Talafaasolopito o le Ekalesia
37 I le Nofoalii o le Alofa Mutimutivale


“I le Nofoalii o le Alofa Mutimutivale,” mataupu 37 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2020)

Mataupu 37: “I le Nofoalii o le Alofa Mutimutivale”

Mataupu 37

I le Nofoalii o le Alofa Mutimutivale

Ata
Malumalu o Manti

Sa taunuu Uilifoti Uitilafi ma Siaosi Q. Cannon i le malumalu i Manti i le tulua o po ia Me 15, 1888. Sa tuua e i laua le Aai o Sate Leki i ni nai aso i luma atu, ma faimalaga ai i le afiafi ina ia aloese mai taitai faaletulafono. O le vaega mulimuli o le la faigamalaga o se tietiega e fasefulu maila i le taavale solofanua e ui atu i luga o papa leaga ma mako matautia. O feuiaiga i le pogisa, sa ave ai e le avetaavale ma faalua ona oso ese le taavale mai le auala, ma toetoe lava a palalasi atu ai aposetolo ma malepelepe ai i lalo o le mauga.1

Sa malaga mai Uilifoti i le Vanu o Sanpete e faapaiaina le malumalu lona tolu i Iutā. Talu ai o le aliali atu i mea faitele o le a lamatia ai Siaosi ma isi taitai o le Ekalesia, o lea sa fuafua ai e Uilifoti e faapaiaina le malumalu i se sauniga laitiiti faalilolilo. Mulimuli ane, o le a faia e le Au Paia se faapaiaga faalauaitele e aunoa ma ia ae mo i latou sa i ai se pepa faataga faapitoa mai o latou epikopo po o peresitene o siteki.2

O le matagofie o le malumalu fou sa matuā ofoofogia. Sa fausia i le maa pa’epa’e lanu kulimi mai mauga lata ane, ma sa tulai mai i luga o se mapuepue e tilotilo atu i se vasa loaloa o faatoaga saito. O ona teuteuga sa matagofie le vaneina ma ata tetele felanulanuai sa teuteu ai totonu o le malumalu, ma e lua faasitepu matagofie faataamilomilo sa tutū mai peiseai e taupe i le ea, e aunoa ma se pou se tasi e lagolago ai.3

O le faamaeaina o le malumalu o se vaega pupula i se taimi faigata tele mo Uilifoti. O le lē lotogatasi i totonu o le Korama a le Toasefululua sa faaauau ai pea ona lamatia lo latou gafatia e taitai lelei ai le Ekalesia. Ua te’a le valu masina talu le maliu o Ioane Teila, ma o nisi o aposetolo fou sa faaauau ona saili masei pea ia Siaosi. Sa saunia Uilifoti e faatulaga le Au Peresitene Sili, ae sa lē mafai lava ona ia faia a o fevaevaeai le korama.

Sa faia e aposetolo sina alualu i luma i le faaleleia o le va i le korama. Ia Mati, sa aumaia faatasi e Uilifoti i latou i ni taimi eseese e taumafai e faaleleia o latou eseesega. I le taimi o se tasi fonotaga, sa ia faamanatu i le korama e tatau ona taialaina i latou i le lotomaualalo ma le alofa. Sa ia ta’uta’u atu ma le lotomaualalo ona ia lava sese ona o lona saunoa malosi i nisi taimi, ma musuia ai aposetolo e ta’uta’u atu a latou lava agasala ma talosaga i isi mo se faamagaloga. Peitai, mulimuliane, sa i ai pea ni sui toaitiiti sa le i naunau e lagolagoina le faavaeina o se Au Peresitene Sili fou.4

Sa faaauau pea foi ona lamatia le Ekalesia e le Tulafono o le Edmunds-Tucker. Faatasi ma le malosiaga e aveesea ai meatotino a le Ekalesia e i luga o le tau o le $50,000, sa pulea ai e sui o le malo le ofisa o le sefuluai a le Ekalesia, le ofisa o le peresitene, ma le poloka o le malumalu, lea sa aafia ai ma le malumalu o Sate Leki e le i maea. Ona toe ofo mai lea o le malo e toe faaaogā ae totogi e le Ekalesia le poloka o le malumalu mo se tau e tasi le talā i le masina. Sa manatu Uilifoti o lea ofo o se taufaifai, ae sa ia finagalo malie pea i ai ia mafai ai ona faaauau le fausaga o le malumalu.5

O le tulafono fou foi sa tuua ai le vaavaaia o aoga lautele i Iutā i lima o se komisi a le malo, ma sa popole aposetolo faapea o le a le amanaia ai faiaoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai pe a latou saili ni avanoa faiaoga. I le amataga o lena tausaga, sa fautuaina ai e Siaosi le faatuina o nisi aoga a le Ekalesia e faafaigaluega ai ia faiaoga ma aoao ai mataupu faavae o le talalelei i tagata aoga. Sa lotogatasi uma Uilifoti ma aposetolo e lagolagoina le fuafuaga, ma ia Aperila 8 sa latou faasilasila ai le faatulagaina o se komiti o aoga e pulea le faatulagaga fou.6

Faatasi ai ma nei mataupu o loo faamalumalu mai i luga o le Ekalesia, sa faapaiaina e Uilifoti le malumalu o Manti ia Me 17, 1888. I le potu selesitila, sa ia tootuli i le fata faitaulaga ma tatalo, ma faafetai ai i le Atua mo faamanuiaga matagofie o se isi malumalu i Siona.

“Ua e silasila mai i galuega a Lau Au Paia i le fausiaina o lenei maota. O o latou faamoemoega ma a latou taumafaiga o loo E silafiaina uma,” sa ia tatalo ai. “I lenei aso ua matou tuuina atu ia te Oe, le Alii e lo matou Atua, o le fua lea o sefuluai ma taulaga ofo fua atu a Lou nuu.”

I lena aso, i le uma ai o le faapaiaga, sa maua ai e Uilifoti se lipoti faapea ua faatonu faamalosi mai e le taitai faaletulafono o le malo o Frank Dyer ia le Ekalesia e tuuina atu ana meatotino uma i Logan, e aafia ai le fale o le sefuluai, tapeneko, ma le malumalu. Sa faamaumauina e Uilifoti se tatalo faigofie i lana tusifaamaumau, sa talosaga ai i le Atua e puipuia ia malumalu mai ia i latou o e o loo fia faaleagaina i latou.7

I le vaiaso na sosoo ai, sa pulefaamalumalu ai le aposetolo o Lorenzo Snow i le faapaiaga lauaitele o le malumalu o Manti. A o le i amataina le sauniga muamua, e toatele le Au Paia i le fale tele mo faapotopotoga sa faalogoina leo o agelu o loo pepese i le potu atoa. I isi taimi, sa vaaia e le Au Paia ni pale o agelu po o ni faaaliga susulu malamalama e siomia ai e na lauga. O nisi tagata sa lipotia le vaai ia Iosefa Samita, Polika Iaga, Ioane Teila, ma isi tinotagata. A o faitauina e Lorenzo le tatalo o le faapaiaga, sa faalogo se tasi i le potopotoga i se leo o faapea, “Aleluia, aleluia, ia viia le Alii.”

Mo le Au Paia, o nei faaaliga faaleagaga o faailoga o le tausiga mataala a le Atua. “Latou te faamafanafanaina tagata,” sa tusi ai se tasi o molimau o le sasaa mai o le Agaga, “o se molimau lea a oo i taimi sili ona puaoa, e faatasi le Alii ma i latou.”8


A o i ai pea i le la misiona i Hawaii, sa amata ona mafaufau Susa ma Iakopo Gates faatatau i mea o le a la faia pe a toe foi atu i Iutā. I se tasi aso i le amataga o le 1888, sa faapea atu Iakopo, “Su, ou te moomoo maimau pe ana mafai ona maua sou tulaga i le Exponent o se faatonu fesoasoani.” Ua uma ona lolomiina tusitusiga a Susa i le Woman’s Exponent i lalo o le igoa “Homespun,” ma sa matua talitonu lava Iakopo i lana taleni tusitusi.

Sa manao Susa e faaaoga lana tusitusi e fesoasoani i le Ekalesia. Sa i ai le taimi sa faamalosiauina ai o ia e Eliza Snow ia “aua lava nei tusia se laina po o se upu e le i mafaufauina e fesoasoani ma manuia ai lenei malo,” ma sa taumafai Susa e ola ai i lena fautuaga. Talu ai nei, sa amata ona mafaufau o ia e uiga i le tusia o ni tusiga e puipuia ai le Ekalesia mo mekasini i le Iunaite Setete i sasae. Ae na te le i mafaufau lava e galue o se faatonu muamua.9

O le mea moni, sa tauivi o ia ia maua se taimi e tusitusi ai. Sa ala o ia i le ta o le ono i le tele o taeao, faia o mea uma mo fanau e toatolu ma le tele o feau e le uma i le faagaoioia o se aiga.10 Faatoa atoa lava se tausaga talu le maliliu ai o si ana fanau tama laiti, o Jay ma Karl, ma sa tauivi pea o ia ma le toesea o i laua, i nisi taimi e moomoo ai pe ana mafai ona ia tuua Laie tau lava ina ia taofia ai ona manatu mai le toe foi atu i tuugamau e lua o loo i le itu o le mapuepue i luga atu o lona fale. O se tale mai soo se isi o lana fanau o loo faapopoleina ai pea o ia.11 Pe o le taimi sao ea lenei e toe faaopoopo ai isi tiutetauave?

Ae o le taimi lava na toto ai le manatu o le galue mo le Exponent i le mafaufau o Susa, sa vave lava ona mauaa. Sa tusi o ia ia Zina Young ma faamatala lona naunautaiga e suia le Woman’s Exponent i se mekasini e lolomi ta’i masina i luga o pepa manifinifi, e pei o mekasini lauiloa a tamaitai o lea taimi.

“O lo’u agaga atoa e mo le fausiaina ae o lenei malo. O le a ou matuā galue malosi e fesoasoani i o’u uso,” sa ia tusia. “O le galuega o le a avea ma galuega o le alofa, auā e te iloa lo’u fiafia tele e tusitusi.”12

I le taimi lava e tasi, sa ia auina atu se tusi ia Emeline Wells, le faatonu o le nusipepa, ma isi sa ia faaaloalogia, e talosaga i ai mo se fautuaga. O Romania Pratt, o se tasi o foma’i tamaitai toaitiiti i le teritori ma se tusitala masani o le Woman’s Exponent, sa muamua tali mai.

“La’u uo pele talavou ma faameaalofaina,” sa ia tusi mai ai, “Ou te lē lagona o se mea sili mo oe le avea ai ma sui po o se paga i le Exponent.” E fiafia Emeline e pulea le pepa i lana lava auala, o le faamalamalamaga lea a Romania, ma o le a ia lē taliaina le aafia ai o Susa. Nai lo lena, sa fautuaina e Romania faapea ia amata e Susa se mekasini fou mo tamaitai talavou o le Ekalesia.13

Sa matuā fiafia Susa i le manatu, ma sa tusi o ia i lana uo o Iosefa F. Samita e uiga i ai. Sa tali mai o ia i se taimi puupuu mulimuli ane, ma le lagolago atoatoa. Sa ia mafaufauina se mekasini e tusia ma gaosia atoatoa lava e tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa ia faamalosiauina Susa e saili i “faufautua lelei ma popoto” e fesoasoani ia te ia.

“E leai se tasi e agavaa e tatau ona faafitia le avanoa e faia ai le mea sili latou te mafai,” sa ia tusi ai. “O lo tatou nuu e ese mai se isi lava nuu. O lo tatou manuia e taoto i lo tatou lava lotogatasi, galulue faatasi, ma taumafaiga tutusa. E leai se tasi e tutoatasi.”14

I le fautuaga a Iosefa, o lea sa tusi ai Susa ia Uilifoti Uitilafi ma le auperesitene o le Asosi Faaleleia Faatasi a Tamaitai Talavou, ma saili i la latou lagolago mo le mekasini. Sa tusi mai Uilifoti ma lana faamaoniga i ni nai masina mulimuli ane. O le au peresitene o le Y.L.M.I.A. sa tuuina atu foi ia te ia la latou lagolago.

“Ia, ua i ai i aao o le Alii,” sa tusi ai e Susa i lana talafaamaumau. A taunuu loa o ia i le Iunaite Setete, o le a taumafai o ia e faia lana mekasini ma mea moni.15


I le tautoulu o le 1888, sa fuafua ai Siaosi Q. Cannon o le mea sili mo ia ma le Ekalesia o lona alu loa i le falepuipui. I masina a o le i maliu Ioane Teila, sa faaali ai e le Alii faapea e manaomia e Siaosi ona toe foi i le lafitaga ma le perofeta e fesoasoani ai e puleaina o le Ekalesia. O lea la ua maliu Ioane ma ua i aao o le Toasefululua le taitaiga o le Ekalesia, ua le toe i ai se tiute o Siaosi e tumau pea ona lafi.16

Sa talitonu foi Uilifoti Uitilafi sa manaomia ona faaleleia a latou sootaga ma le malo o le Iunaite Setete ina ia manumalo ai i le tulaga faalesetete mo Iutā. I lalo o se malo faalesetete, sa ono mafai ai e le Au Paia ona faaaoga a latou palota e filifilia ai taitai o e o le a puipuia o latou saolotoga faalelotu. Talu ai o le Tulafono o le Edmunds-Tucker sa faatatau tau lava i teritori, o le a le toe i ai se malosi e faamanu’alia ai le Ekalesia pe afai ua avea Iutā ma setete.17 Ae sa foliga mai o le a le tuuina atu e le Konekeresi a le Iunaite Setete ia Iutā le tulaga faasetete a o i ai se aposetolo iloga o loo sola ese mai le faamasinoga tonu.

Ina ua ia silafia o lo o naunau le loia a le Iunaite Setete e fautua atu se moliaga māmā, sa amata ona mafaufau Siaosi pe faamata e faapefea ona manuia le Au Paia i le tuu atu o ia lava i le tulafono. O le tuu atu o ia lava e mafai ona avea e pei o se lala olive i le au faitulafono i Uosigitone. Sa faamoemoe foi o ia o ana faatinoga e ono faamalosia le faaiuga a isi alii ia ioeina o latou foi moliaga tutusa.18

Ia Setema 17, sa ia ioeina lona ta’usalaga i ni moliaga se lua o le nonofo faatasi lēfaaletulafono, ma lona iloa e ono atoa se tausaga o i ai i le falepuipui. O le faamasino sili, lea sa ta’ua faapea e tele ina māmā lona taulimaina o le Au Paia nai lo faamasino sa i ai muamua, sa tuuina atu ia te ia le faasalaga puupuu lava o le 175 aso i le falepuipui.19

Sa manao Siaosi e amatalia lona faasalaga i le falepuipui i le vave lava e mafai ai, o lea la i le aso lava sa lau ai lona faaiuga, sa auina atu ai foi o ia i le falepuipui a le teritori o Iutā. O le falepuipui tuai ma leaga i le tau sa tu i luga o se mapuepue i le Aai o Sate Leki.20 E masani lava, a oo ina ulufale mai pagota fou i le fanua, e fiafia isi pagota e faalili i latou e ala i le feei mai, “I’a felesi!” Ae ina ua malaga mai i totonu Siaosi, e leai seisi na ‘e’ē. Nai lo lena, sa liolio o ia e alii, ua maofa ma fiailoa i le vaai ai i se aposetolo i le falepuipui.

I totonu, sa iloa ai e Siaosi e tolu fogafale o sela laititi. Sa tuu atu ia te ia e le pule o le falepuipui se sela i le pito i luga ma fai atu ia te ia e mafai ona nofo o ia i totonu e aunoa ma le lokaina o le faitotoa uamea mamafa. Peitai, sa le i sailia e Siaosi ni faiga faaese. Sa ia laeiina le toniga uliuli ma paepae lava e tasi ma usitaia tulafono lava e tasi e pei o isi pagota uma.21

Ina ua mavae sina taimi puupuu, sa faatulaga loa e Siaosi se vasega Tusi Paia. E silia i le onosefulu alii sa auai i le sauniga muamua i le Aso Sa e aafia ai ma ni nai alii e le o ni tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faitau ma talanoaina e pagota mataupu muamua e lima o le Mataio. “O se agaga sili o le fiafia sa manumalo,” sa tusi ai Siaosi i lana talafaamaumau.22

Mai lea vaiaso i lea vaiaso, sa maua e Siaosi e sili atu lona fiafia i lona taimi i le falepuipui nai lo le mea sa manatu i ai. I aso o asiasiga, sa ia taitaia ai pisinisi faaleEkalesia ma feiloai ma isi aposetolo, e aafia ai ma Hipa Grant, lea ua amata ona faamalūlū lona loto ia te ia. Sa asia foi o ia e uo ma aiga, ma sa tele se taimi sa ia faaaoga e fautuaina ai ona uso pagota.

“O lo’u sela ua foliga o se nofoaga faalelagi,” sa tusia e Siaosi i lana talafaamaumau. “Ou te lagona sa i ai agelu iina.”23


Ao tulia e Siaosi Q. Cannon lona faasalaga i le falepuipui, sa femalagaai ia Iosefa F. Samita i Uosigitone, DC, e fesoasoani i le loia a le Ekalesia, o Franklin S. Richards, e finau mo se tulaga faasetete mo Iutā.24 A o solasola pea foi Iosefa, sa manatu o ia i nisi taimi pe le tatau ea ona mulimuli o ia i le faataitaiga a Siaosi ma tuuina atu ia lava i pulega faalemalo. Ae sa tofia e Uilifoti Uitilafi ia Iosefa e vaaia gaoioiga faapolokiki a le Ekalesia i Uosigitone, ma sa talitonu Iosefa po o se faasetete po o se fesoasoaniga faalelagi ua na o le pau lava lea o le ala e maua ai le saolotoga faalelotu mo le Au Paia.25

I Uosigitone, sa saoloto lava le femalagaai solo a Iosefa i le taulaga, e ui sa faaeteete lava o ia e aloese mai fale tetele o le Konekeresi, lea e ono maitauina ai o ia e se isi. Sa faaalu ni nai ona aso e fesoasoani ai ia Franklin e saunia se lauga i le komiti o le a matuā ta’u mai ai pe palota le Konekeresi mo le faasetete o Iutā pe leai foi. I ni nai itula a o le i faia le lauga, sa ia faamanuia ai Franklin ina ia i ai se agaga lelei faatasi ma ia.26

I le taimi o le lauga, sa faailoa atu ai e Franklin o le faaipoipoga tele āvā o se faiga ua mou atu. O le tele lava o taimi, sa ia saunoa atu ai, o moliaga a le malo i mataupu i autaunonofo sa faia faasaga i alii matutua o e sa faia faaipoipoga tele āvā i le tele o tausaga ua leva. Sa finau atu foi Franklin faapea o tagatanuu o Iutā, o le matuā toatele lava e le faia ni faaipoipoga tele āvā, e tatau ona i ai le saolotoga e filifili ai o latou lava taitai faalemalo i lalo o se pulega faasetete.27

I le mavae ai o le tele o aso o faia felafolafoaiga, sa fuafua loa le komiti o le a le faia se fautuaga i le Konekeresi. Sa lē fiafia Iosefa, ae sa manatu tele o ia i le lauga a Franklin sa ia auina atu ai kopi o le lauga i le sili atu nai lo le tolu selau tagata faitulafono ma isi tagata iloga i vaega eseese o le atunuu

Peitai, e lei leva, ae ia mauaina se ualesi na ta’u mai ai ia te ia faapea ua fuafua ia Siaosi Pita, le loia a le Iunaite Setete mo Iutā, o le a valaauina tagata o le aiga o Iosefa e molimau faasaga ia te ia i luma o se aufono suesue maualuga o le faamasinoga.28

Sa manatu Iosefa o se faiga faalata. Ini nai masina i luma atu, sa ia faoa faamalosi ai le $5,000 mai le Ekalesia ma se folafolaga o le a ia tuuavanoa i moliaga lumanai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ui lava o faiga faamolimanao faapolotiti sa masani ona faatau mai ma faatau atu i le taimi lea i le Iunaite Setete, sa matuā inoino Iosefa i le manatu e totogi Pita. Ae ina ua uma ona talanoaina le mataupu ma Uilifoti, sa fuafua ai Iosefa atonu o le talia o le faiga faamalosi faalata o le a fesoasoani e puipuia le Au Paia.29

Sa tali vave atu Iosefa i le ualesi, ma avatu faatonuga i nofoaga e mafai ona lalafi ai ana āvā ma ana fanau. Ae sa ia lagona le popole i le aso atoa. “Ou te tatalo i le Atua e puipuia lo’u aiga mai le uumau a le fili lē alofa, amioleaga, faaitu’au,” sa ia tusia i lana talafaamaumau.30


I le taimi atoa o le taumalulu o le 1888-89, sa lē mafai lava ona omai faatasi le Korama a le Toasefululua i se maliliega e uiga i le faatuina o le Au Peresitene Sili fou. Ae i le taimi lea, sa faaauau pea e taitai faaletulafono faalemalo ona pueina taitai o le Ekalesia. Ia Tesema, sa tuuina atu e Francis Lyman ia lava i pulega faalemalo, ma faatasi ai ma Siaosi Q. Cannon i le falepuipui. I le avea ma peresitene o le Toasefululua, sa faamalosia Uilifoti Uitilafi e taitai le Ekalesia ae o faasolo pea lava pea ina toaitiiti aposetolo i ona tafatafa.31

Sa faaalu e Uilifoti nisi o lona taimi e galue ai i lana faatoaga, tusia tusi, ma sainia pepa faataga mo le Au Paia o loo mananao e auai atu i malumalu i Logan, Manti, po o St. George.32 Ia Fepuari 1889, sa tatalaina i tua Siaosi Q. Cannon ina ua uma ona tuli le lima masina i le falepuipui. Sa valaaulia e Uilifoti o ia ma ni nai uo i lona ofisa i le aso e sosoo ai e fiafia faatasi. Sa siiina mai i totonu e sui o le Aufaipese a le Tapeneko se okeni, ma sa usuina viiga e le aufaipese. Ona usuina ai lea e nisi o le Au Paia mai Hawaii o e sa malaga mai i Iutā ni pese se tolu, e aafia ai ma le lua sa fatuina mo le faamoemoe. O se tasi o alii, o Kanaka, sa silia ma le ivasefulu ona tausaga. Sa papatisoina o ia e Siaosi a o i ai i lana misiona i Hawaii i le amataga o le 1850.

I lena po, sa faatasi atu Uilifoti i le aiga o Cannon mo se taumafataga afiafi e i ai le pīpī. “O lou tamā e sili ona telē lona mafaufau ma manatu sili ona lelei nai lo se isi lava tagata i le malo,” sa ia ta’u atu i se tasi o atalii o Siaosi. O lea la ua tatala mai Siaosi mai le falepuipui, sa faamoemoe Uilifoti o le a maitauina e aposetolo lona lelei ma agai faatasi i luma e taitai le Ekalesia.33


Ina ua toe foi Zina Young i le Aai o Sate Leki mai Cardston, sa ia lagona le mamafa atoatoa o lona tiutetauave fou o le peresitene aoao o le Aualofa. O lea ua tu nei o ia i le ulu o le sili atu nai lo o le luasefululua afe tamaitai i le selau ma selau o uarota ma paranesi i le laolagi atoa. E faaopoopo ai i le auauna o se taitai faaleagaga, sa ia vaaia foi nisi faalapotopotoga, e pei o le Maota Gasegase a Tesareta, ma isi aseta e tele, e aafia ai le siliga i le tolusefululua afe o fusi saito i le faleteuoloa.

Sa filifilia e Zina ni taitai Aualofa poto masani, o Sieni Risati ma Patisepa Samita, e lagolago ia o ni fesoasoani, ae sa lagonaina pea le mamafatu o manaoga o le valaauga. Sa faamanatu mai e lana tama teine, o Zina Presendia, se isi tagata e ono mafai ona fesoasoani. “Vaai lou uso pele o Aunt Em,” na ia tusi mai ai. “O ia o se taitai faanatura.”34

Sa faatatau Zina Presendia ia Emeline Wells, lea sa avea ma failautusi i le Aualofa, o se matafaioi sa ia pulea ai fesootaiga, feutagaiga faapisinisi, ma le faatulagaina o asiasiga a le Aualofa i le teritori atoa. O tiute o Emeline o se faatonu o le Woman’s Exponent sa matuā pisi ai lava o ia.35 E ui i lea, sa lotomalie ma le naunautai e fesoasoani ia Zina i ona tiutetauave fou.

“Ua iloa lava o la’u galuega o le a sili ona lautele i le lumanai nai lo le mea o loo i ai,” sa tusi ai Emeline i lana talafaamaumau. Sa oo vave ma tele mai tiutetauave i luga o le tamaitai o Siona.”36

Sa malosi le lagona ia Zina ma Emeline e uiga i le aia tatau a tamaitai e palota ai—o se aia tatau sa aveesea mai ia i latou e le Tulafono o le Edmunds-Tucker. I le taumalulu o le 1889, sa feiloai ai Zina ma Emeline faatasi ma Uilifoti Uitilafi ma isi taitai o le Ekalesia e talanoaina le faatuina o se asosi o le aia tatau a tamaitai e palota ai mo Iutā. Sa tuuina atu e Uilifoti ma isi sui o le Korama a le Toasefululua la latou lagolago atoa.37

E le i pine, ae amata ona faia fonotaga a le aia tatau a tamaitai e palota ai e mulimuli i fonotaga masani a le Aualofa i uarota uma i Iutā ma Idaho. Sa masani ona lomia e Emeline lipoti o nei fonotaga i le Woman’s Exponent. I le taimi lava lea, sa talosagaina ai e Zina le malo o le Iunaite Setete e toe faafoi mai i tamaitai o Iutā le “aia tatau mai le Atua e palota ai.” “E ala ai ma faatasi ai o le a mafai ai e i matou ona faia se lelei tele i le lalolagi,” o lana tala lea. Sa ia folafola atu foi lana tautinoga e galulue faatasi ma tamaitai i fafo o le Ekalesia. “Matou te faamoemoe e aapa atu o matou lima i tamaitai o Amerika,” sa ia faapea atu ai, “ma faapea atu ua tasi i matou ma outou i lenei tauiviga tele.”38

A o ola ma tupu le Aualofa, sa popole Zina ua amata ona lē fesootai siteki taitasi mai taitai o le Aualofa aoao ma mai isi. O lana tali o le valaaulia o Aualofa mai siteki i fafo atu mo se konefesi i le Aai o Sate Leki. Sa faia foi e le Asosi mo le Faaleleia Faatasi o Alii Talavou ni konefesi faapea ma sa faamanuiaina.39

O le uluai konefesi aoao a le Aualofa sa faamoemoe mo Aperila 6, 1889, ia ogatasi ma le konefesi aoao. I le po lena, sa tulai Zina i le Fale Tele mo Faapotopotoga i le Faatafafā o le Malumalu i luma o tamaitai o e sa faapotopoto mai i Siona mai atunuu e tele. I le fasefulu tausaga ua te’a, e sili atu nai lo le valusefulu afe o le au Paia o Aso e Gata Ai sa malaga mai i Amerika mai isi itu o le vasa. O le toatele o i latou sa o mai mai le United Kingdom, ae e toatele foi isi na malaga mai i Scandinavia ma eria faaSiamani o Europa. Ae o isi foi sa malaga mai i Niu Sila, Ausetalia, ma isi motu o le Pasefika.

Sa faamalosiauina e Zina ia faapotopotoga eseese e feasiasia’i i sauniga ma fonotaga a isi ma fefaamasania’i. “O le a atinae ai le faifaimea faatasi ma le lotogatasi, faatupuina le loto talitonu, ma faamalosia ia fusi e fusia faatasi i tatou,” sa ia folafola atu ai, “auā e tele atu eseesega i auala tatou te tautala ai nai lo faamoemoega o o tatou loto.

“Uso e, ia avea i tatou o se faalapotopotoga toatele ma tutu atu mo le mea sa’o,” na ia faapea atu ai. “Aua nei masalosalo i le agalelei o le Atua po o le moni o le galuega ua tatou auai.”40


I le aso Faraile muamua ia Aperila 1889, sa valaau faatasi ai e Uilifoti Uitilafi ia aposetolo. Ua toeitiiti lua tausaga talu ona maliu Ioane Teila, ma sa faatalitali ma le onosai ia Uilifoti mo le korama ia maua le lotogatasi. Sa ia taitai, e pei ona faatonuina i faaaliga, ma le agamalu ma le lotomaualalo, faatasi ma le faapalepale ma le alofa faamaoni. O lea la, i le aso a o i luma le amataina o le konefesi aoao o Aperila, sa ia lagona ai ua oo mai le taimi e toe faatulaga ai le Au Peresitene Sili.

I masina i luma atu, sa atia’e ai ma tupu ae se maliliega i le au aposetolo faapea o le faatulagaina o le Au Peresitene Sili o le mea sili mo le Ekalesia ma o Uilifoti ua filifilia e le Alii e taitaia i latou, ma e le afaina poo ai na te filifilia e fai ma ona fesoasoani. Na oo lava ina tusi atu Uilifoti ia Francis Lyman i le falepuipui ma maua lana lagolago.41

O lea la ua malilie faatasi le au aposetolo e faatulaga le Au Peresitene Sili fou. Ona filifilia ai lea e Uilifoti o Siaosi Q. Cannon e fai ma ona fesoasoani muamua ma Iosefa F. Samita e fai ma ona fesoasoani lua.

“Faatoa mafai lava ona ou taliaina lenei filifiliga i lo’u iloa ai o le finagalo o le Alii,” sa saunoa ai Siaosi, “ma ua faia ma le faamaoniga atoatoa ma le loto i ai o la’u usoga.”

“Sa ou tatalo e uiga i lenei mataupu,” sa faamaonia mai e Uilifoti, “ma ou te iloa o le mafaufau ma le finagalo lea o le Alii.”

E ui lava sa i ai pea fesili a Mose Thatcher e uiga ia Siaosi, sa palota o ia i le ioe. “Pe a ou palota mo ia, o le a ou faia saoloto ma o le a ou taumafai e lagolago o ia i lo’u malosi atoa,” sa ia faapea mai ai. Sa faaleoina foi e Hipa Grant lana lagolago mo le filifiliga a Peresitene Uitilafi ma nai faalavelave faatauvaa lava.

O le toatele o le au aposetolo sa lagolagoina le auperesitene fou ma le loto atoa, ma sa fiafia Uilifoti ua iu lava ina lotogatasi le korama. “Ou te le i vaai lava i se taimi ina ua manaomia ai e le Ekalesia le auaunaga a le Toasefululua e sili atu nai lo le asō,” sa ia saunoa ai.42

I le aso Sa, sa gasolo mai le afe ma afe o le Au Paia i le tapeneko mo le sauniga o le aoauli o le konefesi aoao. I le alofi sa, sa maua ai le avanoa e tagata o le Ekalesia e lagolago ai le Au Peresitene Sili fou. Ina ua faitauina mai suafa o Uilifoti ma ona fesoasoani, sa sii ae i luga le vasa loaloa o lima e lagolago ai.43

“E i ai lo’u naunautaiga maoae o le a tasi i tatou i le loto, ia i ai lo tatou faatuatua i faaaliga a le Atua ma vaai i na mea sa folafolaina mai ia i tatou,” sa saunoa atu ai Uilifoti i le Au Paia mulimuliane i le sauniga. Ona ia folafola atu ai lea o lana molimau ia Iesu Keriso.

“I le agamalu ma le maualalo o le loto sa ia galue faamaoni ai a o Ia afio i le tino e faia le finagalo o Lona Tama,” sa ia saunoa ai. “Mulimuli i le talafaasolopito o Iesu Keriso, o le Faaola o le lalolagi, mai le faatanoa vao i le koluse, agai i luma e ui atu i mafatiaga, feifiloi ma le toto, i le nofoalii o le alofa mutimutivale, ma o iina e i ai le faataitaiga mo toeaiina o Isaraelu, o se faataitaiga mo i latou uma o e mulimuli i le Alii o Iesu Keriso.”44