Talafaasolopito o le Ekalesia
26 Mo le Lelei Sili o Siona


“Mo le Lelei Sili o Siona,” mataupu 26 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2020)

Mataupu 26: “Mo le Lelei Sili o Siona”

Mataupu 26

Mo le Lelei Sili o Siona

Ata
Fuafuaga o le malumalu o St. George

I le gasologa o le tautotoga ma le taumafanafana o le 1870, na salalau atu ai le faasaosao mai le Aai o Sate Leki i Aualofa i vaega eseese o le teritori--e oo lava i nuu i tua ia ua soifua ai le Au Paia i ni olaga faigofie. I le naunautai e o faatasi ma o latou uso o loo i le taulaga, na faia ai e Peresitene Elisapeta Stickney ma tamaitai o le Aualofa a Sanatuigi se mafutaga fiafia i lo latou faleaoga. Sa latou saunia se taumafataga faigofie o le falaoa enaena ma le supo pi, sa fiafia e mafuta o le tasi ma le isi, ma gaosi i le faataavili ai o polo vulu e luasefulu mo ie gaosi ofu.1

O le moomia ona faasaosao na oo ina sili ona tatau i le maea ai o se isi osofaiga a se ma faatamaia ai mea toto a le Au Paia i le tele o Nofoaga. I le fonotaga ia Me faatasi ai ma le Aoga a Perofeta i le Aai o Sate Leki, sa faaleoina ai e Siaosi Alapati Samita e faapea, e toalaiti tagata na faalogo i fautuaga fai soo a le Au Peresitene Sili e faaputu ia saito. Ona ia faatusa lea o se i le au faitio i le Ekalesia i totonu o le malo i le lotoifale ma le malo tele.

“E toatele i latou o e manatu e faalapopoaina i latou pe a faatoilaloina i tatou ma o mai e faaaoga aano o ponaivi a le au Mamona, na ia fai mai ai. “E mafai ona latou aumaia au fitafita e faaumatia tatou, ma faataapeapeina tatou, ma faatamaia tatou fale, a e o le a le faamaonia ai le faapea e sese la tatou talitonuga.”

I le iloiloina ai o le Tulafono a Cullon e le Senate, o mata o le aufaitulafono a le atunuu na i luga lea o le Au Paia. Na talitonu Siaosi o le au faitio o loo i totonu o le Aai o Sate Leki o loo taumafai e liliu mafaufauga o tagata lautele e faasaga tau i le Ekalesia, o lea na ia fautuaina ai alii o le aoga ina ia onosai ma atamamai ma aua nei tuuina atu se mea e ono ita mai ai. Sa ia lapataiina foi i latou e aua le vaai atu i tagata leaga e taitaiina le Au Paia.2

E ui e le’i ta’ua e Siaosi suafa o Viliamu Atuapea ma Elia Harisona, ae o i laua ia na aofia i alii ia sa ia mafaufau i ai. Ina ua mavae ona faatu la latou Ekalesia a Siona, na saunoa Viliamu ma Elia e i ai se “Tagata e Sau” o le o le a ia taitaiina la latou Vaega Fou. Sa aapa atu Viliamu ia Iosefa Samita III, atonu e faaaoga lana taitaiga, a e e le’i auai Iosefa i la latou faamoemoe.3

Peita’i i lena tautotogo, sa faasilasila ai e Amasa Laimanu lana faaiuga e auai atu i le Ekalesia a Siona, lea na amata ai ni tala faatupu o le a ia taitaiina le vaega. Na faamalolo mai Amasa mai le Korama a le Toasefululua i le 1867 mo le liliuese, ma sa faateia ni nai tagata i lona opogiina o le Vaega Fou. Sa le magagana lona atalii matua o Faranisisi Laimanu ina ua ia faalogo i le faaiuga a lona tama. Sa ia taumafai e talatalanoa ia Amasa ae e lei leva a ua mafatia tele lona loto e finau i ai. Sa ia tuua le potu ma tagi mo ni itula.4

Sa uunaia e Polika tagata o le Aoga a Perofeta ina ia tuu ai pea i latou ua o ese ma alo ese mai le faitioina o i latou. I le taimi lava lea, sa ia folafola atu ai e faaauau ona fausia pea le malo o le Atua. Sa ia folafola atu, “Ou te loto e faaaoga se aafiaga o loo ia te a’u ou te faamalosi ai Isaraelu seia nofotupu Iesu o le e a Ia le aia e nofotupu ai,”

Ia Iulai, na ia talosaga atu ai i alii o loo i totonu o le Aoga a Perofeta e faasoa mai a latou vaaiga i le Togiola a Iesu Keriso. I le mavae ai ona faalogo ia latou molimau, sa ia tuuina atu lana molimau o le taulaga a le Faaola ma ia faailoa faigata o loo feagai ma le Au Paia, e aofia ai le o ese mai o latou o e sa malolosi muamua. “O loo ia i tatou le talalelei,” na ia faapea mai ai, “a e a fai o tatou fia maua mai ai manuia o loo i ai, e tatau ona tatou ola e tusa ma ona mataupu.”

Sa ia uunaia tagata e mulimuli i fautuaga a auauna a le Alii, ma folafola mai ai o le a faamanuiaina i latou e le Atua pe a latou faia lena.5


I lena tau mafanafana, na sau ai Matini Harisi i Iuta i le nofoaafi faava-o-konatineta. I le mavae ai ona iloa le loto o Matini e fia malaga mai i sisifo, sa naunau Polika Iaga e fesoasoani i le na tuuina atu le tele o le taimi ma tupe i le Ekalesia i taimi ua tuanai. Na ia talosaga atu ia Eteuati Sitivenisone, o se faifeautalai iloga, e ao mai foai mo Matini ma fesoasoani i le toeaina matua i lana malaga umi mai Katelani. “Aami atu o ia,” na faatonu atu ai Polika, “tusa pe ono ave atu ai se tala mulimuli mai ia te a’u.”6

O le taunuu mai o Matini na afua ai le vavao i le Aai o Sate Leki, e ui e le o ia o se tagata muamua sa auai i le Ekalesia ua sau i le teritori. O Tomasi Maresa, le uluai peresitene o le Korama a le Toasefululua, na toe papatisoina ma sau ai i sisifo e tusa ma le sefulu tolu tausaga talu ai, faatumulia lona loto i le faanoanoa i le tuua ai o le Ekalesia i le 1838. Peita’i, o le tulaga o Matini o se molimau o le Tusi a Mamona na tulaga ese mai ai o ia. I le valusefulu ma le fitu o ona tausaga, o ia o se tasi o toe tagata o loo soifua sa auai i ni isi o vavega muamua o le tisipenisione fou.7

E lei leva ona mavae le taunuu mai i le Aai, na asiasi atu ai Matini ia Polika Iaga, ma na valaaulia e le perofeta o ia e saunoa i le tapeneko i le aso 4 o Setema. I le oo mai o lena aso, na tulai ai Matini i le pulelaa mo le 30 minute ma faamatala filemu e uiga i lana sailiga mo le mea moni i taimi o le faatupulaia o le olaola o talitonuga i le faatausiusiuga o vaitausaga o le 1810.8

“Na ta’u mai e le Agaga ia te a’u e aua ou te auai i se ekalesia, ona e leai se pule mai le Alii,” na ia molimau ai. “Na ta’u mai e le Agaga ia te a’u e tutusa a lo’u faatofuina o a’u i le vai ma le papatisoina o a’u e se tasi o na talitonuga, o lea na ou faatali ai se’ia faatulaga le Ekalesia e Iosefa Samita le perofeta.”9

I vaiaso na sosoo ai, na toefaatasia ai Matini ma lona toalua, lana fanau, ma isi tagata o le aiga i le teritori. O lona uso matua, o Emera, na maliu i le tausaga na muamua atu i le vanu o Cache i Iuta i matu. A e o lo la tuafafine o Naomi Brett, ua maliu lana tane sa nofo i le Vanu o Iuta. Ia Setema 17, sa la o atu ai ma Matini i le Fale o Faaeega Paia, lea na toe papatiso ai Matini e Eteuati Sitivenisone, i le mavae ai na toe faamauina ai o ia o se tagata o le Ekalesia e Osona Palate, Ioane Teila, Uilifoti Uitilafi, ma Iosefa F. Samita. Ona papatisoina ai lea o Matini ma Naomi ma faamauina mo ni isi o la augatuaa.10

I le masina na sosoo ai, na tuuina atu ai le molimau a Matini i le moni ma le paia o le tupuaga o le Tusi a Mamona i le konafesi aoao ia Oketopa o le Ekalesia. I le mavae ai, na oo mai ai Siaosi Alapati Samita i le pulela’a. “E tulaga ese le mauaina o le molimau a Matini Harisi,” na ia faapea mai ai. “Peitai, o loo tauaveina i le Tusi a Mamona le faamaoniga. O le folafolaga ua faataunuuina e faapea o i latou uma o e faia le finagalo o le Atua e tatau ona iloa le mataupu, ua moni lea.

“O lea la,” na ia faapea mai ai, “o le Tusi a Mamona ua i ai le faitau afe ma afe o molimau.”11


I le taufaasiusiuga o Novema 1870, na usuina ma salu le kitara a Susi Iaga a o ia malaga atu i saute i le taavale solofanua e agai atu i St. George, o se nofoaga o loo i ai Au Paia i totonu o Iuta i Saute. Sa tietie faatasi o ia ma lona tina, o Lusi, ma le uso laitiiti o Mabel. I le mavae o tausaga i le nofo ai i Fale o Liona pisi, na latou malaga atu ai i le latou lava fale i St. George. Sa malaga atu foi le tama o Susi, o Polika Iaga i Iuta i Saute, e ui e le tumau. Ua lata i le fitusefulu tausaga o lona matua, e aafia i le gugu, ma e sili ia te ia le faaalu le tau malulu i le tau mafanafana o St. George.12

Sa pese Susi e tau faafiafia le siosiomaga o totonu o le taavale solofanua. Ia Oketopa 3, i nai aso e le’i faia le konafesi o le Tau toulu o le Ekalesia, o ia ma lona uso e sefuluvalu tausaga le matua, o Dora, ua mou malie atu mai le pati o le aso fanau o le la tina ina ia feiloai ma le Uo a Dora, o Morley Dunford. O le toatolu o i latou ua o atu nei i le faifeau Porotesano--o se tasi lea o faifeau ua nofo i le vanu--o le na faaipoipoina Dora ma Morley a o tulai ai Susi e leoleo.

Mo Susi, o lenei o ese mai ua pei o se vaega mai se tusifaitau faaosofia po o se tala faamatala. A e na matua mafatia ona matua. E lua tausaga o fai le faamau a Dora ma Morley. O Morley e aulelei ma e sau mai se aiga faamaoni o le Au Paia o Aso e Gata Ai fai oloa. O lana faafitauli o le inu, peitai, ma e le’i manatu Polika ma Lusi o ia o se tasi e fetaui ma lo la afafine. O le mea moni, o se tasi o mafuaaga na la mananao ai e siitia o la afafine i St. George ina ia i ai le tolu selau maila i le va o Dora ma Morley.13

A e peitai o le uiga o le faaipoipo o Dora o le a le mafai ona o faatasi ma le aiga i saute. Ua iloa ai la e Susi le tulaga faanoanoa na lagonaina e lona tina. E ui a la na pese ma faitala malie Lusi faatasi ma isi sa i totonu o le taavale solofanua, sa natia e ona mata lona faanoanoa. Sa taumafai Susi i le mea sili e faafiafia lona tina, a e leai a ma se mea na foliga e mafai ona fesoasoani.14

I le leai o se nofoaafi i le va o le Aai o Sate Leki ma St. George, o le malaga i saute e sefulufa aso e sopo ai i auala lafulafua.15 O St. George e nofo i vanu o le vaitafe tele e siomia e tofe papa lanu mumu. I se faigamalaga e asiasi ai i le eria pe a ma sefulu tausaga na muamua atu, na vaai ai Polika i luga o le vanu ma valoia le tulai mai ai o se aai, faatasi ma ni fale ma faailo i luga. I se taimi itiiti mulimuli ane ai, na ia auina atu ai le aposetolo o Erastus Snow ma le silia ma le tolu selau aiga i se misiona i le eria ina ia toto vavae, o se mea toto sa tulaga lelei ma manuia i isi nofoaga i Iuta i Saute.

Mai lena taimi, sa galulue malosi le Au Paia i St. George e faataunuu le valoaga a Polika. E vevela lava le vaega lea i le tele o le tausaga, ma e seasea lava pa’u se sinou. O vaitafe e lua lata ane, ina ua faia faatanoa, na lava ai vai e faaola ai meatoto ma laau fualaau aina taumafa mata e i ai faatasi ma laau o le toafa. Pe a oo mai timuga, i ni isi o taimi e sau faauaga, ma tafea ese ai faatanoa a le au nonofo ai i ia nofoaga. E tau leai foi se laupapa, o lea na fausia ai e le Au Paia e faaaoga ai maa. O le toatele o e na o mai e nonofo i le vanu, e vave ona toe foi ae faatoa o mai. O i latou o e nonofo e uumau i lo latou faatuatua, faalagolago i le Alii o le a fesoasoani ia i latou ia faavae se fale.16

Ua fauina e tagata auala va tele talu lena taimi, i ai ni fale mananaia, se falefaamasino, ma se fale gaosi vavae e lata ane. I le ogatotonu o le taulaga, na latou fauina ai foi se tapeneko maaoneone matagofie lea e mafai ona latou feiloai ma tapuai ai faatasi.17

Ina ua taunuu Susi ma lona aiga i St. George, sa latou faamautu i se fale lelei i le aai ma feiloai atu i o latou tuaoi fou. O lona tama i lea taimi, sa faaaluina lona taimi e manatunatu ai i manaoga o le nofoaga lea ma Au Paia i soo se mea. O le malumalu i le Aai o Sate Leki e toe o ni tausaga ona maea lea, ma o le Maota o Faaeega Paia, lea e faia ai na’o ni isi o sauniga o le malumalu, o se tali le tumau mo se manaomia umi. Na manaomia e le Au Paia se malumalu o loo faaaoga, lea e mafai ona latou osia ai feagaiga ma le Tama Faalelagi ma faia ai sauniga uma moomia mo e o loo soifua ma e ua maliliu.18

Ia Ianuari 1871, i luma mai a o loo fuafua Polika e toe malaga mai i le Aai o Sate Leki, sa ia auai i se aufono a taitai o le Ekalesia i le lotoifale i le fale o Erastus Sinou, o le sa pulefaamalumalu i le Ekalesia i lea vaega. A’o latalata ina maea le fonotaga, sa fesili atu ai Polika i alii pe o le a so latou manatu e uiga i le fausia o se malumalu i St. George.

Sa faatumulia le potu i le fiafia. “Mamalu! Aleluia!” Sa alaga atu ai Erastus.19


Ina ua mavae le toe foi o Polika i le Aai i Sate Leki, sa ia tusi ia Erastus e uiga i ana fuafuaga mo le malumalu fou. O le a laitiiti ma le tele lona teuteuga nai lo le malumalu i le Aai o Sate Leki. O le a fauina mai maa ma sima totonu ma fafo. Faapei o le malumalu i Navu, o le a i ai lona tumutumu e tasi mai le tasi iuga o le fale ma se vai papatisoga i le pito i lalo o le Maota.

“Matou te mananao i Au Paia i le itu i saute ina ia tuufaatasia a latou taumafaiga, ma le loto e tasi, ma le mafaufau e tasi mo le faagaoioiina o le lenei galuega,” na ia tusi atu ai.

Na fiafia Polika e vaai atu i le taimi e toe foi ai i St. George e amatalia le fausia o le malumalu,20 a e o le Ekalesia i isi vaega o le teritori sa manaomia lenei vaaiga i lea taimi. I le aluga o le tausaga ua te’a, sa aoao atu ai Amasa Laimanu mo le Ekalesia a Siona ma auai i faalauiloaga lea sa faapea mai ai o i latou o ni e tautatala mai ai agaga sa tautatala mai mo Iosefa ma Ailama Samita, o le Sifi o Ualekala ma isi Au Paia o e ua maliliu. Sa lipotia mai e tagata faapea sa latou faalogo i pa’o tu’itu’i po o le vaaia ua meme i luga o le ea le laulau i le taimi o le fonotaga.21

O ni isi o nei faaaliga na o ese atu ai ni isi o le Au Paia i le Vaega Fou, o le toatele a sa le talitonu i ai, ma na le’i umi ae taape le Ekalesia a Siona. E oo atu i le taimi na toe foi ai Polika i le Aai o Sate Leki ia Fepuari 1871, ua itiiti le iloa o le Vaega Fou o se talitonuga tautapuaiga a ua iloa o se vaega o tagata o la la latou sini o le tineia o le i ai o se aafiaga o le Ekalesia i totonu o le Eria.

Ia Aperila, na sui ai e taitai o le Vaega Fou le igoa o la latou niusipepa mai le Mamona Tribune i le Sate Leki Tribune. Ona oo mai lea, ia Iulai, na latou faapaia ai le Liberale Inisitiuti, o se falefono tele e fai atu ai a latou lauga, faia ai faaaliga, ma faamaopoopo atu ai tautalaga ma fonotaga a le vaega faaupufai a le Pati o le Liberale. Na manuia foi taumafaiga a le Vaega Fou i le aveese atu o e na avea ma uo a Polika o T. B. H. ma Feni Sitenifale, o e mo ni nai masina sa i luga o le aupa o le ono tuua o le Ekalesia.22

Peitai, e lei sili ona faamata’uina le Ekalesia e le Vaega Fou nai lo Iakopo Makeane, le faamasino sili fou ua tofia i le Faamasinoga Maualuga a Iuta. Sa taumafai malosi Faamasino Makeane e ave ese le mea lea sa ia manatu o se talitonuga lea i Iuta. I le taimi o le tofia o ia, sa le’i pasia i le Senate le tulafono a Cullom e tetee ai e faasaga i le sili atu ma le tasi le faaipoipoga ma sa auina atu i Iuta e le peresitene o le Iunaite Setete o Ulisese Karane ia Makeane faapitoa lava ia faamamaluina le tulafono o loo i ai i lea taimi o le tetee atu i le faaipoipoga e sili atu ma le tasi.23

“I le atunuu lenei, e mafai e le tagata ona auai i soo se talitonu tautapuaiga e manao ai,” na folafola atu ai e Faamasino Makeane a e lei leva talu lona taunuu atu, “a e leai se tagata e tatau ona solia a tatou tulafono ma avea le talitonuga tautapuaiga o se faanoi.”24

I le tau toulu o le 1871, pe a ma se masina a o lei fuafua e toe foi atu i St. George, na logo tala ai Polika, faapea o Ropati Pasikeni, le loia a le Iunaite Setete mo Iuta ma se tasi o faapogai o le Tulafono a Cullom, o loo faamoemoe e molia o ia ma isi taitai o le Ekalesia i ni solitulafono. O se tasi sa avea muamua ma tagata o le Ekalesia e suafa ia Pili Hikimana na ia malie e taumafai e faaafia Polika ma isi taitai o le Ekalesia i se fasioti tagata sa faia e Pili i le taimi o Taua o Iuta i le sefulufa tausaga na muamua atu.25

Ua molia ma taofia nei Pili Hikimana mo se isi fasioti tagata, ma sa ia faia se fetuunaiga ma le faamasinoga ina ia faamama avega atu ia te ia a e faafesuia’i mo lana molimau. O ia o se tagata e le amanaiaina le tulafono ma e le mafai ona faatuatuaina sana upu i se faamasinoga faaletulafono e le faaituau, aemaise lava o tagata iloga o e na silafia mea moni e faatatau i le solitulafono lea ma latou teena le faapea sa aafia Polika i lea solitulafono. A e sa uunaia lava e Ioane Teila, o le sa i ai faatasi ma Iosefa Samita i le falepuipui o Karefasi, ia Polika ina ia aua lava nei tuuina atu lona soifua i lima o le faamasinoga. I lona teena ai o le faapea e o’o mai ia te ia le mea na tupu ia Iosefa, na faapea atu ai Polika, “Ua matua ese lava mea i lenei taimi mai mea sa i ai i lena vaitau.”26

O moliaga muamua na oo mai i le aso 2 o Oketopa, i le taimi na ave faamalosi ai e se leoleo o le Iunaite Setete ia Polika mo le nofo faatasi ai ma le sili atu ma le tasi le toalua. Na faapea foi ona ave faamalosi Tanielu Uele ma Siaosi Q. Kanona i moliaga lava e talitutusa.

O ia moliaga na taofia ai na faamaite ai se afaafi o tala ave. I fafo mai o le teritori, na ave ai e niusipepa tala e faapea e ono tupu se taua faalemalo mai le Aai o Sate Leki ma lipoti faapea sa faaputu e le Au Paia ni fana ma faatu se fana faafanua i lalo o auvae mauga.27 O le mea moni, sa filemu auala o le Aai o Sate Leki. Sa felagolagomai taitai o le Ekalesia ma alii o le tulafono, ma sa amata e loia ona saunia mo le tali atu o Polika i moliaga i le faamasinoga i le vaiaso e sosoo ai.28

Ina ua oo mai lena aso, sa faatumulia le falefaamasino. E faitau afe e na tutu i le auala tele i fafo o le fale o le aai. E sefululima minute na muamua taunuu ai Polika i luma mai o le Faamasino ma sa ia nofo ai ma le onosai, o lona toamalie na aveese ai le maemaea o e na faitioina o ia.29

Ina ua taunuu Faamasino Makeane, sa taumafai loia a Polika e taofi taualumaga, e faapea e le’i mulimuli le au faigaluega i faatulagaga tonu ina ua latou faapotopotoina se au faamasino e aunoa ma ni tagata o le Ekalesia e i ai. Ina ua teena e Makeane lea talosaga, sa taumafai loia ia maua se faaletonu i moliaga lava ia, ma le faamoemoe e aveesea uma ia moliga. A e na teena foi e le faamasino la latou talosaga.30

I le gasologa o taualumaga, na faailoa ai e Makeane e faapea, na ia vaai i le mataupu lea, e faapea e le o se faamasinoga o le le sala po le sala o Polika, a e o se finauga taua i le taua i le va o faaaliga a le Au Paia, ma tulafono faalemalo. “I le ta’ua ai o le mataupu i le faamasinoga e faapea O Tagata ma Polika Iaga,” na ia faapea mai, “o isi ma le ulutala moni o le Pule a le Malo ma Talitonuga Tautapuaiga i le Tele o Taitoalua.” E le’i manatu o ia i le avea ma se faamasino e le faaituau. I lana silasila, ua solitulafono lava le perofeta.31

I le manatu ai o le a le taloa le faamasinoga se’i oo ia Mati, i le isi taimi e galue ai le faamasinoga, na malaga ai Polika mo St. George pe a ma le lua vaiaso mulimuli ane ai. I nai aso mulimuli ane ai, ua tauaao pepa mo le taofia o ia ma isi taitai o le Ekalesia--i le taimi la lea mo le moliaga o le fasioti tagata lea na faatupu.32


Ia Novema 9, 1871, i le mavae ai o le tau malulu ma sina timu, na manino ma manaia le lagi i luga ae o St. George. E le mamao i saute o le taulaga, na tula’i ai Susi Iaga i se faapotopotoga toatele i se poloka o le aai ua uma na fuaina sa faatasitasi ai le Au Paia e suatia le eleele mo le malumalu.33

E itiiti ni taimi na iloa ai Polika i ni nofoaga lautele talu le oo mai i St. George i lena tautoulu. Faatasi ai ma se gasegase ma se faamasinoga o loo faamalumalu mai i luga o lona ulu, sa ao ia te ia ona faaeteete. Na popole ni isi tagata faapea o le a taumafai leoleo e pu’e o ia ma toso atu o ia i le Aai o Sate Leki. I le po, sa nofo ai o ia i le fale o Erastus Sinou, lea sa tutulai ai alii ma a’upega e puipui o ia.34

I le poloka o le malumalu, sa umia ai e Susi se penitala ma le apitusi laitiiti, sauni e tusia ni faamatalaga faatatau i le sauniga. A o le’i siitia atu i St. George, sa avea o ia ma se tamaitiiti aoga iloga a le tusiupu a lona tama, ma sa ia tauavea ma le mamalu maualuga le avea ai ma se tusitala. Mai le mea sa i ai o ia i le faapotopotoga, sa mafai ona ia tusifaamaumauina mea uma na tutupu. E faigofie ona ia vaai atu i lona tama ma lona tina o tutu latalata faatasi ma lona uso o Mabel o loo uumau le lima o lona tina.35

I le maea ai ona usuina e le aufaipese le viiga amata, na toatuli Siaosi A. Samita ma tuuina atu le tatalo o le faapaiaga, na ole atu i le Alii ina ia faasaoina le perofeta mai ona fili ma faafualoaina ona aso. Ona vaaia lea e Susi lona tama ma isi taitai o le Ekalesia ua suatia le eleele i le tulimanu i sauteisasae o le poloka.

Na usuina e le Au Paia le “O le Agaga o le Atua,” sa a’e atu Polika i luga o se nofoa ina ia lagona uma mai o ia e tagata a o ia tuuina atu faatonuga mo le “Alaga Osana” o se valaau paia e tuuina atu i sauniga o faapaiaga ma mea e fai i nofoaga faitele talu mai le malumalu o Katelani.

I le mulimuli ai ia te ia, na siitia ai e le Au Paia o latou lima taumatau ma alaga faatolu, “Osana, Osana, Osana i le Atua ma le Tamai Mamoe!”36


I nai vaiaso mulimuli ane, na maua ai e Polika se faasilasilaga e faapea ua faatulaga e Faamasino Makeane lona aso faamasino mo Tesema 4, e ui lava sa ia iloa o loo mamao le perofeta mai le Aai o Sate Leki. Peitai, e le’i manao Polika e tuua St. George, ma na tulei ai e le faamasino le aso faamasino i le amataga o Ianuari. I le taimi lea, ua faafesootai e Polika ana loia ma fautua e uiga i le mea e tatau ona ia faia. Na ia iloa o le a taofia o ia pe a toe foi i le Aai o Sate Leki, ma ua popole tele nei o ia i lona saogalemu nai lo le taimi muamua. Ua ia mana’o i faamautuuga o le a le fasiotia o ia a o taofia o ia.37

Mo se taimi, na ia manatunatu ai e alu e lafi, e pei na faia e Iosefa Samita i Navu. O le fasioti tagata o se solitulafono ogaoga, ma a fai a e ta’usalaina o ia e se au faamasino e manatu faapito, e mafai ona sala o ia i le oti. A e i le ogatotonu o Tesema, na uunaia ai o ia e ana loia ia toe foi i le Aai, i le mautu ai o le a saogalemu o ia. Sa vaeluaina Uso o le Korama a le Toasefululua ma isi uo faatatau i le mataupu, a e sa latou malilie e tatau ona ia faia e tusa ma le mea lelei ua ia iloa.38

I se tasi po, na miti ai Polika e faapea e toalua ni alii sa taumafai e pulea se fonotaga toatele o le Au Paia. Ina ua ia ala a’e, na ia iloa le mea e tatau ona ia faia. “Ou te lagona e lelei lou alu i le fale ma faatautaia le fonotaga, faatasi ma le fesoasoani a le Atua ma o’u uso o le usoga!” na ia tau atu ai i ana uo.39

A o ia uia le ala e toe foi atu i le Aai o Sate Leki, na malolo ai Polika i se nuu itiiti mo le po. Sa popole le Au Paia i lana faaiuga e alu i le faamasinoga, i le iloa ai ua iloa le ta’usalaina o ia e Faamasino Makeane. Sa tagi lotulotu se tasi alii ina ua ia iloa le mea ua faamoemoe Polika e fai. Na malamalama le perofeta i lona popole, a e na ia iloa le ala sa’o e tatau ona uia.

“O le a pulea uma e le Atua mo le lelei sili o Siona,” na ia faapea mai ai.40