Talafaasolopito o le Ekalesia
17 Ua Toe Faaleleia Tagata


“Ua Toe Faaleleia Tagata,” mataupu 17 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 17: “Ua Toe Faaleleia Tagata”

Mataupu 17

Ua Toe Faaleleia Tagata

Ata
O fu’a Amerika ma le vaituloto i mauga i le pito i tua

A o aumaia e le taumalūlū o le 1856-57 le kiona ma le aisa i le Vanu o Sate Leki, sa galue Iosefa F. Samita i le Motu Tele o Hawaii. E pei o Siaosi Kanona, sa vave ona ia aoaoina le gagana Hawaii ma sa avea ma ta’ita’i i le misiona. O lenei, ua toeitiiti tolu tausaga talu ona maua lona valaauga, sa sefuluvalu ona tausaga ma naunau e faaauau pea ona auauna i le Alii.1

“Ou te le o lagonaina ua atoatoa le faatinoina o la’u misiona i le taimi lenei,” o lana tusi lea i lona tuafafine o Mafa Ana, “ma ou te le manao ou te alu i le fale seiloga ua faamae’a.”2

I se taimi puupuu mulimuli ane, sa maua ai e Iosefa se tusi mai lona uso o Ioane i Iutā. “Ua mavae le Kerisimasi, ma mulimuli mai ai ma le Aso o le Tausaga Fou,” o le lipoti lea a Ioane. “Sa leai ni fiafiaga.” E ui lava sa masani ona faafiafiaina le Au Paia i siva ma patī tetele i aso malōlō, sa le fautuaina e ta’ita’i o le Ekalesia ia ituaiga o faafiafiaga i lenei tausaga. O le fuataiina o le amio mama sa amataina e Jedediah Grant i le tauto’ulu talu ai o loo faagasolo lava, ma o ia ituaiga o faafiafiaga sa i ai le manatu e le talafeagai.

“Ua galo ia i matou i matou lava ma ua momoe, faataatia ese la tatou tapuaiga, ae o e faafiafia i matou lava i mea o le lalolagi,” sa faamalamalama atili ai e Ioane. I le faato’ā valaauina ai lata mai e avea ma peteriaka pule faamalumalu o le Ekalesia, o se valaauga sa umia e lona tamā ma le tamā o lona tamā, sa matuā lagolagoina atoatoa e Ioane e luasefulu ma le fa ona tausaga le toe faaleleia o amio, e ui o lona matamuli tele sa taofia ai o ia i le auai faatasi atu ma isi ta’ita’i i le talaiga lautele.3

O isi tusi mai le aiga sa faamatalaina le toe faaleleia ia Iosefa. Talu mai Setema, sa toe papatisoina e ta’ita’i o le Ekalesia tagata o le Au Paia ua salamo i soo se vai lata ane—e tusa lava pe tatau ona latou tata’eina le aisa e fai ai.4 E le gata i lea, sa faatonuina foi e le Au Peresitene Sili ia epikopo e taofi le faia o faamanatuga i a latou uarota sei vagana ua toatele le Au Paia e toe papatisoina ma faamaonia lo latou naunautaiga e tausi poloaiga.5

Sa talitonu le uso o le tina o Iosefa o Mercy Thompson sa i ai se aafiaga lelei o le toe faaleleiga ia te ia ma le Au Paia. “Ou te lagona le maofa i feutagaiga a le Alii ia te a’u,” sa ia tusi atu ai ia Iosefa. “Ou te lagona lava ua sili atu le faataunuuina e le Alii o Ana folafolaga ia te a’u.”6

Ina ia faamalosiauina le amiotonu, sa apoapoai ta’ita’i o le Ekalesia i le Au Paia e ta’uta’u atu faalauaitele a latou agasala i fonotaga po o sauniga a uarota. I se tusi ia Iosefa, sa tusi atu ai Mercy e uiga ia Aleni Huntington, o se tasi o alii talavou o lē sa fesoasoani e ave tagata malaga taavale toso i le isi itu o le Sweetwater River. O Aleni o se alii talavou sa tele lava ina ulavale, ae ina ua faato’ā mavae atu lava le laveaiina o taavale toso, sa ia tulai i le Uarota a Sugar House, ma faailoa atu ana agasala ua tuanai, ma talanoa e uiga i le auala sa suia ai e le laveai lona loto.

“Sa matuā tele le mana o le Atua sa ia vaai i ai o lea sa ia olioli ai a o malaga e faafeiloai ia vaega i luga o le ala ma aumaia i latou i totonu,” o le lipoti lea a Mercy. “Sa ia apoapoai atu i ana uo talavou e liliu ese mai i a latou amio sese ae saili e atinae le malo o le Atua. Sa tutulu lona tinā i le olioli. Sa tulai lona tamā ma folafola atu o se taimi sili lea ona fiafia ua ia vaaia.”7

O nisi o alii sa valaauina foi e avea ma “faifeautalai i le lotoifale” e asiasi i aiga i le Ekalesia. I ia asiasiga, sa fesili ai faifeautalai i ni fesili aloaia ina ia iloa ai po o le a le lelei o loo tausia ai e tagata o le Ekalesia Tulafono e Sefulu, alofa le tasi i le isi ma o latou tuaoi, ma tapuai faatasi ma tagata o a latou uarota.8

A o fautuaina e taitai o le Ekalesia le amiotonu sili atu, sa latou valaauina nisi alii ma tamaitai toatele atu e faia faaipoipoga i ni āvā se tele. I le faato’ā uma lava o le amataga o le toe faaleleia, sa uunaia e Polika Iaga ia Ioane Samita e faaipoipo i se āvā lona lua. O le manatu o Ioane e faaipoipo atu i se isi tamaitai sa matuā mafatia ai lana āvā, o Helen. Ae afai e finagalo le Alii ia te ia ma Ioane e usiusitai i le mataupu faavae, ona sili ai lea ia Helen le fai loa o le sauniga o le faaipoipoga ia mae’a i le vave e mafai ai. Atonu o le ola ai i le mataupu faavae o le a sili atu ona faigofie pe a maea.

Sa faaipoipo Ioane i se tamaitai e suafa ia Melisa Lemmon. “O se lu’itau lea ia te a’u, ae faafetai i le Alii ua te’a nei,” sa tusi atu ai Hellen ia Iosefa i Hawaii. “O le a tofotofoina lava e le Alii Lona nuu i mea uma, ma ou te manatu o le lu’itau silisili lena. Ae ou te tatalo i lo’u Tamā Faalelagi e auina mai ia te a’u le poto ma le malosi o le mafaufau e feagai ai ma lu’itau uma a o faasolo mai.”9

Sa iloa foi e Iosefa isi faamatalaga e uiga i le faagasologa o le toe faaleleia i tusi mai i lona tuafafine o Mareta Ana. “Ua papatisoina a’u ma ua amata ona ou ola i la’u tapuaiga,” sa ia tusia ai ia Fepuari. “O lea ua faato’ā amata nei ona ou vaai i o’u sesē ma ua amata ona sui o’u ala.” Ina ua mavae le tele o masina o fefinaua’iga ma Hellen, sa i’u lava ina faalelei Mareta Ana ma le toalua o lona tuagane.10

“Ua toe faaleleia le matou mafutaga, ma ua lelei nei ona latou faia a’u,” na ta’u atu ai e Mareta Ana ia Iosefa. “O matou uma lava o uo lelei.”11

I le toatele ai o tagata talavou i lana uarota sa faasolo e faaipoipo, sa tuufesili le mafaufau o Mareta Ana pe ua oo ea i le taimi e faaipoipo ai foi o ia. Sa faalilolilo lava ona alofa o ia ia Viliamu Harisi, le atalii fai o Epikopo Aperaamo Smoot. “E gatete o’u lima pe a ou ta’uina le upu alofa, ae e moni lava, matuā moni lava,” sa ia ta’u atu ai ia Iosefa. “O ia o se alii talavou lelei ma ua ia te ia o’u lagona alofa.”

Sa ia aioi i lona tuagane e tausi lea mea lilo. “Aua nei e fai maia se tala e uiga i le mea lea i soo sau tusi vagana ai la’u tusi,” sa ia tusi atu ai, “ma ta’u mai ia te a’u po o le a sou manatu i ai.”

Ae peitai, o le a vave ona alu Viliamu i se misiona i Europa, lea sa manatu Mareta Ana o se lu’itau tiga tele. “O lea ua amata nei ona te’ate’a atu; o lona uiga, o loo ou taumafai e faafoia,” sa ia tala faanoanoa ai i lana tusi. “Ou te manatu e lelei lava mea uma.”12


I le tautotogo o le 1857, sa fiafia Polika Iaga ma isi ta’ita’i o le Ekalesia i le toe faaleleia o le Au Paia ma toe faatulaga ai loa le faamanatuga i le Ekalesia atoa. Sa saunoa soo Polika mai i lea taimi i lea taimi e faapea o le Au Paia o se nuu faamanuiaina e le Atua.”13

Peitai sa i ai ni faafitauli sa tulai mai i le taimi o le toe faaleleia. Sa saunoa mamafa lava ta’ita’i e uiga i tagata liliu ese ma tagata o le lotoifale o ē e le o ni tagata o le Ekalesia. I le lagona ai o le fefe, sa tuua ai e nisi tagata le teritori. O epikopo, faifeautalai o le lotoifale, ma tagata o le Ekalesia sa feteenai foi i nisi taimi pe a oo i asiasiga i aiga ma le ta’uta’u atu faalauaitele o agasala na mautinoa le faamaasiasi tagata, faatupu vevesi, po o le taufaamatau. I le aluga o taimi, sa amata e ta’ita’i o le Ekalesia ona avatu le faamalosiauga ia faia faalilolilo faatalatalanoaga ma le ta’uta’u atu o agasala.14

Sa masani ona faaaogā e ta’ita’i o le Ekalesia gagana malamalama gofie ma faagaeetia i a latou saunoaga e faamalosiau ai le Au Paia ia sili atu mea latou te faia. Sa aumaia e le Tusi a Mamona faata’ita’iga manino o auala e mafai ai e le tala’iga malosi ona musuia tagata e toe faaleleia, ae peitai, sa masani ona faaaogaina e ta’ita’i o le Ekalesia gagana matuā malolosi i lena taumalūlū e valaau ai le Au Paia ia salamō. I nisi taimi, sa oo lava ina faaaogāina e Polika ma isi ia mau mai le Feagaiga Tuai e a’oa’o ai faapea e i ai agasala ogaoga patino ia e na o le faamasaaina lava o le toto o le tagata agasala e faamagaloina ai.15

O ia ituaiga o aoaoga sa toe foi ai i tua i le gagana o le afi talalī ‘a’asa o seoli ma le teiō a failauga o le faafouga faaPorotesano o ē sa taumafai e faamata’u tagata agasala i le faaleleia.16 Sa malamalama Polika e i ai nisi taimi e fai atu ai ana lauga mumū talalī ua ova atu foi le malolosi, ae sa le i i ai sona faamoemoe e fasiotia ni tagata mo a latou agasala.17

I se tasi aso sa maua ai e Polika se tusi mai ia Isaako Haight, o le peresitene o le siteki a Cedar City, e uiga i se alii o lē sa ta’uta’u atu ana agasala faalefeusuaiga ma lana uo teine ua uma ona la faamau ina ua uma ona maua ona faaeega paia. Talu mai lena taimi ua faaipoipo atu i le tamaitai ma ua fai mai o le a ia faia soo se mea ina ia toe faaleleia mo lana agasala, e tusa lava pe afai o lona uiga o le a faamaligi ai lona toto.

“E mafai ona e ta’u maia ia te a’u le mea ou te fai atu ia te ia?” Sa fesili ai Isaako.

“Fai i le alii talavou e alu ma ‘aua nei toe agasala, salamo i ana agasala uma, ma ia papatisoina mo ia mea,” sa tali atu ai Polika.18 I le totonugalemu o apoapoaiga mamafa o le toe faaleleia, sa masani ona ia fautuaina ta’ita’i e fesoasoani i tagata agasala e salamo ma saili le alofa tunoa. O folafolaga malosi a Polika ma lana fautuaga mo le alofa tunoa sa faamoemoe e fesoasoani i le Au Paia e salamo ma faalatalata ai i le Alii.19


A o faasolo ina mae’a atu le vaitau o le toe faaleleia, sa faapea foi ona toe tupu a’e le le fiafia o le Au Paia i tagata ofisa na tofia e le mālō tele i le pulega faalemālō faateritori. I le amataga o le 1857, sa fai ai se talosaga a le fono faitulafono a Iutā ia James Buchanan, le peresitene tofia fou o le Iunaite Setete, ina ia tuuina mai ia te i latou le saolotoga sili atu e tofia o latou lava ta’ita’i faalemālō.

“O le a matou teena soo se taumafaiga a tagata ofisa o le mālō e faaleaogāina a matou tulafono faaleteritori,” sa latou lapatai atu ai, “pe faamalosia mai i luga o i matou na mea e lē aogā ma e lē faamalosia i lenei teritori.”20

I le taimi lava foi lea, sa faapea foi ona lē fiafia tagata ofisa faalemālō i le Au Paia ma lo latou inoino i tagata ese mai fafo, faafiufiu i ta’ita’i tofia e le mālō tele, ma le lē tuueseeseina o le ekalesia ma le setete i le pulega faalemālō faaleteritori. Ia Mati, sa faamavae ai nisi tagata ofisa mai o latou tulaga ma toe foi atu i sasa’e ma tala e uiga i faaipoipoga i āvā e tele ma faiga faalemālō lē faatemokarasi e pei lava ona sa faia foi e Perry Brocchus ma isi i ni nai tausaga muamua atu.

I le amataga o lena taumafanafana, ina ua liu suavaia le kiona i le laufanua ma ua tatala foi auala mo le meli, sa iloa ai e le Au Paia o la latou talosaga lea na tusia i ni upu malolosi ma lipoti o lo latou taulimaina o tagata ofisa faaleteritori sa i ai muamua sa matuā faapopole ma to’atama’i ai Peresitene Buchanan ma ona faufautua. Sa tagai le peresitene i faiga a le Au Paia o se fouvalega, ma ia tofia ai alii fou i ofisa o loo avanoa i Iutā.21 I le taimi lava lea, sa uunai malosi mai nusipepa ma faipule o le itu i sasae ina ia faaaogaina faiga faamiliteli e aveese faamalosi ai ia Polika o se kovana, faatoilaloina fouvalega a le Au Paia, ma ia mautinoa o loo nofoia ma puipuia tagata ofisa fou faalemālō.

I na faitioga, e matuā tele ma taugata le fuafuaga, ae e le i umi ae salalau tala o loo faamoemoe lava le peresitene e faataunuuina. Sa tagai i ai Buchanan o lona tiute le faatulagaina o le pulega faalemālō tele i Iutā. I le taimi lea, sa feagai le Iunaite Setete ma feeseeseaiga iloga i le mataupu o le faapologaina, ma sa toatele tagata sa matata’u ina nei faatuina i se aso e tagata pule i pologa so latou lava atunuu. O le auina atu o se vaegaau i Iutā e ono taofia ai isi itulagi mai le lu’iina o le mālō tele.22

Ina ua uma lona taimi i le avea ai ma kovana, sa manatu nei Polika o le a taumafai le peresitene e tofia se tagata mai fafo e suitulaga ia te ia. O le suiga o le a le aafia ai lona tulaga ma le Au Paia, ae o le a faaitiitia ai lona tomai e fesoasoani ia i latou i faiga faaupufai. Afai e aveesea ia e le peresitene mai lona ofisa ma auina mai se vaegaau e faamalosia le suiga, o le a itiiti lava se faamoemoe o le Au Paia mo le pulea o i latou lava. O le a latou toe gauai atu i tuinanauga a tagata o ē e ulagia le mālō o le Atua.23

E tusa o se masina talu ona faafofoga Polika i tala salalau o faamoemoega o Buchanan, sa ia iloa ai ua tagatavaleina le aposetolo o Parley Pratt. O lē sa fasiotia o Hector McLean, o le tane muamua a Elenoa McLean, o se tasi o āvā a Parley. Sa auai Elenoa i le Ekalesia i Kalefonia i le mavae ai o le tele o tausaga o mafatia mai le fasiāvā ma le avamalosi a Hector. Sa tuua’ia e Hector ia Parley ina ua tuua o ia e Elenoa, ma sa ia auina atu la laua fanau e nonofo ma tagata o aiga i le itu i saute o le Iunaite Setete. Sa taumafai Elenoa e toe faatasi ma lana fanau, ma sa mulimuli atu Parley e fesoasoani ia te ia. Peitai, ia Me 1857, sa tuliloaina e Hector ia Parley ma fasioti leagaina o ia.24

O le fasiotia o Parley sa matuā faate’ia ai Polika ma le Au Paia. Mo le silia ma le luasefululima tausaga, sa avea ai Parley o se tagata tusitala lauiloa ma se faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O lana tusi O se Leo o le Lapataiga sa fesoasoani e aumaia le lē mafaitaulia o tagata i totonu o le Ekalesia. O le toesea o lana auaunaga lē faavaivai ma lona leo e lē mafaatusalia sa matuā tiga loloto ai le Au Paia.

Ae sa faafiafiaina le au faatonu o nusipepa i le atunuu atoa i le fasiotia o Parley. Ia i latou, sa fasiotia e Hector McLean le tagata sa talepeina lona aiga. Sa oo lava ina fautuaina e se tasi o nusipepa ia Peresitene Buchanan e tofia Hector e fai ma kovana fou o Iutā.25

E pei o i latou o ē sa sauāina le Au Paia i Misuri ma Ilinoi, e le i aumaia foi lē na fasiotia Parley i le faamasinoga tonu.26


A o faateteleina ia feeseeseaiga i le va o le Au Paia ma le mālō o le Iunaite Setete, sa sauni Mareta Ana Samita e faamavae atu ia Viliamu Harisi, o lē o le a le pine ae tuumuli atu mo le misiona a Europa. Sa faamoemoe Mareta Ana e faaipoipo ia Viliamu pe a toe foi mai o ia i le fale. I le aso sa feiloai ai o ia ma le Au Peresitene Sili ina ia vaetofiaina mo lana misiona, sa fesoasoani ai Mareta Ana i lona tina, o Emily Smoot, e saunia ana meatotino mo le faigamalaga.

A o galulue i laua, sa oso mai Viliamu i le potu. “Aumai lou pulou, Mareta, ma sau loa,” sa fai mai o ia. A o vaetofiaina Viliamu, sa fautua atu Polika Iaga ia aumai e Viliamu ia Mareta Ana i le aai ma faaipoipo ia te ia a o le i malaga ese atu mo Europa.

I le faate’ia, sa liliu atu Mareta Ana ia Emily. “O le a la’u mea o le a fai? “O le a la’u mea o le a fai? sa ia fesili ai.

“Pele,” fai mai ai Emily, “fai lou ofu māmā faafualaau ma alu loa.”

Sa vave lava ona sui Mareta Ana i lona ofu māmā faafualaau ma a’e i le taavale solofanua i tafatafa o Viliamu. Sa faaipoipoina i laua i le Fale o Faaeega Paia, ma sa siitia ai loa Mareta Ana e nonofo ma Viliamu ma le aiga o Smoot. I le lua aso mulimuli ane, sa uta ai loa meatotino a Viliamu i le taavale toso ma tuua ai le vanu ma se vaega e fitusefulu o isi faifeautalai.27

Ina ua taunuu faifeautalai i le Aai o Niu Ioka i ni nai vaiaso mulimuli ane, sa maofa Viliamu i le ita sa lagona e le tele o tagata i le Au Paia. “Ua matou faalogoina ituaiga o sauaga uma e uiga i le au Mamona ma pulega a le Ekalesia,” sa ia tusi atu ai ia Iosefa F. Samita, o lona uso fou i le tulafono. “O le autu o talanoaga o Iutā, o Iutā i nusipepa uma e te vaai i ai. Fai mai i latou o le a latou auina atu se kovana mo Iutā ma vaegaau, ma o le a ia faamalosia le tulafono a le Iunaite Setete, faasaoloto tamaitai, ma afai e tetee le toeaina o Iaga, sisi i luga o ia i le ua.”28


O Iulai 24, 1857, o le faailogaina o le sefulu tausaga talu ona taunuu le Au Paia i le vanu, sa faatasi atu ai le aiga o Smoot ia Polika Iaga ma le isi lua afe o le Au Paia mo se tafaoga i se vaituloto i le mauga i sasae o le Aai o Sate Leki. O faili pu mai nofoaga faato’a eseese uma na tātā ai a o fagogota, sisiva, ma feasiasia’i le Au Paia i le taeao. Sa agiagia fu’a a Amerika mai i tumutumu o laau uumi se lua. I le taeao atoa, sa faapāpā fana a le Au Paia, matamata i le savali a le militeli a le teritori, ma faalogologo i tautalaga.

Ae peitai, e tusa o le aoauli, ae ti’eti’e mai Aperaamo Smoot ma Porter Rockwell i le tolauapiga, ma faalavelavea ai faafiafiaga. Sa faato’ā foi mai lava Aperaamo mai se faigamalaga faapisinisi a le Ekalesia i le itu i sasae o le Iunaite Setete. I luga o le ala, sa ia vaai ai i taavale la’u uta o loo malaga agai mai i sisifo e sapalai se vaegaau e afe lima selau lea ua auina aloaia mai e le peresitene i Iutā ma se kovana fou. Sa taofia foi e le mālō le auaunaga o meli i le Teritori o Iutā, ma motusia ai fesootaiga a le Au Paia ma Sasae.29

O le aso na sosoo ai, sa toe malaga ai Polika ma le Au Paia i le aai e saunia mo se osofa’iga. I le aso 1 o Aokuso, sa faatonuina ai e Tanielu Wells, o le ta’ita’i ‘au a le militeli faaleteritori, ana au-ofisa e saunia tagata uma mo le taua. Sa manaomia e le Au Paia ona teu faaputuputu a latou sapalai oloa, ma aua nei faama’imauina se mea. Sa ia faasāina i latou i le faatau atu o fatu saito ma isi oloa i laina o taavale solofanua o loo malaga agai i Kalefonia. Afai e faia e le vaegaau se poloka i le vanu, o le a manaomia e le Au Paia aunese uma o a latou sapalai e ola ai.30

Sa talosagaina foi e Polika ia peresitene o misiona ma ta’ita’i o le Ekalesia i paranesi ma nofoaga faato’a o loo i fafo atu e auina mai faifeautalai ma isi o le Au Paia i Iutā.

“Faamalōlō faifeautalai o ē ua auauna ai iina mo soo se umi lava,” sa ia faatonu atu ai Siaosi Kanona, o lē sa pule faamalumalu i luga o le misiona a le Pasefika i San Francisco. “Fautuaina le toatele o a tatou alii talavou e mafai ona toe foi mai pe a tusa ai, auā o loo matuā naunau popole lava o latou mātua e fia vaai ia i latou.”31

Sa faafofoga Polika i ni tala feaveai faapea o Viliamu Harney, o se tagata lauiloa mo lona sauā leaga, sa ta’ita’ia le vaegaau agai i Iutā. E ui lava sa fai mai Harney e leai sona lagona ita i le tele o le Au Paia, sa manino lava lona naunautai e faasala Polika ma isi ta’ita’i o le Ekalesia.32

“Pe sisiina a’u i le faia po o le leai foi o se faamasinoga,” sa taumatemate ai Polika, “e le i faamautinoaina lava.”33


A o sauni le Au Paia i totonu ma le faataamilo o le Aai o Sate Leki mo se osofa’iga, sa asiasi atu Siaosi A. Samita i nofoaga faato’a i le itu i saute o le teritori e lapatai i latou e uiga i le o mai o le vaegaau. I le aso 8 o Aokuso, sa ia taunuu i Parowan, o se taulaga sa ia fesoasoani e faatuina i le ono tausaga talu ai. Sa alofagia ma faatuatuaina o ia e le Au Paia iina.34

Ua uma ona taunuu atu tala e uiga i le vaegaau i le taulaga, ma sa nofo popole uma tagata. Sa latou matata’u ina ne’i i ai nisi vaegaau faaopoopo mai Kalefonia o le a osofa’ia muamua Iutā i saute, osofa’ia nofoaga faato’a vaivai iina ona faagasolo ai lea agai atu i matu. O nofoaga faato’a matitiva e pei o Parowan, o loo i ai i le tausiusiuga o le ola, o le a lē talafeagai ma le vaegaau.35

Sa popole Siaosi mo le saogalemu o lona aiga ma uo i lea nofoaga. O loo faamoemoe le vaegaau e faia se taua o le faatafunaga faasaga i le Ekalesia, sa ia ta’u atu ia i latou. Ina ia faamautinoa lo latou faasaoina, sa ia uunaia le Au Paia o Parowan e auina atu a latou faasiliga o fatu saito i lo latou epikopo e teu ai mo taimi lē mautonu o loo lumanai. E tatau foi ona faaaogā uma a latou fulufulu mamoe e fai ai lavalava.36

I le aso na sosoo ai, sa talanoa faamalosi atu ai Siaosi. Ua itagia le Ekalesia i le itu i sasa’e, sa ia ta’u atu. Pe ana faapea e lē faatuatua le Au Paia i le Atua, o le a vaeluaina i latou e le vaegaau ma faigofie ona manumalo ia i latou.

“Tausi lelei a outou sapalai, auā o le a tatou manaomia i latou,” sa ia faatonu atu ai. Sa ia silafia o le a faaosoosoina le Au Paia e fesoasoani ma fafaga ia fitafita pe a o mai i latou—pe ona o le agalelei pe ona o se naunau e maua ai se tupe mai ia i latou.

“Pe tou te faatau atu ea ia i latou fatu saito poo meaai?” Sa fesili atu ai Siaosi. “Ou te fai atu ia fetuuina le tagata na te sasaa le suauu po o le vai i o latou ulu.”37