Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 14: Ko e Ngaahi Matavai Mapunopuna ʻo e Māmá mo e ʻAmanaki Leleí


“Ko e Ngaahi Matavai Mapunopuna ʻo e Māmá mo e ʻAmanaki Leleí,” vahe 14 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 14: “Ngaahi Matavai Mapunopuna ʻo e Māmá mo e ʻAmanaki Leleí”

Vahe 14

Ngaahi Matavai Mapunopuna ʻo e Māmá mo e ʻAmanaki Leleí

ʻĪmisi
Fefine toulekeleka ʻi muʻa ʻi ha saliote ʻoku toho ʻe ha hoosi mo ha fale tukuʻanga koloa

Hili ʻene mavahe mei he tafaʻaki e mohenga ʻo Siosefa F. Sāmitá, naʻe foki leva ʻa Hiipa J. Kalānite ki ʻapi. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mohe, ko ia naʻá ne lau mo toe lau ʻa e lea fakamuimuitaha ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konifelenisí mo tangi ʻi heʻene fakakaukau ki he palōfita ne mei mālōloó. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne fiefia ʻi he taimi naʻe lea ai ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi hono uōtí, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko ha ʻaposetolo kei talavou. Naʻa mo e taimí ni, naʻe ofo ʻa Hiipa ʻi he malanga ʻa e palesitení. Naʻá ne tui naʻe ʻikai mahuʻinga tatau ʻene ngaahi malangá ʻi hono fakafehoanaki [ki he ngaahi malanga ʻa Siosefa F. Sāmitá].

Naʻe tō ʻa Hiipa ʻo mohe ʻi he hili pē e haafe ʻa e fitu ʻi he pongipongi hono hokó. ʻI heʻene ʻā haké, naʻá ne ʻilo kuo mālōlō ʻa Palesiteni Sāmita mei he niumōniá.1

Naʻe fakataha mai e fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e palōfitá ki he faʻitoká ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. ʻI he mafola ʻa e influenza ʻi he kotoa ʻo ʻIutaá, ne taʻofi ʻe he poate moʻui lelei ʻa e siteití ʻa e ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻa e kakaí, ko ia naʻe fakahoko ai ʻe he kau tengihiá ha meʻafakaʻeiki ʻi he veʻe faʻitoká.2 Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe Hiipa hono kaungāmeʻá ʻaki ha kiʻi fakaʻapaʻapa nounou. Naʻá ne pehē, “Naʻe hoko ia ko e faʻahinga tangata ʻoku ou loto ke u hoko ki aí. Kuo teʻeki ai ha tangata moʻui te ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he ʻOtua moʻuí pea mo hotau Huhuʻí.”3

ʻI he ʻaho 23 ʻo Nōvema 1918, ko e ʻaho ia hili e meʻafakaʻeikí, naʻe vaheʻi ʻe he kau ʻaposetoló mo e pēteliake pulé ʻa Hiipa ko e palesiteni ʻo e Siasí, pea hoko ʻa ʻAnitoni Lani mo Sālesi Penilose ko hono ongo tokoni.4 Neongo naʻe fakahaaʻi ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa ʻenau loto-falala ki hono tuʻunga fakatakimuʻá, ka naʻe kei veiveiua pē ʻa Hiipa ʻi heʻene molomolomuivaʻe ʻia Palesiteni Sāmitá. Neongo naʻá ne ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá talu mei hono taʻu uofulu mā nimá, ka naʻe teʻeki ai pē ke ngāue ʻa Hiipa ia ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ne hoko ʻa Palesiteni Sāmita ko ha tokoni [ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí] ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea toki ui ia ko e palesiteni ʻo e Siasí.5

Naʻe lahi foki mo e ngaahi lavameʻa ʻa e kau palesitenisī ʻa Siosefa F. Sāmitá. Naʻe meimei liunga ua e mēmipasipi ʻo e Siasí ʻi he lolotonga ʻene pulé pea naʻe ofi ʻeni ki he toko nima kilú. Naʻá ne kamata ha liliu fakalūkufua ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakamahinoʻi e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo fokotuʻutuʻu ke faitatau e ngaahi fakatahá mo e ngaahi lēsoni maʻá e ngaahi kōlomu mo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí.6 Naʻá ne tokoniʻi foki ʻa e kakaí ke nau vakai ki he Siasí ʻi ha mahino lelei ange ʻaki ʻene fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu mo e kau faiongoongó mo fai ha fakamatala ki he ngaahi fakakikihi ʻi he ngaahi ngāue mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí ʻi he kuohilí. Pea ʻi he 1915, naʻá ne kamata ʻa e “efiafi ʻi ʻapí,” ʻo kole ki he ngaahi fāmilí ke tuku mavahe ha efiafi ʻe taha ʻi he māhina takitaha ki he lotú, hivá, fakahinohinoʻi ʻo e ongoongoleleí, mo e ngaahi vaʻingá.7

ʻI he ongoʻi lōmekina ʻa Hiipa ʻi he tukufakaholo ko ʻení, naʻe fakaʻau ke siʻi ange ʻene mohé. Ke fakamaʻamaʻa e kavenga ʻo hono uiuiʻi foʻoú, naʻá ne vahe mo hono ongo tokoní ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia fakatakimuʻa lahi ʻo Palesiteni Sāmitá ki he niʻihi kehé. Naʻe hoko ʻa Hiipa ko e palesiteni ʻo e Poate Ako Lahi ʻa e Siasí, ʻo hangē ko Palesiteni Sāmitá, ka naʻá ne ui ʻa ʻaposetolo Tēvita O. Makei ke hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻá ne toe fili foki mo e ʻaposetolo ko ʻAnitoni ʻAiviní ke ne tataki ʻa e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Talavoú (Young Men’s Mutual Improvement Association).8 Ka koeʻuhí naʻe taʻu lahi e taukei ʻa Hiipa ʻi heʻene hoko ko ha tangata pisinisi ʻi he meʻa fakapangikeé mo e maluʻí, naʻá ne fili ai ke ne tokangaʻi pē ʻa e ngaahi kautaha naʻe tokangaʻi ʻe he Siasí.9

Ka naʻá ne kei hohaʻa pē. ʻI he vili taʻeʻunua ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungā taki ʻo e Siasí, naʻá ne folau ʻeveʻeva ai mo hono uaifi ko ʻAkositá ki he matāfanga ʻo Kalefōniá. Ko e fuofua taimi ia ne lava ai ke mohe lelei ʻa Hiipa talu mei he mālōlō ʻa Palesiteni Sāmitá. ʻI he taimi naʻá ne foki ai mo ʻAkosita ki Sōleki Sití hili ha ngaahi uike siʻi, naʻá ne mālōlō pea mateuteu ke foki ki he ngāué.10

Lolotonga e ngaahi ʻuluaki māhina ʻo e 1919, naʻe ʻikai lava ʻa Hiipa ʻo faʻa lea ki he Kāingalotú ʻo fakatatau mo ʻene fiemaʻú koeʻuhi ko e mahaki fakaʻauha influenza. Naʻe laka hake ʻi he toko taha afé ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí kuo nau mate mei he flu, pea naʻe fakakaukau ʻa Hiipa mo hono ongo tokoní ke toloi ʻa e konifelenisi lahí ki he ʻuluaki uike ʻo Suné koeʻuhí ko ʻenau hohaʻa ki he moʻui lelei ʻa e kakaí. Ne lava foki ke nau maʻu ha fiemālie ʻi heʻenau ʻiloʻi ne fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Sāmita ha ngaahi founga fakalaumālie te ne maluʻi e moʻui lelei ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi te nau kamata fakahoko ai ha ngaahi houalotu sākalamēniti angamahení.

Hangē ko ʻení, ʻi he lahi taha ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, ne inu ʻa e Kāingalotú mei ha ipu pē ʻe taha ʻi he taimi ne nau maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Ka ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1910 tupú, ʻi hono ʻiloʻi lelei ange ʻo e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e siemú, ne fokotuʻu ai ʻe Palesiteni Sāmita ke ngaohi ha ngaahi ipu sākalamēniti fakafoʻituitui mei he sioʻatá pe ukameá. Naʻe lava ke vakai ʻa Hiipa ki he ngaahi lelei fakamoʻui lelei ʻo e ngāue pehē ʻi hono tauʻi e ngaahi mahaki pipihí.11

Naʻe fononga ʻa Hiipa ki Hauaiʻi ʻi Nōvema ke fakatapui ʻa e temipale ʻi Laʻié, hili e holo e mahaki fakaʻauhá. Naʻe ʻikai ke ne malava ke taʻofi ʻene fakafehoanaki pē ia kia Palesiteni Sāmitá, ʻa ia naʻá ne lea ʻi he lea fakafonua ʻa e kakaí mo mahino kiate ia honau ngaahi ʻulungaanga fakafonuá.12

Naʻe tokolahi pea fonu ʻa e temipalé ki hono fakatapuí. Ki ha kakai tokolahi, ko e ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho ko iá ko e fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi taʻu lahi ʻo e lotu fakamātoató mo e ngāue faivelengá. Kuo mavahe mai ʻeni e Kāingalotu ne nau hiki ki he kolonia Hauaiʻi ʻi ʻIosepa, ʻIutaá, ke ofi ange ki he Temipale Sōlekí, mei he nofoʻangá ʻo foki ki honau fonua tupuʻangá ke moihū mo ngāue ʻi he temipale foʻoú.

Naʻe tomuʻa teuteuʻi ʻe Hiipa ʻa e lotu fakatapuí, ʻo hangē ko e niʻihi ne muʻomuʻa ʻiate iá. ʻI heʻene tala-kae-tohi ʻa e lotú ki heʻene sekelitalí, naʻá ne ongoʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻá ne talaange kia ʻAkosita, “ʻOku mahulu hake ia ʻi ha toe taha ʻo ʻeku ngaahi lotu angamahení, pea ʻoku ou fakafetaʻi ai ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa koeʻuhí ko ʻEne tokoniʻi au ʻi hono teuteuʻi iá.”13

ʻI heʻene tuʻu ʻi he loki silesitialé, naʻá ne lea ʻi he loto-houngaʻia fekauʻaki mo Siosefa F. Sāmita, Siaosi Q. Kēnoni, Sonatane Napela, mo e niʻihi kehe ne nau fokotuʻu e Siasí ʻi Hauaiʻí. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻOtu Motu Pasifikí ʻaki ʻa e mālohi ke maʻu ʻenau ngaahi tohi hohokó pea fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻa honau kau pekiá.14

Hili iá, naʻe faitohi ʻa Hiipa ki hono ngaahi ʻofefiné fekauʻaki mo e aʻusia [ko iá]. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fuʻu hohaʻa mo manavasiʻi naʻa hōloa ʻa e ueʻi fakalaumālie ʻi heʻemau ngaahi fakatahá ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa ne mei hoko kapau naʻe ʻi heni ʻa Palesiteni Sāmita mo kimautolú. Ka, ʻoku ou ongoʻi he taimí ni naʻe ʻikai ha ʻuhinga ki heʻeku loto-hohaʻá.”15


Lolotonga e ʻi Hauaiʻi ʻa Hiipa J. Kalānité, naʻe foki mai ʻa ʻEimi Palauni Laimani ko e sekelitali lahi ʻa e Fineʻofá mei haʻane lea ʻi ha konifelenisi ʻa ha kau palōfesinale ngāue fakasōsiale. ʻI he taʻu ʻe tolu kuohilí, naʻá ne ʻalu ai ki ha ngaahi konifelenisi tatau ke ako ʻa e ngaahi founga fakamuimuitaha ki hono tokoniʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá. Naʻá ne tui ʻe lava ke tokoni ha ngaahi founga foʻou ke fakaleleiʻi ʻaki e ngāue tokoni ʻofa naʻe fai ʻe he Fineʻofá, ʻa ia naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻenau fakafalala ki he ngaahi kautaha mei tuʻá, hangē ko e Kolosi Kulá, ke tokoni ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá.16

Ne mahuʻingaʻia ʻa ʻEimi ʻi he ngāue fakasōsiale ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ʻi he taimi ne ako ʻenisinia ai hono husepāniti ko Lisiate Laimaní ʻi Sikākoú. ʻI he taimi ko iá, naʻe tokolahi ha kau tangataʻi fonua fakakaukau lelei ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻa nau poupouʻi ʻa e faitoʻo fakasaienisí ki he masivá, angaʻulí, faihala fakapolitikalé, mo e ngaahi palopalema fakasōsiale kehé. Naʻe ngāue ʻa ʻEimi mo ha ngaahi kulupu tokoni ʻofa lolotonga ʻene ʻi Sikākoú, pea naʻa nau ueʻi ia ke ne fai ha ngāue tatau ʻi ʻIutā.17

Talu mei ai mo hono fokotuʻu ʻe he poate lahi ʻo e Fineʻofá ʻa ʻEimi ke ne tataki e Potungāue Tokoni Fakasōsiale foʻou ʻa e Siasí ke tokangaʻi e tokoni ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá, akoʻi e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi founga tokoni fakaonopōní, pea fakafekauʻaki mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa kehé. Naʻe fehulunaki ʻa e ngāué ni mo e ngāue ʻa ʻEimi ko ia ʻi he Kōmiti Faleʻi Fakasōsiale ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe kau ki ai ha kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau fakafofonga mei he ngaahi houalotu takitaha ʻo e Siasí pea naʻa nau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga mo e lelei fakatuʻasino ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.18

Hili e foki mai ʻa ʻEimi mei he konifelenisi ʻo e ngāue fakasōsialé, naʻá ne feinga ke fakahoko ʻa e meʻa naʻá ne akó. Ka naʻe ʻikai fuʻu vēkeveke ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he poate lahi ʻo e Fineʻofá. Koeʻuhí naʻe totongi ha niʻihi ʻo e kau ngāue fakasōsialé, naʻe tui ʻa Susa Keiti naʻe fakaʻaiʻai ʻe ia ke totongi ʻa e meʻa naʻe totonu ke fakahoko taʻetotongi. Naʻá ne hohaʻa foki ʻe fetongi ʻe he ngāue fakasōsialé ʻa e sīpinga kuo fakahā mai ʻe he Siasí ki hono fakahoko ʻo e ngāue tokoni ʻofá, ʻo maʻu ʻe he kau pīsopé ʻa e fatongia tauhi ki hono tānaki mo tufaki ʻo e tokoní ki he faingataʻaʻiá. Ka ko e meʻa naʻá ne hohaʻa lahi taha ki aí ko e hangē naʻe fakatefito ʻa e ngāue fakasōsialé ʻi he lelei fakatuʻasinó kae ʻikai ko e tupulaki fakalaumālie ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha makatuliki ʻo e pōpoaki ʻa e Fineʻofá.19

Naʻe fakakaukauʻi ʻe he poaté ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Susa mo ʻEimí fakatouʻosi pea iku ʻo nau felotoi ki ha fokotuʻu ne nau felotoi ki ai. Naʻe ʻikai ke nau fakakaukau ʻoku totonu ke tataki ʻe he ngaahi kautaha hangē ko e Kolosi Kulá ʻa hono tokangaʻi ʻo e Kāingalotu faingataʻaʻiá he ko e fatongia toputapu ia ʻo e Fineʻofá ke fakahoko ia. Ka naʻa nau fakangofua ke akoʻi e Kau Fineʻofa ʻo e uōtí ʻi he ngaahi founga ngāue fakasōsiale fakaonopōní, ʻo fakangāueʻi ha kau ngāue fakasōsiale totongi tokosiʻi, mo vakaiʻi ʻa e kole tokoni takitaha ke fakapapauʻi naʻe tufaki totonu ʻa e tokoní. Naʻe kei fatongia ʻaki pē ʻe he kau pīsopé hono fakapapauʻi e feituʻu ne fai ki ai e tokoni foaki ʻaukaí, ka te nau fakafekauʻaki ʻenau ngaahi ngāué mo e kau palesiteni Fineʻofá mo e kau ngāue fakasōsialé.20

Naʻe kamata ʻi he 1920 hono ako fakamāhina ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ha kalasi ʻi he ngāue fakasōsialé. Naʻe fokotuʻutuʻu foki ʻe he Kōmiti Faleʻi Fakasōsialé ha ʻinisititiuti faʻahitaʻu māfana uike ʻe ono ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ke akoʻi ha kau ngāue fakasōsiale foʻou. Naʻe kau atu ki he akoʻangá ha kau fakafofonga ʻe meimei fitungofulu mei ha Kau Fineʻofa fakasiteiki ʻe toko onongofulu mā nima. Naʻa nau ako ʻa e founga ke fakafuofuaʻi ʻaki e ngaahi fiemaʻu ʻa ha fakafoʻituitui pe fāmili pea fakapapauʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoni aí. Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEimi e ngaahi kalasi ʻinisititiuti fekauʻaki mo e moʻui leleí, lelei ʻa e fāmilí, mo e ngaahi tefito fekauʻakí. Naʻe toe ʻomi foki ʻe he ʻinisititiutí ha tokotaha taukei ʻi he ngāue fakasōsialé mei Niu ʻIoke Siti ke fai ha ngaahi ako.

ʻI he ʻosi ʻa e kalasí ʻi Siulai ʻo e 1920, naʻe lava ke maʻu ʻe he houʻeiki fafiné ha maaka faka-kolisi houa ʻe ono ʻi hono fakakakato iá. Naʻe fiemālie ʻa ʻEimi te nau lava he taimí ni ʻo foki ki honau Fineʻofa fakalotofonuá ʻo vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó, ʻo fakaleleiʻi ai e ngāue ʻa e kautahá ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.21


Hili ha māhina ʻe tolu mei he ʻinisititiuti ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Kalānite ʻe fononga ʻa e ʻaposetolo ko Tēvita O. Makeí ʻi ʻĒsia mo e Pasifikí ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e Kāingalotu ʻi he ngaahi feituʻu ko iá. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Kalānite ki he Ongoongo ʻa e Teseletí (Deseret News), “Te ne fai ha savea fakalūkufua ʻo e ngaahi misioná, vakaiʻi ʻa e ngaahi tūkunga aí, tānaki ha fakamatala fekauʻaki mo kinautolu, pea ko hono fakanounoú, maʻu ha fakamatala fakalūkufua.” ʻE hoko ʻa Hiu Kēnoni, ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi Sōleki Siti, ko e hoa ngāue ʻo ʻEletā Makei ʻi he fonongá.22

Naʻe mavahe ʻa e ongo tangatá mei Sōleki Siti ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsema 1920, pea naʻá na ʻuluaki tūʻuta ʻi Siapani, ko e nofoʻanga ki ha Kāingalotu ʻe toko 130 nai. Naʻá na ʻaʻahi leva ki he Muitolotolo ʻo Kōleá mo ʻaʻahi ki Siaina, ʻa ia ne fakatapui ai ʻe ʻEletā Makei ʻa e fonuá ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he kahaʻú. Naʻá na ʻaʻahi mei ai ki he Kāingalotu ʻi Hauaiʻí mo mamata ʻi ha ouau fusi fuka ne fakahoko ʻe he fānau Hauaiʻi, ʻAmelika, Siapani, Siaina, mo e Filipaini mei he ʻApiako Misiona Laʻié, ko e taha ʻo e ngaahi ʻapiako iiki ʻe hongofulu tupu ʻa e Siasí ʻa ia ne palani ʻa ʻEletā Makei ke ne vakaiʻi lolotonga ʻene folaú.23

Naʻe ueʻi ʻe he ouaú ʻa e ʻaposetoló, ʻa ia naʻá ne tokanga makehe ki he ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí.24 Naʻe toki uiuiʻi ia ʻe Palesiteni Kalānite ke hoko ko e komisiona ʻo e potungāue ako ʻa e Siasí, ko ha fatongia foʻou naʻe tokoni ki heʻene ngāue ko e palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he hoko ʻa ʻEletā Makei ko e komisioná, naʻá ne tokangaʻi ai e polokalama ako ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe fakahoko ai ha ngaahi liliu lahi.

Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolungofulu hono fakalele ʻe he Siasí ha ngaahi akoʻanga fakasiteiki ʻi Mekisikou, Kānata, mo e ʻIunaiteti Siteití pea pehē ki ha ngaahi ʻapiako naʻe fakalele ʻe he misioná ʻi he Pasifikí. Ka ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo ʻosí, ne kamata ke ako taʻetotongi e Kāingalotu kei talavou ʻi ʻIutaá mo e ngaahi feituʻu ofi atu ki aí ʻi he ngaahi akoʻanga māʻolunga fakapuleʻangá. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke fakahoko ʻe he ngaahi ʻapiako ko ʻení ha fakahinohino fakalotu, naʻe fokotuʻu ʻe ha ngaahi siteiki lahi ha “semineli” ofi ki ha akoʻanga māʻolunga fakalotofonua ke hokohoko atu hono fakahoko e ako fakalotú ki he fānau ako ʻo e Siasí.

Naʻe tupu mei he ola lelei ʻo e polokalama seminelí ʻa hono ueʻi ʻo ʻEletā Makei ke ne kamata tāpuni e ngaahi ʻapiako fakasiteikí. Ka naʻá ne kei tui pē naʻe fakahoko ʻe he ʻapiako Laʻié mo e ngaahi ʻapiako fakavahaʻapuleʻanga kehé, kau ai e ʻApiako Siteiki Hualasi ʻi Mekisikoú, ha ngāue mahuʻinga pea naʻe totonu ke hokohoko atu ʻene maʻu e tokoni ʻa e Siasí.25

Naʻa nau fononga mei Hauaiʻi ki Tahiti pea ki he motu fakatokelau ʻo Nuʻu Sila, ko Te Ika-a-Māuí. Naʻa nau heka lēlue ai ki he kolo ko Hanitilí, ne ʻikai mamaʻo mei ha fuʻu lotoʻataʻatā naʻe fakahoko ai ʻe he Kāingalotu Maulí ʻenau konifelenisí mo e fakaʻaliʻali fakataʻu ʻa e Siasí. Naʻe teʻeki ke ʻaʻahi ha ʻaposetolo ki Nuʻu Sila kimuʻa, pea naʻe omi ha Kāingalotu ʻe lauiafe ke fanongo ki he lea ʻa ʻEletā Makeí. Naʻe fokotuʻu ha ongo tēniti lalahi ʻe ua mo ha fanga kiʻi tēniti iiki ʻi he loto ʻataʻataá ke hao ai ʻa e tokotaha kotoa pē.

ʻI he aʻu atu ʻa ʻEletā Makei mo Palesiteni Kēnoni ki he konifelenisí, naʻe fakafeʻiloaki mai kiate kinaua ʻa Siti Kulisitī, ko ha mokopuna tangata ʻo Hilini mo Mele Fāʻanga. Ne tupu hake ʻa Siti ʻi ʻIutā pea naʻe toki foki mai pē ki Nuʻu Sila. Naʻá ne tataki ʻa e ongo tangatá ki he ngaahi tēnití. ʻI heʻene fai iá, naʻa nau fanongo ki he ngaahi kaila fakafeʻiloaki ʻo e “Haere Mai! Haere Mai!” ne takatakai ʻiate kinautolu.26

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe lea ʻa ʻEletā Makei ki he Kāingalotú ʻi ha taha ʻo e ngaahi tēniti lalahí. Neongo naʻe tokolahi ha Kāingalotu Mauli ne nau lea faka-Pilitānia, ka naʻá ne hohaʻa naʻa ʻikai mahino ia ki he kakai ʻe niʻihi ʻi he haʻofangá, pea naʻá ne fakahaaʻi ʻene fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo lea kiate kinautolu ʻi heʻenau lea fakafonuá. Naʻá ne pehē, “Te u lotua lolotonga ʻeku lea ʻi heʻeku lea fakafonuá, ke mou maʻu e meʻa-foaki ʻo e fakatonuleá mo e faʻa ʻiloʻiló. ʻE fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e ngaahi lea te u ʻoatú ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e ʻEikí.”27

ʻI he lea ʻa e ʻaposetoló fekauʻaki mo e uouangataha ʻi he Siasí, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe fakafanongo tokanga ha tokolahi ʻo e Kāingalotú. Naʻá ne vakai naʻa nau tangi pea ʻiloʻi kuo ueʻi fakalaumālie honau niʻihi ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi leá. ʻI he ʻosi ʻene leá, naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene tokotaha fakatonuleá, ko e tokotaha Mauli ko Sitiuati Meha, ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e malangá ki he Kāingalotu naʻe ʻikai mahino kiate kinautolú.28

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe toe lea ʻa ʻEletā Makei ʻi he konifelenisí. Naʻá ne malanga kau ki he ngāue fakafofonga maʻá e kau pekiá. ʻI hono langa ko ʻeni ha temipale ʻi Hauaiʻí, naʻe toe lava lelei ange ke maʻu ʻe he Kāingalotu Nuʻu Silá ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ka naʻe kei mamaʻo pē ʻa Hauaiʻi pea naʻe pau ke fai ha feilaulau lahi ke ʻalu ki ai.

Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai haʻaku tālaʻa ʻe ʻi ai haʻamou temipale.” Naʻá ne fie maʻu e Kāingalotú ke nau mateuteu ki he ʻaho ko iá. “Kuo pau ke mou mateuteu ki ai.”29


ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1921, ko e fakaʻosinga ia e taʻu nima ʻo e ngāue ʻa e tangata taʻu fāngofulu mā hiva ko Sione Uitisoú ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Hili hono tukuange ia mei he Kolisi Ako Ngoue ʻo ʻIutaá ʻi he 1905 pea faiako taimi nounou ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ne foki ki he Kolisi Ako Ngoué ko hono palesiteni foʻoú. Naʻe fokotuʻu leva ia ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he 1916, ko ia naʻá ne hiki leva mo Lia mo ʻena fānau ʻe toko tolú ki Sōleki Siti.

ʻI heʻena fuofua aʻu mai ki he koló, naʻe nofo vāofi ʻa e faʻē ʻa Sione ko ʻAná, ko hono tehina ko Peteliné, mo hono tokoua ko ʻOsipōní. Ko ʻOsipōní, naʻe ʻosi mali pea ʻi ai haʻane fānau ʻe toko ua, pea ko e pule ia ʻo e Potungāue Lea Faka-Pilitāniá ʻi he ʻunivēsití.30

Ka naʻe taimi nounou pē ʻenau nofo fakatahá. Naʻe puke ʻa ʻAna ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1919. ʻI he fakaʻau ke kovi ange hono tūkungá ʻi he faʻahitaʻu māfaná, naʻá ne fakatahaʻi mai ʻa Sione mo ʻOsipooni. Naʻá ne talaange ki hono ongo fohá, “Kuo hoko ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ko e fiefiaʻanga lahi ʻo ʻeku moʻuí. Kātaki ʻo fai ʻa e fakamoʻoni ko iá maʻaku kiate kinautolu kotoa ʻe fanongó.”

Naʻá ne mālōlō ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai pea naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa hono tehiná, fānaú, mo e makapuná. Naʻe lea ʻa Hiipa J. Kalānite ʻa ia ne hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa ʻAna ki Noaué ʻi he meʻafakaʻeikí. ʻI he fakakaukau ʻa Sione ki he moʻui ʻa ʻene fineʻeikí, naʻá ne fonu ʻi he loto-houngaʻiá kiate ia.

Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻa ʻene feilaulau lahi maʻa hono fāmilí mo kinautolu naʻe fie maʻu tokoní. Naʻe fakaʻeiʻeiki ʻa ʻene līʻoa ki he ngāue ʻo e moʻoní.”31

Hili pē ha māhina ʻe valu mei ai, naʻe fakafokifā e fānoa e toto ʻi he ʻuto ʻo ʻOsipōní. Naʻá ne mālōlō ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe tengihia ʻe Sione ʻo pehé, “Kuo mālōlō hoku tehina pē ʻe tahá. ʻOku ou tuenoa ʻaupito.”32

ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1921, hili ia ha taʻu ʻe taha mei he meʻafakaʻeiki ʻo ʻOsipōní, naʻe ʻilo ʻe Sione naʻe feinga ʻa e ʻaposetolo ko Lisiate Laimaní ke fetuʻutaki ange kiate ia he pongipongí kakato. Naʻe telefoni leva ʻa Sione ki ai. Naʻe talaange fakavavevave ʻe Lisiate, “Haʻu ki hoku ʻōfisí ʻo ʻoua ʻe toe fakatoloi.”33

Naʻe mavahe leva ʻa Sione ʻo fakataha mo Lisiate ʻi he ʻōfisi pule foʻou ʻo e Siasí.34 Naʻá na kolosi leva he halá ki he Temipale Sōlekí, ʻa ia naʻe fakataha ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tangutu hifo ʻa Sione mo kinautolu, ʻo ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā naʻá ne ʻi ai aí. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e KMFKT (YMMIA), naʻá ne faʻa fakataha ai mo e kau mēmipa ʻo e ngaahi fakataha alēlea māʻolunga taha ʻo e Siasí. Ka ko e fakataha angamaheni ʻeni ʻo e Tuʻapulelulú ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe ʻikai faʻa fakaafeʻi ia ki ai.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kalānite, ʻa ia naʻá ne tataki e fakatahá, ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo e Siasí. Naʻá ne tafoki leva kia Sione ʻo ui ia ke ne fakakakato ha tuʻunga ʻatā ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia ne ʻatā ʻi he toki mālōlō ʻa ʻAnitoni Laní. Ne fehuʻi ange ʻe Palesiteni Kalānité. “ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke tali ʻa e uiuiʻí?”

Ne hangē kia Sione ne tuʻu fakafokifā ʻa e taimí. Naʻe haʻu fakafokifā ha ngaahi fakakaukau kehekehe kiate ia. Naʻá ne ʻilo kapau te ne tali ʻa e uiuiʻí, ʻe ʻa e ʻEikí ʻa ʻene moʻuí. ʻE ʻikai toe mahuʻinga ʻa ʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakaakó, neongo ʻa e ngaahi taʻu naʻá ne līʻoa ki aí. Pea fēfē ʻa ʻene ngaahi fakangatangata fakatāutahá? Naʻá ne taau nai mo e uiuiʻí?

Ka, naʻá ne ʻiloʻi naʻe muʻomuʻa ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ke ne toe momou ka naʻá ne pehē ange, “ʻIo.”35

Naʻe fakanofo leva ia ʻe Palesiteni Kalānite he taimi pē ko iá, ʻo talaʻofa ange ha ivi mo ha mālohi lahi ange ʻi he ʻOtuá. Naʻá ne tāpuakiʻi ʻa Sione ʻi heʻene fakafanongo ki he faleʻi ʻa ʻene fineʻeikí mo ʻene loto-fakatōkilalo maʻu pē mo malava ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e poto fakamāmaní mei he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea naʻá ne lea kau ki he ngāue ʻe fai ʻe Sione ʻi heʻene hoko ko ha ʻaposetoló. Naʻe palōmesi ange ʻe he palōfitá, “ʻI he taimi te ke fononga ai ʻi he ngaahi siteiki pe ngaahi puleʻanga kehekehe ʻo e māmaní, te ke maʻu ʻa e ʻofa mo e falala ʻa e Kāingalotú pea mo e fakaʻapaʻapa ʻa kinautolu ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú ʻa ia te ke fetuʻutaki mo iá.”36

Naʻe mavahe ʻa Sione mei he temipalé, mo ʻene mateuteu ke kamata ha konga foʻou ʻi heʻene moʻuí. He ʻikai ke faingofua. Naʻe kei ʻi ai pē hona ngaahi moʻua mo Lia, pea ne mateuteu ʻene fānau lalahi tahá ke ngāue fakafaifekau, pea te ne fakafetongi ʻene vāhenga mei he ʻunivēsití ki ha kiʻi paʻanga tokoni ne maʻu ʻe he kau taki māʻolunga ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ka naʻá ne fakapapauʻi te ne foaki ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú ki he ʻEikí.37

Naʻe loto-fiemālie foki mo Lia ki ai. Naʻá ne talaange kia Palesiteni Kalānite hili ha kiʻi taimi nounou mei ai, “Te u ongoʻi manavasiʻi kapau te u tokanga ki he lahi e taimi ʻe fie maʻu ai ke ma vāmamaʻó, ka ʻoku ou fiefia ʻi he faingamālie ke ngāue ʻo ʻikai ngata pē maʻa hoku kakaí ʻo hangē kuó u fakahoko he kuohilí, ka ke toe fakahangatonu ange mo kinautolu.”

Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ʻikai ha fakaʻiseʻisa ʻi hoku lotó, koeʻuhí ko ha faʻahinga liliu ʻi he tuʻunga fakapaʻangá, pe ngāue fakapuleʻangá, pe ko e ngaahi fatongia fakaʻaho ʻe lava ke u maʻu ko ha uaifi ʻo ha tangata kuo uiuiʻi ki he ngāue maʻongoʻongá ni.”38


Naʻe fiefia lahi ʻa Susa Keiti ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai fekauʻaki mo e ui hono foha ʻi he fonó ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fuoloa e mole atu ʻa ʻene manavasiʻi ʻe fakamuʻomuʻa ʻe Sione ʻa ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻi hono fāmilí mo e Siasí, pea ne fetongi ʻaki ia ha ʻofa lahi mo tuʻu maʻu kiate ia mo ʻene līʻoa kia Liá, ko ʻena fānaú, mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Naʻe fonu ʻi he faleʻí, ʻa ʻene faitohi kia Sioné, ʻo fakahaaʻi ʻene ʻamanaki lelei ki heʻene ngāue fakafaifekau foʻoú. Naʻá ne kei hohaʻa pē ki he ngaahi liliu naʻe hoko ʻi he Fineʻofá mo e ngaahi houalotu kehe ʻo e Siasí. Naʻá ne talaange kia Sione, “ʻOku siʻi e tuʻunga fakalaumālie ʻi he māmaní he ʻahó ni.” Naʻá ne tui naʻe tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he Siasí naʻa nau pehē ko e fakamoʻuí ko ha fakalakalaka fakaeʻatamai mo fakaeʻulungaanga kae ʻikai ko e fakalakalaka fakalaumālié.

Naʻá ne poupou ki hono foha ʻi he fonó ke fakaake fakalaumālie ʻa e kau tangata mo e kau fafine, kuo nau ʻosi tūtuuʻi ʻiate kinautolu ʻa e “tenga ʻo e moʻui taʻengatá.” Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻaʻau ke ke tanumaki ia, ʻi hoʻo hoko ko ia ko e tokotaha taukei ʻi he ngoué. He ko hono moʻoní, ʻoku ʻi he laumālie takitaha ko iá ha anovai loloto ʻo e moʻoni mo e ʻofa ki he ʻOtuá ʻa ia ʻoku fie maʻu pē ki ai ha kiʻi fakaʻataʻatā ki he fakakaukau leleí ke hoko ia ko ha ngaahi matavai mapunopuna ʻo e māmá mo e ʻamanaki leleí.”39

Naʻe maʻu e uiuiʻi ʻo Sioné ʻi ha taimi naʻe ongoʻi ai ʻe Susa naʻe fakaʻau ke mōlia atu ʻa hono ivi tākiekina ʻi he Siasí, tautautefito ki he hokohoko atu hono tataki ʻe ʻEimi Laimani mo ha niʻihi kehe ʻa e Fineʻofá ʻi ha ngaahi fakahinohino foʻoú. ʻI he fakaʻamu ke ʻomi ha ngaahi fakakaukau fakafoʻou ki he houalotú, ne aʻu pē ki hono poupouʻi ʻe he kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e poate ʻo e Fineʻofá ʻa Hiipa J. Kalānite ke tukuange ʻa ʻEmeline Uele ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Ne taʻu hivangofulu mā tolu he taimí ni ʻa ʻEmeline, pea ko ia pē ʻa e ʻōfisa ʻo e Siasí naʻe kei moʻui ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI heʻene vaivai fakaesino mo mahamahakí, naʻá ne faʻa tokoto mohenga pē, pea faʻa tuku kia Kalālisa Uiliamisi, ko hono tokoni ʻuluakí, ke fakahoko e pisinisi ʻa e Fineʻofá ʻi he ngaahi fakataha ʻa e poaté.

Naʻe tui foki mo e ongo tokoni ʻo Hīpá mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fie maʻu ʻe he Fineʻofá ha tuʻunga fakatakimuʻa foʻou. Ka naʻe momou ʻa Hiipa ke tukuange ʻa ʻEmeline, pea naʻá ne kolea ha faʻa kātaki. Naʻe ngāue ʻa e kau palesiteni lahi kotoa ʻo e Fineʻofá talu meia ʻIlisa R. Sinou ʻo aʻu ki heʻenau maté. Pea naʻá ne ʻofa mo tanganeʻia ʻia ʻEmeline. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻene faʻeé ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Uooti Sōleki Siti Hongofulu Mā Tolú—ko ha tuʻunga naʻá ne maʻu ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu—ne hoko ʻa ʻEmeline ko ʻene sekelitali. Naʻe hoko e uaifi ʻo Hiipa ko ʻEmelií, ʻa ia naʻe mālōlō ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻá, ko ha mēmipa ʻo e fāmili Uelé, pea naʻe ongoʻi ʻe Hiipa ha fehokotaki mālohi mo kinautolu. ʻE founga fēfē haʻane fakakaukau ke tukuange ʻa ʻEmeliné?40

Ka neongo ia, hili ha toe fealēleaʻaki mo e kau mēmipa ʻo e poate lahí, naʻe fakakaukau ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e meʻa lelei taha ki he Fineʻofá ke tukuange ʻa ʻEmeline. Naʻe tukuange tonu pē ʻe Hiipa ʻa ʻEmeline ʻi hono ʻapí. Naʻá ne maʻu fiemālie pē ʻa e ongoongó, ka naʻe ongo moʻoni ia kiate ia.41 ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi he konifelenisi ʻa e Fineʻofá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1921, naʻe hikinimaʻi ai ʻa Kalālisa Uiliamisi ko e palesiteni lahi foʻou ʻo e Fineʻofá. Naʻe tukuange foki mo ha tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e poate lahí pea ui ha kau mēmipa foʻou ko honau fetongi.42

Naʻe kau ʻa Susa ʻi he kau fafine naʻe kei kau atu ʻi he poate lahí hili hono toe fokotuʻutuʻú. Naʻá ne tui naʻe tonu pē ʻa Palesiteni Kalānite ʻi hono tukuange ʻa ʻEmeliné, ka naʻá ne tokanga ki he meʻa ʻe hoko maí. ʻI he ʻaho 14 ʻo ʻEpeleli 1921, ʻi he fuofua fakataha ʻa e poate foʻoú, naʻe fanongonongo ai ʻe Kalālisa ha ngaahi liliu ki he kautahá. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko hono fokotuʻu ʻo ʻEimi Laimani ko e talēkita pule ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Fineʻofá, ʻo ne tokangaʻi e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē ʻi hono ngaahi potungāué, kau ai ʻa e Makasini ʻa e Fineʻofá (Relief Society Magazine). Naʻe kei hoko pē ʻa Susa ko e ʻētita ʻo e makasiní, ka ʻi he fakahinohino ʻa Kalālisá, naʻe hoko ʻa e lakangá ko ha lakanga ne fakafoʻou fakataʻu. Naʻe ʻikai toe fakapapauʻi e kahaʻu ʻo Susá ʻi he makasiní.

ʻI heʻene hohaʻa ki he ngaahi liliú, naʻe fifili ʻa Susa pe naʻe ʻi ai haʻanau kaunga ki he ʻikai ke na faʻa loto-taha mo ʻEimi ʻi he ngaahi ngāue fakasōsialé.43

Hili ha ʻaho ʻe ono mei ai, naʻe ʻaʻahi ʻa Susa kia ʻEmeline, ʻa ia naʻe lahi ange hono taimi ʻi he mohengá pea naʻá ne faʻa tangi ʻi hono tukuange iá. Naʻe nofo maʻu pē hono ongo ʻofefine ko Ane mo Pelé ʻi hono tafaʻakí, ʻo feinga ke fakafiemālieʻi ia. Naʻe fai ʻe Susa hono lelei tahá ke fakafiefiaʻi hono kaungāmeʻa fuoloá. Naʻá ne pehē ange, “ʻE ʻEme, ʻoku ʻofa ʻa e taha kotoa ʻiate koe.”

Naʻe tali ange ʻe ʻEmeline, “ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku pehē. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ki ai.”44

Naʻá ne mālōlō fiemālie ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻEpelelí, pea naʻe fai ʻe Susa ha tohi fakalāngilangi ki he Kuonga Fakalakalaká (Improvement Era). Naʻá ne fakahīkihikiʻi e ngaahi taʻu lahi ʻo e hoko ʻa ʻEmeline ko ha punaké, ko ha ʻētita ʻo e Poupouʻi ʻo e Fefiné (Womanʻs Exponent), mo ha taukapo mālohi ʻo e totonu ʻa e kakai fefiné ke fili fakapuleʻangá, ʻa ia naʻe toki hoko ko e lao ʻi he Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ka naʻe fakatatali ʻe Susa ʻa ʻene fakahīkihiki lahi tahá ʻo e ngāue ʻa ʻEmeline ʻi he tauhiʻanga kēlení, ko ha ngāue naʻe fuofua maʻu ʻe ʻEmeline meia Pilikihami ʻIongi ʻi he 1876. Naʻe pehē ʻe Susa naʻe tokoniʻi ʻe he kēleni ʻa e Fineʻofá ʻa e kau faingataʻaʻia ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko e ʻulungaanga tuʻukimuʻa taha ʻi he moʻui ʻa Sisitā Uelé ko ʻene loto-fakapapau mālohí. Naʻe māʻolunga ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne loto ke fakahokó, pea māʻolunga mo ʻene ngaahi taumuʻá; ka naʻe fakatokangaʻi ai ʻa ʻene tukupā ki he moʻoni ʻo ʻene fakamoʻoní, ʻa ia ne maluʻi ai ia, pea ngaohi ai ia ko ha maama naʻe fokotuʻu ʻi ha funga moʻungá.”45

  1. Heber J. Grant to “Family of President Joseph F. Smith,” Nov. 20, 1918, Joseph F. and Alice K. Smith Family Correspondence, CHL; Frank W. Otterstrom, “Tributes of Honor,” Deseret Evening News, Nov. 30, 1918, section 4, vii; Heber J. Grant, Remarks at YMMIA Board Meeting, Jan. 29, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 585–87, Heber J. Grant Collection, CHL; Death Certificate for Joseph Fielding Smith, Nov. 19, 1918, Utah Department of Health, Office of Vital Records and Statistics, Utah State Archives and Records Service, Salt Lake City; see also Heber J. Grant, Remarks, Jan. 29, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 586; Heber J. Grant to Homer Durham and Eudora Widtsoe Durham, Dec. 30, 1941, Letterpress Copybook, volume 80, 706; Heber J. Grant to Reed Smoot, Aug. 28, 1918, Heber J. Grant Collection, CHL; and Heber J. Grant, in One Hundredth Annual Conference, 22.

  2. Lund, Journal, Nov. 19–22, 1918; “Prest. Joseph F. Smith Followed to Grave by Magnificent Cortege,” Deseret Evening News, Nov. 22, 1918, section 2, [1]; “State Board of Health Issues Drastic Order,” Salt Lake Telegram, Oct. 9, 1918, 1.

  3. “Prest. Joseph F. Smith Followed to Grave by Magnificent Cortege,” Deseret Evening News, Nov. 22, 1918, section 2, [1]; Frank W. Otterstrom, “Tributes of Honor,” Deseret Evening News, Nov. 30, 1918, section 4, vii; “Thousands Pay Last Honor to Church Leader,” Salt Lake Herald, Nov. 23, 1918, 3.

  4. Lund, Journal, Nov. 23, 1918; Talmage, Journal, Nov. 23, 1918. Tefito: Hiipa J. Kalānite

  5. Heber M. Wells to Heber J. Grant, Nov. 27, 1918; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, Nov. 23, 1918; Heber J. Grant to Charles A. Callis, Jan. 14, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 84; Heber J. Grant to Isaac A. Russell, Jan. 12, 1922, Letterpress Copybook, volume 58, 806; Heber J. Grant to Edward H. Felt, Mar. 4, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 245; Heber J. Grant to Samuel Woolley, Apr. 24, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 726, Heber J. Grant Collection, CHL.

  6. Tefito: Adjustments to Priesthood Organization (Ngaahi Liliu ki he Fokotuʻutuʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí)

  7. Deseret News 1989–90 Church Almanac, 204; Alexander, Mormonism in Transition, 114–19; Lund, “Joseph F. Smith and the Origins of the Church Historic Sites Program,” 342–58; First Presidency, To the Presidents of Stakes, Bishops and Parents in Zion. Tefito: Family Home Evening (Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí)

  8. Heber J. Grant to George Romney, Nov. 24, 1918; Heber J. Grant to James Lawry, June 21, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL; “Many Offices Were Held by Joseph Smith,” Salt Lake Herald, Nov. 20, 1918, 6; Church Board of Education, Minutes, Nov. 27, 1918; Lund, Journal, Nov. 27, 1918. Tefito: David O. McKay (Tēvita O. Makei)

  9. “Grant Is Bank President,” Salt Lake Tribune, Dec. 6, 1918, 16; “New Head of the Utah-Idaho Sugar,” Ogden (UT) Standard, Dec. 12, 1918, 4; Zion’s Cooperative Mercantile Institution, Minutes, Dec. 19, 1918, 236–37. Tefito: Church Finances (Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí)

  10. Frank W. Otterstrom, “Tributes of Honor,” Deseret Evening News, Nov. 30, 1918, section 4, vii; Charles W. Penrose to Heber J. Grant, Dec. 5, 1918; Heber J. Grant to Joshua F. Grant, Dec. 14, 1918; Heber J. Grant to Junius F. Wells, Dec. 12, 1918; Heber J. Grant to S. A. Whitney, Dec. 24, 1918, Heber J. Grant Collection, CHL.

  11. “Spring Session of Conference Is Called Off,” Salt Lake Herald, Mar. 21, 1919, [16]; “Conference Is to Be Held in Salt Lake,” Ogden (UT) Standard, Apr. 19, 1919, 2; Heber J. Grant to Augusta Winters Grant, Mar. 20, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL; “Spirit of the Lord Attends Elders of Church,” Deseret Evening News, Mar. 15, 1919, section 4, vii; Heber J. Grant, in Eighty-Ninth Annual Conference, 74; Bray, “The Lord’s Supper during the Progressive Era,” 88–104. Tefito: Ngaahi Houalotu Sākalamēnití

  12. Heber J. Grant to “My Dearly Beloved Daughters,” Dec. 1, 1919, Letterpress Copybook, volume 55, 259, Heber J. Grant Collection, CHL. Tefitó: Influenza Pandemic of 1918 (Mahaki Fakaʻauha Influenza ʻo e 1918)

  13. Christensen, Stories of the Temple in La‘ie, 33; Heber J. Grant to “My Dearly Beloved Daughters,” Dec. 1, 1919, Letterpress Copybook, volume 55, 259; Heber J. Grant to Augusta Winters Grant, Nov. 29, 1919, Heber J. Grant Collection, CHL; Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 21; voliume 2, vahe 44; Britsch, Moramona, 241–44.

  14. Heber J. Grant, “The Dedicatory Prayer in the Hawaii Temple,” Improvement Era, Feb. 1920, 23:281–88; Christensen, Stories of the Temple in La‘ie, 35–38.

  15. Heber J. Grant to “My Dearly Beloved Daughters,” Dec. 1, 1919, Letterpress Copybook, volume 55, 259, Heber J. Grant Collection, CHL. Lea naʻe liliu ke fakamahino; naʻe liliu ʻa e “naʻá ne” ʻi he fakamatala totonú ki he “Palesiteni Sāmita.” Ngaahi Tefitó: Hawaii (Hauaiʻi); Fakatapui ʻo e Temipalé mo e Ngaahi Lotu Fakatapuí

  16. Relief Society General Board, Minutes, Nov. 20, 1919, 292; Lyman, “Social Service Work in the Relief Society,” 3–8; Hall, Faded Legacy, 79–82; McDannell, Sister Saints, 46–47. Tefito: Amy Brown Lyman (ʻEimi Palauni Laimani)

  17. McGerr, Fierce Discontent, xiii–xvi, 79–80, 256–59; Flanagan, America Reformed, 283–86; Lyman, In Retrospect, 30; Hall, Faded Legacy, 48–50.

  18. Lyman, “Social Service Work in the Relief Society,” 1–2, 6; Alexander, “Latter-day Saint Social Advisory Committee,” 19–39. Ngaahi Tefitó: Fineʻofá; Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  19. Relief Society General Board, Minutes, Oct. 23, 1919, 267–71; Susa Young Gates, “Address to the Relief Society Board,” 3–7, Relief Society Files, Susa Young Gates Papers, CHL; Derr, Cannon, mo e Beecher, Women of Covenant, 222.

  20. Cannon and Derr, “Resolving Differences/Achieving Unity,” 130–31; Derr, Cannon, and Beecher, Women of Covenant, 241–42. Ngaahi Tefitó: Fasting (ʻAukai); Pīsopé

  21. Lyman, “Social Service Work in the Relief Society,” 8–11; Amy Brown Lyman, “Class in Charities and Relief Work,” Relief Society Magazine, Aug. 1920, 7:437–40; Amy Brown Lyman, “In Retrospect,” Relief Society Magazine, July 1942, 29:464; Derr, “History of Social Services,” 30–31; see also, for example, “Guide Lessons,” Relief Society Magazine, Jan. 1920, 7:59–62; Feb. 1920, 7:118–24.

  22. “Two Church Workers Will Tour Missions of Pacific Islands,” Deseret News, Oct. 15, 1920, 5; Hugh J. Cannon, Journal, Dec. 4, 1920. Tefito: David O. McKay (Tēvita O. Makei)

  23. Hugh J. Cannon, Journal, Dec. 4, 1920–Feb. 7, 1921; McKay, Journal, Jan. 9, 1921, mo e Feb. 7, 1921; Neilson, To the Peripheries of Mormondom, xix–xxxii; Neilson mo Teuscher, Pacific Apostle, xxvi–900, xl, 78; Britsch, From the East, 60–61; Plewe, Mapping Mormonism,141.

  24. McKay, Journal, Feb. 7, 1921, ʻi he Neilson and Teuscher, Pacific Apostle, 77–80.

  25. Church Board of Education, Minutes, Feb. 24, 1920; Mar. 3, 1920; Mar. 18, 1926; By Study and Also by Faith, 33, 36–38, 597–99; Taylor, “Report of Sermons of Elder David O. McKay,” 12; Hatch, Colonia Juarez, 229–38. Ngaahi Tefitó: Church Academies (Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí); Seminaries and Institute (Seminelí mo e ʻInisititiutí)

  26. McKay, Journal, Apr. 21–22, 1921, ʻi he Neilson and Teuscher, Pacific Apostle, 103–11, 113, 118; Newton, Tiki and Temple, 162; David O. McKay, “Hui Tau,” Improvement Era, July 1921, 24:769–77.

  27. Newton, Tiki and Temple, 164; McKay, Journal, Apr. 23, 1921, ʻi he Neilson and Teuscher, Pacific Apostle, 123.

  28. McKay, Journal, Apr. 23, 1921, ʻi he Neilson and Teuscher, Pacific Apostle, 123; Taylor, “Report of Sermons of Elder David O. McKay,” 1–3; Young, Oral History Interview, 9–10; Cowan, “An Apostle in Oceania,” 193–95. Tefito: Meʻafoaki ʻo e Lea ʻi he Ngaahi Lea Kehekehé

  29. Taylor, “Report of Sermons of Elder David O. McKay,” 12. Tefito: New Zealand (Nuʻu Sila)

  30. Widtsoe, In the Gospel Net, 127; Widtsoe, In a Sunlit Land, 85–87, 97–98, 124–27, 156.

  31. Widtsoe, In the Gospel Net, 127–30; Widtsoe, Diary, May 28, 1919; June 12–July 11, 1919.

  32. Widtsoe, Diary, Mar. 13–17, 1920.

  33. Widtsoe, In a Sunlit Land, 156. Naʻe liliu e konga leá ke lava ʻo lau; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú “Naʻá ne kole mai ke u haʻu ki hono ʻōfisí ʻo ʻoua ʻe toe tatali.”

  34. Tefito: Church Headquarters (Ngaahi ʻUluʻiʻōfisi ʻo e Siasí)

  35. John A. Widtsoe to James E. Addicott, Oct. 3, 1921, John A. Widtsoe Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 156–57. Naʻe liliu e konga leá ke lava ʻo lau; “Naʻá ku loto fiemālie nai ke tali ʻa e uiuiʻí?” ʻi he tohi totonú ki he “ʻOkú ke loto fiemālie ke tali ʻa e uiuiʻí?”

  36. Widtsoe, In a Sunlit Land, 156–57; Grant, Journal, Mar. 17, 1921.

  37. Widtsoe, In a Sunlit Land, 157, 161–62; Joseph F. Smith, in Seventy-Seventh Annual Conference, 7–8. Tefito: Church Finances (Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí)

  38. Leah D. Widstoe to Heber J. Grant, June 30, 1921, Heber J. Grant Collection, CHL. Ngaahi Tefitó: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou); Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

  39. Grant, Journal, Mar. 17, 1921; Susa Young Gates to John A. Widtsoe, Mar. 31, 1921, Susa Young Gates Papers, CHL.

  40. Heber J. Grant to Isaac Russell, Feb. 17, 1922, Isaac Russell Papers, Special Collections, Green Library, Stanford University, Stanford, CA; Heber J. Grant to Annie Wells Cannon, Apr. 25, 1921; Heber J. Grant to Frances Grant, May 18, 1921, Heber J. Grant Collection, CHL; Susa Young Gates to Elizabeth Claridge McCune, Feb. 10, 1921; May 6, 1921, Relief Society, Susa Young Gates Files, CHL; Madsen, Emmeline B. Wells, 480–81, 484–86, 488–90.

  41. Heber J. Grant to Isaac Russell, Feb. 17, 1922, Isaac Russell Papers, Special Collections, Cecil H. Green Library, Stanford University, Stanford, CA; Annie Wells Cannon, Journal, Apr. 2, 1921; Madsen, Emmeline B. Wells, 490–91.

  42. Relief Society General Board, Minutes, Apr. 2, 1921, 42–43; “Is Chosen by Head Church Official,” Salt Lake Telegram, Apr. 2, 1921, 2. Tefito: Fineʻofá

  43. Relief Society General Board, Minutes, Apr. 14, 1921, 51; Susa Young Gates to Elizabeth Claridge McCune, Apr. 20, 1921; May 6, 1921, Relief Society, Susa Young Gates Files, CHL; Susa Young Gates, Journal, 1921–22, undated entry after Feb. 3, 1932. Tefitó: Amy Brown Lyman (ʻEimi Palauni Laimani)

  44. Annie Wells Cannon, Journal, Apr. 2–20, 1921.

  45. Annie Wells Cannon, Journal, Apr. 24–25, 1921; Susa Young Gates, “President Emmeline B. Wells,” Improvement Era, June 1921, 24:718–21. Tefitó: ʻEmeline B. Uele