Talafaasolopito o le Ekalesia
35 O se Aso o le Tofotofoga


“O se Aso o le Tofotofoga,” mataupu 35 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 35: “O se Aso o le Tofotofoga”

Mataupu 35

O se Aso o le Tofotofoga

Ata
Alii o laeiina pine leoleo o le Iunaite Setete

E toatele se faapotopotoga o tagata sa faatalitali i le fale o nofoaafi ina ua o’o mai i le Aai o Sateki i le aso 17 o Fepuari, 1886 ia Siaosi Q. Kanona ma e na pueina mai o ia. O leoleo Aealani na toalua mai ma Siaosi i le o ese mai le nofoaafi ma o atu i se ofisa i totonu o le aai, lea sa faapotopoto ai foi ni tagata e faaalia lo latou manatu alofa i le pagota na maosiosia ma sasaina. I totonu, na tuuina atu ai ia Siaosi e le leoleo ia se faamalu ma tuuina atu o ia e fai sana malologa a o faatalitali ai lana loia ma isi tagata asiasi e taunuu mai.1

O le faamasinoga o George na faatulagaina i le aso 17 o Mati, ma na tatalaina o ia i se pili e $45,000. O se vaega e faia le faaiuga, i le taimi lea, na amata ona faatalanoaina ava ma fanau a George e ao mai ai faamatalaga faapea na ia solia le Tulafono a Edmunds e tetee i autaunonofo.

“O na alii ua aunoa ma sina alofa faaletagata o i ai,” na folafola atu ai George ina ua ia faalogo ia latou fesili le alofa. “Ua pei lava lo latou le alolofa o le tele o le au gaoi le aoaia amioleaga.”2

Ina ua tatalaina o ia, na feiloai faalilolilo George ma Peresitene Teila. Ua uma lava ona filifili George e alu i le falepuipui, ae na ia tatalo o le a silafia e le perofeta le finagalo o le Alii i le mataupu. I le la feiloaiga, na faamatala ai e George lona tulaga pagatia, ma na ioe mai Peresitene Teila e tatau ona ia usitai i le tulafono. Afai e le tu George i le faamasinoga, o le a ia le maua le pili $45,000, lea na malilie ana uo e totogi mo ia.

Ae ui i lea, i lena po, na faaali ai e le Alii ia Peresitene Teila faapea o lona fesoasoani muamua e tatau ona toe foi e lafi. Na pei le faaaliga o se uila emo, ma ina ua mavae lona oo mai, na vave lava ona tootuli le perofeta i tafatafa o lona moega i le tatalo faafetai. I ni nai tausaga na muamua atu, na uunaia ai o ia e le Alii e faagalue le tupe e le o se sefuluai a le Ekalesia i le kamupani maina ina ia i ai se tupe faaleoleo mo le Ekalesia. Na talitonu Peresitene Teila e tatau ona faaaoga le tupe faaleoleo e toe totogi ai tupe a alii na totogia le pili o George.3

Na lagona e George o le faaaliga o se tali i ana tatalo. Na la tuuina atu ma Peresitene Teila le faaaliga i aposetolo e toafa i le aai, ma na latou malilie i le fuafuaga ina ia faataunuuina.

Na popole George e uiga i le faamuamua o le toe foi e lafi, e ui i lea, ae maise lava isi alii na o atu i le falepuipui mo o latou talitonuga. Na te lei manao i se tasi i totonu po o fafo o le Ekalesia e faapea o ia o se tagata palaai. Ae ua ia iloa nei le finagalo o le Alii mo ia, ma na ia filifili e talitonu i ai.

“Afai e faatonu mai e le Atua se auala mo au e alu ai,” na ia tusi ai i lana api talaaga, “ou te manao e usitai i ai ae tuu ia te Ia le taunuuga.”4


I le taimi na toe foi ai Siaosi Q. Kanona e lafi, na toe alu atu ai Emeline Uele i Uosigitone, DC i mataupu faaleEkalesia. Ua fitu tausaga ua tuanai talu le la feiloaiga ma Peresitene Ratafoti Eise ma lona faletua, o Lusi. Faatoa faatupulaia talu mai lena taimi le tetee faasagatau i le Ekalesia, aemaise lava i le taimi nei lea ua taumafai ai le Konekeresi e suia le Tulafono a Etimani i se vaega o tulafono e sili atu ona saua, lea e mafai ona faaigoaina o le Tulafono a Etimani-Taka.5

O le tulafono taufaaofi, faatasi ai ma isi mea, e aveesea ai le aia tatau a tamaitai o Iuta e palota ai, ma na lagona e Emmeline le tiute o le tautala atu e faasaga i ai.6 Na ia faamoemoe o le a mafai ona ia faatauanauina ni tagata malamalama—ae maise lava ana uo i le tau mo aia tatau a tamaitai—ia vaai i le le amiotonu o le tulafono.

I Uosigitone, na talanoa ai Emmeline ma le au faitulafono ma e na tetee ia na manatu lelei i lana mataupu. O nisi na feita faapea o tamaitai i Iuta e ono le maua le aia tatau e palota ai. O isi na le malilie i se vaega o le tulafono na faatagaina ai le malo e taofia meatotino a le Au Paia. Ae o le tetee i faaipoipoga faaautaunonofo na faagata ai le fiafia e oo lava ia i latou na taua e Emmeline o uo.7

I le mavae ai o ni nai vaiaso i Uosigitone, na ia malaga loa i le nofoaafi e agai atu i sisifo, i le talitonu ua ia faia mea uma na ia mafaia mo le Au Paia. I lana malaga, na ia iloa ai na potopoto le lua afe tamaitai talu ai nei i totonu o le Faletifaga i Sate Leki e tetee i le faiga a le malo o aiga faaautaunonofo. I le fonotaga, na valaau atu ai Mary Isabella Horne i tamaitai e tautatala atu e faasaga i le amioletonu. “Pe tatau ea ona tatou, o tamaitai o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ona taliaina pea upuleaga ma puapuaga e aunoa ma le siitiaina o o tatou leo e faasaga atu i ai?” na ia fesili atu ai.8

Na fiafia Emmeline i le malosi o ona uso i le talalelei, ma na ia tulimatai atu i le toefaatasia ma i latou. Ae i lona toe foi atu i le fale, na ia maua ai se uaealesi mai ia Peresitene Teila na tau atu ia te ia e toe foi i Uosigitone. Na tusia e se komiti o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ni faamoemoega na valaau atu ai i taitai o le atunuu e faauma a latou taumafaiga leaga i le Au Paia. O faamoemoega na tatalo atu ai foi mo ava ma tina i le Iunaite Setete atoa ia o mai e fesoasoani i tamaitai o Iuta. Na finagalo le perofeta e tuuina atu e Emmeline ia faamoemoega ia Grover Cleveland, le peresitene o le Iunaite Setete. O Ellen Ferguson, o se fomai o le tino ma se fomai tipitipi i le Aai o Sate Leki, o le a faatasi ma ia.9

I totonu o ni nai aso, na toe foi atu ai Emmeline i Uosigitone. Na la asiasi atu ma Ellen ia Peresitene Cleveland i le faletusi o le Maota Paepae. E lei foliga taufaafefe o ia e pei ona la faamoemoeina, ae na la iloaina o le a faigata ona tauanau o ia e lagolagoina le la mataupu. I se tausaga na muamua atu, na ia feiloai ai i se vaega o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Iuta ma tau atu ia i latou, “Ou te moomoo maimau pe ana tutusa outou iina ma i matou.”10

Na faalogo atu ma le totoa le peresitene ia Emmeline ma Ellen ma folafola atu o le a manatunatu loloto i o la faamoemoega. Ae e ui sa foliga alofa mai i le la mataupu, e lei lava lona agaalofa e tetee atu ai i le au faitulafono ia e tetee i autaunonofo.

“Pau le mea e mafai ona faia iinei i le tuuina atu o mea moni ma le sailia ia aveese le faailoga tagata e foliga mai ua na o se mataua i le moana sausau o manatu lautele.” na tusi ai Emmeline i le Womans Exponent i se taimi vave lava mulimuli ane. “Ae e le tatau lava ona faavaivai se tasi i le faia o mea lelei, e ui lava o avanoa e itiiti lava ma o le faailoga tagata e oona.”11


O le taimi lea, i le Vanu o Sanpete i Iuta, ua amata e leoleo ona tapue le Au Paia autaunonofo i Ephraim, Manti, ma taulaga tuaoi.12 Na faatonuina e Augusta Dorius Stevens le peresitene o le Peraimeri o le Uarota a Ephraim South, ia tamaiti i le ala e amio ai pe a taumafai leoleo e fesiligia i latou.13 O tamaiti e le o masalomia na masani lava ona avea ma ni punaoa o faamatalaga, o lea na latou manaomia ai le aoao pe faapefea ona latou iloaina leoleo ma fatuina le le mautonu e fenumiai ai suesuega.14

Ua silia ma le tolusefulu tausaga talu ona tuua e Augusta lona aiga i Copenhagen, Tenimaka, ae sau i Iuta. Sa na o le sefulufa ona tausaga i lena taimi. Na ita lona tina i le Ekalesia i le taimi lea ma faatoa tetea lava ma lona tama. Afai e tau atu e se tasi ia Augusta faapea o lona aiga o le a i ai se aso e toe faatasia ai i Siona, ma ona matua e faamauina e ala i le sui i le malumalu, atonu o le a le talitonu o ia ia i latou.15

Ae o le mea tonu lava lena na tupu, ma o le aiga o Dorius o se vaega toatele i le Vanu o Sanpete. O le tama o Augusta ma le tele o ona tei ua leva ona maliliu, ae o lona tina, o Ane Sophie, ua fitusefulu ma ona tupu tausaga ma ua mitamita tele i le auai o lana fanau i le Ekalesia lea na masani ona ma ai o ia. O tuagane o Augusta o Carl ma Johan na i ai ni aiga toatele faaautaunonofo ia na faateleina mai lea tausaga i lea tausaga i le tele o isi tamaiti ma fanau a fanau. O lona tuagane fai, o Lewis, le atalii o lona tama i lana ava lona lua, o Hannah, na i ai foi se aiga tele faaautaunonofo. O le uso fai o Augusta, o Julia, lea na vaetamaina e lona tina i Tenimaka, sa faapea foi ona faaipoipo ma tausia se aiga i le vanu.16

Ao lamatia i le ono lokaina o le tuagane o Dorius ona o faaipoipoga faaautaunonofo, na saogalemu le tane a Augusta, o Henry. O lana ava muamua na maliu i le 1864, o lea la la te le o faatinoina ai ma Augusta le faaipoipoga faaautaunonofo. E toavalu le aofai o le la fanau, e toalima o loo soifua pea.17 E leai foi nisi o le la fanau faaipoipo na faatinoina le faaipoipoga faaautaunonofo.18

Ae ui i lea, ona sa galue o ia o se faatosaga ma se tausi ma’i, e ono avea pea Augusta o se tagata e fesiligia e leoleo. O le vaaia o se manaomia mo se tausiga faafomai sili atu i le Au Paia, na amata ai e Polika Iaga ma Eliza Snow i le 1870 ona uunaia tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia maua ni aoaoga faafomai. Na avea Augusta ma se faatosaga i le 1876 i le mavae ai ona maua ana aoaoaga i Iuta. Faatasi ai ma le faamalosiauga mai taitai o le Aualofa ma le Ekalesia, na auai isi tamaitai i aoga faafomai i le Iunaite Setete i sasae. O nisi o i latou na fesoasoani foi i le Aualofa e faatuina le Falemai o Tesareta i le Aai o Sate Leki i le 1882.19

Na manatu leoleo, o tamaiti o faamaoniga o le nonofo faatasi faasolitulafono, afai e le o le faaipoipoga faaautaunonofo, ma faatosaga e pei o Augusta e mafai ona avea ma molimau i le faamasinoga. Ae ui i lea, na faaauau e Augusta ona faatosaga i pepe ma asia mai, mai lea faitotoa i lea faitotoa ma se tamai naifi uliuli ma se foliga fiafia.20

I le Peraimeri, na masani ona ia tau atu i tamaiti le faamanuiaina tele o i latou i le ola ae i Siona, e ui lava i ona pagatia o i ai. O fonotaga a le Peraimeri na saunia se nofoaga saogalemu mo fanau e aoao ai le talalelei. Na aoaoina i latou e Augusta ia agalelei i tagata matutua ma i latou e le atoatoa le malosi. Na ia uunaia i latou ia faaaloalo ma faia mea uma latou te mafaia e faasoa ai faamanuiaga o le malumalu.21

E pei o isi taitai o le Ekalesia, na ia faamamafa atu foi le taua o le tagofia o le faamanatuga ma le agavaa i vaiaso taitasi, lea na faia e tamaiti i le Aoga Sa. “E le tatau ona tatou fetagofi atu i le faamanatuga pe afai o i ai ni lagona le lelei i o tatou loto i se isi o a tatou uo po o se isi lava,” na ia aoaoina ai i latou. “E tatau ona tatou nofo tatalo ma maua le Agaga o le Atua ina ia tatou alolofa le tasi i le isi. Afai tatou te feita i a tatou uo e taaalo faatasi po o lo tatou uso po o le tuafafine, e le mafai ona tatou alolofa i le Atua.22

Ma na ia faamanatu atu i fanau Peraimeri ia aua nei galo i latou na agaleaga i ai leoleo. “O le aso o le tofotofoga,” na ia fai atu ai, “ma e tatau ona tatou ofoina atu a tatou tatalo agamaualalo mo o tatou tuagane i le falepuipui—ma le Au Paia uma lava.“23


I lena taumalulu, ao lalafi solo mai i leoleo i Iuta, na maua e Ida Udall se uaealesi mai lana tane, o David. Na faasaolotoina o ia e Peresitene Cleveland mo le le faamaoni, ma ua sau i le fale.

Na ova le fiafia o Ida mo David ae na faanoanoa e le mafai ona la faatasi ma ia i St. Johns, Arisona. “Oka se tuuatoatasi ma le ma’i manatu ua ou oo i ai i le mafaufau e le mafai ona ou faatasi ma ia i le olioli i le toe foi mai o lau lava tane,” na ia augani atu ai i lana api talaaga.24

Na faaauau ona nofo Ida i Nifae, ma tauivi ma lagona o le tuaatoatasi ma le faanoanoa i lona faaaunuua.25 Ia Setema 1886, i le mavae ai ona tolopo ai e David se asiasiga ua umi ona faatalitali i ai e vaai ia te ia, na ia tusi atu ia te ia i se tusi ita ma meli atu ae lei suia lona mafaufau.

“Na ou tau atu ia te ia e aua le popole fua e sau ona o au,” na ia le malie ai i lana api talaaga mulimuli ane. “Na ou manatu ua lava le umi na ou faavalevalea ai mo se tasi e lei i ai lava sina popole mo au,”

E lei leva lava, ae taoto Ida ma tagi, i le faanoanoa ona o lona auina atu le tusi. Ona ia iloaina lea, i se feau tusitusia mai lona uso faale-tulafono, na tatalo David mo lo la saogalemu ma Pauline. O le mafaufau ia David o tatalo mo ia ma lana tama teine na ootia ai le loto o Ida, ma na ia toe tusi atu ia te ia, o le taimi lea na faatoese atu ai mo lana tusi ita.26

Na vave lava ona ia maua se tusi mai ia David na faamautinoa mai ia te ia o ia lava lana “tane agaalofa ma tuuto,” ma mulimuli mai ai se isi tusi, e umi atu ma tumu i upu o le faamoemoe ma le alofa, ma le momomo. “Faamagalo mai foi au mo faatinoga uma le agalelei, upu, manatu, ma le le faia o lou tiute,” na talosaga atu ai David. “E i ai sau molimau ua lata mai lava le aso o le laveaiina ma o le a tatou maua le olioli i le lalolagi.”27

Ia Tesema, na faaleaogaina ai se tuuaiga faaautaunonofo na faatalitali mo David, ma na mafai ai e Ida ona toe foi atu i Arisona.28 Na malaga David i Nifae ia Mati 1887 e toe aumaia o ia ma Pauline, i le taimi tonu lava o le aso fanau lona lua o le teineitiiti. Na le iloa e Pauline lona tama, ma na ia matuai ita lava i soo se taimi na te taumafai ai e fusi mai Ida. “Aveese ona lima!” na ia lapatai atu ai i lona tina.

E tolu vaiaso na alu ai le malaga a le aiga i Arisona. O se taimi sili lea ona umi ua faatasi ai Ida ma lana tane i le lima tausaga na la faaipoipo ai.29


I se tausaga talu ona ia faatasi atu ma lana tane i le misiona. Na amata ona masani Susa Gates i lona aiga i Hawaii. Na faigaluega Jacob e tunuina le suka, ma liua ai le toga tolo a le nuu i se suka e mafai ona faatau atu.30 Sa faia e Susa le mea sili mo mea e manaomia i le olaga faaleaiga. Na toe maitaga o ia, ma mai le faia o tagamea ma kukaina meaai, na pisi o ia e sui ni ofutino mo Jacob, ofu tusitusi mo le la afafine e ono-tausaga, o Lucy, ofutino ma ofuvae mo Jay e fa-tausaga ma Karl e tolu-tausaga, ma talifaua mo pepe Joseph. Sa masani ona ia lagona le lelava i le faaiuga o le aso, ae na ia maua pea le taimi e tusi ai ma auina atu tusiga i nusipepa i Iuta ma Kalefonia.31

I se tasi taeao ia Fepuari 1887, na maua ai Jay i se fiva ma le tale. I le taimi muamua, na faapea Susa ma Jacob o le fulu, ae na faasolo leaga auga o le mai i le isi vaiaso. Na la tausia Jay i le mea sili na la mafaia ma valaau atu ia Joseph F.Smith ma isi e faamanuia o ia. Na ofo Susa i le faatuatua na faaalia mo lana tama. Ae e lei faasolo manuia Jay.

I le po o le aso 22 o Fepuari, na ala ai Susa e vaai Jay, ma milimili lona manava i le suauu e taumafai e fesoasoani i lona tiga. Na faasolo ina faigata ma pupuu ana manava. “Aua le tuua au nanei, Mama,” na ia tau atu ai ia te ia. “Nofo mai nanei.”

Na folafola atu Susa o le a ia faia, ae ina ua tea le vaeluaga o le po, na uunaia e Jacob o ia e fai sina malologa ao ia vaaia le la tama. Na foliga mai na moe lelei lava Jay, o lea na ia alu atu ai e moe, ma le le naunau e talitonu o le a oti lana tama. O loo i ai o ia ma lona aiga i se misiona, na ia tau atu ia te ia lava, ma e le feoti ni tagata i misiona.

Na ala Jay ma musumusu atu, “Mama” mai i lea taimi i lea taimi i le po atoa. I le taeao, na ia foliga faaletonu lava, ma na valaau atu le aiga mo Joseph F. ma Julina Smith. Na nonofo le au Smith ma le aiga o Gates mo le aso atoa. E lei faasolo manuia Jay, ma i lena aoauli, na ia moe filemu ai lava ona maliu ai lea toeitiiti ta le lua.32

Na le mafai ona faaleoina le faanoanoa o Susa, ae faatoa amata ona ia faavauvau i lana tama ae maua foi Karl i le mai lava lea. Ao ia faasolo ina vaivai, na anapopogi le Au Paia i Laie atoa ma tatalo, ae leai se mea na fesoasoani. Na tuuesea le aiga ia taofia ai le pipisi o le faamai, ma na vave lava ona maliu Karl mulimuli ane.33

E ui e tele aiga na o mai e fesoasoani ia Susa ma Jacob, ae na i ai pea Joseph F. ma Julina Smith i o la autafa. Na maliu le la tama teine matua, o Josephine, ao pei o le matua o le la fanau tama, ma la te malamalama i le feita o a la uo. Ina ua maliliu tama, na i ai lava Joseph i autafa o la moega. Na faataeeleina e Julina o la tino, suiina o la ofu e tanu ai, ma faaofuina i laua mo le taimi mulimuli.34

I aso na sosoo ai, na tagi Jacob mo ona atalii, ae o Susa na faateia tele o ia na le mafai ai ona tagi. Na popole o ia i mamai foi le isi la fanau. I le mavae ai o le maliu o Karl, na te lei toe faalogoina foi se minoi o le pepe i lona manava. E ui lava na vaai Jay i se miti i le tamaitiiti ae lei oti, na mafaufau Susa pe o ola pea le pepe.

Ona oo lea i se tasi aso na ia faalogoina ai se tamai minoi lava—o se faailoga itiiti lava o le ola. “O se tamai minoi ua faamafanafanaina au ma le faamoemoe o loo tata mai pea le ola i lalo o lou fatu faanoanoa,” na ia tusi atu ai i lona tina. Na te lei malamalama pe aisea ua maliliu ai ona atalii, ae na ia maua le malosi i le iloaina na vaavaaia o ia e le Atua.

“O nei mea uma lava, ua tatou iloa ai e pulea e le Atua mea uma i le lagi,” na ia tusi ai i lona tina. “Ua faamanuiaina au e le Atua ma fesoasoani ia te au e tauaveina au avega. Viia Lona suafa paia e faavavau.”35


I le amataga o le 1887, na pasia ai e le Konekeresi le Edmunds-Tucker Act. O le tulafono fou na tuuina atu ai i faamasinoga i Iuta le malosi e sili atu e molia ai ma faasalaina aiga faaautaunonofo. Na le toe maua e tamaitai o le teritori la latou aia e palota ai, ma o fanau na fananau i faaipoipoga faaautaunonofo na aveesea uma aia faatofi. O tagata palota i le lumanai, faamasino, ma ofisa o le malo o le lotoifale na manaomia ona faia se tautoga e tetee i le autaunonofo. O le Ekalesia ma le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga na le toe i ai o ni vaega aloaia, ma na tuuina atu e le malo le pule e aveese ai ni meatotino faapitoa a le Ekalesia e silia ma le $50,000.36

Sa galulue lava Ioane Teila, Siaosi Q. Kanona, ma isi taitai o le Ekalesia ina ia latou sili i luma i se sitepu mai leoleo. Na faatupuina pea le Au Paia na maua malutaga i nofoaga laiti a le Ekalesia i totonu o Siuaua Mekisiko, e aofia ai Kolonia Tiase ma Kolonia Suaresi.37 O isi Au Paia na latou maua se nofoaga i totonu o Kanata e ta’ua o Katesone.38 O nei tamaitai ma alii na latou naunau lava e malaga i le fia selau maila i nofoaga tumamao i fafo atu o le Iunaite Setete ina ia puipuia o latou aiga, mulimuli i poloaiga a le Atua, ma tausia a latou feagaiga paia o le malumalu.

I lena tautotogo, na vave lava ona faasolo le manuia Ioane Teila, ma na popole tele George mo le manuia o le perofeta. E ui lava o loo lalafi pea, na nonofo ia alii e toalua i le ono masina talu ai ma se aiga i se fale maotua i Kaysville, e tusa ma le luasefulu maila i matu o le Aai o Sate Leki. Talu ai nei na tigaina ai Ioane mai tiga o le fatu, faigata ona manava, ma le le mafai ona moe. Na amata ona galo ia te ia mea, ma na faigata ia te ia ona mafaufau lelei. Na uunaia o ia e George e vaai se fomai, ae ese mai ni nai ti faanatura, e lei faaaogaina e Ioane ni fualaau.39

I le aso 24 o Me, na le lagona ai e Ioane le malosi e auai i pisinisi o le Ekalesia, ma na ia tau atu ia George ia faia e ia. Na aliae nisi pisinisi, ma na tau atu e Ioane ia George ia foia foi. Ina ua oo mai se savali e manaomia ai le fautuaga i se fesili taua faalemalo, na tau atu e Ioane ia George e malaga i le Aai o Sate Leki e faafoeina.40

Na tele ina mafaufau George ia Iosefa F. Samita, lea na faaaunuua pea i Hawaii. O le tautoulu talu ai, na ia tusi atu ai ia Iosefa e uiga i luitau na la feagai ai ma Ioane. “E le mafai ona ou tau atu ia te oe le tele o taimi na ou moomoo ai maimau pe ana e i ai iinei,” na ia faaleo atu ai. “Na ou lagonaina le Au Peresitene Sili ua pei o lou lagona i se manu ua leai se isi apaau.”

Talu ai nei lava, na tau atu ai e George ia Iosefa le tulaga le lelei o le soifua o Ioane. “O lona loto, e pei ona e iloa, o loo malosi lava,” na ia tusia ai i se tusi. Ae o le perofeta e le o se alii talavou, ma o lona tino ua vaivai lava. Afai e tupu se mea ia Ioane, na folafola atu e Goerge o le a logo vave lava Iosefa e sau.

Ua oo mai lena taimi. E ui lava na iloa e George o le valaau atu ia Iosefa e sau o le a lamatia ai o ia, na ia auina atu le upu tauanau ia foi mai i Iuta.

“Ua ou faia lenei laasaga e aunoa ma le talanoa atu i se isi, mo le popole nei faatupu ai se vevesi, pe ono lamatia ai lou saogalemu,” na ia tusi atu ai. “E leai se isi mea ou te fai atua nai lo le ia e matuai faaeteete lava.”41


Na amata e George le taeao o le aso 18 o Iulai i le sainia o ni pepa faataga o le malumalu, o se galuega e masani lava ona faapitoa na o le peresitene o le Ekalesia. E oo mai i le taimi nei, ua seasea tuua e Ioane Teila lona moega ma na faigata ona maua le malosi e tautala ai. O le avega atoa lava o tiutetauave o le Au Peresitene Sili na pau i luga o tauau o George.42

Mulimuli ane i lena aoauli, na agai atu ai se taavale solofanua e ufiufiina le fale i Kaysville. Ina ua tu, na oso mai i fafo se tagata foliga masani, ma na lagona e George se toomaga ma le olioli e le mafaamatalaina ina ua ia iloaina Iosefa F. Samita. Na ia aumaia Iosefa i totonu e vaai le perofeta, ma na la mauaina Ioane o nofo i se nofoa i lona potumoe, ua tau le iloa se isi. Na uu e Iosefa lona lima ma talanoa atu ia te ia. Na foliga mai na iloa e Ioane lona fesoasoani.

“O le taimi muamua lea ua faatasi ai le Au Peresitene Sili mo le lua tausaga ma le valu masina,” na fai atu ai George ia Ioane. “O a ni ou lagona?”

“Ou te lagona le faafetai i le Alii,” na musumusu atu ai Ioane.43

I le aluga o le vaiaso na sosoo ai, sa faasolo ina vaivai Ioane. I se tasi afiafi, na galulue ai Geroge ma Iosefa i pisinisi o le Ekalesia ina ua faafuasei lava ona valaauina i laua i totonu o le potumoe o Ioane. Sa taoto Ioane ua le minoi i le moega, na vaivai ma tau leai sana manava. I le mavae ai o ni nai minute, sa le toe i ai loa sana manava. Na tupu filemu lava ma na mafaufau ai George i se pepe ua moe.

Mo George, o le maliu o Ioane na pei ua maliu sana uo sili. Sa pei Ioane o se tama ia te ia. La te le faafesagai i taimi uma, ae na mafaufau George ia te ia o se alii e sili ona taualoa ua ia iloaina. Na ia mafaufau i le faatasiga a le Au Peresitene Sili i le vaiaso faatoa mavae atu. Ae ua toe tuueseesea foi i latou.

Na vave lava ona amata faia e George ma Iosefa fuafuaga e faailoa atu i aposetolo. Ua uma ona tusi atu George e uiga i le vaivai o le perofeta ia Uilifoti Uitilafi, le peresitene o le Korama a le Toasefululua, ma o loo agai mai lemu Uilifoti i le Aai o Sate Leki mai St. George, ia mautinoa ua aloese mai leoleo. O le tele o isi aposetolo na lalafi pea.

I le toesea ai o i latou, na iloa e George ua i ai o ia i se tulaga maaleale. Talu ona maliu le peresitene o le Ekalesia, ua le mafai ona la galulue ma Iosefa o ni sui o le Au Peresitene Sili. Ae peitai o loo feagai pea le Ekalesia ma tulaga pagatia tele ma na manaomia ai le taitaiga. Afai na te faaauau ona puleaina mataupu a le Ekalesia, e aunoa ma le Toasefululua, e ono le fiafia ai isi apostetolo ia te ia. Ae o le a le isi mea e mafai ona ia faia? Na salalau solo le korama, ma o nisi o mataupu na le mafai lava ona faatali pe le amanaiaina.

Na iloa foi e George o laua ma Iosefa na manaomia ona vave galulue. Afai e vave iloa e le lautele le maliu o Ioane, e ono iloa e leoleo o latou nofoaga ma o mai mo i latou. Ua le saogalemu foi o ia ma Iosefa.

“Ua tatau ona tatou faataape le tolauapiga,” na faailoa atu ai e George, “ma vave o ese mai iinei i le vave e mafai ai.”44