Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 18: Ko Ha Feituʻu Pē ʻi he Māmaní


“Ko Ha Feituʻu Pē ʻi he Māmaní,” vahe 18 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 18: “Ko Ha Feituʻu Pē ʻi he Māmaní”

Vahe 18

Ko Ha Feituʻu Pē ʻi he Māmaní

ʻĪmisi
Ko ha fale ʻo e Siasí ʻi ha veʻehala ʻo ha kolo ʻi he 1920 tupú

ʻI Tīsema ʻo e 1927, naʻe mateuteu ʻa Leiniholo Situfi, ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻAmelika Tongá, ke mavahe mei ʻĀsenitina—ka ʻi ha taimi nounou pē.

ʻI he taimi naʻe ʻi Puenosi ʻAealesi ai ʻa Leiniholo ʻi he māhina ʻe hongofulu mā valu kimuʻá, naʻá ne ʻamanaki ke ngāue mo e kau hikifonua lea faka-Siamané pē. Ka naʻe mafola e kau Siamane ʻi he koló ʻo faingataʻa hono kumi kinautolú, pea faingataʻa ai ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú. Kapau naʻe fie maʻu ke tupu ʻa e Siasí ʻo hangē ha fuʻu ʻoké ʻi Saute ʻAmelika, ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe ʻEletā Melevini J. Pālatí, ʻe fie maʻu ke ʻave ʻe Leiniholo mo ʻene kau faifekau tokosiʻí ʻa e ongoongoleleí ki he kakai lea faka-Sipeiní.1

ʻI he hoko ʻa Leiniholo ko ha mēmipa ne fanauʻi ʻi Siamané ne ʻikai ke ne fuʻu ʻilo ha foʻi lea faka-Sipeini, naʻá ne kamata ako leva ʻa e lea fakafonuá he taimi pē ko iá. Ka naʻá ne kei ongoʻi pē ʻene fatongia ʻaki e kau Siamane ʻi he konitinēniti ko ʻení. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo ha kakai hikifonua lea faka-Siamane tokolahi ʻi he ngaahi tafatafaʻaki ʻo Palāsilá. Ko hono moʻoní, kimuʻa pea foki ʻa ʻEletā Pālati ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne fokotuʻu ke ʻave ha kau faifekau ki he tukui kolo ko ʻení ke vakaiʻi ʻenau tuʻunga tokanga ki he ongoongoleleí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Leiniholo ha Kāingalotu Siamane tokosiʻi ne nau ʻosi nofo ʻi Palāsila, pea naʻá ne tui te nau lava ʻo tokoni ke fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi honau fanga kiʻi kolo īkí mo e ngaahi kolo lalahí. ʻI he māmālie hifo e ngāue ʻa e kau hikifonua Siamané ʻi Puenosi ʻAealesí, hangē naʻe ngali tonu e taimí ke ʻaʻahi ai ki Palāsilá.2

ʻI he ʻaho 14 ʻo Tīsemá, naʻe fakafatongiaʻi ai ʻe Leiniholo ha faifekau ke ne tokangaʻi e ngāue ʻi ʻĀsenitiná peá ne fononga ki Palāsila mo ha faifekau ko Uolotō Sitoati. Naʻá na ʻuluaki tuʻu ʻi Sao Paulo, ko e taha ʻo e ngaahi kolo lalahi taha ʻi Palāsilá, ʻa ia naʻá na ʻamanaki ai ke maʻu ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe hiki ki ai hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Suisalani-Siamané. Ka naʻe ʻikai ola lelei ʻena fekumí, pea naʻe fuʻu faingataʻa e koló ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe tokolahi ha kau hikifonua Siamane ʻi Sao Paulo, ka ʻi Puenosi ʻAealesí, ne nau movetevete ʻi he kotoa ʻo e koló.3

Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe fononga ʻa Leiniholo mo Uolotō ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi ange naʻe ui ko Sionivila, ʻi he fakatonga ʻo Palāsilá. Naʻe nofoʻi e koló ʻe ha kau hikifonua mei he fakatokelau ʻo ʻIulopé ʻi he 1850 tupú, pea naʻe tokolahi ha kakai ne nofo ai naʻa nau kei lea faka-Siamane pē. Naʻe angaʻofa ʻa e kakaí pea hangē naʻa nau fie ʻilo ki he ongoongoleleí. Naʻe tufaki ʻe Leiniholo mo Uolotō ha fanga kiʻi tohitufa mo fakahoko ha fakataha ʻe ua ʻi he koló. ʻI he ongo fakatahá fakatouʻosi, naʻe laka hake ʻi ha kakai ʻe toko teaú naʻa nau kau atu ki aí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he ongo ʻeletaá ʻa e tokanga tatau ʻi he taimi naʻá na malanga ai ʻi he ngaahi kolo kehe ʻi he feituʻú. ʻI hona ʻaho fakaʻosi ʻi Sionivilá, naʻe fakaafeʻi ai kinaua ke na faingāue ki ha ongo fafine naʻe puke.

Hili ha uike ʻe tolu ʻena ʻi he ngaahi feituʻu ʻi loto ʻi Sionivila mo takatakai aí, naʻe foki fiefia ʻa Leiniholo ki ʻĀsenitina ʻi he meʻa ne na ʻiloʻi ʻi Palāsilá. Naʻá ne talaange ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻE lelei maʻu pē ʻa e ngāue fakataha mo e kau Siamane ʻi Puenosi ʻAealesí, ka ʻoku ʻikai tatau ia mo ha ngāue ʻi he kau Siamane ʻi Palāsilá.”

Naʻá ne loto ke ʻave ha kau faifekau ki Sionivila he taimi pē ko iá. Naʻá ne pehē, “Kuó u fakatuʻamelie maʻu pē ʻi heʻeku moʻuí, ka kuo teʻeki tōtuʻa ʻeku fiefiá ke tupu ai haʻaku taʻe fakatokangaʻi e ngaahi palopalemá. Ka te u toe fakaongo atu: Ko Palāsila Tonga ʻa e feituʻú!”4


ʻI he foki ʻa Leiniholo Situfi mei Palāsilá, naʻe tūʻuta ʻa Sione mo Lia Uitisou ʻi Livapulu, ʻIngilani, ke kamata ʻena ngāue fakafaifekaú. Naʻá na lesisita leva ʻa ʻIutola ʻi ha akoʻanga māʻolunga ʻi he fonuá pea kamata ai ʻenau moʻui foʻoú. Naʻe tali lelei ʻe Lia ʻa e liliú. Kuo teʻeki ke ne ngāue fakafaifekau kimuʻa pe fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ke ngāue mavahe ai mei hono ʻapí, pea naʻe ʻoange ʻe he ʻaho kotoa pē ha ngaahi aʻusia foʻou. Naʻe fakanatula pē ʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne fiefia he ngāue fakataha mo Sioné, ʻa ia kuo faʻa hanga ʻe heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e ngaahi fatongia faka-Siasí ʻo fakamāvahevaheʻi kinautolu.5

Kuo meimei taʻu ʻe tolungofulu talu mei heʻenau omi ki ʻIulope ke ako ʻa Sioné. ʻI he taimi ko iá, kuo liliu lahi e Siasí ʻi he konitinēniti kotoa pē. ʻI he ʻosi ko ʻeni ʻa e hikifonua lahi ki ʻIutaá, naʻe ʻuhinga ia kuo nofo ʻeni ha Kāingalotu ʻe toko ua mano valu afe nai ʻi ʻIulope he taimí ni, pea ko ha meimei vaeua ʻo kinautolu naʻa nau lea faka-Siamane. Naʻe ʻikai foki ke toe ʻiloa e kau fakaanga hangē ko Viliami Sāmaní, pea lahi ha ngaahi nusipepa kuo nau pulusi ʻeni ha ngaahi lipooti ʻo e ngaahi konifelenisi ʻa e Siasí pe fakahīkihikiʻi e ngaahi ngāue lelei ʻa e Kāingalotú.6

Ka ʻi he ʻaʻahi ʻa Lia mo Sione ki he ngaahi kolo ʻi he konitinēniti ko ʻení, naʻá na ongoʻi ha taʻetokaʻi mo ha taʻefiemālie ʻi he Kāingalotú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ouau ʻe niʻihi ʻo e Siasí, hangē ko e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo e moihū ʻi he temipalé, naʻe ʻikai maʻu ia ʻi ʻIulope. Pea koeʻuhí naʻe ʻikai ke toe poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e hikifonuá, naʻe tokosiʻi pē ha Kāingalotu ʻIulope ne nau ʻamanaki atu ke kau ki he ngaahi ouau ko ʻení.7

Naʻe fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he ngaahi meʻa kehé ʻa e fakalakalaká. Naʻe taʻu iiki ange e kau faifekau ne omi mei ʻAmeliká pea ʻikai haʻanau taukei fēfē ʻo hangē ko kinautolu kimuʻá. Naʻe ʻi ai hanau tokolahi ne ʻikai mei lava ʻo lea ʻaki e lea fakafonua ʻo e misioná, ka ʻi ha ngaahi tūkunga lahi, naʻe tokangaʻi ʻe he kau faifekaú e ngaahi haʻofanga lotú—ʻo aʻu pē ki he ngaahi feituʻu naʻe mālohi mo moʻui lelei ai ha kāingalotu kuo taʻu lahi ʻenau kau ki he Siasí. ʻI he fakafalala ʻa e ngaahi kolo ko ʻení ki he paʻanga hū mai ʻo e vahehongofulú, ne nau faʻa totongi ai ha ngaahi holo fakatahaʻanga ʻi he ngaahi feituʻu maʻulalo ange ʻo e koló, ʻo faingataʻa ai ke tohoakiʻi mai ha kāingalotu foʻou. ʻI he ʻikai ke ʻi ai ha houalotu Fineʻofa, Palaimeli, Ngaahi Houalotu Mutuale Fakalakalaká (Mutual Improvement Associations) mo ha Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe hōloa ange ai e manakoa ʻo e Siasí ʻe he Kāingalotú mo e niʻihi foki ne nau mei hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí.8

Naʻe vēkeveke ʻa Lia, hangē ko Sioné, ke ngāue maʻá e Kāingalotu ʻo ʻIulopé. Ko hono tefitoʻi fatongiá ke tataki e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi ʻIulope, pea hili pē ʻene aʻu ki ʻIngilaní, naʻá ne kamata ke faʻu ha ngaahi lēsoni maʻá e Fineʻofá mei he Tohi ʻa Molomoná ki he taʻu hono hokó. ʻI heʻene fuofua pōpoaki ki he Fineʻofá ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá, ʻa ia naʻe pulusi ʻi he Fetuʻu Mileniumé (Millennial Star), naʻá ne fakahaaʻi ai ʻenau mamaʻo mei he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ka naʻá ne fakahaaʻi ʻene fakakaukau ʻoku ʻikai ko ha feituʻu pē ʻe taha ʻa Saione.

Naʻá ne fehuʻi ange, “He ko e fē koā ʻa Saione? Ko Saione ʻa e ʻloto-maʻá,’ pea ʻe lava ke hoko ia ko ha feituʻu pē ʻi he māmaní ʻe fili ai ʻa e tangatá ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi he kakato mo e moʻoni.”9

ʻI he fononga takai ʻa Lia mo Sione ʻi he misioná, ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ke tokoniʻi ai e kakai ʻi ʻIulopé, naʻe toutou foki pē ʻena fakakaukaú ki hona foha ko Māselí. Naʻe faingataʻa kia Sione ke ʻaʻahi ki he feituʻu ne ngāue fakafaifekau faivelenga ai hono fohá. Ka naʻá ne fiemālie ʻi ha aʻusia naʻá ne maʻu hili ha taimi nounou mei he mālōlō ʻa Māselí, ʻi he haʻu e laumālie ʻo e kiʻi talavoú ʻo fakapapauʻi ange naʻá ne fiefia mo femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ne ʻoange ʻe he pōpoakí kia Sione ha loto-toʻa ke fehangahangai mo e moʻuí taʻe kau ai hono fohá.10

Naʻe maʻu foki ʻe Lia ha mālohi mei he fakapapau ko ʻení. Kimuʻa aí, naʻe ʻikai feʻunga hono ʻiloʻi pē naʻe ngāue fiefia ʻa Māseli ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ke fakaake ia mei heʻene loto-mafasiá. Ka naʻe liliu ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻene fakakaukaú. Naʻá ne tohi ʻi ha tohi ki hano kaungāmeʻa ʻi ʻIutā ʻo pehē, “ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ko ia ʻoku femoʻuekina homa fohá ʻi ai ʻo hangē ko kimaua heni ʻi he ngāue maʻongoʻonga tatau peé, ha toe fakaʻaiʻai ke fakatupulaki ʻeku ngāué mo e faivelengá”. Naʻe kei fakamamahi pē e mate ʻa Māselí, ka naʻá ne maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha fakamoʻui ʻia Sīsū Kalaisi.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ka ko e ongoongoleleí pē te ne lava ʻo fakamaʻamaʻa ha aʻusia pehē.” Pea kuo taʻeueʻia ʻeni ʻene tui ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEikí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó ne lavaʻi ʻa e siví. ʻOku ʻaonga ia.”11


ʻI he konga kimui ʻo Māʻasi 1929, naʻe lōmakiʻi ʻe he ʻuhá mo e matangí e ʻapi ʻo Peta mo Fetinani Seli ʻi Sionivila, Palāsilá. Kia Petá, ko ha taimi faingataʻa ʻeni ke hoko mai ai ʻa e matangí. Naʻá ne tauhi mo Fetinani, ko ha ongo hikifonua Siamane toʻu tangata-ua kinaua fakatouʻosi, ʻena fānau ʻe toko fitú ʻaki ʻena fakatau huʻakau takai holo ʻi he fonuá. Koeʻuhí naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki kia Fetinani pea ʻikai toe lava ai ke ne tufa ʻa e huʻakaú ki heʻena kau fakataú, naʻe fatongia ʻaki leva ia ʻe Peta hono fakahoko e tufá, neongo e ʻuhá pe laʻaá. Naʻe pau pē ke ne fakahoko ʻeni neongo ʻene puke he mahaki helá.12

ʻI he ʻaho ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Peta ha ngaahi houa lahi ʻo lue lalo, ʻo toutou fakahoko hono tufá neongo e kovi ʻa e ʻeá. Naʻá ne foki ki ʻapi kuó ne helaʻia, ka ʻi he hili ʻene hū atu ki falé, naʻá ne sio atu ki ha laʻinusipepa ʻi he funga tēpilé. Naʻá ne toʻo hake ia ʻo ʻeke ange, “Ko e nusipepa ʻeni mei fē?” Naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha ʻi hono fāmilí.

Naʻe ʻi ai ha tuʻuaki ʻi he pepá ki ha fakataha ʻa e Kāingalotú he pō ko iá ʻi Sionivila. Naʻá ne talaange ki hono husepānití, “He toki meʻa foʻou ʻeni! Kuo teʻeki ke u fanongo au he siasi ko ʻení. ʻOku fakaafeʻi kotoa kitautolu ki ai.”

Ne ʻikai fie ʻalu ʻa Fetinani. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā te tau fai ʻi ha fakataha mo ha kakai ʻoku ʻikai ke tau maheni?”

Naʻe vilitaki pē ʻa Peta, “Tau ʻalu foki.”

Naʻá ne talaange, “ʻOkú ke helaʻia. Kuó ke lue lahi he ʻahó ni. ʻE lelei ange ka ke nofo pē.” ʻIkai ngata aí, naʻe pau ke fakakaukau ki heʻene tuʻunga moʻui leleí. Fēfē kapau ʻe fuʻu helaʻia ʻi he feinga ke aʻu ki he fakatahá?

Naʻá ne talaange, “Ka ʻoku ou fie ʻalu au. ʻOku fanafana mai ha meʻa kiate au ʻoku fie maʻu ke u ʻalu.”13

Naʻe faifai pea loto ki ai ʻa Fetinani, naʻá ne lue lalo leva mo Peta mo ha konga ʻena fānaú ki kolo. Naʻe matolu e ngaahi halá ʻi he pelepela mei he ʻuha ʻo e ʻahó, ka naʻe aʻu taimi totonu atu e fāmilí ki he fakatahá ke fanongo ki he lea ʻa ha ongo faifekau lea faka-Siamane ko ʻĒmili Sinitulā mo Viliami Haini, fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ne haʻu e ongo faifekaú ki Sionivila ʻi he māhina ʻe ono kimuʻá mo Palesiteni Leiniholo Situfi, ʻa ia naʻe foki ki Palāsila ke fokotuʻu ha kolo ʻo e Siasí ʻi he kolo lahí.

Neongo naʻe feinga ha kau faifekau ʻe niʻihi ʻi he koló ke fakafepakiʻi kinautolu ʻe he kakaí, ka naʻe vave pē hono taukapoʻi ʻe he kau faifekaú ʻenau tuí. Naʻa nau tufa ha fanga kiʻi tohi tufa mo fakahoko ha ngaahi fakaʻaliʻali ʻata lelei fekauʻaki mo e Siasí. Ne nau fakahoko he taimí ni ha ngaahi fakataha efiafi mo ha Lautohi Faka-Sāpate maʻá ha fānau ako nai ʻe toko fāngofulu. Ka, naʻe teʻeki pē ke kau ha taha ʻi Sionivila ki he Siasí.14

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe “ʻēmeni” ʻa e tokotaha kotoa pea nau mavahe mei he holó. ʻI he hū ʻa Peta ki tuʻá, naʻe fakafokifā pē ʻene puke he mahaki helá. Naʻe fakatovave atu ʻa Fetinani ki he falé ʻo ui tokoni ki he ongo faifekaú. Naʻe hū mai ʻa ʻĒmili mo Viliami he taimi pē ko iá ʻo hiki atu ʻa Peta ki loto. Naʻe hilifaki hona ongo nimá ki hono ʻulú ʻo foaki kiate ia ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne sai peá ne hū atu ki tuʻa mo e malimalí.

Naʻá ne talaange ki hono fāmilí, “Naʻá na fai ha lotu maʻaku, pea ko ʻeni kuó u sai ange.”15

Naʻe tokoniʻi ʻe he ongo faifekaú e fāmilí ki honau ʻapí, pea talanoaʻi ange ʻe Peta ki hono kaungāʻapí ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne talaange ki hono ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻi he meʻá ni. ʻOku moʻoni ʻa e Siasí.” Naʻá ne mātuʻaki fiefia moʻoni. Naʻe lava ke ne ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fekumi ʻa Peta ki he ongo faifekaú ke talaange kiate kinaua naʻá ne loto ke papitaiso ia mo ʻene fānaú.

ʻI he uike ʻe ua hono hokó, naʻe ʻaʻahi e ongo ʻeletaá ki he fāmilí ʻo akoʻi kiate kinautolu e ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe ʻikai fie kau ʻa Fetinani mo e ʻofefine lahi taha ko ʻĀnitá ki he Siasí he taimi ko iá. Ka naʻe papitaiso ʻe ʻĒmili mo Viliami ʻa Peta mo ha toko fā ʻo ʻene fānaú—Fietoa, ʻĀlisi, Siekifī, mo ʻAtele—ʻi he ʻaho 14 ʻo ʻEpelelí ʻi he Vaitafe Kakoilá ne ofi mai peé. Ko kinautolu ʻa e fuofua Kāingalotu naʻe papitaiso ʻi Palāsilá.

Ne ʻikai fuoloa kuo maʻulotu fakataha ʻa Peta mo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí, pea hili ha taimi nounou kuo fokotuʻu ha kolo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Sionivila.16


ʻI he faʻahitaʻu tatau pē, ʻi Sinisinati, ʻOhaioó, naʻe tuku ʻe he siasi Pelesipitiliané ha kiʻi falelotu piliki siʻisiʻi ke fakatau atu ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1929. Naʻe taʻu fitungofulu nai ʻa e fale lotú pea naʻe tuʻu ia ʻi he veʻehalá ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e feituʻu loto koló. Neongo naʻe ʻikai ke fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e ngaahi ʻapisiasi pe ngaahi fale lotu kehe ʻi he koló, ka naʻe ʻi ai hano hūʻanga fakaʻaleso fakaʻofoʻofa, ko ha taua naʻe teuteuʻi, pea mo ha ngaahi matapā sioʻata lalahi ne hanga ki he halá.17

Naʻe vave hono maʻu ʻe he fale lotú e tokanga ʻa Sālesi ʻEnitasoní, palesiteni Faka-Kolo ʻo Sinisinatí, mo hono ongo tokoni, ko Kalisitiane Pangi mo ʻAlavini Kiliamí. Hangē ko e kau palesiteni fakakolo tokolahi ʻi he Siasí, naʻe fuoloa e fie maʻu ʻe Sālesi ke maʻu ha fale lotu tuʻu maʻu maʻa hono kāingalotú. ʻI he taimi ko iá, naʻe vēkeveke e kau taki fakauooti mo fakakolo ʻi he Siasí ke langa pe fakatau ha ngaahi ʻapisiasi naʻe ʻi ai ha mīsini fakamāfana fakaonopooni, paipa vai ʻi loto ʻi he falé mo ha ngaahi maama ʻuhila. Neongo naʻe manatu melie ʻa Sālesi ki he ngaahi falekoloa motuʻá mo e ngaahi fale nofo totongi kehe ne lotu ki ai e Kolo Sinisinatí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ka naʻá ne ʻiloʻi ko ha ngaahi ʻapi fakataimi pē kinautolu maʻá e Kāingalotú. ʻE vavé ni mai pē ha taimi pe ʻamui ange, ʻe tupu ai ha kolo ʻo nau fuʻu tokolahi pe ko e ʻosi ʻa ha lisi, pea ʻe pau leva ke kumi ʻe he Kāingalotú ha feituʻu ʻe taha ke nau lotu ki ai.18

Naʻe fakafoʻi e founga kumi falé. Ne feinga maʻu pē ʻa Sālesi ke maʻu ʻa e fale lelei mo fakaʻofoʻofa taha te ne ala lava ʻo maʻú. ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi fēfē e Siasí ʻi he koló, pea naʻe ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau fakafisi ke tuku atu honau ʻū falé ke totongi ʻe he Kāingalotú ke nau fakaʻaongaʻi. Naʻe ngāue ʻa Sālesi mo e koló ke liliu e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí ʻaki ʻenau fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi he halá, fakahoko ha ngaahi koniseti mo ha ngaahi tulama taʻetotongi, pea mo fakaafeʻi e kakaí ke nau lotu fakataha mo kinautolu ʻi he Sāpaté. Naʻe ola lelei e ngaahi feingá ni, pea naʻe fakaʻau ke faingofua ange hono kumi e ngaahi holo foʻou ke fakahoko ki ai ʻenau lotú. Ka naʻe fakatuai ʻe heʻenau toutou hiki holo he ngaahi halá ʻa e malava ʻe he Kāingalotú ke maʻu ha kau papi ului ʻi he koló.

ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he palesiteni fakamisiona fakalotofonuá ʻa e palopalemá, naʻá ne faleʻi ʻa Sālesi ke kamata kumi ha fale lotu tuʻu maʻu maʻá e Kāingalotu Sinisinatí. Naʻe toko fitungofulu nai e koló he taimi ko ʻení, ko hanau tokolahi ko ha houʻeiki tangata mo fafine naʻa nau ngāue ʻa ia naʻa nau tupu hake ʻi he feituʻú. Naʻa nau foʻou ki he Siasí, pea ko honau tokolahi ko e kau mēmipa pē ia ʻo e Siasí ʻi honau ngaahi fāmilí. Naʻa nau maʻu ʻi he koló [ʻo e Siasí] ha ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeiki, Fineʻofa, Lautohi Faka-Sāpate, mo ha Palaimeli pea mo ha NGKMF (MIA) ke tokoniʻi kinautolu ke tupulaki ʻi he ongoongoleleí. Ko e meʻa pē ne nau fie maʻu he taimi ní ko ha fale lotu.19

ʻI he taimi pē ne tuku atu ai ʻe Sālesi mo hono ongo tokoní ha mahuʻinga ki he fale lotu Pelesipitiliané, naʻe haʻu ʻa e palesiteni misioná ki Sinisinati ke vakaiʻi ʻa e falé. Naʻá ne fakangofua ʻa e fakataú pea ngāue mo Sālesi ke maʻu ha paʻanga mei he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ke fakatau mo fakaleleiʻi ʻaki e falé.20

Lolotonga iá, naʻe ʻita ha kau faifekau Pelesipiteliane ʻe niʻihi ʻi heʻenau ʻiloʻi naʻe fakatau ʻe he Siasí ʻa e fale lotú. ʻI he kuohilí, naʻe kau e kau Pelesipiteliane ʻi Sinisinatí ʻi he ngaahi ngāue ke fakaangaʻi mo fakaongoongokoviʻi e Siasí. Naʻe lava fēfē nai ʻe he haʻofanga lotu [Pelesipiteliané] ʻo fakakaukau ke fakatau honau fale lotú ki he Kāingalotú?

Naʻe poupouʻi ʻe ha kau Pelesipiteliane ʻe niʻihi ʻi Sinisinati ʻa e fakatau ko ʻení, ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻe kei hoko pē ʻa e fale lotú ko ha feituʻu faiʻanga moihuú. Ka naʻe fakahoko ʻe he kau faifekau [Pelesipiteliané] ʻa e meʻa kotoa pē ʻi honau mālohí ke taʻofi ʻa e Kāingalotú mei hono fakatau iá. ʻI he taimi naʻe ʻikai ola lelei ai ʻenau feingá, ne nau kole kia Sālesi ke fakakakato ʻa e fehūʻaki fakapaʻangá ʻo fakafou ʻi ha tangata fefakatauʻaki koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻasi ʻi he ngaahi lekooti fakapuleʻangá naʻe fakatau ʻe he kau Pelesipiteliané honau fale lotú ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe mamahi ʻa Sālesi ʻi he kole ne fakahoko angé, ka naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ʻuluaki ʻave ʻa e kelekelé ki ha loea pea mei ai ki he Siasí.21

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻosi e faʻahitaʻu failaú kae hoko atu ki he faʻahitaʻu māfaná, pea naʻe kamata ke lau ʻe he koló e ngaahi ʻahó kae ʻoua kuo ʻosi e ngaahi fakalelei ki he falé. Naʻe mahino ʻe hoko e fakatapui ʻo e falelotú ko ha polokalama lahi ia. ʻI ha ngaahi māhina siʻi, faifai kuo maʻu ʻe he Kāingalotu Sinisinatí ha feituʻu te nau lava ʻo ui ko ha falelotu pē ʻonautolu.22


Lolotonga iá, naʻe ʻi he kolo ko Tilisiti ʻi he fakatokelau hahake ʻo Siamané, ha tangata ko ʻOto Sikulusikī taʻu fāngofulu mā nima, ko e taha ʻo e kau palesiteni fakakolo tokosiʻi naʻe ui fakalotofonua ʻi he konitinēniti ʻIulopé.

Ko ha tangata nounou ʻa ʻOto naʻe ngāue ʻi ha fale fakapōpula pea naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene fakamātoató.23 ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, ʻi ha māhina nai ʻe taha kimuʻa pea maʻu hono uiuiʻí, naʻá ne fakaʻitaʻi ha vaeua ʻe taha ʻo e koló ʻi heʻene lea mālohi lolotonga ha lēsoni ʻa e NGKMF. Naʻe mavahe ha kakai ʻe niʻihi mei he fakatahá naʻa nau tangi. Naʻe tali fakaʻaluma ha niʻihi kiate ia. Naʻe ʻita mo e ongo faifekaú, ʻa ia naʻá na tataki e koló he taimi ko iá.

Ko hono moʻoní, kimuʻa pea hiki e ongo faifekaú ki ha kolo ʻe tahá, naʻá na hohaʻa fekauʻaki mo e ʻamanaki ke hoko ʻa ʻOto ko ha palesiteni fakakoló. Naʻá na fepehēʻaki, “He ʻikai ke poupouʻi ia ʻe ha taha.”24

Ka naʻe maʻu hala e ongo ʻeletaá ki he tangata matuʻotuʻa mo taukei ange ko ʻení. Naʻe ʻiloa e mateakiʻi ʻe hono fāmilí ʻa e Siasí ʻi he feituʻú ni. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻá, ne fanongo ʻene tamai ko Feletiliki Sikulusikií ʻi ha ngaahi talanoa fakamanavahē fekauʻaki mo e kau faifekau “Māmongá,” ko ia naʻá ne lotu fakamātoato ke ʻoua naʻa nau teitei ofi ange ki hono ʻapí mo e fāmilí. Pea ʻi he taimi ne aʻu atu ai e ongo faifekau “Māmongá” ki hono matapaá, naʻá ne tuli kinaua ʻaki ha taufale.

Kimui ange aí, naʻe fetaulaki ʻa Feletiliki mo ha ongo talavou naʻá na fakafeʻiloaki ange kinaua ko ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá na fakaafeʻi ia ki ha fakatahaʻanga, pea naʻá ne fuʻu saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí ʻo ne fakaafeʻi e ongo ʻeletaá ke malanga ʻi hono ʻapí. Ka ʻi heʻena aʻu atú, naʻá ne ʻohovale ke sio ki ha taha ʻiate kinaua naʻá ne toʻotoʻo ha Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá naʻá na kau ki he siasi kuó ne feinga ke fakaʻehiʻehi mei aí. Ka naʻá ne kei fakaʻatā pē ke na lea, pea ʻikai fuoloa kuó ne ʻiloʻi ko ha ongo talafekau kinaua mei he ʻOtuá.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ne kau mo hono uaifi ko ʻAná ki he Siasí, pea muimui ʻa ʻOto mo ha konga ʻo e toenga ʻo e fānaú ʻi heʻena sīpingá.25

ʻI he kamata ʻa e taú ʻi he 1914, naʻe mavahe ʻa e kau faifekaú mei he feituʻú, pea hoko ʻa Feletiliki ko e palesiteni fakakolo foʻoú. Neongo naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ka naʻá ne ngāue lelei ʻi hono uiuiʻí. Naʻe fakatahataha mai hono kiʻi koló ki hono ʻapí, pea ne nau ako fakataha ʻa e ongoongoleleí mo ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻanautolú. ʻI he taimi pē naʻá ne ongoʻi lōmekina ai ʻi hono ngaahi fatongiá, naʻá ne tūʻulutui ʻo kole ki he ʻEikí ha tokoni.26

Ne hoko foki ʻa ʻOto ko ha palesiteni fakakolo kimuʻa, hili pē ha taimi nounou mei he taú. ʻI he taimi ko iá, naʻe kei fakaakeake e Kolo Tilisití mei he fakaʻauhá, pea hē atu ha kakai tokolahi mei he Siasí. Neongo e ʻiteʻita ʻa ʻOtó mo e moʻoni naʻe ʻikai ko e tokotaha lelei taha ia ke fakaakeake ʻa e koló, ka naʻá ne fakahoko lelei ia. ʻI hono fuofua taʻu ko e palesitení, naʻe kau ha kakai ʻe toko uofulu mā tolu ʻi Tilisiti ki he Siasí.27

Naʻe feʻunga e fuofua aʻusia ʻa ʻOto ʻi heʻene hoko ko e palesitení mo ha ngaahi taʻu siʻi pē kimuʻa pea foki atu e kau faifekaú ki he feituʻu ko iá ʻo tokangaʻi e lahi taha ʻo e ngaahi koló. Ko ʻeni, ʻi he fakaʻamu ʻa ʻEletā Uitisou ke ueʻi e ngaahi kolo ʻi ʻIulopé ke nau moʻui fakafalala ange kiate kinautolu mo puleʻi pē kinautolú, naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻOto mo ha Kāingalotu fakalotofonua kehe ke nau toe hoko pē ko ha kau taki.28

Ka naʻe kei tuʻu pē ʻa e fehuʻí: ʻE tali nai ʻe he Kāingalotu ʻi Tilisití ʻene founga fakatakimuʻá, ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí? Pe te nau fakafisi ke poupouʻi ia, ʻo hangē ko e lau ʻa e ongo faifekaú?

Naʻe tokolahi ha Kāingalotu faivelenga ʻi he koló—ʻo fakafuofua ki ha kau mēmipa ʻe toko onongofulu nai ne maʻulotu ʻi he uike takitaha—pea ne nau vēkeveke ke ngāue maʻá e ʻEikí. Ka ʻi he hili hano tataki kinautolu ʻe he kau faifekau kei talavoú, mahalo he ʻikai ke nau tali lelei ha tangata matuʻotuʻa ange mo tuʻutuʻuni fefeka naʻe siʻi ʻaupito ʻene kātakiʻi ʻa e fakakatá.

ʻI heʻene hoko ko ha palesiteni fakakoló, naʻe fie maʻu ʻe ʻOto e Kāingalotú ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Pea naʻe ʻikai ke ne momou ke talaange ia kiate kinautolu.29

  1. Reinhold Stoof to First Presidency, Nov. 2, 1927; Dec. 13, 1927, First Presidency Mission Files, CHL; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 116–17; Sharp, Oral History Interview, 7–8, 10.

  2. Melvin J. Ballard to First Presidency, June 16, 1926; Reinhold Stoof to First Presidency, Nov. 2, 1927; Nov. 16, 1927, First Presidency Mission Files, CHL; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 118–19, 125–27.

  3. Reinhold Stoof to First Presidency, Nov. 2, 1927; Jan. 24, 1928, First Presidency Mission Files, CHL; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 120.

  4. South American Mission, Manuscript History, volume 1, Feb. 29, 1928; Reinhold Stoof to First Presidency, Jan. 24, 1928, First Presidency Mission Files, CHL; Stoddard, Oral History Interview, 19–20; Grover, “Sprechen Sie Portugiesisch?,” 120. Ngaahi Tefitó: Argentina (ʻĀsenitina); Brazil (Palāsila)

  5. Widtsoe, Diary, Dec. 23, 1927–Jan. 14, 1928; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, Jan. 18, 1928, First Presidency Mission Files, CHL; Leah Dunford Widtsoe to [Louisa] Hill, May 11, 1928; Leah Dunford Widtsoe to Mary Booth Talmage, Oct. 30, 1929; Leah Dunford Widtsoe to Libby Ivins, Nov. 1, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL.

  6. Presiding Bishopric, Financial, Statistical, and Historical Reports for Stakes and Missions, volume 10, 1927; John A. Widtsoe to First Presidency, May 1, 1928, First Presidency Mission Files, CHL; Alexander, Mormonism in Transition, 243.

  7. John A. Widtsoe to First Presidency, Feb. 28, 1928; July 2, 1928, First Presidency Mission Files, CHL. Tefito: Hikifonua Maí

  8. Missionary Department, Missionary Registers, 1860–1925; John A. Widtsoe to First Presidency, Feb. 28, 1928; Oct. 16, 1928; Oct. 16, 1929; Aug. 24, 1932, First Presidency Mission Files, CHL.

  9. Leah Dunford Widtsoe, “Greeting to the Sisters,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Jan. 5, 1928, 90:10–11; “Book of Mormon Studies,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Jan. 12, 1928, 90:22–23; Leah Dunford Widtsoe to Brother Morton, June 26, 1928, Widtsoe Family Papers, CHL; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21. Tefito: Saione/Selusalema Foʻoú

  10. Widtsoe, Diary, Jan. 28–29, 1928; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, Oct. 17, 1927, First Presidency General Administration Files, CHL; Leah Dunford Widtsoe to [Louisa] Hill, May 11, 1928, Widtsoe Family Papers, CHL.

  11. John A. Widtsoe to Heber J. Grant, Oct. 17, 1927, First Presidency General Administration Files, CHL; Leah Dunford Widtsoe to [Louisa] Hill, May 11, 1928, Widtsoe Family Papers, CHL. Tefito: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)

  12. Sell, Transcrito, 1; Brazilian Mission, History of Mission Work, [9b]; Sell, Oral History Interview, 1.

  13. Sell, Transcrito, 1; Sell, Oral History Interview, 1.

  14. Sell, Transcrito, 1; Brazilian Mission, History of Mission Work, 2–[9b]; Sell, Oral History Interview, 1–2.

  15. Sell, Oral History Interview, 2; Brazilian Mission, History of Mission Work, [9b].

  16. Sell, Oral History Interview, 2–4; Sell, Transcrito, 1; Brazilian Mission, History of Mission Work, [9b], 21. Tefito: Brazil (Palāsila)

  17. Cincinnati Branch, Minutes, Mar. 29, 1929, 2; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 55; One Hundred Years of Presbyterianism, 182; “Joseph Smith’s Prophecy of Mormon Church in Cincinnati,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 16, 1929, [1].

  18. Cincinnati Branch, Minutes, Mar. 29, 1929, 1–2; Anderson, “My Journey through Life,” volume 4, 118, 124; Jackson, Places of Worship, 175, 189, 205; vakai foki, Fish, “My Life Story,” [2].

  19. Anderson, “My Journey through Life,” volume 4, 122–23, 126–30, 133; Cincinnati Branch member entries, South Ohio District, Northern States Mission, in Ohio (State), part 2, Record of Members Collection, CHL; Williams’ Cincinnati Directory [1927–28]; Fish, “My Life Story,” [6]; Paul Bang, “My Life Story,” 7, 10.

  20. Cincinnati Branch, Minutes, Apr. 1929, 3; Noah S. Pond to Heber J. Grant, Apr. 16, 1929; Heber J. Grant to Noah S. Pond, Apr. 16, 1929; Charles V. Anderson to Heber J. Grant, Apr. 16, 1929; Heber J. Grant to Charles V. Anderson, Apr. 17, 1929, First Presidency Mission Files, CHL.

  21. Cincinnati Branch, Minutes, Apr.–June 1929, 3; Anderson, “My Journey through Life,” volume 4, 134; hangē ko ʻení, vakai ki he, “Changes in Law of the Land,” Cincinnati Enquirer, Feb. 3, 1915, 10; “To Talk on Mormonism,” Commercial Tribune (Cincinnati), Mar. 10, 1916, 10; mo e “Antimormon Meeting,” Commercial Tribune, May 4, 1916, 10.

  22. “News from the Missions,” Liahona, the Elders’ Journal, May 14, 1929, 26:574.

  23. German-Austrian Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 1, May 31, 1929; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 58; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35; Clayson, Oral History Interview, 4. ʻOku ʻiloa e kolo ko Tilisiti, Siamané he taimí ni ko Sovetisiki, Lūsia. Tefito: Russia (Lūsia)

  24. German-Austrian Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 1, May 31, 1929; Melvin O. Allen, Journal, Mar. 10 and Apr. 17, 1929; Worlton, Journal, Apr. 17, 1929.

  25. Obituary for Friedrich W. Schulzke, Der Stern, Feb. 15, 1937, 69:60–61; Schulzke, “Story of Friedrich Schulzke,” 13–14; Schulzke family entries, Tilsit Branch, Königsberg Conference, Swiss-German Mission, in Germany (Country), part 30, Record of Members Collection, CHL.

  26. Obituary for Friedrich W. Schulzke, Der Stern, Feb. 15, 1937, 69:60–61; Schulzke, “Story of Friedrich Schulzke,” 15–16; vakai foki, Parshall, “Friedrich Schulzke,” [2].

  27. German-Austrian Mission, Branch Histories, 137–38; Tilsit Branch, Manuscript History and Historical Reports, 1914–20.

  28. Tilsit Branch, Manuscript History and Historical Reports, 1921–23; hangē ko ʻení, vakai foki, German-Austrian Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 1, May 31, 1929; July 31, 1929; Dec. 31, 1929.

  29. Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 29, 35; German-Austrian Mission, Branch Histories, 138; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 58; George H. Neuenschwander to Genevieve Bramwell, Sept. 16, 1931, George H. Neuenschwander Correspondence, CHL; Clayson, Oral History Interview, 4. Tefito: Germany (Siamane)