fakahoko ʻe Peta ha ngāue lelei ʻaupito.5

Naʻe fononga ʻa Lia mo Sione mei Haifa ki Tele ʻAvivi pea ki Selusalema. Ne na palani ke na lue lalo ʻo ʻaʻahi ki he Holisi Fakahihifó, ko e toetoenga ʻo e temipale fakakuongamuʻa ʻi Selusalemá. Ka ʻi he hili ʻena aʻu atu ki hona nofoʻangá, naʻe maʻu ʻe Sione ha fokotuʻunga meili pea kamata ke ne lau fakalongolongo ha mākoni ʻe ua. Naʻe fakamamahi ʻaupito hona kanotohí, ka naʻe makehe e loto-fiefia ʻa Liá, ko ia naʻá ne tuku e meilí ki he tafaʻakí peá na mavahe mei he hōtelé.

Ne na foua ʻi heʻena ʻaʻahí ha ngaahi hala motuʻa mo pikopiko pea ʻi ha ngaahi feituʻu fefakatauʻangameʻa ne kakaiʻia. Ne na fakatokangaʻi ʻi he Holisi Fakahihifó, ha houʻeiki fafine mo tangata ʻoku lotu mo e tengihia ʻi he fakaʻauha ʻo e temipalé ʻi he ngaahi senituli kimuʻá. ʻI he sio atu ʻa Liá, naʻá ne fakatokangaʻi ha niʻihi ʻo e kau ʻaʻahí ʻoku fakamono ha ngaahi laʻipepa lotu ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi foʻi maka ʻi he holisí.

ʻI he efiafi ko iá, ne na mamata ki he tō ʻa e laʻaá mei he Moʻunga ʻŌlivé, ʻo ʻikai mamaʻo mei he ngoue naʻe mamahi ai ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻe kei tokanga pē ʻa Sione ki he ʻū mākoní pea naʻe ʻikai ke ne fiefia, ka naʻe fiefia ʻa Lia ke ʻi he kolo toputapú.

Kimui ange, hili ʻena foki ki hona lokí, naʻe faifai pea talaange ʻe Sione kia Lia ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí. Ko e mākoni naʻá ne maʻú, ne mai meia Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ʻa ia naʻe tohi ke talaange kuo mālōlō e faʻē ʻa Liá ʻi he ʻaho 27 ʻo Meé, ko e ʻaho ia hili ʻena mavahe mei Haifá. Naʻe fakatoloi ʻe Sione ʻene talaange kia Liá koeʻuhí naʻá ne fuʻu fiefia ʻi heʻena aʻu atu ki Selusalemá, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi ʻene fiefiá.6

Naʻe ʻohovale ʻa Lia ʻi he ongoongó. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ongoʻi sai ʻa Susa, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo naʻá ne fuʻu puke lahi. Naʻe fakafokifā e fakapoʻuli mo taʻefiemālie hono ʻatamaí. Ko e hā naʻe fuʻu mamaʻo ai he taimi naʻe mālōlō ai ʻene faʻeé? Naʻá ne hanganaki fiefia atu ke toe fakataha mo ia mo fakamatala ange e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka ko ʻeni kuo liliu e meʻa kotoa pē. Naʻe mole ʻene fiefiá.7

Naʻá ne fefaʻuhi mo ha faingataʻaʻia lahi ʻi he poó kakato mo e ʻaho hono hokó. Ko e fakafiemālie pē naʻá ne maʻú ko ʻene fakakaukau ki heʻene faʻeé, naʻá ne līʻoa ha taimi lahi ki he ngāue fakatemipalé, pea kuó ne toe fakataha fiefia atu mo hono ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá. Naʻá ne manatuʻi ha foʻi maau fakaʻofoʻofa naʻe tohi ʻe Susa ʻi ha taimi kimuʻa:

ʻI heʻeku mavahe mei he matāfanga fakamatelie ko ʻení

Pea ʻikai toe “fiemālie” he māmani ko ʻení

ʻOua ʻe tangi, ʻoua ʻe loʻimataʻia, ʻoua ʻe māpuhoi, ʻoua ʻe tangi

Mahalo kuó u fai ha ngāue lelei ange heni.

ʻI he ʻaho 5 ʻo Suné, naʻe ʻave ai ʻe Lia ha tohi kia Palesiteni Kalānite ʻo fakamālō ange ʻi he angaʻofa naʻá ne fakahaaʻi maʻu pē kia Susá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe fonu e moʻui ʻa e fineʻeikí ʻi ha ngaahi aʻusia mo ha lavameʻa lahi. ʻOku ou fakatauange ʻe ʻofa mo moʻui ʻaki ʻe heʻene fānaú kotoa, ʻa e moʻoní ʻo hangē ko ia naʻá ne faí.”8


Kimui ange ʻi he taʻu ko iá, ʻi Saute ʻAfiliká, naʻe fakahoko faivelenga ʻe Viliami Taniela hono ngaahi fatongia ko e palesiteni ʻo e Kolo ʻOfa ʻo Keipi Tauní. Neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻá ne lava ʻo tokangaʻi e ngaahi fakataha efiafi Mōnité, fakahoko ha ngaahi pisinisi fakakolo, faleʻi e Kāingalotu naʻá ne tokangaʻí, pea kau atu ki he ngaahi konifelenisi fakatakimuʻa ʻa e misioná mo e kau palesiteni fakakolo kehe ʻi Saute ʻAfiliká.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe puke lahi ʻaupito ʻa Viliami. Naʻá ne fakapapauʻi ʻe vave pē haʻane sai, ko ia naʻe ʻikai ke ne kole he taimi ko iá ha tāpuaki mei he ongo faifekaú. Ka neongo ia, naʻe fakaʻau ke puke lahi ange, pea kamata ke hohaʻa ʻene kau toketaá. Naʻá ne meimei taʻu fitungofulu, pea naʻe vaivai hono mafú.

Ne ʻosi ha uike ʻe ono pea toki fetuʻutaki ʻa Viliami ki he ʻapi fakamisioná ke kole ha tāpuaki. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Palesiteni Tolotoni, ko ia naʻe haʻu ha faifekau ʻe taha ke faingāue kiate ia. Hili e tāpuakí, naʻe kiʻi ongoʻi sai ange ʻa Viliami ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka naʻe toe foki mai ʻa e puké. ʻI he taimi ko ʻení naʻe lava ʻa Palesiteni Tolotoni ʻo haʻu ʻo tāpuakiʻi ia.

ʻI he hohaʻa ʻa Palesiteni Tolotoni ki he moʻui ʻa Viliamí, naʻá ne ʻomi hono uaifi ko Sinivé, mo ʻena fānaú ke fakafiemālieʻi honau kaungāmeʻá. ʻI he mamata ʻa Palesiteni Tolotoni ki he tūkunga ʻo Viliamí, naʻá ne tangi. Naʻe tūʻulutui takatakai e fāmilí ʻi he mohengá, pea fai ʻe he kiʻi tamasiʻi taʻu nima ko Siaosi Tolotoní ha lotu. Naʻe tākai leva ʻe Palesiteni Tolotoni e ʻulu ʻo Viliamí ʻaki ha lolo peá ne tāpuakiʻi ia. Naʻá ne palōmesi kia Viliami te ne lava pē ʻo toe foki ʻo lotu mo e Kāingalotu Keipi Tauní.

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe foki ʻa Palesiteni Tolotoni ki he koló ʻo ʻiloʻi ʻoku sai pē ʻa Viliami ke feʻaluʻaki holo. Naʻá na ʻalu fakataha ki he Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Kolo Mopaleí, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻa Viliami ke lea kiate kinautolu. ʻI hano tokoniʻi ia naʻá ne kaka hake ʻi he tuʻunga malangá ʻo fai ʻene fakamoʻoni ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e tuí. Hili e fakatahá, naʻe lulululu ʻa e kau talavou mo e kau toulekeleka kotoa pē ʻi he lokí mo ia. Pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ne lava ʻo foki kakato ki hono ngaahi fatongia ʻi he Kolo ʻOfá.

Naʻe fiefia ʻa Viliami ʻi he ongo faifekaú mo e ngaahi tāpuaki faifakamoʻui naʻá ne maʻu meiate kinauá. Naʻá ne talaange ki he koló, “ʻOku ou ongoʻi monūʻia lahi ange au ʻi he tuʻí mo hono kotoa ʻene ngaahi koloá. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he faingamālie ke maʻu ʻa e kakai lelei ko iá ʻi hoku ʻapí, pea mo e tui ʻoku ou maʻu ki he ongo ʻeletaá ʻi hono tākai aú.”9

ʻI he tupulaki e moʻui lelei ʻa Viliamí, naʻá ne hiki ʻene fakamoʻoni ki he nusipepa ʻa e misioná, ko e Talafekau Fakatonga ʻo Komolá (Cumorah’s Southern Messenger). ʻI heʻene fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he Siasí, naʻá ne fakamatala ai ki heʻene uluí, ʻaʻahi liliu moʻui ki Sōleki Sití, pea mo ʻene aʻusia kimuí ni ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Ko ʻeku fakamoʻoní ʻoku ou ʻiloʻi naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻoku ʻikai ha meʻa kehe ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí ka ko e ngaahi akonaki pē ʻa Kalaisí.”

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne fanongo mo tali ʻa e ngaahi lotú. Ko Sīsū ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻú pea ko e ʻAlo moʻoni ia ʻo ʻetau Tamai fakataautaha mo moʻui ʻi he Langí.”10


Ne ʻikai fuoloa mei he mālōlō e faʻē ʻi he fono ʻa Sione Uitisoú, naʻá ne maʻu ha tohi meia Palesiteni Kalānite. Naʻe pehē ai, “ʻI heʻeku talanoa atu fekauʻaki mo hoʻo foki maí, ʻoku ou fakaʻamu te ke tohi moʻoni mai kiate au. ʻOua naʻá ke momou ke talamai kapau ʻokú ke fie foki mai ki ʻapi ke fakataha mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. Kuó ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau fisifisimuʻa.”

Ne ʻikai ke ʻilo ʻe Sione pe ko e hā haʻane tali. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuó na ʻosi ngāue mo Lia ʻi ha taʻu ʻe ono—ʻo liunga ua ia ʻi he lōloa ʻo e ngāue ʻa e kau palesiteni fakamisiona kimuí ni ʻi ʻIulopé. Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Sione naʻe ʻofa mo fie maʻu kinaua ʻe hona fāmili ʻi ʻIutaá, kae tautautefito ki he taimí ni kuo mole atu ʻa Susá.11

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne ongoʻi mo Lia naʻá na ʻi ʻapi pē ʻi ʻIulope mo fiefia ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú. ʻE manatu ʻofa ʻa Lia ki he ngāué. Naʻe lava ke fakatokangaʻi ʻene ngāue ʻi he Siasí ʻi ʻIulopé ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻá ne fakamālohia e ngaahi kautaha ʻa e kakai fefine fakalotofonuá, poupouʻi ke tauhi faivelenga ange e Lea ʻo e Potó mo liliu e ngaahi lēsoni ʻa e Fineʻofá ke felāveʻi mo e haʻofanga ʻi ʻIulopé. Naʻá ne toki fakakakató ni pē ʻene tatau faka-ʻIulope ʻo e tohi tuʻutuʻuni ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé, ʻa ia naʻe fakafaingofuaʻi mo liliu ai e polokalama NGKMF ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau finemuí ʻi he konitinēnití kotoa.12

Naʻe fehangahangai foki ʻa e misioná mo ha ngaahi faingataʻa foʻou. ʻI he mafola fakaemāmani lahi ʻa e tōlalo fakaʻekonōmiká, naʻe holo e paʻanga vahehongofulú ʻi ʻIulope, pea mole mo e fale fakatahaʻanga ʻo ha ngaahi kolo ʻe niʻihi, he naʻe ʻikai lava ke totongí. Naʻe hanga ʻe he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká ʻo fakasiʻisiʻi e tokolahi ʻo e kau faifekau naʻe lava ʻo fakapaʻanga ʻenau ngāué, pea naʻe fie maʻu ʻe ha ngaahi fāmili tokolahi honau ngaahi fohá ʻi ʻapi ke tokoni he ngāue ke maʻu haʻanau moʻuí. ʻI he 1932, ko ha kau tangata pē ʻe toko 399 naʻe lava ke nau tali e uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, ʻo fakafehoanaki mo e kau faifekau ʻe toko 1,300 tupu he taʻu kotoa pē ʻi he 1920 tupú. ʻI he hōloa lahi ʻa e kau faifekaú, ʻe lelei ange ki he Siasí kapau naʻe hokohoko atu ʻa Sione mo Lia, ʻa ia kuó na aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ʻi ʻIulopé, ke tataki e Misiona ʻIulopé?

Naʻe talaange ʻe Sione kia Palesiteni Kalānite naʻá ne fiemālie mo Lia ke fai pē ʻe he palōfitá e tuʻutuʻuni aofangatukú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u ʻiloʻi kuo lelei ange maʻu pē e founga ʻa e ʻEikí ʻi haʻakú.”13

ʻI he ʻaho 18 ʻo Siulaí, naʻe maʻu ʻe Sione ha mākoni ʻo fakahaaʻi ai kuo uiuiʻi ʻa e ʻaposetolo ko Siosefa F. Mēlilí ke fetongi ia ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé. Neongo ʻe faingataʻa kia Sione mo Lia ke na mavahé, ka ne na ongoʻi fiemālie pē fekauʻaki mo e tuʻutuʻuní. ʻI Sepitemá, ne na fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻi he teuteu ke na mavahé, ʻa ia naʻe tokangaʻi e Lia e ngaahi meʻa ʻi he ʻapi fakamisiona ʻi Lonitoní kae fononga fakaʻosi ʻa Sione ki he konitinēniti ʻIulopé ke saveaʻi fakaʻosi e tūkunga ʻo e ngaahi meʻá.14

Naʻe fakaʻosi ʻaki e ʻaʻahi ʻa Sioné ki he ʻōfisi ʻo e misioná ʻi Pealini, Siamane. Ne fokotuʻu ʻa ʻAtolofi Hitilā ko e taki ʻo Siamane ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, pea naʻe fakaʻau ke puleʻi fefeka ange ʻe heʻene Paati Nasí ʻa e puleʻangá. Naʻe hohaʻa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi meʻá ni, pea nau kole kia Sione ke lipooti ange e tūkunga ʻo e fonuá pea mo e tuʻunga malu ʻo e kau faifekau ʻi Siamané.

Naʻe siofi fakalelei ʻe Sione e hikitō e mālohi ʻo Hitilaá mo hono nunuʻa ki Siamané. Naʻe tokolahi ha kau Siamane ne nau kei loto-mamahi pē heʻenau foʻi he taú he taʻu ʻe hongofulu mā nima kimuʻá, pea ne nau fehiʻa lahi ki he ngaahi tuʻutuʻuni fefeka naʻe fai kiate kinautolu ʻe he faʻahi ne ikuná. Naʻe talaange ʻe Sione ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku mahino lelei e tuʻunga fakapolitikale ʻo e kakai Siamané. “ʻOku ou ʻamanaki pē he ʻikai ke ngata e vā ʻo Siamane mo e kau Nasí ʻo kāsia kotoa ai e fonuá ʻo ne puleʻi kotoa ai e puleʻangá.”15

Hili e tūʻuta ʻa Sione ki Pealiní, naʻá ne ofo ʻi he lahi ʻo e ngaahi liliu he fonuá talu mei he ngaahi taʻu naʻá ne ako ai ʻi aí. Naʻe hangē ha ʻapitanga fakakautaú e koló kotoa, mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo Hitilā mo e Paati Nasí ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo kau ai e ʻōfisi fakamisioná. Naʻe talaange ʻe Sione ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku tautau e fuka ʻa e kau Nasí ʻi he holisí, ʻo ʻikai ia ʻoku ou tali e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe he puleʻanga lolotongá ʻi Siamané, ka ko ha fakamoʻoni ʻo e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau poupouʻi ʻa e puleʻanga fakalao ʻo e fonua ʻoku tau nofo aí.”

ʻI he talanoa ʻa Sione mo e palesiteni ʻo e ongo misiona ʻi Siamané, naʻá ne fakapapauʻi naʻe ʻikai ke fakatuʻutāmaki e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he fonuá. Naʻe vakavakaiʻi ʻe he Kesitapó—ko e kau Polisi fufū ʻa e Nasí—ʻa e ngaahi lekooti ʻo e ʻōfisi misiona ʻi Pealiní, kae pehē ki he ngaahi tohi ʻo ha ngaahi kolo lahi [ʻo e Siasí], ka ne nau ongoʻi fiemālie naʻe ʻikai ha feinga ʻa e Siasí ke tukuhifo honau puleʻangá.16

Ka, naʻe tailiili ʻa Sione naʻa toe tataki ʻe Hitilā e kakai Siamané ki ha toe tau ʻe taha. Naʻe ʻosi mateuteu e Kāingalotu fakalotofonuá ke tokangaʻi e ngaahi koló mo e kāingalotu ʻo e Siasí kapau ʻe hoko ha faingataʻa. Pea ne faleʻi ʻe Sione e kau palesiteni fakamisioná ke faʻu ha palani ki hono fetukutuku e kau faifekaú mei Siamane ʻi loto ʻi ha houa ʻe ua pe tolu, ʻo ka fie maʻu. Naʻá ne fakakaukau foki ʻe fakapotopoto ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakangatangata e tokolahi ʻo e kau faifekau ʻe ʻave ki Siamane he kahaʻú.

Hili ha ʻaho ʻe ua ʻo e ngaahi fakatahá, naʻe mavahe ʻa Sione mei he ʻōfisi ʻi Pealiní ke foki ki Lonitoni. Naʻá ne fononga ʻi ha hala angamaheni ʻi he ʻAnitā teni Linitení, ko ha hala ʻi he loto kolo ʻo Pealiní ʻa ia naʻe fakatauhingoa ki he ʻuluʻakau liniteni ʻi he lueʻangá. ʻI heʻene fononga atu ki he tauʻanga lēlué, naʻá ne vakai ki ha kau sōtia tokolahi ne nau laka holo ʻi he koló ke fetongi e kau sōtia naʻe lolotonga leʻó.

Naʻe ʻi ai mo ha kau poupou ʻe lauiafe ʻo Hitilā ʻi he halá, ʻo fakamahino ʻenau poupou mālohi moʻoní.17


ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1934, naʻe nofo ʻa Leni mo Mele Houpi, ko e Kāingalotu ʻAfilika ʻAmelika ne kau ki he Siasí ʻi ʻAlapamá, ʻi he tuʻafonua ʻo Sinisinati, ʻOhaioó. Naʻe hiki e ongomātuʻá mo hona fāmilí ki he feituʻu ko iá ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1928 ke kumi ha ngāue foʻou, pea naʻe vave hono maʻu ʻe Leni haʻane ngāue tuʻu maʻu ʻi ha falengāue. Kuo ʻi ai eni haʻana fānau ʻe toko nima pea feitamaʻi mo ha tokotaha.18

Ko Sinisinatí ko ha kolo ia ʻi he fakatokelaú naʻe kauʻāfonua mo e siteiti ki he fakatongá, pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he koló naʻe fakamāvahevaheʻi fefeka ʻo hangē ko e ngaahi feituʻu kotoa ʻi he Sauté. Koeʻuhi ko e kau ʻUliʻuli e kau Houpí, naʻe ʻikai ngofua ke nau nofo ʻi ha ngaahi feituʻu mo ha ngaahi hōtele pau, pe kai ʻi ha ngaahi falekai pau. Naʻe vaheʻi ʻe he ngaahi fale heleʻuhilá ha nofoʻanga mavahevahe maʻá e kau pataloni ʻUliʻulí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻapiako, kolisi, mo ha ngaahi ʻunivēsiti ʻe niʻihi ʻi he koló, ne nau mātuʻaki taʻofi pē ʻe kinautolu e fānau ako ʻUliʻulí pe fakangatangata ʻaupito honau ngaahi faingamālie fakaakó. Naʻe ʻi ai ha ngaahi siasi ʻe niʻihi naʻe kehe pē falelotu ki he kakai hinehiná mo e kau ʻUliʻulí.19

ʻI he fuofua tūʻuta ʻa e fāmili Houpí ki he koló, ne nau kau atu ki ha ngaahi fakataha mo e Kolo Sinisinatí. Koeʻuhí naʻe ʻikai ha tuʻutuʻuni fakaemāmani lahi ʻa e Siasí ki he vahevahe fakamatakalí, naʻe faʻu leva ʻe he ngaahi uōtí mo e ngaahi koló he taimi ʻe niʻihi ʻenau ngaahi tuʻutuʻuní ʻo fakatatau ki he ngaahi tūkunga fakalotofonuá. ʻI he kamataʻangá, naʻe hangē naʻe talitali lelei ʻe he Kolo Sinisinatí ʻa e fāmilí. Ka naʻe talaange ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotú ki he palesiteni fakakolo ko Sālesi ʻEnitasoní he ʻikai ke nau toe maʻulotu kinautolu kapau ʻe kei omi pē ʻa e fāmili Houpí.

Naʻe saiʻia ʻa Sālesi ʻia Leni mo Mele, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe hala ke ne talaange ke ʻoua te nau toe omi ki he lotú. Naʻá ne hiki mai mei Sōleki Siti ki Sinisinati, ʻa ia naʻe maʻulotu fakataha ai ha tokosiʻi ʻo e Kāingalotu ʻUliʻulí mo honau kaungāʻapi hinehiná. Ka naʻá ne ʻiloʻi foki naʻe fuʻu mālohi ʻa e laulanú ʻi he feituʻu Sinisinatí, pea naʻe ʻikai ke ne fakakaukau te ne lava ʻo liliu e ongo ʻa e kakaí.20

Naʻe toki fokotuʻutuʻu foʻou foki e ngaahi ngataʻanga ʻo e koló, ʻo ʻomi ai ha Kāingalotu tokolahi mei he fakatongá ke tokangaʻi e Sālesi. Ka naʻe ʻikai ko e Kāingalotu pē ʻi he fakatongá naʻe taʻeloto ki he haʻu ʻa e fāmili Houpí ki he lotú. Ka naʻe fakahā foki ʻe ha kāingalotu fuoloa ʻe niʻihi ʻo e koló naʻe maheni mo Sālesi ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻa ʻenau manavasiʻi naʻa hoko hono fakatahaʻi ʻo e koló ke maʻu ai ʻe he kau fakaanga fakalotofonua ʻo e Siasí ha ʻuhinga foʻou ke fakatangaʻi ai e Kāingalotú.21

Naʻe ongoʻi mafasia ʻa Sālesi ʻi heʻene ʻalu ki he ʻapi ʻo e fāmili Houpí ʻo fakahā kiate kinautolu e loto e kāingalotu ʻo e koló. Naʻá ne pehē, “Ko e ʻaʻahi faingataʻa taha ʻeni kuó u fai ki ha taha ʻi heʻeku moʻuí.” Naʻá ne palōmesi ke tokoniʻi ʻa e fāmilí ke nau kei fehokotaki maʻu pē mo e Siasí. Naʻá ne pehē, “Te mau fai e meʻa kotoa pē te mau lavá. Te mau fakahoko ha ʻaʻahi makehe mai ki heni ʻi he māhina kotoa pē ke ʻomi ʻa e sākalamēnití kiate kimoutolu mo fakahoko ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi homou ʻapí.”

Naʻe loto-mamahi ʻa Leni mo Mele ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Sālesí, ʻo ʻikai ke nau toe ʻalu ʻo lotu tukukehe pē ʻa e ngaahi konifelenisi fakavahefonuá mo e ngaahi meʻa makehe naʻe hokó. ʻI he ʻuluaki Sāpate ʻo e māhina kotoa pē, naʻa nau fakahoko ha houalotu fakamoʻoni ʻi honau ʻapí maʻá e kau faifekaú mo ha toe mēmipa pē ʻo e koló naʻe fie moihū fakataha mo kinautolú. Naʻe fiefia foki e fāmilí ʻi he ngaahi ʻaʻahi mei he Kāingalotu fakalotofonuá.22 Naʻe nofo e fāmili Houpí ʻi ha fale loki fā naʻe ʻi ai ha fakafaletolo lahi mo ha ʻā hinehina ʻi muʻa. Naʻe tuʻu ʻi ha feituʻu naʻe nofoʻi tokolahi ʻe he kau ʻAfilika ʻAmeliká ʻa ia naʻe kilomita nai ʻe hongofulu mā ono ki he fakatokelau ʻo e falelotu ʻo e koló, pea naʻe lava ʻe he lēlue mei Sinisinatí ʻo ʻomi ha kau ʻaʻahi naʻe feʻunga mo ha kilomita ʻe taha e lue lalo ki aí.23

ʻI he ngaahi fakataha fakamāhina ʻa e fāmili Houpí ʻi he Sāpaté, ne nau maʻu ʻa e sākalamēnití mo fakahoko ʻenau fakamoʻoní, mei he lahi tahá ki he siʻi tahá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe hiva pe tā piano e fānau fefine talēnitiʻia ʻo e fāmili Houpí. ʻI he hili ʻa e fakataha kotoa pē, naʻe fakahoko ʻe he fāmili Houpí ha houa maʻu meʻatokoni ʻo kau ai e pīpī taʻó, mā koané, sālati patetá, mo ha ngaahi meʻatokoni kehe ne ngaohi pē ʻi ʻapi.24

Naʻe kau ʻi he Kāingalotu naʻe ʻaʻahi ki he fāmili Houpí ʻa Sālesi mo hono ongo tokoní, Kalisitiane Pengi mo ʻAlavini Kiliami. Naʻe faʻa kau fakataha foki ʻa Kilisitina ʻEnitasoni mo Losa Pengi mo hona ongo husepānití ʻi he ngaahi ʻaʻahí. Naʻe kau atu foki mo e kalake ʻo e koló, Vēnoni Kāhala, mo hono uaifi ko ʻEitá, mo ha ongo mēmipa ʻo e koló, Lōpeti Meia mo Leimoni Sāpini, mo hona ongo fāmilí.25 Naʻe fakahoko foki ʻe he kau faifekau fefine ne nau akoʻi e ngaahi kalasi Palaimelí ʻi he ngaahi ʻapi ʻo ha kāingalotu tokolahi ʻo e koló, ha ngaahi kalasi Palaimeli maʻá e fānau Houpí. Naʻe faʻa tokoni he taimi ʻe niʻihi ʻa ʻElisapeti, ko e ʻofefine lahi taha ʻo e fāmili Pengí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe faʻa fetaulaki e fāmili Houpí mo e kau faifekaú pe kāingalotu ʻo e koló ki ha ngaahi feituʻu kehe hangē ko e Tauhiʻanga ʻo e Fanga Manú ʻi Sinisinatí.26

ʻI he ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli 1934, naʻe fāʻeleʻi ai ʻe Mele Houpi ha kiʻi tamasiʻi. ʻI he kuohilí, naʻe fakapapauʻi maʻu pē ʻe he fāmili Houpí ke tāpuakiʻi ʻena fānaú, pea naʻe mahino ʻena loto ke fai e meʻa tatau. Hili ha māhina ʻe ua mei hono fāʻeleʻi ʻo Vēnoní, naʻe haʻu ʻa Sālesi ʻEnitasoni mo e kalake fakakoló ki he ʻapi ʻo e Fāmili Houpí ki ha toe houalotu sākalamēniti ʻe taha. Hili iá, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sālesi ʻa e kiʻi tamasiʻí.27

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Leni ʻene fakamoʻoní, naʻá ne faʻa fakamatala ki heʻene ului ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ne ʻiloʻi kuo tāpuekina makehe lahi ia mo Mele talu mei heʻena haʻu ki Sinisinatí. Neongo naʻe mole e ngāue ʻa e tokolahi honau kaungāʻapí mei he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, ka naʻe teʻeki ai mole hano ʻaho ngāue ʻe taha. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha paʻanga lahi, ka naʻá ne totongi vahehongofulu kakato maʻu pē.

Naʻá ne fakahaaʻi foki ʻene ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo he ʻikai ke u lava ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻi he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe foaki mai ai ʻeni kiate au, pea ʻe fakangofua au ke u maʻu hoku pale taʻengatá mo e kau faivelenga ʻoku nau maʻu iá.”

Naʻá ne loto-fiemālie mo Mele ke tatali ki he ʻaho ko iá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hona lotó.28


Lolotonga iá, naʻe ʻikai lava e kiʻi taʻahine taʻu hongofulu mā fā ko Helekā Meisusí ʻo tukunoaʻi ʻene fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e liliu ʻi hono koló talu mei he pule ʻa e kau Nasí. Naʻá ne faʻa ilifia ke lue ki ʻapi mei he lotú ʻi he poʻulí he naʻe tokolahi ha kakai naʻe feʻaluʻaki holo ʻi he veʻe halá. Naʻe kovi ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, pea naʻe tokolahi e kakai taʻe maʻu ngāué pea ʻikai haʻanau meʻa ke fai. Mahalo pē naʻe ʻikai ke nau fakatuʻutāmaki, ka naʻe manavasiʻi maʻu pē ʻa Helekā naʻa nau fakalaveaʻi ia.

Pea ʻi he pule ʻa Hitilaá naʻe tupulaki leva e tuʻunga fakaʻekonōmiká. Naʻe lahi e ngāué, pea malu e ngaahi halá. ʻIkai ke ngata aí, ka naʻe kamata ke toe polepole e kakai ʻo Siamané. Ko ha tokotaha lea mālohi ʻa Hitilā, pea naʻe ueʻi ʻe heʻene ngaahi lea naʻe ongó ha tokolahi ke nau fakakaukau ʻe lava ke toe hoko ʻa Siamane ko ha puleʻanga mālohi ʻe tuʻuloa ʻi ha taʻu ʻe tahaafe. Naʻe tui ha kakai tokolahi ki heʻene ngaahi foʻi loi, ngaahi faʻufaʻu fufuú, mo hono tukuakiʻi e kau Siú ki he ngaahi palopalema ʻa Siamané.

Hangē ko e niʻihi kehe ʻi honau fonuá, naʻe kehekehe e fakakaukau ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Siamané kia Hitilaá. Naʻe poupouʻi ia ʻe ha niʻihi, kae hohaʻa ha niʻihi kehé ki heʻene ʻalu hake ʻo maʻu e mālohí mo ʻene tāufehiʻa ki he kau Siú. Naʻe ʻikai fuʻu fakapolitikale e fāmili ʻo Helekaá pea ʻikai ke nau fakafepaki ki he Paati ʻa e kau Nasí. Ka naʻe pehē ʻe heʻene ongomātuʻá ʻoku ʻikai tonu ke taki ʻe Hitilā ʻa Siamane. Naʻe ʻikai saiʻia ʻene tangataʻeikí ʻi hono fakamālohiʻi ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “Heil Hitler (Fakahīkihikiʻi ʻa Hitilā)” ko ha lea fakafeʻiloakí. Naʻá ne pehē ne lelei ange hono fakaʻaongaʻi e lea tukufakaholo ʻo e “pongipongi leleí” pe “ʻaho leleí”—neongo kapau naʻe ʻikai loto ki ai e niʻihi kehé.

Neongo ia, naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Helekā ia ke lea ʻaki e kupuʻi lea “Fakahīkihikiʻi ʻa Hitilā” pe hiki hono nimá ʻi he founga fakaʻapaʻapa ʻa e kau Nasí. Fēfē kapau naʻe fakatokangaʻi ʻe ha taha naʻe ʻikai ke ne fai ia? ʻE lava ke kau kovi kiate ia. Ko hono moʻoní, naʻá ne manavasiʻi naʻa fuʻu fakatokangaʻi ia, pea feinga he taimi ʻe niʻihi ke ʻoua te ne fakakaukau kia Hitilā, mo hohaʻa naʻa ʻilo ʻe he kau Nasí ʻo tauteaʻi ia.

Ka naʻá ne kei fiefia pē ʻi he ngaahi fakaʻaliʻali ʻa e Paati ʻo e kau Nasí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi hulohula ʻa e kau Nasí pea laka mo e kau sōtia teunga kakato he halá. Naʻe fie maʻu ʻe he kau Nasí ke fakatōloloto ki he toʻu tupú ʻa e mateakiʻi fonuá mo e moʻui līʻoá, ko ia ne nau faʻa fakaʻaongaʻi ha ngaahi fasi fakafiefia, mo ha ngaahi meʻa kehe ke tohoakiʻi ʻaki kinautolu.29

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hoko ʻa Helekā ko ha Taʻahine Pununga Hone ʻi he meʻa ne toki fakahingoa foʻou ʻe he Siasí ko e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa ha taki kakai lalahi, naʻe fokotuʻu ʻe he kau mēmipa ʻo ʻene kalasí ha ngaahi taumuʻa mo maʻu ha ngaahi sila lanu fakaʻofoʻofa ke ʻai ʻi heʻenau pulusinga lea faka-Siamane ʻo e tohi tuʻutuʻuni ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé. Naʻe mataʻikoloa ʻaki ʻe Helekā ʻene tohi lēsoní, ʻo ne valivali hono ngaahi tā fakatātā lanu ʻuliʻulí mo e hinehiná pea fakaʻaongaʻi ha peni pe peni vahevahe ke fakaʻilongaʻi ʻene ngaahi taumuʻa kuo kakató ʻaki ha X.

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe Helekā ha ngaahi taumuʻa lahi ʻi heʻene ngāueʻi e tohi tuʻutuʻuní. Naʻá ne hiki e ngaahi lavameʻa ʻa ha kau hiva lelei ʻe toko nima, mohe efiafia pea ʻā pongipongia, fai ʻene fakamoʻoní ʻi ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻe tolu, pea ʻiloʻi e ngaahi founga mahuʻinga taha naʻe kehe ai e ngaahi akonaki ʻa e Siasí mei he ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Naʻá ne fili foki mo ha hingoa Pununga Hone pea mo ha fakaʻilonga maʻana. Ko e hingoa naʻá ne filí ko Edelmut, ko e faka-Siamane ia ki he “fakaʻeiʻeikí.” Ko ʻene fakaʻilongá ko e ʻeitolovasi, ko ha matalaʻiʻakau siʻisiʻi mo hāhāmolofia naʻe tupu lalahi ʻi he ʻOtu Moʻungá.30

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe foki fiefia ʻa Helekā ki ʻapi. Naʻe ʻi honau tukui ʻapí ha kau fakafofonga mei he kulupu toʻu tupu ʻa e Kau Nasí maʻá e kau finemuí—ko e Bund Deutscher Mädel, pe League of German Girls (Kautaha ʻa e Tamaiki Fefine Siamané)—ʻo fakakau kinautolu ki he kautahá ni, pea naʻe kau ki ai ha tokolahi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Helekaá.

Naʻe talaange ʻe Helekā ki heʻene faʻeé, “ʻOi, Moti. ʻOku ou fie ʻalu ʻo kau ki he kulupú.” Naʻe fakahoko ʻe he kautahá ha ngaahi lēsoni mo e ʻekitivitī kehekehe pea pulusi ʻenau makasini pē ʻanautolu. Naʻe ʻi ai mo ha ngaahi talanoa ki ha ngaahi ʻekitivitī sikī, pea ʻe fakapaʻanga ia ʻe he puleʻangá. Naʻe tui ʻe he tamaiki fefiné ha sote hinehina matamatalelei mo ha piva lanu fakapōpōʻuli.

Naʻe pehē ange ʻene faʻeé, “Helekā, ko ha Taʻahine Pununga Hone koe. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke kau ki he kulupu ko iá.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Helekā naʻe moʻoni ʻene faʻeé. ʻE toe fakamāvahevaheʻi ia mei hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ʻikai ke ne kau ki he Kautaha ʻa e Tamaiki Fefine Siamané. Ka naʻe tokoni e polokalama Pununga Honé ke ne aʻusia ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni pea hoko ko ha mēmipa lelei ange ʻo e Siasí. He ʻikai lava ʻe Hitilā pe ko ʻene kautahá ʻo fakahoko e meʻa ko iá.31

  1. Widtsoe, Diary, May 23–June 4, 1931, and May 17, 1933; Widtsoe, In a Sunlit Land, 207–8; Leah Dunford Widtsoe to Merle Colton Bennion, Apr. 14, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL; Palestine-Syrian Mission, Minutes, May 21, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL; “President Widtsoe Visits Palestine,” Deseret News, June 24, 1933, Church section, 2.

  2. Mission Annual Report, 1933, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 204–5, 208; Bertha Walser Piranian and Badwagan Piranian entries, Zürich Conference, Swiss-German Mission, nos. 274, 514, in Switzerland (Country), part 7, segment 2, Record of Members Collection, CHL.

  3. Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Moser, Global Great Depression, chapter 5. Tefito: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)

  4. Widtsoe, Diary, May 17, 1933; Ausdrig Piranian entry, Zürich Conference, Swiss-German Mission, no. 450, in Switzerland (Country), part 7, segment 2, Record of Members Collection, CHL; John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  5. Leah Dunford Widtsoe to First Presidency, Sept. 1, 1933; Sept. 16, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Palestine-Syrian Mission, Minutes, May 21, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL. Naʻe liliu ʻa e leá ke mahino; Naʻe liliu ʻa e “R.S.” ʻi he tatau totonú ki he “Relief Society.”

  6. Widtsoe, Diary, May 26–30, 1933; Widtsoe, In a Sunlit Land, 212; Parrish, John A. Widtsoe, 503; Widtsoe, Journal, May 30, 1933; John A. Widtsoe, “The Promised Land,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 6, 1933, 95:441; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  7. Leah Dunford Widtsoe to Susan McCrindle, Sept. 23, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, Journal, May 30, 1933; “Karl M. Widtsoe Dies of Pneumonia,” Deseret News, May 30, 1927, section 2, 1.

  8. Widtsoe, Journal, May 30–31, 1933; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL. Tefito: Susa ʻIongi Keitisi

  9. William P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, Feb. 20, 1935, 9:29; Love Branch, Miscellaneous Minutes, Aug. 21, 1933. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke faingofua hono laú; Naʻe tānaki atu ʻa e “I” ki he kamataʻanga ʻo e ongo sētesí fakatouʻosi. Tefito: Healing (Faifakamoʻuí)

  10. William P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, Feb. 20, 1935, 9:28–29; Okkers, “I Would Love to Touch the Door of the Temple,” 177–78.

  11. Heber J. Grant to John A. Widtsoe, May 17, 1933; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Parrish, John A. Widtsoe, 474; Heber J. Grant to John A. Widtsoe and Leah Dunford Widtsoe, June 27, 1933, Letterpress Copybook, volume 70, 801, Heber J. Grant Collection, CHL.

  12. John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933; Leah Dunford Widtsoe to First Presidency, Sept. 16, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; vakai foki, Handbook for the Bee-Hive Girls of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association (London: British Mission, 1933).

  13. German-Austrian Mission, Swedish Mission, Netherlands Mission, Report of the Mission President, 1932, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Cowan, Church in the Twentieth Century, 162–63; Parrish, John A. Widtsoe, 498; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  14. Widtsoe, Diary, July 18, 1933; Parrish, John A. Widtsoe, 508–9; Heber J. Grant to John A. Widtsoe, Telegram, July 18, 1933; John A. Widtsoe to First Presidency, July 20, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Leah Dunford Widtsoe to “Dear Jack,” Sept. 8, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL.

  15. Wilson, Hitler, 77–88; Evans, Coming of the Third Reich, 298–349; Noakes and Pridham, Nazism, 123–26; First Presidency to John A. Widtsoe, July 20, 1933, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 89; John A. Widtsoe to First Presidency, Aug. 8, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 32. Ongo Tefitó: Germany (Siamane); World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono ll)

  16. John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933; Sept. 28, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 57–59; vakai foki, McDonough, Gestapo, chapter 3. Tefito: Political Neutrality (Tuʻu Tauʻatāina Fakapolitikalé)

  17. John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933; Sept. 28, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, Diary, Sept. 20–22, 1933.

  18. Hope family entries, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, nos. 441–45, 691, in Ohio (State), part 2, Record of Members Collection, CHL; Hanks, Oral History Interview, 6, 12; 1930 U.S. Census, Woodlawn, Sycamore Township, Hamilton County, Ohio, 1B; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 59; Obituary for Len Hope, Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 15, 1952, 4B; Vernon Hope entry, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, Births and Blessings, 1934, no. 258, in Ohio (State), part 4, Record of Members Collection, CHL.

  19. Stradling, Cincinnati, 110–11; Taylor, “City Building, Public Policy,” 163–64; Bunch-Lyons, Contested Terrain, 77–81, 96, 114; Fairbanks, “Cincinnati Blacks,” 193–94; “Go to Church Tomorrow,” Cincinnati Enquirer, Mar. 15, 1930, 10.

  20. Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [10]; Anderson, Twenty-Three Years in Cincinnati, 2, 17; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935; Hanks, Oral History Interview, 2–3, 13; Henry Layton to Richard Layton and Annie Horn Layton, Mar. 3, 1931, Henry Layton Correspondence, CHL; vakai foki, “Leggroan, Edward,” “Leggroan, Alice Weaver Boozer,” and “Ritchie, Nelson Holder,” Biographical Entries, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu.

  21. Hanks, Oral History Interview, 3, 14, 18; vakai foki, Herman Huenefeld, Rogers Love, Rosalea Moore, Ethel Wyatt, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 61, 84, 96, 139. Tefito: Racial Segregation (Māvahevahe Faka-Matakalí)

  22. Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [10]; Hanks, Oral History Interview, 2, 6; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935, and Dec. 25, 1936; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2, 1931; Oct. 5, 1931. Naʻe liliu ʻa e ʻuluaki konga leá ke faingofua hono laú; ʻoku maʻu ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “He told them that this was the hardest visit that he had ever made to anyone in his life.”

  23. Essie Holt, “Hope’s Home,” Photograph, Essie H. Wheadon Mission Papers, CHL; Taylor, “City Building, Public Policy,” 175; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Gibson, Mission Journal, Aug. 6, 1930.

  24. Hanks, Oral History Interview, 6, 11; Gowers, Mission Journal, Nov. 15, 1934; Gibson, Mission Journal, July 7, 1930; Lyman, As I Saw It, 73–74; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935; Jan. 5, 1936; Feb. 7, 1937; Croshaw, Mission Journal, Apr. 30 and June 23, 1932; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2, 1931; Oct. 5, 1931.

  25. South Ohio District, General Minutes, Oct. 29, 1932; Cincinnati Branch, Minutes, Apr. 16, 1933; June 3 and 17, 1934; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935, and Oct. 31, 1936; Butler, Interview, 1.

  26. Litster, Mission Journal, Sept. 11 and 20, 1932; Oct. 5 and 11–12, 1932; Gibson, Mission Journal, Mar. 22 and 26, 1932; Apr. 26 and 30, 1932; May 3–4, 1932; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2 and 7, 1931; Oct. 5, 1931; Bang, Diary, Jan. 18, 1936.

  27. Vernon Hope entry, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, Births and Blessings, 1934, no. 258, in Ohio (State), part 4, Record of Members Collection, CHL; Hope family entries, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 50–52, 197, 214; Cincinnati Branch, Minutes, June 3, 1934.

  28. Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 58–59; Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [12]; Lyman, As I Saw It, 74; Hanks, Oral History Interview, 15–16. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; ʻoku ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “Bro. Hope said he knew he chould not have the priesthood, but that he felt in the justice of God that some day this would be given to him, and he would be allowed to go on to his eternal reward with the faithful who held it.” Tefito: Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemiplalé

  29. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 49–52; Johnson and Reuband, What We Knew, 137, 230, 337–44; Koonz, Nazi Conscience, 20–25, 75, 100–104, 215, 253–54; Mühlberger, Hitler’s Followers, 202–9; Tobler, “Jews, the Mormons, and the Holocaust,” 80–81.

  30. Handbuch für die Bienenkorbmädchen, 2–16, 28–29, 36, 45; “Comments on Church News of the Week,” Deseret News, June 2, 1934, Church section, 8; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 50–52. Tefito: Ngaahi Houalotu ʻa e Kau Finemuí

  31. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 50; Reese, Growing Up Female in Nazi Germany, 30–40; Kater, Hitler Youth, 70–112; Lepage, Hitler Youth, 73, 78.