Hisitōlia ʻo e Siasí
25 ʻOua ʻe Toe Taimi


Vahe 25

ʻOua ʻe Toe Taimi

ʻĪmisi
kau faifekau sisitā ʻoku nau tui ha ngaahi kahoa kakala

ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 11 ʻo Māʻasi 1938, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Heamine Sipi ʻene fānau ʻe toko tolú ki ha letiō ʻi honau kiʻi fale nofo totongi loki taha ʻi Viena, ʻAosituliá. Naʻe fakamafola mai ʻe Koti Sasiniki, ko e palesiteni ʻo ʻAosituliá, ha lea ki he puleʻangá. Naʻe tokolahi ʻa e kau sōtia Siamane ʻi he kauʻāfonua honau ngaahi fonuá. Kapau he ʻikai loto ʻa e puleʻanga ʻAosituliá ke tali ʻa e Anschluss (Fehokotaki)—ko e faʻūtaha ʻa Siamane mo ʻAositulia ʻi he malumalu ʻo e lao ʻa e kau Nasí—ʻe puke fakamālohi ʻe he kau tau Siamané honau fonuá. Naʻe ʻikai ha toe fili ʻa e palesitení ka ke fakafisi pea kole ki he fonuá ke nau tukulolo ki ha ʻohofi mei Siamane.

Naʻá ne pehē, “Pea ko ia ʻoku ou lea fakamāvae atu ki he kakai ʻAosituliá. ʻOfa ke maluʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAositulia!”

Naʻe kamata ke tangi ʻa Heamine. Naʻá ne talaange ki heʻene fānaú, “ʻOku ʻikai ke tau toe hoko ko ha kau ʻAositulia he taimí ni. Ko e ngāue ia ʻa Sētané. ʻOku tali e fakamālohí ʻaki e fakamālohi, pea ʻoku ʻikai sai e fakamanamana ʻa e kau Nasí.1

ʻI he ʻaho ʻe ua hono hokó, naʻe tokosiʻi pē ha kakai ne nau fakafepakiʻi fakahāhā e kau tau ʻa ʻAtolofi Hitilaá ʻi he hū atu ʻa e kau Siamané ki he fonuá ʻo puleʻi e kau polisí. Ne fanauʻi ʻa Hitilā ʻi ʻAositulia, pea naʻe poupouʻi ʻe he kau ʻAositulia tokolahi ʻa ʻene fakaʻamu ke fakatahaʻi ʻa e kakai lea faka-Siamane kotoa pē ʻi ha puleʻanga mālohi foʻou naʻe ui ko e “Puleʻanga Hono Tolú,” neongo kapau ʻe mole ai e tauʻatāina fakafonuá.2

Naʻe hohaʻa foki mo ʻAloise, ko e husepāniti ʻo Heaminé, ki he kau Nasí. Ne laka hake ʻi he taʻu ʻe faá ʻa ʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Kolo Viená, pea naʻá na ngāue fakataha mo Heamine ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá. Naʻe tokosiʻi ʻa e kiʻi koló, mo ha kau mēmipa pē ʻe toko valungofulu nai, pea ko e niʻihi ʻo kinautolu ko e kau poupou mateaki kia Hitilā mo e Anschluss. Naʻe manavahē mo tailiili e kau mēmipa kehe ʻo e koló, tautautefito kiate kinautolu ne hakoʻi Siú, ki he fakautuutu e mālohi ʻo Hitilaá. Ka naʻe kei hoko pē ʻa e Kāingalotu ʻi Viená ko ha fāmili, pea naʻe ʻikai loto e fāmili Sipí ke fakamavahevaheʻi kinautolu ʻe he kau Nasí.3

ʻI he taimi naʻe kau ai ʻa Heamine mo ʻAloise ki he Siasí ʻi heʻena kei talavoú, ne fakatupunga ai ha vāmamaʻo ʻiate kinaua mo ʻena ongomātuʻá. Naʻe fakamotumotu e tamai ʻa ʻAloisé, ko ha Katolika mateaki, ki hono fohá, ʻo talaange kiate ia ʻi ha tohi kuo pau ke ne taʻofi ʻa ʻene kau ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe tohi ʻe heʻene tamaí ʻo pehē, “Kapau te ke fili ke ʻoua te ke fanongo ki heʻeku ngaahi leá, he ʻikai ke u toe lea atu kiate koe ʻi he moʻuí ni, pea ko hoʻo tohi mai kiate aú, ʻe tutu ia ʻi he afí.” Kuo mālōlō ʻa ʻene tamaí, pea neongo naʻe feʻofoʻofani ʻa ʻAloise he taimí ni mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ka naʻá ne ʻiloʻi e mamahi ʻo ha fāmili moveteveté.4

Naʻe aʻusia ʻe ha Kāingalotu kehe ʻi Viena ʻa e fakasītuʻaʻi tatau, pea naʻe tokolahi ha ngaahi mātuʻa mali kei talavou ʻi he koló naʻa nau lau ʻa e ongomātuʻa Sipí ko ʻenau mātuʻa. Koeʻuhí naʻe ʻikai faʻa maʻu ʻe Heamine ha paʻanga totongi pasi, naʻá ne lue tuʻo lahi ʻi he koló he uike ke ʻaʻahi ki he kau fafine ʻo e koló. Ko e taimi naʻe fāʻele ai ha taha ʻi he koló, ne ʻomi ʻe Heamine ʻa e meʻakai ʻa e fāmilí, tokoni ʻi he fakamaʻá, mo tokangaʻi ʻa e fānau lalahi angé. Lolotonga iá, ne fononga pasikala ʻa ʻAloise, ʻo faʻa ʻalu ki he pisinisi ʻa e koló ʻi he tuku ʻa e ngāué he hoko ʻa e fitú ʻi he pō kotoa.5

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei he lea ʻa Palesiteni Sasinikí, ne fusi ha ngaahi fuka Nasi lanu kulokula mo hinehina mo ha fakatātā lanu ʻuliʻuli ʻi he ngaahi hala ʻo Viená. Koeʻuhí naʻe ngāue ʻa ʻAloise ki ha kautaha Siamane lahi, naʻe fekauʻi ia mo hono kaungā ngāué ke nau mavahe mei he falekoloá ke faʻu ha “kau leʻo ʻo e fakaʻapaʻapá” ʻi he laka atu ʻa Hitilā mo ʻene kau sōtiá ʻi he koló. ʻI he tuʻu ʻa ʻAloise he haʻofangá, naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo sio ki he kā lanu kulei ʻa Hitilaá ʻi heʻene lele hifo he halá, kuo takatakaiʻi ʻe he ʻū kā polisí mo e kau sōtia teunga maʻa kuo fakamahafu. Naʻe mavava kotoa ʻa e kakai ne tuʻu mo ʻAloisé, ʻo hiki honau nima toʻomataʻú ʻi he fakaʻapaʻapa ʻa e kau Nasí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe kau fakataha ʻa ʻAloise mo e lauiafe ʻo hono kakaí ʻi heʻenau fakatahataha ki he Heldenplatz, pe “Sikuea ʻa e Heló,” ʻi tuʻa pē ʻi he Palasi Hofipeeki ʻo Viená. Naʻe lue atu ʻa Hitilā ki he falefakatolo ʻo e palasí peá ne pehē, “Te u lava ʻo fakahā ʻi he hisitōliá ʻa e hū hoku fonua tupuʻangá ki he Puleʻanga Siamané.”6

ʻI he fetaʻomi mai ʻa e haʻofangá, naʻa nau kalanga kotoa “Heil Hitler!” Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻAloise naʻá ne mātā tonu ha momeniti mahuʻinga ʻi he hisitōliá. Naʻe taʻemahino e uesia ʻe hoko ki he Kāingalotu ʻi Viená ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó.7


ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, naʻe loto-siʻi ai ʻa e taʻu uofulu mā tolu ko Saie Telasauá. Naʻá ne ngāue ʻi ha meimei māhina ʻe taha, ko ha faifekau lea faka-Siapani ʻi Honolulu, Hauaiʻi. Neongo ko ʻene ongomātuʻá mei Siapani, ka naʻe fanauʻi mo ohi hake ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea ʻikai ke lea faka-Siapani. Ko hono moʻoní, ʻi heʻene ako e lea fakafonuá mo e kau faifekau kehé, naʻá ne faʻa ʻita kiate ia pē ʻi he ʻikai ke vave ange ʻene ako iá. Ne meimei faingataʻa e ʻaho kotoa pē, pea naʻá ne tautapa ki he ʻOtuá ke vete ange hono ʻeleló.8

Kuo meimei taʻu ʻeni ʻe tolu talu mei hono ongoʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ha ueʻi fakalaumālie ke fakaava ha misiona ʻi he kakai Siapani tokolahi ʻi Hauaiʻí. Neongo naʻá ne vēkeveke mo hono ongo tokoní ke hoko atu e ngāue fakafaifekaú ʻi he kau lea faka-Siapaní, ka naʻe faleʻi ia ʻe ha palesiteni fakamisiona mālōlō ki Siapani ke tuku. Naʻá ne tui naʻe fuʻu lahi e ngaahi ʻā vahevahe fakafonua naʻá ne fakafeʻātungiaʻi e lavameʻá.

Ka naʻe kei hoko atu pē ʻa Palesiteni Kalānite mo e palaní, ʻi heʻene tui ʻe lava ke fokotuʻu ʻe ha misiona lea faka-Siapani ʻi Hauaiʻi ha ngaahi kolo mālohi ʻo e kakai lea faka-Siapaní, ʻa ia te nau lava leva ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo honau ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili ʻi Siapaní.9 Naʻá ne fetuʻutaki ʻi Nōvema ʻo e 1936 kia Hilitoni Lōpetisoni, ʻa ia naʻe hoko foki ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Siapani, ke fakaava ʻa e misioná. Naʻe hiki leva ʻa Palesiteni Lōpetisoni mo hono uaifi ko Heiselí ki Honolulu, pea ne ʻikai fuoloa mei ai kuo kau atu kiate kinaua ha kau ʻeletā ʻe toko tolu mei he ʻIunaiteti Siteití.10 Naʻe tūʻuta atu leva ʻa Saie ʻi he konga kimuʻa ʻo Fēpueli 1938.

Neongo e faingataʻaʻia ʻa Saie ʻi he lea fakafonuá, ka naʻá ne hoko ko ha faifekau loto-vēkeveke. Ko e fuofua faifekau taimi kakato Siapani ʻAmelika ia ke ngāue ʻi he Siasí, pea naʻe hoko e ongoongoleleí ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻikai kau ha taha ʻo ʻene ongomātuʻá ki he Siasí, ka naʻá na nofo ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú ʻi he fakatonga-hahake ʻo ʻAitahoó. Kimuʻa pea mālōlō ʻene faʻeé mei he mahaki fakaʻauha ʻi he 1918, naʻá ne kole ki he tamai ʻa Saié ke ʻave ʻa Saie mo hono ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ʻe toko nimá ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

Naʻe talaange ʻe he faʻē ʻa Saié, “He ʻikai te ke lava ʻo ohi toko taha hake kinautolu.” ʻE hoko ʻa e Siasí ko ʻenau faʻē ka ke hoko koe ko ʻenau tamai.”11

Pea naʻe fakahoko lelei ʻe he Siasí hono fatongiá, ʻi ʻAitahō mo Kalefōnia fakatouʻosi hili e hiki ki ai ʻa e fāmilí. Kimuʻa pea mavahe ʻa Saie ʻo ngāue fakafaifekaú, ne fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi hono siteikí ha paati fakamāvae mo ia, pea lea ai e kau taki fakalotofonuá, fakahoko mo ha tisikou siteputepu, tā meʻa kuateti, pea ʻi ai mo ha ʻōkesitulā ki he fasi hulohulá.12

Koeʻuhí ko Saie pē ʻa e faifekau sisitā teʻeki mali ʻi he misioná, naʻá ne faʻa ngāue mo Sisitā Lōpetisoni. Koeʻuhi ko e ʻikai ke na loko lea faka-Siapaní, naʻá na faʻa akoʻi e niʻihi kehe naʻe lea faka-Pilitāniá. Naʻe toe ui foki ʻe Palesiteni Lōpetisoni ʻa Saie ke ne fokotuʻu ha Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí ʻi he misioná pea hoko ko e palesiteni ki aí. Naʻe faingataʻa ʻa e ngāué, ka naʻá ne maʻu ha faleʻi ki he founga hono fokotuʻu ha NGKMF ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Hēleni Uiliamisi, ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e KMFKF, ki he ʻotu motú.

Naʻe fili ʻe Saie hono ongo tokoní mo fili e kau taki ki he Tamaiki Fefine Pununga-Honé mo e Tamaiki Fefine Okookó. Naʻá ne ngāue vāofi foki mo Melioni Lī, ko e ʻeletā ne vahe ke ne tataki e kau talavoú, ke palani e fuofua fakataha NGKMF ʻa e misioná.13 Neongo ko e houalotú naʻe fakataumuʻa maʻá e toʻu tupu ʻo e Siasí, ka naʻe ‘atā ʻa e ngaahi fakataha ʻa e NGKMF ki he kakai ʻo e toʻu kotoa pē. Ko ha efiafi ia Ne fakahoko ai e ngaahi hiva faka-Siapaní, hulohulá, mo e fananga mei he Kāingalotu fakalotofonuá mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e koló. Ne lea ʻa Melioni ki he taumuʻa ʻo e NGKMF, pea ne talanoa ʻa Saie fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e polokalama YWMIA.

Naʻá na fakataimi-tēpileʻi ʻa e fakatahá ki he ʻaho 22 ʻo Māʻasí. Naʻe manavasiʻi ʻa Saie naʻa ʻikai haʻu ha taha. Naʻe hohaʻa ʻa Melioni naʻa fuʻu nounou e polokalama kuó na palaní. Naʻe pehē ʻe hono hoá naʻe ʻikai ha meʻa ke fai ki ai ha hohaʻa. Naʻá ne palōmesi ange, “ʻE tokoni ʻa e ʻEikí.”

ʻI he hokosia e taimi ke kamata ai e fakatahá, ne teʻeki aʻu mai ha kakai ʻe niʻihi, ka naʻe fakakaukau ʻa Saie mo Melioni ke kamata ʻo ʻikai toe tatali kiate kinautolu. Naʻe kamata ʻaki ʻe he kau faifekaú ha hiva mo ha lotu. Naʻe ʻasi mai leva ʻa Kei ʻIkekami, ko e pule ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, mo hono fāmilí. Hili ha taimi nounou mei ai, ne toe aʻu mai mo ha fāmili ʻe taha. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe laka hake ʻi he kakai ʻe toko fāngofulú ne nau fakataha maí, ʻo kau ai ʻa e kaungā taki kotoa ʻo Saie ʻi he NGKMF. Naʻe hivaʻi ʻe he tangata ʻe taha ha foʻi hiva ʻe tolu, ʻo fakavaha lelei ai ʻa e polokalamá pea toʻo atu e manavasiʻi naʻa nounou ʻa e fakatahá.

Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Saie mo Melioni. Naʻe kamata lelei e NGKMF ʻa e misioná. Naʻe lipooti ʻe Saie ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo tofa ʻe he ʻOtuá ʻa e halá. ʻOku ou ʻamanaki pē te mau lava ʻo maʻu ha ola lelei ai.”14


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe teuteu ʻa J. Lūpeni Kalake ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke lea ʻi ha fakataha fakataʻu ʻa e kau faiako ʻo e Siasí ʻi he seminelí, ʻinisititiutí, mo e kau faiako fakalotu ʻi he ʻunivēsití.

Naʻe poupou mālohi ʻa Palesiteni Kalake, ko ha loea mo e fakafofonga fale alea mālōlō, ki he akó. Naʻá ne hohaʻa ʻo hangē ko e kakai lotu tokolahi ʻi hono toʻu tangatá, ki hono fetongi ʻe he ngaahi ākenga fakamāmaní ʻa e ngaahi tui fakalotú ʻi he loki akó. Naʻe tautautefito ʻene hohaʻá ki he kau mataotao fakatohi tapu naʻa nau fakamamafaʻi e ngaahi akonaki lelei ʻa Sīsuú ʻo laka ʻi Heʻene ngaahi maná, Fakaleleí, mo e Toetuʻú. Naʻá ne mamata ʻi heʻene matuʻotuʻá ki ha ngaahi kaungāmeʻa, kaungā ngāue, pea naʻa mo hono kaungā Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻa nau fuʻu tokanga ki he ngaahi fakakaukau fakamāmaní ʻo nau liʻaki ai ʻenau tuí.15

Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Palesiteni Kalake ke hoko ʻa e meʻa tatau ki he toʻu tangata kei tupu hake ʻo e Kāingalotú. Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi kolisi ʻe tolu ʻa e Siasí, ʻinisititiuti ʻe hongofulu mā tolu, mo e semineli ʻe hivangofulu mā valú ke “fakamālohia ʻaki e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ka naʻá ne hohaʻa naʻa mole mei he kau faiako ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻapiakó ni ʻa e ngaahi faingamālie ke tanumaki e tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻi heʻenau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻenau fakamoʻoní, ʻo pehē ʻe fakapalataha ai e fekumi ʻenau kau akó ki he moʻoní. Naʻá ne tui naʻe fie maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ha ako fakalotu, ʻo fakavaʻe ʻi he ngaahi tefitoʻi meʻa naʻe hokó mo e tokāteline ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.16

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1938, naʻe fakataha ai ʻa Palesiteni Kalake mo e kau faiako ʻi he Vaoʻakau ʻAsipení, ko ha teleʻa fakaʻofoʻofa ne pulipulia ʻi he ʻotu moʻunga ofi ki Polovo, ʻIutaá. ʻI heʻene tuʻu hake ke leá, naʻe tō ha afā ʻuha ʻi he feituʻú, ʻo maumau ai e fale naʻá ne fakataha ai mo e kau faiakó. Naʻá ne tuʻu taʻeueʻia ʻo talaange ki he haʻofangá naʻá ne taumuʻa ke lea moʻoni ʻo fakafofongaʻi e kau mēmipa kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke tau fakahā mahino ʻa e meʻa ʻoku tau ʻuhinga ki aí, koeʻuhí ʻe fakatetuʻa ʻa e kahaʻu ʻo hotau toʻu tupú, ʻa kinautolu ʻi he māmaní ʻi he taimí ni mo e maama kahaʻú, kae ʻumaʻā ʻa e lelei fakakātoa ʻa e Siasí, ki he lea ʻoku mahinongofuá.”

Naʻá ne fakahā e tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai maʻá e Siasí, pea mo e kotoa ʻo hono kāingalotú, ha meʻa mahuʻinga ʻe ua he ʻikai lava ʻo taʻefakatokangaʻi, fakangaloʻi, fakamavahevaheʻi, pe liʻaki. ʻUluakí—ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí kuo Fakatupu ʻi he kakanó.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko hono uá, naʻe hā moʻoni ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he Palōfita ko Siosefá ʻi ha meʻa-hā-mai ʻi he vaoʻakaú.”

Naʻá ne pehē, “Ka ne taʻeʻoua e ongo tui maʻongoʻonga ko ʻení, he ʻikai ke toe hoko ʻa e Siasí ko e Siasi.”17

Naʻá ne lea leva ki he mahuʻinga ʻo hono akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau akó. Naʻá ne pehē, “ʻOku fiekaia ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié.” “ʻOku nau fie maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní.”18

Naʻá ne tui ʻoku totonu ke hoko ha fakamoʻoni fakataautaha ki he ongoongoleleí ko e ʻuluaki fiemaʻu ia ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha ako ʻe lahi feʻunga, pea ʻikai ha ngaahi mataʻitohi fakaako te ne lava ʻo fetongi ʻa e fakamoʻoni ko ʻení.” ʻIkai ngata aí, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakaoloolo atu ʻi he tuʻa ʻo e toʻu tupu taukei fakalaumālié ni ʻo fanafana atu ʻa e tui fakalotú ʻi hono telingá. Te ke lava ʻo fehangahangai mata-ki-he-mata, ʻo talanoa mo ia. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakapuliki e ngaahi moʻoni fakalotú ʻaki ha pulupulu ʻo e ngaahi meʻa fakamāmaní.”

ʻI he tō ʻa e ʻuhá he matapā sioʻata ʻo e falé, naʻe tapou ʻa Palesiteni Kalake ki he kau faiakó ke tokoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakaleleiʻi e ako fakalotu ʻi he Siasí.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha misiona mahuʻinga ʻo kimoutolu kau faiakó. Ko e tefitoʻi meʻa ke ke tokanga ki aí, ko ho tefitoʻi fatongia mahuʻingá, ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia ne fakahā mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”19

Hili ʻa e leá, naʻe fakafepaki ha kau faiako ʻe niʻihi ki he founga naʻe fokotuʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ako ʻa e Siasí, ʻi heʻenau tui naʻe fakangatangata ai ʻenau tauʻatāina ke faiako ʻi he founga naʻa nau pehē naʻe lelei tahá. Naʻe tali lelei ʻe ha niʻihi kehe ʻa e fakamamafaʻi hono akoʻi e ngaahi moʻoni mahuʻingá mo fakahoko e fakamoʻoni fakatāutahá. Naʻe talaange ʻe Felengikilini Uēsite ko e komisiona ʻo e ako ʻa e Siasí kia Palesiteni Kalake, “ʻOku ou vēkeveke ke fakahoko ʻa e ngāué. ʻOku ou palōmesi atu te ke mamata ki he ʻilonga mo vave ʻa e fakalakalaká.”20

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe fakafeʻiloaki ʻe he polokalama seminelí ha kalasi foʻou maʻá e kau akó: “Ko e Ngaahi Tokāteline ʻo e Siasí.”21


ʻI Fēpueli 1939, naʻe ʻilo ai ʻe Saie Telasaua naʻe palani ʻene palesiteni fakamisioná ke ʻave ha ongo sisitā ki ha feituʻu ʻe taha ʻi Hauaiʻi. Naʻá ne taʻefiemālie ʻi he ongoongó. Naʻe ʻikai ke ne fie mavahe koeʻuhí naʻe lele lelei ʻa ʻene KMFKF ʻi Honolulú. Naʻá ne fifili pe ko hai ʻe hikí, pea mo e feituʻu te nau hiki ki aí?22

Naʻe ʻi ai ha kau sisitā ʻe toko fā ʻi he misioná he taimí ni, naʻa nau nofo kotoa mo ngāue fakataha ʻi Honolulu. Ka neongo ia, naʻe toki fokotuʻu pē ʻe Palesiteni Lōpetisoni ha ngaahi kolo ʻo e Kāingalotu Siapaní ʻi Maui, Kauai, mo e Motu Lahi ʻo Hauaiʻí. Ko e kau sisitā ko ia naʻá ne fili ki he fehikitakí, te nau ngāue fakataha mo e kau ʻeletaá ke langa hake ha taha ʻo e ngaahi kolo ko ʻení mei hono ngaahi tuʻunga kamakamatá.23

ʻI he ʻaho 3 ʻo Māʻasi 1939, naʻe ui ai ʻe Palesiteni Lōpetisoni ʻa Saie mo hono hoa ko ʻAinise Pekisitati ki hono ʻōfisí. Naʻá ne talaange te ne ʻave kinaua ki Hilo, ko ha kolo ʻi he Motu Lahí. Naʻe maʻu ʻe Saie ha ngaahi ongo fakaeloto kehekehe he taimi pē ko iá, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi ʻene tangí. Naʻá ne fiefia mo fiemālie he ʻikai ke ne toe hohaʻa pe ʻe nofo pe ʻalú. Ka te ne ongoʻi ʻene ngāue vāofi mo e fāmili Lōpetisoní mo e Kāingalotu Siapani ʻi ʻOahú.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakamāvae ʻa Saie mo ʻAinise ki ha kau faifekau tokolahi mo e Kāingalotu Siapani ʻi he taulanga ʻi Honolulú. Naʻe ʻi ai ha kakai fefine tokolahi naʻa nau fakahoa kinaua ʻaki ha ngaahi kahoa. Naʻe ʻoange ʻe Kei ʻIkekami kiate kinaua ha paʻanga ki heʻena fonongá. Naʻe ʻoange ʻe he Kāingalotu Siapani fuoloa ko Tomisou Katisunumá ha sitapa meili.24

Ko e tokotaha naʻe ʻikai ke ʻi uafú ko Sune Nasi, ko e tokotaha ngāue temipale ʻofeina mei Siapani, ʻa ia ne pekia ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻá. Naʻe ʻiloa e fefine toulekeleká ko e “faʻē ʻo e misioná,” pea kuó ne hoko ko ha kaungāmeʻa mamae mo ha faifakahinohino kia Saie ʻi he taʻu kuohilí. ʻI he ngaahi houa hili e pekia ʻa Sisitā Nasí, ko hono moʻoní, naʻe kole ʻe he ongomātuʻa Lōpetisoní kia Saie ke tokoni ange ke teuteuʻi hono sinó ki hono tanú. Naʻe mei fiefia ʻa Sisitā Nasi ke ʻiloʻi naʻe ʻalu ha ongo faifekau sisitā ki Hilo. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻá, naʻá ne ngāue fakafaifekau fakalotofonua ʻi he feituʻu ko iá.25

Naʻe aʻu atu ʻa Saie mo ʻAinise ki Hilo ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 8 ʻo Māʻasí, naʻá na kiʻi loloa ka naʻá na mateuteu ke ngāue. Naʻe siʻisiʻi fau ange ʻa Hilo ʻi Honolulu. Naʻe ʻikai lava ʻa Saie mo ʻAinise ʻo sio ki ha hōtele pe falekai ʻi he koló, tukukehe ha kiʻi falekai ʻi he hala tahí. Naʻe mei māhina ʻe nima hono fokotuʻu e Kolo Hiló, pea naʻe meimei ko e kakai ʻe toko tolungofulu mā nima nai—ko e tokolahi tahá ko e kau fiefanongo—naʻa nau maʻulotu he Sāpaté. Naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe he kau ʻeletaá ha Lautohi Faka-Sāpate mo ha polokalama NgKMF maʻá e kau talavoú, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha KMFKF pe Palaimeli. Naʻe loto-lelei ʻa Saie ke ne tataki e kau finemuí kae hoko ʻa ʻAinise ko e palesiteni ʻo e Palaimelí.26

Naʻe hiki ʻa e ongo faifekaú ki he konga ki lalo ʻo ha fale nofo totongi maʻá e kakai fefiné pea maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke fakalakalaka ʻena lea faka-Siapaní. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki meʻa ne na fakahokó ko e kole ki he kau pule mo e kau faiako ʻi ha ʻapiako lautohi faka-Siapani fakalotofonuá pe te na lava ʻo lea ki he fānau akó fekauʻaki mo e Palaimelí. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e Palaimelí ko ha founga ke maheni ai ʻa e fānaú mo honau ngaahi fāmilí mo e Siasí. Koeʻuhí naʻe fakafiefia ʻa e ngaahi ʻekitivitií pea poupouʻi ai e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga faka-Kalisitiané mahuʻingá, ne tohoakiʻi mai ai e fānau mei he ngaahi tui fakalotu lahi. Naʻe saiʻia ʻa e ʻapiakó ʻia Saie mo ʻAinise, pea ʻikai fuoloa mei ai kuo kau mai ha fānau tokolahi ki he Palaimelí ʻi he ngaahi hoʻatā Pulelulú.27

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, ne fakakaukau e ongo faifekau sisitaá ke fakahoko ʻe he fānaú ʻa e Ko e Ngaahi Loto Fiefiá (The Happy Hearts), ko ha tulama mo e hiva ne fokotuʻu ʻe he poate lahi ʻo e Palaimelí ki he ngaahi polokalama Palaimeli ʻi he Siasí fakakātoa. ʻI he tulamá, ʻoku akoʻi ʻe ha tuʻi mo ha kuini ʻo ha fonua ki he fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa taʻefakafiemālie hangē ko e ʻuhá, kai vesitapoló, mo e taimi mohe efiafí.28

ʻI he taimi naʻe ʻikai tukituki ai ʻa Saie mo ʻAinise ʻi he ngaahi matapaá, ako, pe ʻaʻahi ki he kau fiefanongó, naʻe faʻa maʻu kinaua ʻokú na ako hiva, tuitui teunga, fakatahatahaʻi ha ngaahi naunau, pe kole ki he mātuʻá ke ʻave ange ʻenau fānaú ki he ako tulamá. Naʻe tokoni foki ʻa e Kāingalotu Hiló mo e kau ʻeletaá, ʻi hono tānaki mai e fānau ne liʻakí, fokotuʻutuʻú, mo tokoni ʻi he ako meʻá.29

ʻI he ʻaho ʻe hiva kimuʻa pea fakahoko e tulamá, naʻe ʻikai ola lelei ʻa e fakaangaangá. Naʻe tohi ʻe Saie ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Meʻa taʻemaau moʻoni. Ka ʻoku ou tui ʻe sai pē ia. Ko e fakaʻamú ia.”30

Naʻe lelei ange ʻa e ngaahi fakaangaanga kimui angé, pea ʻi he ofi e ʻaho ʻo e fakaʻaliʻalí, naʻe kamata ke fengāueʻaki lelei e meʻa kotoa. Naʻe tuʻuaki ʻe he kau faifekaú ʻa e polokalamá ʻi he nusipepá mo fakaʻosi hono tuitui mo monomono e ngaahi teungá. Naʻe loto ʻa Tamosu ʻAoki, ko ha tangata pisinisi fakalotofonua naʻe fie fanongo mo hono fāmilí ki he Siasí, ke ne tataki ʻa e polokalamá.31

ʻI he pongipongi ʻo e fakaʻaliʻalí, ne ʻā pongipongia hake ʻa Saie ʻo tokoni ki hono tānaki ʻo e matalaʻiʻakaú, lauʻi hulufé, mo e ngaahi ʻakau kehe ke teuteuʻi ʻaki e funga siteisi ʻo e ʻapisiasí. Pea ʻi he fokotuʻutuʻu ʻe he Kāingalotú mo e kau ʻeletaá ʻa e ʻū seá mo e feituʻu ke fakahoko aí, naʻá ne fakatovave leva ke teuteuʻi kei taimi ʻa e fānaú.

ʻI he hoko ʻa e fitu efiafí, kuo ʻosi fakataha mai ha kakai ʻe toko nimangeau nai ki he fakaʻaliʻalí. Naʻe fiemālie ʻa Saie ʻi hono fakahoko lelei ʻe he fānaú ʻenau konga takitaha. Naʻá ne fiefia ʻaupito mo ʻAinise ʻi he tokolahi fau e kakai ne omi ki he ʻapisiasí ke poupouʻi e Palaimelí.32 ʻI he fakaʻosinga ʻo e hivá, naʻa nau fanongo kotoa ki he hiva leʻo taha ʻa e kau hiva kei siʻí:

ʻOku ʻi fē ʻa e Fonua ʻo e Kakai Loto Fiefiá?

ʻI heni pea ʻi he feituʻu kotoa pē!

ʻOku ʻi ai ha ngaahi hala lalahi mo ngingila maʻau,

Pe ko ha kiʻi hala siʻisiʻi pē,

Ke tataki koe ki ai.33


ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1939, naʻe fiefia ʻa e taʻu hongofulu mā taha ko ʻEme Sipí mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané, ko e taʻu hongofulu mā nima ko Maimí mo e taʻu hongofulu mā ua ko Siosefá, ʻi ha ʻeveʻeva mālōlō ki Sekisolovākia, ko ha fonua ʻi he fakatokelau pē ʻo honau ʻapí ʻi Viena, ʻAosituliá.

Naʻe ʻaʻahi ʻa e fānaú mo ʻenau ongomātuʻá, ko ʻAloise mo Heamine, ki honau fāmili aí ʻi ha ngaahi faʻahitaʻu māfana lahi talu mei he mālōlō ʻa e tamai ʻa ʻAloisé. Naʻá na nofo mo ha toko ua ʻo e ongo tuongaʻane ʻo ʻAloisé, ko Henelī mo Leopoti, mo hona ongo fāmilí ʻi Mōtevia, ko ha vahefonua ʻi he feituʻu lotoloto ʻo e fonuá.34

Naʻe ʻākoloʻi ʻe he kau Nasí ʻa Sekisolovākia, ʻo hangē ko ʻAosituliá. Hili ha taimi nounou mei he Anschluss, naʻe puke fakamālohi ʻe he kau tau ʻa Hitilaá ʻa Sutitenilani, ko ha feituʻu kauʻāfonua Sekisolovākia ne tokolahi ai ha kau Siamane totonú. Neongo naʻe loto e kau Sekisolovākia tokolahi ke maluʻi honau fonuá, ka naʻe fakaʻamu e kau taki ʻo ʻĪtali, Falanisē, mo Pilitānia Lahí ke fakaʻehiʻehi mei ha tau lahi ʻe taha ʻi ʻIulope pea nau loto-fiemālie ki he puke fakamālohí. Naʻe fakapapau ʻa Hitilā ke fetongi ʻaki haʻane taʻofi ha toe ʻohofi. Ka neongo iá, ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē mei ai, naʻá ne maumauʻi ʻene aleapaú pea puke fakamālohi e toenga ʻo e fonuá.35

Naʻe ngali mamaʻo ʻa e fekeʻikeʻí kia ʻEme. Naʻá ne saiʻia ʻi he feohi mo hono kāingá. Naʻá ne fiefia ʻi he vaʻinga fakamuna ko e kau polisi mo e kau kaihaʻa mo e niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí mo ʻenau vaʻinga ʻi ha kiʻi vaitafe ofi mai pē. ʻI he taimi naʻe pau ke foki ai ʻene ongomātuʻá ki ʻAositulia ʻi he konga loto ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻá ne toe nofo mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻi Sekisolovākia ʻi ha ngaahi uike siʻi.

ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻAokosi 1939, ne tangutu hifo ʻa e fānau Sipí ke maʻu meʻatokoni hoʻataá mo e hū mai ʻenau faʻētangata ko Henelií ki he lokí, ʻoku kula hono fofongá. Naʻá ne kaila, “ʻOku fie maʻu ke mou ʻalu he taimí ni! ʻOua ʻe toe taimi!”

Naʻe puputuʻu mo ilifia ʻa ʻEme. Naʻe talaange ʻe heʻene faʻētangatá ʻoku hangē ne palani ʻe Hitilā ha meʻa. Naʻe fakahoko mai ha ngaahi tuʻutuʻuni ke tāpuni e kauʻāfonuá, pea ko e lēlue ko ia naʻe fou atu ʻi honau koló he hoko ʻa e tahá ko honau faingamālie fakaʻosi ia ke foki ki Viená. Naʻá ne pehē, mahalo he ʻikai lava ʻo maʻu e lēlué, ka naʻe pau ke feinga e fānaú kapau ʻoku nau fie foki ki ʻapi ki heʻenau ongomātuʻá.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e pongipongi ko iá, naʻe fakavai ʻe ʻEme mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané honau valá kotoa ʻi ha vai koa ke fō. Naʻe tokoni honau mehikitangá mo e faʻētangatá ke tatau honau valá pea laku kei viviku pē ia ki ha katoleta. Hili iá naʻa nau lele lalo leva ki he tauʻanga lēlué.

Naʻe tokolahi ʻa e kakai tailiili ʻi he tauʻanga lēlué, naʻa nau lolotonga feinga kotoa ke mavahe mei he fonuá. Naʻe heka ʻa Eme mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ki he lēlué pea naʻe takatakaiʻi kinautolu ʻe ha kau pāsese tautaʻa tokolahi. Naʻe ʻikai mei lava ʻa ʻEme ʻo mānava. ʻI he tuʻu ʻa e lēlué ʻi he tukui kolo he halá, naʻe puna hake e kakaí ki he matapā sioʻata ʻo e lēlué, ʻo kaikaila mo feinga ke kaka ki loto, ka naʻe ʻikai ha feituʻu ʻatā ai.36

Ne faifai pea aʻu ʻa e lēlué ki Viena kuo poʻuli. Naʻe loʻimataʻia ʻa e fāmili Sipí ʻi heʻenau fiefia ʻi heʻenau toe fakatahá.

Naʻe ʻikai ke nau toe foki ki he kiʻi fale nofo totongi siʻisiʻi naʻe tupu hake ai ʻa ʻEmé, ka naʻa nau ō ki ha fale nofo totongi foʻou ʻi Taborstrasse (Hala Tapoú), ko ha hala fakaʻofoʻofa ʻi he loto koló. Naʻe taʻu lahi e loto ʻa ʻAloise mo Heamine ke maʻu ha ʻapi lelei ange maʻa hona fāmili tokolahí, ka naʻe faingataʻa ia koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻena paʻanga hū maí, siʻisiʻi e fale nofoʻangá, mo e puleʻi fakapolitikale hono vahe e ngaahi fale nofoʻangá. Naʻe fakalakalaka leva e tuʻunga fakaʻekonōmiká hili e Anschluss, pea naʻe tupu lahi e pisinisí ʻi he kautaha naʻe ngāue ai ʻa ʻAloisé.

ʻI he tokoni ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe ngāue ki ha fakafofonga fakapuleʻanga Nasí, naʻe tohi kole ʻa ʻAloise mo Heamine ki ha fale nofoʻanga foʻou peá na maʻu ha fale loki tolu, peito, falekaukau, mo e lotofale. Naʻe ofi ange foki ia ki he falelotu ʻo e koló—naʻe miniti ʻe fāngofulu mā nima pē ʻa e lue ki aí, kae ʻikai ko e houa ʻe ua naʻa nau anga ki aí.37

Meʻapangó, he naʻe hoko ʻa e monūʻiá kae mole ʻa e kau Siu naʻa nau tomuʻa nofoʻi ʻa e Taborstrasse. Ne ʻikai fuoloa hili e Anschluss, naʻe hanga ʻe he kau Nasí mo honau kau muimuí ʻo maumauʻi e ngaahi pisinisi ʻa e kau Siú, ʻo tutu honau ngaahi falelotú, mo puke pōpula pea fakafoki fakapuleʻanga ha kakai Siu ʻe lauiafe. Ko e kau Siu tokolahi ko ia ne nau lava ʻo hola mei he fonuá, ne nau liʻaki honau ngaahi ʻapí ʻo tuku ʻatā ai e ngaahi fale nofo totongí ke nofo ai e ngaahi fāmili hangē ko e fāmili Sipí.38 Naʻe nofo ʻa e kau Siu kehé ʻi he koló, ʻo kau ai ha niʻihi ʻo e Kāingalotu hakoʻi Siu ʻi he Kolo Viená. Pea naʻe fakautuutu ʻenau nofo tailiili ki heʻenau moʻuí.39

ʻI he ʻaho 1 ʻo Sepitemá, ko e fuofua pō ia ne nofo fakataha ai ʻa ʻEme mo hono fāmilí ʻi honau fale nofo totongi foʻoú. Lolotonga ʻenau mohé, naʻe ʻohofi ʻe ha kongakau Siamane ʻe taha mo e konga miliona ʻa Pōlani.40

  1. Collette, Collette Family History, 148; Hatch, Cziep Family History, 51, 54; Luza, Resistance in Austria, 6–7; Wright, “Legality of the Annexation,” 631–32; Suppan, National Conflicts, 367–68. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku pehē, “ʻOku ʻikai ke tau toe ʻAositulia he taimí ni. Naʻá ne pehē ko e ngāue ia ʻa Sētane pea ʻoku tali e fakamālohí ʻaki e fakamālohi, pea ʻoku ʻikai sai e kau Nasí.” Tefito: Austria (ʻAositulia)

  2. Suppan, National Conflicts, 368; Luza, Resistance in Austria, 13–15; Cziep and Cziep, Interview, 42.

  3. Hatch, Cziep Family History, 64, 77, 81, 200; German-Austrian Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 2, Nov. 5, 1933; Cziep and Cziep, Interview, 21–22, 34; Collette, Collette Family History, 170–72.

  4. Collette, Collette Family History, 154, 157; Hatch, Cziep Family History, 45, 47, 62.

  5. Cziep and Cziep, Interview, 20, 34; Hatch, Cziep Family History, 78, 203.

  6. Bukey, Hitler’s Austria, 28–31; Suppan, National Conflicts, 368; Overy, Third Reich, 172–75; Cziep and Cziep, Interview, 40; Hatch, Cziep Family History, 64–70.

  7. Cziep and Cziep, Interview, 40; Hatch, Cziep Family History, 81.

  8. Chiye Terazawa entry, Pasadena Ward, no. 477, in Pasadena Ward, Record of Members Collection, CHL; Terazawa, Mission Journal, Feb. 7, 10, 17, and 24, 1938; David Kawai to Nadine Kawai, Apr. 1, 2013, CHL.

  9. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Britsch, “Closing of the Early Japan Mission,” 276; Alma O. Taylor to First Presidency, Mar. 21, 1936, First Presidency Mission Files, CHL.

  10. Britsch, “Closing of the Early Japan Mission,” 263; David O. McKay to Hilton A. Robertson, Nov. 27, 1936; Hilton A. Robertson, Japanese Mission Annual Report [1937], First Presidency Mission Files, CHL.

  11. Terazawa, Mission Journal, Jan. 13 and 16, 1938; Feb. 7, 1938; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:89; David Kawai to Nadine Kawai, Apr. 1, 2013, CHL.

  12. “Japanese Church Worker Bid Adieu,” Pasadena (CA) Post, Dec. 10, 1937, 3.

  13. Terazawa, Mission Journal, Feb. 7–Mar. 10, 1938; Robertson, Diary, Feb. 8, 1938; Marion L. Lee, Mission Journal, Mar. 8, 1938.

  14. Terazawa, Mission Journal, Mar. 22, 1938; Marion L. Lee, Mission Journal, Mar. 22, 1938. Naʻe liliu ʻa e ʻuluaki leá ke lava ʻo lau; ʻoku pehē ʻa e maʻuʻanga fakamatala totonú “ʻe tokoni ʻe he ʻEikí.”

  15. Esplin, “Charting the Course,” 104–5; “A Pertinent Message to Youth,” Historical Department, Journal History of the Church, June 9, 1937, 5; “Preserve the Gospel in Simplicity and Purity,” Historical Department, Journal History of the Church, June 13, 1937, 6; Quinn, Elder Statesman, 208. Tefito: Seminaries and Institutes (Seminelí mo e ʻInisititiutí)

  16. By Study and Also by Faith, 599–603; Church Board of Education, Minutes, Mar. 3, 1926; Merrill Van Wagoner to J. Reuben Clark, Aug. 22, 1938; J. Reuben Clark to Merrill Van Wagoner, Aug. 22, 1938, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; “Preserve the Gospel in Simplicity and Purity,” Historical Department, Journal History of the Church, June 13, 1937, 6; Quinn, Elder Statesman, 208; Esplin, “Charting the Course,” 105.

  17. Esplin, “Charting the Course,” 105; J. Reuben Clark, “The Charted Course of the Church in Education,” Improvement Era, Sept. 1938, 41:520–21.

  18. J. Reuben Clark, “The Charted Course of the Church in Education,” Improvement Era, Sept. 1938, 41:521.

  19. J. Reuben Clark, “The Charted Course of the Church in Education,” Improvement Era, Sept. 1938, 41:571–73.

  20. Esplin, “Charting the Course,” 106–8.

  21. Church Board of Education, Minutes, Feb. 2, 1938; The Doctrines of the Church (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1939).

  22. Terazawa, Mission Journal, Feb. 23–24 and Feb. 28–Mar. 1, 1939.

  23. Terazawa, Mission Journal, July 20, 1938, and Feb. 22–Mar. 7, 1939; Hilton A. Robertson, Japanese Mission Annual Report [1938], [1]–2; Hilton A. Robertson, Japanese Mission Annual Report [1939]; Hilton A. Robertson to First Presidency, Jan. 11, 1939, First Presidency Mission Files, CHL; Robertson, Diary, Jan. 11, 1939; Walton, Mending Link, 21–24.

  24. Terazawa, Mission Journal, Mar. 3 and 7, 1939; Beckstead, Journal, Mar. 7, 1939.

  25. Terazawa, Mission Journal, Dec. 3–4, 1939; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, Oct. 18, 1938; Parshall, “Tsune Ishida Nachie,” 129–30; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:89.

  26. Terazawa, Mission Journal, Mar. 8–9, 1939; Beckstead, Journal, Mar. 7, 1939; Barrus, “The Joy of Being Inez B. Barrus,” 11; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, Mar. 8, 1939; Hilton A. Robertson, Japanese Mission Annual Report [1938], [1]–2; Hilton A. Robertson to First Presidency, Jan. 11, 1939, First Presidency Mission Files, CHL.

  27. Barrus, “The Joy of Being Inez B. Barrus,” 11–12; Terazawa, Mission Journal, Mar. 10, 22, and 29, 1939; John A. Widtsoe to First Presidency, Nov. 7, 1938; Hilton A. Robertson, Japanese Mission Annual Report [1938], [1], First Presidency Mission Files, CHL; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:89; “News from the Missions,” Liahona, the Elders’ Journal, Mar. 1, 1932, 29:450. Tefito: Palaimelí

  28. Beckstead, Journal, Apr. 12, 1939; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, Apr. 15–May 20, 1939; Woolsey and Pettit, Happy Hearts, 1, 4; “The Primary Page,” Children’s Friend, Sept. 1939, 38:405.

  29. Beckstead, Journal, Apr. 12–May 20, 1939; Terazawa, Mission Journal, May 3–20, 1939; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, Apr. 15–May 20, 1939.

  30. Terazawa, Mission Journal, May 11, 1939.

  31. Terazawa, Mission Journal, May 17–19, 1939; “Entertainment Will Be Given,” Hilo (HI) Tribune Herald, May 19, 1939, 2; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, May 18–20, 1939.

  32. Terazawa, Mission Journal, May 20, 1939; Beckstead, Journal, May 20, 1939; Japanese Mission, Hawaii District Missionary Journal, May 20, 1939.

  33. Woolsey and Pettit, Happy Hearts, 28.

  34. Collette, Collette Family History, 157–59. Tefitó: Sekisolovākia

  35. Overy, Third Reich, 175–82, 187–88; Heimann, Czechoslovakia, 78–81.

  36. Collette, Collette Family History, 157, 159–61.

  37. Collette, Collette Family History, 161, 162–64; Hatch, Cziep Family History, 54, 77–80.

  38. Botz, “Jews of Vienna,” 320–27; Offenberger, “Jewish Responses,” 60–80; Collette, Collette Family History, 163; Hatch, Cziep Family History, 80.

  39. Hatch, Cziep Family History, 77, 81, 200.

  40. Hatch, Cziep Family History, 79; Overy, Third Reich, 197. Tefito: World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono II)