Hisitōlia ʻo e Siasí
24 Ko e Taumuʻa ʻo e Siasí


Vahe 24

Ko e Taumuʻa ʻo e Siasí

ʻĪmisi
fale faiva tokolahi ʻoku ʻasi ai konga vitiō ongoongo.

Naʻe ngaʻunu vave ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite mo hono ongo tokoní ke fakahoko e polokalama tokoni ʻa Hāloti B. Lií. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1936, ne nau fanongonongo ai ʻa e palaní ʻi ha fakataha makehe ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí mo e kau pīsopeliki fakauōtí. Hili ha ngaahi ʻaho lahi mei ai, naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Kalānite ʻa Hāloti ke hoko ko e talēkita pule ʻo e polokalamá, ʻo fakahinohinoʻi ia ke ngāue mo e ʻaposetolo ko Melevini J. Pālatí pea mo ha kōmiti pule lahi.1

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻa e Siasí ki he ngaahi māhina siʻi ka hokó ke fakapapauʻi ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopá, naʻe maʻu ʻe he fāmili faingataʻaʻia kotoa pē ʻi he ngaahi siteikí ha meʻakai, vala, mo ha lolo meʻalele feʻunga ki he faʻahitaʻu momokó. Naʻe fie maʻu foki ʻe Palesiteni Kalānite ke fakafoki e Kāingalotu naʻe ʻikai maʻu ngāué ke nau ngāue ke fakamālohia ʻa e loto-toʻá, fakafoki honau ngeiá, mo maʻu ha tuʻunga malu fakapaʻanga.

Ke aʻusia e ngaahi taumuʻa ko ʻení, naʻá ne kole mo hono ongo tokoní ki he Kāingalotú ke nau totongi vahehongofulu kakato mo fakalahi ʻenau foaki ʻaukaí. Ne nau fakahinohinoʻi foki e kau taki fakalotofonua ʻo e Fineʻofá mo e lakanga fakataulaʻeikí ke vakaiʻi e ngaahi fiemaʻú mo fokotuʻu ha ngaahi polōseki ngāue ke fai ha tokoni ki he kakai ʻi honau ngaahi uōtí. ʻE fokotuʻu ʻe he Siasí ʻi he lahi taha te ne malavá ha ngaahi faingamālie fakangāue hangē ko hono ngaohi mo fakaleleiʻi e ngaahi koloa ʻa e Siasí.

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku totonu ke fakahoko hotau tūkuingatá ke toʻo atu ʻa e ongoʻi momoú, fakamāʻiá, pe ongoʻi mā ʻi he niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e tokoní. Kuo pau ke hoko ʻa e uōtí ko ha fāmili maʻongoʻonga ʻe taha ʻoku tuʻunga tatau.”2

Lolotonga e ʻuluaki uike ʻo Meé, naʻe fononga ai ʻa Palesiteni Kalānite ki Kalefōnia ke fokotuʻu ha siteiki foʻou mo lea ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e polokalama tokoni foʻoú.3 Talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siteiki Losi ʻEniselesí ʻi he 1923, kuo hiki ha Kāingalotu ʻe lauiafe ki Kalefōnia koeʻuhí ko e ʻea māfaná mo fekumi ki ha ngāue lelei angé. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻunivēsiti lelei ʻi he siteití, pea naʻe lavameʻa ha Kāingalotu tokolahi ʻi he ngaahi akó ni. ʻI he 1927, naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha siteiki ʻi Seni Felenisisikou, pea mo ha siteiki ʻe taha ʻi ʻOkalani ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē mei ai. Kuo aʻu ʻeni e kāingalotu ʻo e Siasí ki he toko ono mano tupu ʻi ha siteiki ʻe hiva ʻi he vahefonuá kotoa.4

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Kalānite e efiafi naʻá ne fuofua ʻi Losi ʻEniselesi aí ke talanoa mo e palesiteni ʻo e siteiki foʻoú mo fakataha mo e Kāingalotu fakalotofonuá ʻo kau ki he polokalama tokoní. Neongo ia, ʻi heʻene ʻā hake he pongipongi hono hokó, naʻe ʻi heʻene fakakaukaú e ngaahi temipalé kae ʻikai ko e palani tokoní. Kuo fuoloa ʻene fakakaukau mo e kau taki ʻo e Siasí ke langa ha ngaahi temipale lahi ange ʻi tuʻa ʻi ʻIutā ʻi he ngaahi feituʻu naʻe tokolahi ai e Kāingalotú. Ne nau toki loto kimuí ni ke langa ha temipale ʻi ʻAitahō Folo, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he fakatonga hahake ʻo ʻAitahoó. Naʻá ne ongoʻi he taimi ko iá ha fiemaʻu ke langa ʻe he Siasí ha temipale ʻi Losi ʻEniselesi.5

Naʻe ʻalu ke holo ʻa e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, pea naʻe maʻu ʻe he Siasí ha paʻanga feʻunga ke langa ha temipale ʻe ua mo kei fakahoko pē e polokalama tokoní. Naʻe ʻosi hono moʻuá mo ngāue ʻi ha founga ngāue fakapaʻanga ʻoku malú. Naʻe maʻu foki ha tupu mei he ʻinivesimeni lahi ʻa e Siasí ʻi he suká, ʻa ia naʻe kamata ʻi he konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1900 tupú. Naʻe fakakaukau ʻa Palesiteni Kalānite ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke masani mo fakamole lahi e ngaahi temipale foʻoú ʻo hangē ko e Temipale Sōlekí. Ka, naʻá ne sioloto ki ha ngaahi temipale naʻe feʻunga mo e ngaahi fie maʻu ʻa e Kāingalotu fakalotofonuá.6

Naʻe hoko hono fokotuʻu e palani tokoni foʻoú ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí he taimi ko iá. Ne ʻosi ʻi ai mo ha ngaahi fakafepaki ia ki he polokalamá ne kamata ʻasi mai. Naʻe ʻikai saiʻia ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he ngāue lahi foʻou naʻe fie maʻu mei he ngaahi uōtí mo e siteikí. ʻIkai kuo feʻunga e totongi vahehongofulu kakató mo e foaki ʻaukaí ki hono tokangaʻi e kāingalotu faingataʻaʻia ʻo e Siasí? Naʻa nau hohaʻa foki naʻa hanga ʻe hono totongi ʻo e vahehongofulú ʻaki e “koloá”—mo foaki ha koloa ki he ngaahi fale tukuʻanga koloa fakalotofonuá—ʻo fakalahi e ngaahi fakamolé ʻi hono tokangaʻí mo tauhí. Naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi, ʻi heʻenau hoko ko e kau tangataʻi fonua totongi tukuhaú, naʻe ʻi ai ʻenau totonu ki he tokoni ʻa e puleʻangá kapau naʻa nau feʻunga ke maʻu ia, neongo kapau naʻe ʻikai ke nau fie maʻu ia.7

Naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Kalānite ʻe ʻi ai ha ngaahi fakaanga ki he polokalamá, ka naʻá ne tapou kia Hāloti ke hoko atu pē e ngāué. Naʻe fakafalala ha meʻa lahi ki he māhina ʻe ono ka hokó. Kuo pau ke ngāue fakataha e Kāingalotú kapau ʻoku nau fie maʻu ke ngāue ʻa e palaní.8


ʻI he taimi tatau, naʻe fāifeinga ʻa e taʻu nimangofulu mā taha ko ʻIsaiasi Hualesi ʻo Mekisikoú, ke kei hoko atu pē e Siasí ʻi hono fonuá. ʻI heʻene hoko ko ha palesiteni fakavahefonuá, kuó ne tataki e Kāingalotu ʻi Mekisikou lotolotó talu mei he 1926, ʻi he taimi naʻe hoko ai e ngaahi moveuveu fakalotu mo fakapolitikale ʻa e puleʻanga Mekisikoú ke tuli e kau faifekau muli kotoa pē mei he fonuá, ʻo kau ai e kau faifekau ʻAmelika ʻo e Siasí. ʻI heʻenau muimui he faleʻi ʻa Lei L. Pālati, ko e palesiteni misiona mo e taki māʻolunga ʻo e Siasí naʻe tulí, naʻe vave hono tātāpuni mai ʻe ʻIsaiasi mo e Kāingalotu Mekisikou kehé e ngaahi fatongia fakatakimuʻa ʻo e Siasí, ʻo kei hokohoko atu ai e ngaahi kolo fakalotofonuá.9

Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe hongofulu mei ai, kuo fehangahangai e Siasí ʻi Mekisikou mo ha ngaahi palopalema foʻou. Hili e mālōlō fakafokifā ʻa ʻEletā Pālati ʻi he 1931, naʻe ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻAnitoine ʻAivini ʻo e ʻUluaki Fakataha Alēlea ʻo e Kau Fitungofulú, ke ne fetongi ia ko e palesiteni fakamisioná. Neongo naʻe tupu hake ʻa ʻAnitoine ʻi he ngaahi kolonia ʻo e Siasí ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú peá ne ako lao ʻi Mekisikou Siti, ka naʻe ʻikai ko ha tangataʻi fonua Mekisikou ia pea naʻe ʻikai lava ke ne hoko ko ha faifekau fakalao ʻi he fonuá. Ko ia ai, naʻá ne meimei ngāue pē ki he kau ʻAmelika Mekisikoú ʻi he fakatongahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití.10

Naʻe faingataʻaʻia e Kāingalotu ʻi Mekisikou lotolotó ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha palesiteni fakamisioná, tautautefito ki he taimi naʻe ʻi ai ha fiemaʻu fakavavevave ki he ngaahi meʻa fakalotofonuá. Hangē ko ʻení, naʻe fie maʻu ke langa ʻe he Siasí ha ngaahi falelotu lahi ange talu mei hono taʻofi ʻe he lao Mekisikoú ʻa e kakaí mei hono fakahoko ʻo e ngaahi fakatahaʻanga fakalotú ʻi he ngaahi ʻapi fakatāutahá pe ngaahi fale kehe naʻe ʻikai ko ha falelotú. Ka naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa e mafai pe maʻuʻanga tokoni ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalema ko ʻení.11

ʻI heʻenau ongoʻi tuenoá, naʻe fakahoko ʻe ʻIsaiasi mo hono ongo tokoní, ʻĒpeli Pauesi mo Pēnape Pāla, ha ngaahi fakataha mo e Kāingalotu kehe ne loto-hohaʻá ʻi he 1932 ke aleaʻi e meʻa ke faí. ʻI he ngaahi fakataha ko ʻení, ʻa ia naʻe ui ko e Fakataha Lahi ʻUluakí mo Hono Uá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he Kāingalotú ko e lelei tahá kapau ʻe hoko ha tangataʻi fonua Mekisikou ko ʻenau palesiteni fakamisioná. Lolotonga e Liukava ʻa Mekisikoú, naʻe kau hanau tokolahi mo e kau taki ne nau fakafepakiʻi e ngaahi mafai mulí ki he ngaahi totonu ʻa e kau Mekisikoú, pea ne nau ʻita ki he kau taki fakapolitikale muli naʻe puleʻi kinautolu mei he mamaʻó mo ʻikai ke nau tokanga mai ki heʻenau ngaahi fie maʻú.12

Naʻe faʻu ʻe he kau Maʻu Fakataha Lahí ha ngaahi tohi ʻo poupou ki he liliu ko ʻení pea meili ia ki he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí. Naʻe tali ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻaki ʻenau fekauʻi atu ʻa ʻAnitoine ʻAivini mo Melevini J. Pālati ki Mekisikou Siti ke talanoa mo ʻIsaiasi mo e kakai kehe ne tohi kolé. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ongo ʻaʻahí kiate kinautolu ʻe fekumi e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ha solovaʻanga fakalaumālie ʻo ʻenau palopalema fakatakimuʻá. Ka naʻe valokiʻi kinautolu ʻe ʻAnitoine ʻi heʻenau tohi kole fakahangatonu ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí kae ʻikai ke nau tomuʻa fakahā ange ki aí.13

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai e taimi ngāue ʻa ʻAnitoine ko e palesiteni fakamisioná, naʻe ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Hāloti Pālati, ko e tehina ʻo Lei Pālatí, ke ne fetongi ia. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hāloti ʻi he ngaahi kolonia ʻo Mekisikoú, pea naʻe lava ke ne ngāue tauʻatāina ʻi he fonuá, pea ʻikai fuoloa kuó ne hiki e ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e misioná ki Mekisikou Siti. Ka naʻe fuʻu kei ʻita pē ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí neongo ʻene ʻi ai tonu ke tokangaʻi e ngāué. Naʻe fuʻu loto-mamahi ha Kāingalotu kehe koeʻuhí he naʻe ʻikai ko ha hakoʻi Mekisikou mo totoʻi Mekisikou ia. Ne nau fie maʻu ha palesiteni fakamisiona naʻe lava ke mahino ki ai e moʻui fakaʻaho mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai naʻá ne ngāue ki aí.14

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1936, naʻe fakakaukau e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke vaeua e Misiona Mekisikoú ʻi he kauʻāfonua fakafonuá, ʻo toʻo ha konga ʻo e fakatongahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití mei he ngaahi ngataʻanga ʻo e misioná. Naʻe ʻomi ʻe he ongoongó ni ha ʻamanaki lelei ki ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻo fakakaukau ʻe hoko ha tokotaha Mekisikou moʻoni ko e palesiteni misiona ia hono hokó. Ka ʻi he taimi naʻe kei hoko atu ai pē ʻa Hāloti Pālati ʻi hono fatongiá, naʻe fakakaukau ha kulupu ʻo ha Kāingalotu loto-mamahi ke fai ha fakataha lahi fika tolu.

Naʻe taki ʻa ʻĒpeli Pauesi mo e tokoua ʻene tamaí, Makalito Patasitā, ʻi he ngāué ni. Naʻe laukau ʻaki ʻe Makalito hono tukufakaholo faka-Mekisikoú—mo ʻene tui ko ha hako ia ʻo e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakakaukau ʻe lava pē e Kāingalotu Mekisikoú ʻo tokangaʻi kinautolu, pea naʻá ne angatuʻu ki he kau taki mei he ʻIunaiteti Siteití.15

Naʻe mahino kia ʻIsaiasi e feinga ʻa ʻĒpeli mo Makalitó, ka naʻá ne kole ange ke ʻoua naʻá na fakahoko ʻa e fakatahá. Naʻá ne fakamanatu kia ʻĒpeli, “Ko e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he loto ʻo e tokolahí.” ʻI he kei hokohoko atu pē ʻa e palani ki he Fakataha Lahi Hono Tolú, naʻe tuku atu ai ʻe ʻIsaiasi ha tohi ki hono kotoa ʻo e misioná, ʻo fakalotoʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke ʻoua te nau ʻalu ki he fakatahá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fakaʻofoʻofa e meʻa ʻoku fai ki ai e hohaʻá, ka ʻoku hala e founga ngāué koeʻuhi ʻokú ne maumauʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e mafaí.”16

ʻI he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 1936, naʻe fakatahataha hake ha Kāingalotu ʻe toko teau uofulu ki Tekaloko, Mekisikou, ki he Fakataha Lahi Hono Tolú. Naʻa nau loto taha ʻi he fakataha ko iá ke poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI heʻenau tui naʻe maʻuhala ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití ki heʻenau tohi kimuʻá, ne nau fakakaukau ai ke nau toe fakahū atu ha tohi kole foʻou ke ui ha palesiteni fakamisiona mei honau “raza y sangre”—matakalí mo e totó. Naʻe loto-taha leva e Kau Fakatahá ʻo fakatatau ki heʻenau filí ke fokotuʻu ʻa ʻĒpeli Pauesi ko ha tangataʻi fonua taukei ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Mekisikoú.17

Hili e fakatahá, naʻe feinga ʻa ʻIsaiasi mo Hāloti Pālati ke fakalelei mo ʻĒpeli mo e kau Fakatahá, ka naʻe ʻikai ke ola lelei ʻena feingá. ʻI Suné, naʻe faʻu ai ʻe he kau Maʻu Fakatahá ha tohi kole peesi ʻe hongofulu mā valu ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻa nau tohi ʻo pehē, “ʻOku mau kole atu ʻi he loto-fakaʻapaʻapa ke mou fakangofua maʻamautolu ha meʻa ʻe ua. ʻUluakí, ke foaki mai ʻe homau Siasí ha palesiteni fakamisiona Mekisikou, pea ko hono uá, ke tali mo fakamafaiʻi ʻe homau Siasí ʻa e tokotaha te mau filí.”

Naʻe ʻikai ke lava ʻa ʻIsaiasi ʻo toe fai ha meʻa ke taʻofi e Kau Fakatahá mei hono fakahū atu ʻo e tohi kolé. ʻI he fakaʻosinga ʻo e māhiná, ne nau ʻave ia mo ha ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻe 251 ki Sōleki Siti.18


ʻI he ʻaho 2 ʻo ʻOkatopa 1936, naʻe fakaava ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻa e konifelenisi lahí ʻaki ha lipooti fakalakalaka ʻo e palani tokoní, ʻa ia kuo ʻiloa ʻeni ko e Polokalama Maluʻi ʻa e Siasí (Church Security Program). ʻI he ʻuluaki ʻo e māhiná, naʻá ne fakamanatu ki he Kāingalotú, naʻe fie maʻu ʻe he Siasí ke maʻu ʻe he kāingalotu faingataʻaʻia mo faivelenga kotoa pē ʻi hono ngaahi siteikí ha meʻakai, lolo meʻalele, mo ha vala feʻunga ki he faʻahitaʻu momoko ka hokó.

Neongo ko ha vahe tolu pē ʻe taha ʻo e ngaahi siteikí ne nau aʻusia e taumuʻá, ka naʻá ne fiefia ʻi he vave mo e lavameʻa naʻe fakahaaʻi ʻe he Kāingalotú ʻi he māhina ʻe ono kuohilí. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “Kuo laka hake he toko taha mano nima afé kuo nau fakahoko ha ngāue ki ha ngaahi poloseki fakasiteiki mo fakauooti kehekehe. Kuo ngāueʻi ʻe he kakaí ha ngaahi houa ngāue ʻe laukilu ki he taumuʻa mahuʻinga ʻoku feʻunga mo hono fakavikivikiʻi ko ʻení.”19 Kuo nau ututaʻu e kēlení mo e ngaahi ngoue kehé, tānaki e valá, mo ngaohi ha ʻū monomono mo ha ʻū mohenga lahi ʻaupito. Kuo tokoniʻi ʻe he ngaahi kōmiti ngāué ha toko fitungeau tupu ke maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui.

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Kalānite ki he Kāingalotu naʻe fakataha maí, “Ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau tokoniʻi pē kinautolu. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakakaukau ke tuku ʻetau ngaahi ngāue maʻongoʻongá kae ʻoua kuo ʻosi e faingataʻaʻiá meiate kitautolu.”20

Hili ha māhina ʻe ua mei he konifelenisí, naʻe omi ha kau ngāue heleʻuhila ki Sōleki Siti ke huluʻi ha fakamatala nounou fekauʻaki mo e polokalama maluʻí maʻá e Ko e Laka ʻo e Taimí (The March of Time), ko ha ngaahi ongoongo manakoa ʻoku hulu ʻi he ngaahi faiva heleʻuhila ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe hulu ʻe he kau faʻu heleʻuhilá ha foʻi vitiō ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻi Sōleki Sití pea mo e ngāue fakaʻaho ʻa e Kāingalotú ʻi hono ngāueʻi e kelekelé mo hono fakalele ʻo e ngaahi fale tukuʻanga koloa mo e ngaahi fale akoʻanga ngāue ʻa e Siasí. ʻI he ngāue fakataha ʻa Palesiteni Kalānite mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻe huluʻi foki ʻe he kau ngāué ha ngaahi fealēleaʻaki mo ha ngaahi fakataha fekauʻaki mo e palani maluʻí.21

ʻI he mateuteu lelei ange ʻa e Kāingalotú ke matuʻuaki e faʻahitaʻu momokó, naʻe toe foki e tokanga ʻa e palōfitá ki he ngaahi temipalé. ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe foaki ki he Siasí ha kelekele ki ha temipale ʻi he veʻe Vaitafe Sineikí ʻi ʻAitahō Folo, ʻAitahō, ʻa ia ne nofo ai ha Kāingalotu mateaki.22 Naʻe foki leva ʻa Palesiteni Kalānite ki Losi ʻEniselesi ke ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki aí mo muimuiʻi e ueʻi naʻá ne maʻu ke langa ha temipale ʻi he koló.

Naʻá ne ʻilo ʻi Kalefōnia ha kāingalotu ʻo e Siasí naʻe ngāue mālohi ke fakahoko ʻa e polokalama maluʻí. ʻI he hoko ʻa Losi ʻEniselesi ko e senitā ʻi he loto koló, naʻe ʻi ai ha ngaahi pole ai ki he palani, ʻa ia naʻe fakafalala ki he ngoué mo e ngaahi ngāue kehe ʻi ʻutá ke maʻu ha ngāue maʻá e Kāingalotu taʻemaʻu ngāué. Ko ia naʻe liliu ʻe he ngaahi siteiki Kalefōniá ʻa e polokalamá ʻo fakatatau ki honau feituʻú. Ne nau faʻo kapa e fuaʻiʻakau mei he ngaahi ngoue fuaʻiʻakau lahi ʻo e siteití, pea ʻi he hokohoko atu e tupulaki ʻa e Siasí ʻi he feituʻú, naʻe ngāue e Kāingalotu ne fie maʻu tokoní ko ha kau ngāue langa ʻi he ngaahi falelotu foʻoú.23

Ka naʻe kei faingataʻaʻia pē ʻa e Kāingalotu ʻi Kalefōniá ke aʻusia e taumuʻa ki hono hiki hake ʻenau foaki ʻaukaí. ʻI ha lea ʻa Palesiteni Kalānite ki he kāingalotu ʻo e Siteiki Pasatiná, ʻi he fakatokelau hahake ʻo Losi ʻEniselesí, naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e feilaulau ko ʻení. Naʻá ne palōmesi ange ki he haʻofangá, “He ʻikai ha toe fiemaʻu [ʻe taʻe feau] ʻi he kāingalotu hotau Siasí, kapau ʻe tuʻo taha ʻi he māhina takitaha hano liʻaki ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ha houakai ʻe ua pea ʻave e mahuʻinga ʻo e paʻanga ne mei fakaʻaongaʻí ki he nima ʻo e pīsopé, ke tufaki ki he faingataʻaʻiá.”24

ʻI he taimi naʻe ʻikai fakataha ai ʻa Palesiteni Kalānite mo e Kāingalotú, naʻe ʻaʻahi ia ki he ngaahi feituʻu ʻe lava ke tuʻu ai ha temipalé. Naʻá ne maʻu ha ngaahi feituʻu lahi naʻe lelei, ka ko e taimi kotoa pē naʻá ne loto ai ke fakataú, ʻe kole ʻe he taha ʻoku ʻaʻaná ha paʻanga lahi ange ʻi he mahuʻinga naʻá ne fakakaukau atu ki ai ki he konga kelekelé.25 Ko e feituʻu lelei taha naʻá ne ʻiloʻí ko ha ʻeka fakaʻofoʻofa ʻe uofulu mā fā naʻe tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Losi ʻEniselesi mo Holiutí. Naʻá ne ʻoatu ha tala mahuʻinga ki he konga kelekelé, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha tali mei he taha naʻe ʻaʻaná kimuʻa peá ne foki ki Sōleki Sití.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne maʻu ha mākoni mei ha pīsope ʻi Losi ʻEniselesi. Naʻe tali ʻe he taha naʻe ʻaʻana e konga kelekelé e kole ʻa e Siasí. Naʻe fiefia lahi e palōfitá. Naʻá ne talaange kia J. Lūpeni Kalake, “ʻOku tau maʻu e foʻi feituʻu lelei taha ʻi he fonuá kotoa.”26

Ne nau maʻu e ongoongó ʻi he taimi ne fuofua lele ai e Ko e Laka ʻo e Taimí ʻi he ngaahi fale heleʻuhilá, ʻo ne ʻomi ha tokanga fakaemāmani lahi lelei ki he ngaahi ngāue ʻa e Kāingalotú ki hono tokoniʻi ʻo e masivá.27 ʻI ha ngaahi uike siʻi kimuʻa pea huluʻi e filimí, naʻe huluʻi ʻe ha falefaiva ʻi Sōleki Siti e foʻi vitioó maʻá e kau taki pē ʻo e Siasí mo e koló. Naʻe kei ʻi Kalefōnia pē ʻa Palesiteni Kalānite he taimi ko iá, ko ia naʻe ʻikai ke ne kau atu ki ai. Ka naʻe lava atu ʻa Tēvita O. Makei ʻo mamata ai, pea naʻe ʻi ai haʻane talanoa lelei fekauʻaki mo e foʻi vitioó.

Naʻá ne pehē, “Ko ha faiva fakaʻofoʻofa ia. ʻOku mātuʻaki lelei ʻaupito mo kakato hono fakamatalaʻi ʻo e faivá pea ʻoku totonu ke houngaʻia ai ʻa e tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē ʻi he Siasí.”28


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hokohoko atu e tō kehekehe ʻi he Vahaʻa ʻo e Fakataha Lahi Hono Tolu ʻa Mekisikoú mo e Siasí.29 Hili hono maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e tohi kole ʻa e Kau Fakataha Lahí, ne nau tali ia ʻaki ha tohi lōloa, ʻo toe fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he ngaahi founga ngāue angamaheni ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e māmaní.

Naʻe pehē ʻe he kau palesitenisií, “Kapau naʻe ʻikai ke pehē, ʻe vavé ni pē hano fakalele e Siasí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, pea ʻe iku ʻeni ki ha ngaahi tokāteline kehekehe, pea ʻe fakaiku ki ha taʻemaau ʻa e Siasí.”30

Ne nau tapou ki he kau Fakatahá ke nau fakatomala. Naʻa nau tohi ʻo pehē, “ʻE hokosia e taimi ʻe fili ai ha palesiteni fakamisiona ʻi homou matakalí, ka ʻe toki hoko pē ʻeni ʻi he taimi ʻe ngāue ai e palesiteni ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻEikí, ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí.”31

Naʻe fakataha ʻa Sanitiako Mola Konisālesi, ko ha palesiteni fakakolo ʻi Mekisikou lotoloto, mo ha niʻihi ʻo e Kau Fakataha Lahi Hono Tolú ʻi Nōvema ʻo e 1936, ke aleaʻi e founga lelei taha ke tali ʻaki e tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe loto-mamahi ha niʻihi ʻo e kau Fakataha Lahí ʻi he tohí, ʻo kau ai ʻa Sanitiako, ka naʻa nau loto ke talangofua ki he tuʻutuʻuni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fuʻu ʻita ha niʻihi.

Naʻe puna hake ʻa Makalito Patasitā mei he tēpilé, ʻa ia naʻe tangutu ofi kia Sanitiako ʻi he fakatahá. Naʻá ne pehē ange, “Ko ha meʻa taʻetotonu ʻeni!” Naʻá ne loto ke fakafīsingaʻi ʻe he kau Fakataha Lahí e mafai ʻo Hāloti Pālatí. Naʻe pehē ʻe Makalito, “ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko hotau palesiteni. Ko hotau palesitení ko siʻi ʻĒpeli!”

Naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa Sanitiako. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne fehuʻi kia Makalito pe ko e hā e meʻa ʻe hokó kapau he ʻikai loto e kau taki ʻo e Siasí ki he tohi kole ʻa e kau Fakataha Lahí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Makalito neongo kapau te nau maʻu pe ʻikai maʻu e tali ne nau fie maʻú, te nau kei poupouʻi pē ʻa Hāloti ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakamisioná mo ʻamanaki ʻe fakakaukau ki he ngaahi meʻa ne nau fokotuʻu angé. Ka ʻi he taimi ní kuo hangē ʻeni ia kuo feinga e kau Fakataha Lahí ke mātuʻaki angatuʻú.

Naʻe talaange ʻe Sanitiako ki hono kaungāmeʻá, “ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻa tau felotoi ki aí.”

Naʻe pehē ange ʻe Makalito, “ʻIo, ka ʻoku taʻetotonu ʻa e meʻá ni.”

Naʻe talaange ʻe Sanitiako, “Sai, ʻoku ʻikai ke tau fai ki heʻetau leá.”

ʻI he pō ko iá, naʻe foki ʻa Sanitiako ki ʻapi ʻo talanoa mo hono uaifi ko Toloasí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku ʻikai ke u fie hoko au ko ha fakafepaki ki he ngāue ʻa e Siasí.”

Naʻe pehē ange ʻe Toloasi, “Fakakaukau lelei ki ai.”32

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakataha ʻa Sanitiako mo ha kau Fakataha Lahi ʻe toko uangeau ke aleaʻi ʻenau hoko atú. Naʻe ʻi ai honau tokolahi naʻa nau tatau pē mo Makalito ʻo ʻita ʻi he tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka naʻa nau hohaʻa foki ʻi he ngaahi talanoa naʻe ʻeva ʻa Makalito ki ha ngaahi uaifi tokolahi, ko ha tōʻonga naʻá ne mamata ai ʻi he ngaahi kolonia Mekisikoú ʻi heʻene papi ului foʻou maí. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe he Kau Fakatahá ʻoku moʻoni e ngaahi talanoa ko ʻení, ne nau tui ne kovi hono ʻulungāngá pea nau toʻo ia mei he kautahá.33

Ne hohaʻa ʻa Sanitiako ʻi he hē ʻa Makalitó, he ko e taha ia ʻo e niʻihi ne nau kamataʻi ʻa e Fakatahá. Hili ha kau atu ʻa Sanitiako ki ha toe ngaahi fakataha ʻe niʻihi, naʻe kamata ke talaange ʻe Sanitiako ki hono uaifí mo e kau Fakataha Lahi kehé he ʻikai ke ne toe hoko atu mo e kulupú. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fakataha mo e niʻihi loto-mamahi ʻi he kau Fakataha Lahí pea mo Hāloti, ʻo nau talaange ʻenau fakaʻamu ke toe foki ki he Siasí, mo ʻeke pe ko e hā ʻoku fie maʻu ke nau fai ke nau foki aí.

Naʻe pehē ange ʻe Hāloti, “Kau tangata, ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ʻe fie maʻu ke fai. Mou hokohoko atu pē ko e kāingalotú. Ko ha mēmipa kimoutolu ʻo e Siasí.”34

Naʻe hoko atu e ngāue faivelenga ʻa Sanitiako ko e palesiteni ʻo hono koló. Naʻe kei hoko atu pē ʻa e Fakataha Lahi Hono Tolú ko ha kiʻi kautaha siʻisiʻi ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻi Mekisikoú, ka naʻá ne kei tohoakiʻi atu pē ha kāingalotu ʻe laungeau ʻo e Siasí. Hili ha ngaahi feinga lahi ange ke fakahoko ha fakaleleí, naʻe toe ʻave ʻe he kau taki ʻo e Fakataha Lahí ha tohi ʻe taha ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo fakahaaʻi ʻenau taumuʻa ke fakafisingaʻi kakato e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e palesiteni fakamisioná.

Naʻe tali mai ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Mekisikoú hili ha taimi nounou mei ai, ʻo tuʻusi ʻa ʻĒpeli Pauesi, Makalito Patasitā, mo e kau taki kehe ʻo e Fakataha Lahí ʻi Mē ʻo e 1937 ki he angatuʻú, talangataʻa ki he maʻu mafaí, mo e hē mei he moʻoní.35


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe femoʻuekina ʻa Paula Pangi taʻu hongofulu mā valu ʻi he fua fatongia ʻi he Kolo Sinisinatí. Makehe mei heʻene hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá ne hoko foki ko ha kalake fakakolo, sekelitali ʻi he NGKMF, mo ha faifekau fakalotofonua.

Naʻá ne ʻalu ʻi he Sāpate kotoa pē mo e kau faifekau fakalotofonua kehé mei he ʻapi ki he ʻapi he koló, ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Naʻe taʻu motuʻa feʻunga ha taha ʻo hono ngaahi hoá, Kasi Meisoni, ʻo hangē pē ko haʻane tamaí ke ne tokangaʻi lelei ia. ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo ʻena ngāue fakatahá, naʻe tukituki toko taha pē ʻa Paula ʻi ha matapā pea naʻe fakaafeʻi ia ki loto ke vahevahe ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Lolotonga iá, naʻe felueʻaki holo ʻa Kasi ʻi he halá ʻo kumi fakamamate ia. Hili iá, naʻá na tukituki fakataha ʻi ha ngaahi ʻapi.36

Naʻe saiʻia ʻa Paula he talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe ʻikai tatau ia mo e kau talavou ʻi ʻIutaá, he naʻe ʻākilotoa ia ʻe ha kakai naʻe ʻikai ke nau tui tatau. Naʻá ne fiefia ʻi hono ako e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo hiki ha fakamatala ʻo e meʻa naʻá ne akó. ʻI hono taimi ʻataá, naʻá ne lau e folofolá mo e ngaahi tohi kehe ʻa e Siasí, ʻo kau ai e tohi ʻa Nīfai ʻEnitasoní, Ko e Hisitōlia ʻo e Siasí mei ha Talavou (A Young Folkʼs History of the Church) pea mo e tohi ʻa Sēmisi E. Talamesí, Ko Sīsū ko e Kalaisí pea mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Naʻá ne faʻa ako e ngaahi tohí ni lolotonga ʻene tokangaʻi e falekoloá ʻi he hoʻatā Sāpaté, ʻi he taimi ne tokosiʻi ai e kakai ne afe ange ke fai ha fakataú.37

Naʻe ʻikai faʻa lava ʻo mavahevahe ʻa Paula mo hono kaumeʻa ko Koni Teilá ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e NGKMF.38 Naʻe poupouʻi ʻe ʻAlavini Kiliami, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Sālesi ʻEnitasoni ko e palesiteni fakakolo ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1936, ʻa e vā fetuʻutaki ʻo Paula mo Koní. ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, naʻe liunga ua e tokolahi ʻo e koló, koeʻuhi he naʻe mali kei iiki e Kāingalotú, ʻo nofo ʻi he koló, mo ohi hake ha ngaahi fāmili.

Naʻe uesia foki ʻe he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká ha kakai tokolahi, fakatuʻasino mo fakalaumālie, ʻo tupu ai ha tupulaki ʻi he hiki ʻa e kau papi ului fakalotofonuá pe Kāingalotú ki Sinisinati mei he ngaahi feituʻu ne mātuʻaki faingataʻaʻia fakaʻekonōmika hangē ko ʻIutā pe ko ʻAmelika Tongá. Naʻe ʻi ai mo ha niʻihi ne omi mei ha ngaahi feituʻu mamaʻo ange, kau ai ha fāmili ʻo ha Kāingalotu Siamane mei Puenosi ʻAealesi, ʻĀsenitina. Ne toki mali kimuí ni mai e tuofefine ʻo Paula ko Siutí pea mo Sitenilī Fisi, ko ha talavou mei ʻAlesona naʻe foki ki Sinisinati hili ʻene ngāue fakafaifekau aí.39

ʻI he ʻaho 6 ʻo Sune 1937, naʻe fononga ʻa Paula, Koni, mo ha kāingalotu kehe ʻo e koló ʻi ha maile ʻe teau tupu ke fanongo kia Palesiteni Tēvita O. Makei ʻi ha konifelenisi fakamisiona ʻi ha siteiti ofi mai pē. Naʻe mātuʻaki tokanga ʻaupito ʻa Paula mo Koni ki he lea ʻa Palesiteni Makei ki he haʻofangá fekauʻaki mo e toputapu ʻo e faikaumeʻá mo e malí. ʻI he pō ko iá, kimuʻa pea tuku ʻe Paula ʻa Koni ki honau ʻapi nofoʻangá, ko e fuofua taimi ia ke talaange ai ʻe Koni kia Paula, naʻá ne ʻofa ʻiate iá.40

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe lea ʻa Palesiteni Kiliami kia Paula fekauʻaki mo e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻe ʻikai fai ha ʻamanaki ia ʻe ʻalu ʻa e talavou moʻui taau kotoa pē ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he taimi ko iá, ka ʻo kapau ʻe ʻalu ʻa Paula, te ne hoko ko e fuofua faifekau taimi kakato ke ngāue mei he Kolo Sinisinatí.41 Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Paula pe ʻe ʻalu pe ʻikai. Naʻe fuʻu fie maʻu ʻe he Siasí ʻene tokoní, pea tokosiʻi mo e kau faifekaú lolotonga e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Ka naʻe toe ʻi ai foki mo hono fāmilí mo e falekoloá ke fakakaukau ki ai. Kuo ʻosi hiki hono ongo taʻoketé mei ʻapi, pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakafalala ʻene ongomātuʻá kiate ia.42

Ne iku ʻo fili ʻa Paula ke ʻoua ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne hoko atu ko ha faifekau fakakolo, pea ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosí hili ia ha ʻaho ʻe ua ʻo ʻene malanga ʻi ha fakatahaʻanga he halá, naʻá ne papitaiso ha kakai ʻe toko ono ʻi ha vai kaukau. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe uiuiʻi ʻe Palesiteni Kiliami mo e palesiteni ʻo e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Tokelaú ʻa Koni ke ne hoko foki ko ha faifekau fakakolo.43

Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo ʻalu fakataha ʻa Paula mo Koni ʻi he ngaahi halá, ʻo tufa ha ngaahi tohi ʻa e Siasí mo malanga ki ha taha pē ʻe fie fanongo. ʻI he hokosia e taʻu hongofulu mā hiva ʻo Koní ʻi Mē ʻo e 1938, naʻe fakaʻohovaleʻi ia ʻe Paula ʻaki ha Tohi Tapu mo ha tatau ʻo e Sīsū ko e Kalaisí—koha ongo tohi te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi hono uiuiʻi foʻoú.

Naʻe toe fakahua ange foki ʻa Paula te ne ʻoange hano foʻi mama fakamaʻu. Ka naʻe kei toe ha taʻu ʻe taha peá na toki ʻosi mei he ako māʻolungá—pea naʻe teʻeki ai ke na mateuteu ke mali.44

  1. Harold B. Lee, Journal, Apr. 6, 15, and 21–28, 1936; Schedule of Regional Meetings, Apr. 24, 1936, David O. McKay Papers, CHL; Grant, Journal, Apr. 20–21 and 23, 1936.

  2. First Presidency, Important Message on Relief, [2]–[3]; David O. McKay to Edward I. Rich, May 1, 1936, David O. McKay Papers, CHL.

  3. Grant, Journal, May 2–3, 1936; “Church Officials Form New L.D.S. Stake on Coast,” Salt Lake Tribune, May 5, 1936, 24.

  4. Orton, Los Angeles Stake Story, 40–42; Johnson and Johnson, “Twentieth-Century Mormon Outmigration,” 47; Cowan and Homer, California Saints, 264, 274; Candland, History of the Oakland Stake, 26–27; “Temple Is a Challenge to California Mormons,” Ensign (Los Angeles), Mar. 18, 1937, 1. Tefito: Outmigration (Hikifonua Atú)

  5. Grant, Journal, May 2–4, 1936; Cowan and Homer, California Saints, 267–69; Groberg, Idaho Falls Temple, 49–51.

  6. Alexander, Utah, the Right Place, 318–19; Heber J. Grant to Russell B. Hodgson, Aug. 24, 1935, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to Bayard W. Mendenhall, Nov. 27, 1935, Letterpress Copybook, volume 73, 81, Heber J. Grant Collection, CHL; Presiding Bishopric, Office Journal, June 16, 1936. Ongo Tefitó: Church Finances (Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí); Ko e Langa Temipalé

  7. “Tentative Program for Group Meetings with Stake Presidents,” Oct. 1–3, [1936], David O. McKay Papers, CHL.

  8. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3–4; “A Message from the President of the Church,” Improvement Era, June 1936, 39:332; First Presidency, Important Message on Relief, [3].

  9. Tullis, Mormons in Mexico, 111–14, 138. Tefito: Mekisikou

  10. Tullis, Mormons in Mexico, 116; Informe de la Mesa Directiva de la 3a Convención, [June 25, 1936], 31. Tefito: Ngaahi Kolonia ʻi Mekisikoú

  11. Martin F. Sanders to J. Reuben Clark Jr., Sept. 30, 1933; Oct. 29, 1933; Harold W. Pratt to J. Reuben Clark Jr., Apr. 10, 1934, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 162.

  12. Páez, Lamanite Conventions, 25–27; Informe de la Mesa Directiva de la 3a Convención, [June 25, 1936], 19–20; Tullis, Mormons in Mexico, 112, 116–17; Acta de la Convención de Tecalco, Apr. 26, 1936, 14–15; Pulido, “Margarito Bautista,” 48–56.

  13. Tullis, Mormons in Mexico, 117–18; Páez, Lamanite Conventions, 25–27.

  14. Tullis, Mormons in Mexico, 119–21, 127; Harold W. Pratt to First Presidency, May 1, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Dormady, Primitive Revolution, 76; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 162.

  15. Tullis, Mormons in Mexico, 121, 125–26; Acta de la Convención de Tecalco, Apr. 26, 1936, 14–15; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 108–35, 165–70. Tefito: Tuʻunga ʻo e Kau Leimaná

  16. Tullis, Mormons in Mexico, 138–39; Harold W. Pratt to First Presidency, Apr. 25, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Acta de la Convención de Tecalco, Apr. 26, 1936, 18. Naʻe fakatonutonu e ʻuluaki kupuʻi leá ke mahino; naʻe liliu ʻa e “was not based” ʻi he tatau totonú ki he “is not based.”

  17. Acta de la Convención de Tecalco, Apr. 26, 1936, 14–18; Harold W. Pratt to First Presidency, Apr. 28, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Tullis, Mormons in Mexico, 139–40; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 167–70. Tefito: Third Convention (Fakataha Lahi Hono Tolú)

  18. Informe de la Mesa Directiva de la 3a Convención, [June 25, 1936], 20, 21–22, 27–29, 36–37; First Presidency to Harold Pratt, July 22, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Tullis, Mormons in Mexico, 140–41. Naʻe liliu e foʻi leá ke mahino; naʻe liliu ʻa e “president” ʻi he tohi totonú ki he “mission president.”

  19. Heber J. Grant, “The Message of the First Presidency to the Church,” ʻi he One Hundred Seventh Semi-annual Conference, 2–4; vakai foki, “Tabulation of Church-Wide Survey to October 1st, 1936,” [1], David O. McKay Papers, CHL.

  20. Heber J. Grant, “The Message of the First Presidency to the Church,” ʻi he One Hundred Seventh Semi-annual Conference, 3–5; “Tabulation of Church-Wide Survey to October 1st, 1936,” [1]–[3], David O. McKay Papers, CHL.

  21. General Church Welfare Committee, Minutes, Dec. 3, 1936; The March of Time: Salt Lake City!, CHL; “Church Film at Orpheum,” Deseret News, Feb. 4, 1937, 8. Ongo Tefitó: Broadcast Media (Mītia Fakamafolá); Public Relations (Vā Fetuʻutaki mo e Kakaí)

  22. Presiding Bishopric, Office Journal, June 2, 1936; Sept. 8, 1936; Nov. 24, 1936; Jan. 5, 1937.

  23. Don Howard, “The Mormon Fathers Discard the Dole,” Los Angeles Times, Nov. 22, 1936, Sunday magazine, 7; General Church Welfare Committee, Minutes, Dec. 3, 1936; “Three Opportunities,” California Inter-mountain Weekly News (Los Angeles), May 14, 1936, [2].

  24. “Ballard Address Enthuses Local C.S.P. Committees,” California Inter-mountain Weekly News (Los Angeles), Dec. 3, 1936, 1; “The Church Security Program in Southern California Stakes,” California Inter-mountain Weekly News, Dec. 10, 1936, 2; “Honest Fast Offer Will Supply L.D.S. Needy, Says Pres. Grant,” Ensign (Los Angeles), Feb. 4, 1937, 1. Tefito: Fasting (ʻAukai)

  25. Heber J. Grant to June Stewart, Feb. 17, 1937; Heber J. Grant to Tom C. Peck, Feb. 17, 1937, Heber J. Grant Collection, CHL; “Pres. Grant Confers with Local Leaders on Temple Site,” California Inter-mountain Weekly News (Los Angeles), Jan. 21, 1937, 1.

  26. Heber J. Grant to Ethel Grant Riggs, Feb. 20, 1937, Heber J. Grant Collection, CHL; David Howells to Heber J. Grant, Feb. 17, 1937, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to J. H. Paul, Feb. 20, 1937, Letterpress Copybook, volume 75, 80, Heber J. Grant Collection, CHL; Cowan, Los Angeles Temple, 18, 21.

  27. “S.L. ‘March of Time’ Opening at Studio,” Salt Lake Telegram, Feb. 11, 1937, 15; “Far Reaching,” Deseret News, Feb. 20, 1937, Church section, 2.

  28. “Time Turned Back on Screen to Depict Story of Church,” Salt Lake Telegram, Jan. 26, 1937, 26; David O. McKay to J. Reuben Clark, Jan. 26, 1937, First Presidency General Administration Files, CHL.

  29. Harold W. Pratt to First Presidency, July 2, 1936; Sept. 18, 1936; First Presidency to Harold W. Pratt, Sept. 18, 1936; Antoine Ivins to First Presidency, July 3, 1936, First Presidency Mission Files, CHL.

  30. First Presidency to Third Convention Committee and Followers, Nov. 2, 1936, 3–4, First Presidency Mission Files, CHL.

  31. First Presidency to Third Convention Committee and Followers, Nov. 2, 1936, 5–7, First Presidency Mission Files, CHL. Naʻe fakatonutonu e sētesi hono uá ke mahino; ʻoku kamata e sētesi totonú ʻaki ʻa e “Nothing in the foregoing is to be understood as saying or even implying that the time may not come when a President of the Mission of your own race will be appointed.”

  32. Mora, Oral History Interview, 36.

  33. Third Convention Directive Committee to First Presidency, Dec. 7, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 165–78; Mora, Oral History Interview, 36–37; Tullis, Mormons in Mexico, 147.

  34. Mora, Oral History Interview, 37, 39; Tullis, Mormons in Mexico, 147; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 174–78.

  35. Mora, Oral History Interview, 39; Pulido, Spiritual Evolution of Margarito Bautista, 174; Third Convention Directive Committee to First Presidency, Dec. 7, 1936, First Presidency Mission Files, CHL; Tullis, Mormons in Mexico, 145. Ongo Tefitó: Fakatonutonu Faka-Siasí; Third Convention (Fakataha Lahi Hono Tolú)

  36. Paul Bang, “My Life Story,” 17, 21; Paul Bang, Northern States Mission Certificate of Appointment, Nov. 3, 1936, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL; Gus Mason entry, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, no. 789, in Ohio (State), part 2, Record of Members Collection, CHL.

  37. Paul Bang, “My Life Story,” 11–13, 27; Bang, Diary, Jan. 5, 7–8, and 10, 1936.

  38. Paul Bang, “My Life Story,” 10–11, 17–19, 23; see also, for example, Taylor, Diary, [June 2, 1937]; [July 30, 1937]; [Aug. 6, 1937].

  39. Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 15, 1936; Cincinnati Branch member entries, South Ohio District, Northern States Mission, in Ohio (State), part 2, Record of Members Collection, CHL; Bang, Diary, Jan. 15, 1936; Paul Bang, “My Life Story,” 19. Tefito: Outmigration (Hikifonua Atú)

  40. McKay, Notebook, June 6, 1937, David O. McKay Papers, Special Collections, J. Willard Marriott Library, University of Utah, Salt Lake City; Taylor, Diary, [spring 1937]; [June 1 and 6, 1937]; Paul Bang, “My Life Story,” 18, 23, 28; “News from the Missions,” Liahona, the Elders’ Journal, July 13, 1937, 35:62.

  41. Taylor, Diary, [June 24 and July 18, 1937]; Paul Bang, “My Life Story,” 19–20.

  42. Paul Bang, “My Life Story,” 19–20; Cowan, Church in the Twentieth Century, 162–63.

  43. Taylor, Diary, [July 30 and Aug. 1, 1937]; Cornelia Taylor, Northern States Mission Certificate of Appointment, Dec. 12, 1937, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL; Paul Bang, “My Life Story,” 19.

  44. Paul Bang, “My Life Story,” 19, 21, 27; Taylor, Diary, Oct. 18, 1937.