Talafaasolopito o le Ekalesia
3 Afioga ma le Finagalo o le Alii


“Afioga ma le Finagalo o le Alii,” mataupu 3 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2019)

Mataupu 3: “Afioga ma le Finagalo o le Alii”

Mataupu 3

Afioga ma le Finagalo o le Alii

Ata
o iniseti ua felelei solo faataamilo i faleie i luga o se auvai

Sa taunuu atu Uilifoti ma Fipi Uitilafi i le Vaitafe o Misuri faatasi ma le la fanau i le amataga o Iulai 1846. Ina ua le mafai ona faatauanau lona tuafafine ma lona uso faaletulafono e mulimuli i aposetolo nai lo James Strang, sa tuua ai e Uilifoti ia Navu i le taimi lava na maea ai le faapaiaga o le malumalu faatasi ma ona matua ma isi o le Au Paia.

O lo latou taunuu atu i le tolauapiga sa fetaui lelei ma le malaga ese o William Hendrick ma isi o tagata na faaopoopo atu i le vaegaau. Sa faaigoaina o le Autau Mamona, sa sili atu lo latou aofaiga ma le lima selau alii. Sa faafaigaluega e le autau ni tamaitai e toa luasefulu o ni fai tagamea. O isi foi fafine na o atu ma a latou tane i le savali, ma o nisi sa ave ma a latou fanau. I se aofaiga, na silia ma le tolusefulu tamaitai sa malaga faatasi ma le autau.1

Sa masalomia muamua lava e Uilifoti taumafaiga a le malo e faaaofia alii o le Au Paia o Aso e Gata ai. Ae sa le’i pine ae suia lona mafaufau, aemaise lava ina ua mavae le asiasiga a Tomasi Kane i le tolauapiga. E ui sa itiiti se fiailoa o Tomasi i le talalelei toefuataiina, ae sa saofaga o ia i le faatauanauina o le malo e fesoasoani atu i le Ekalesia. Sa popole tele o ia i le tau faasaga i le amioletonu, ma sa naunau moni o ia e fesoasoani i le Au Paia i o latou tulaga mativa tele.

Sa vave ona faagaeetia aposetolo ia Tomasi. “Mai faamatalaga na matou maua mai ia te ia,” sa tusia ai e Uilifoti i lana apitalaaga, “sa faatalitonuina i matou ua amata ona uunaia e le Atua le loto o le peresitene ma isi o le malo.”2

E tolu aso a o lei savavali ese atu le autau, sa saunoa atu Polika Iaga i ona taitai. Sa ia fautua atu ia i latou ia tausia le mama o o latou tino, ia amio mama, ma ia laei o latou ofusa o le malumalu pe afai ua maua o latou faaeega paia. Sa ia ta‘u atu ia i latou ia amio faatamalii i tagata Mekisiko ma aua ne’i fefinaua’i ma i latou. “Ia taulimaina pagota ma le faaaloalo silisili,” sa ia saunoa ai, “ma aua ne’i fasioti i se tasi, pe afai e mafai ona alofia.”

Peitai, sa faamautinoa atu e Polika i alii o le a leai ni a latou fetauaiga e faia. Sa ia uunaia i latou ia faia o latou tiute e aunoa ma le muimui, tatalo i aso taitasi, ma ave a latou tusitusiga paia.3

Ina ua malagaese atu le autau, sa toe liliu atu Polika i le laasaga e sosoo ai o le malaga a le Au Paia. O le felagolagomai ai ma le Iunaite Setete sa mafai ona ia maua ai le faatagaga e faatu ai se tolauapiga o le taumalulu i luga o eleele o Initia i sisifo o le Vaitafe o Misuri. Na ia fuafua loa e faaalu le taumalulu a le Au Paia i se nofoaga ua ta’ua o le Grand Island, e luaselau maila i sisifo, ma mai iina na auina atu ai le vaega muamua i luga o Mauga Papa.4

A o fefautuaai faatasi le au aposetolo, sa saunoa atu Uilifoti e uiga i isi mataupu taua a le Ekalesia sa manaomia ona latou gauai vave atu i ai. O Reuben Hedlock, o le alii lea sa ia tofia e pule faamalumalu i le misiona i Peretania, sa faatupuina le tetee o le toatele o le Au Paia Peretania i lona faaaoga sese o tupe sa latou faapaiaina mo le malaga. Sa muai vaaia e Uilifoti faafitauli i totonu o le misiona, e aofia ai le toe o ese o le toatele o tagata fou liliu mai, seia oo ina faamalolo Reuben ma sui tulaga i ai ni taitai sili atu ona faatuatuaina.5

Sa iloa foi e le korama o loo iai pea le Au Paia matitiva i Navu i le lamatia ai e vaega leaga ma perofeta pepelo. Afai sa le’i faia e aposetolo nisi mea se tele atu e fesoasoani ai i nei Au Paia, e pei ona latou folafola atu i totonu o le malumalu i le konafesi ia Oketopa e fai, o lona uiga la ua solia e le korama se feagaiga paia ma le Au Paia ma le Alii.6

O le galulue ai ma le mautinoa, na tonu ai i le korama e auina atu le toatolu o aposetolo mai le tolauapiga—o Pale Palate, Osona Haite, ma Ioane Teila—i Egelani e taitai le misiona a Peretania. Ona latou toe auina atu lea o taavale toso, o povi ma solofanua toso taavale toso, ma sapalai i Navu e aveese mai ē matitiva.7

A o auina atu e le korama ia alii ma sapalai i sisifo, sa iloa e Polika ua le o toe gafatia lana fuafuaga e tulei tele atu i sisifo le malaga i lena tausaga, aemaise o le autau ua faaitiitia ai le aofai o tamaloloa tino malolosi i le tolauapiga. Sa fautua atu Tomasi Kane e faatu le latou tolauapiga o le taumalulu i le Vaitafe o Misuri, ma sa i’u ina ioe i ai Polika.8

I le aso 9 Aokuso, 1846, sa faasilasila atu ai e le au aposetolo e faapea, o le a faaalu e le Au Paia le taumalulu i se nofoaga le tumau i sisifo o le vaitafe. Sa manao Polika e alu i luga o Mauga Papa ma fausia ai se malumalu i se vave e mafai ai. Ae a o le’i tupu lena mea, e ao ona ia faapotopoto faatasi maia le Au Paia ma tausi i e matitiva.9


Ae e tusa o le taimi lea, sa ufitia ai le Brooklyn i puao a o folau atu i le Faga o San Francisco, i le mavae ai o le ono masina faaleleva talu ona tuua le Uafu o Niu Ioka. A o tu ai i le taumua o le vaa, sa tilotilo atu Sam Brannan i le puao ae vaaia ai se matafaga gaoā. I totonu atu o le faga, sa ia iloa atu ai se olo masofa a Mekisiko. I luga a’e sa lealea ai i le savili le fu’a a Amerika.10

Sa popole Sam i le ono tupu o se mea faapea. O lea fu’a o se faailoga mautinoa lea ua faoa e le Iunaite Setete ia San Francisco mai ia Mekisiko. Sa ia iloa e uiga i le taua ma Mekisiko a o taula ai le Brooklyn i motu o Hawaii. O iina sa faapea atu ai se taitai au o se vaatau a Amerika o loo faamoemoeina le Au Paia e fesoasoani atu i le militeli a le Iunaite Setete i le mauaina mai o Kalefonia mai i tagata Mekisiko. Sa feitai le Au Paia i lea tala, o e sa lei faimalaga i sisifo e tau mo se malo na teenaina i latou.11

A o latou folau atu pea i totonu o le faga, sa mafai ona iloa atu e Sam ia laau i luga o le matafaga oneone ma ni nai manu o loo feoai mai ai. Mai se vaaiga mamao, i le va o ni mauga, sa taoto mai ai Yerba Buena, o se taulaga tuai o Sipaniolo.

Sa taula le Brooklyn i le uafu, ma sa o ese atu le Au Paia i se taimi mulimuli ane o lena aoauli. Sa latou faatutuina ni faleie i mauga i fafo atu o Yerba Buena pe sa maua foi ni malutaga i ni fale tuufua faapea ma se nofoaga tuai faamiliteli na lata ane. I le faaaogaina o anomea sa latou aumaia mai Niu Ioka, sa faatutu ai e le Au Paia ni fale vilisaito ma se fale lomitusi. Sa maua foi e nisi o i latou ni galuega mai tagata na nofoia le taulaga.12

E ui sa le fiafia i le umiaina nei e le Iunaite Setete le talafatai o Kalefonia, ae sa naunau lava Sam e faatu le malo o le Atua iina. Sa ia auina atu se vaega o alii i se vanu i se malaga mo ni nai aso i sasae o le faga e faato’a se nofoaga na taua o le Faamoemoega Fou. O iina sa latou fausia ai se fale ililaupapa ma se faleoo, ona faamama lea o le fanua ma toto eka o saito ma isi laau toto.

Sa manao Sam e ave ni alii i sasae e saili ia Polika ma taitai mai vaega o totoe o le Au Paia i Kalefonia i le taimi lava e liusuavaia ai le kiona mai mauga i le tausaga na sosoo ai. I le faamemelo ai i le tau maloloina, eleele lauusiusi, ma se uafu lelei, sa ia talitonu ai e le mafai ona toe ole atu le nuu o le Alii mo se isi nofoaga sili atu e potopoto i ai.13


I lena taumafanafana, sa tolauapi ai Luisa Palate ma lana fanau teine i le nofoaga malolo o le Mauga o Pisgah i luga o le alasopo o Iowa. Sa matagofie le nofoaga, ae o le vai sa mafanafana ma leaga le tofo. Sa le’i pine ae pepesi se faama’i i le nofoaga, ma sa toatele le Au Paia na maliliu ai. Sa sosola ese le aiga o Luisa i le amataga o Aokuso a o soifua maloloina lelei, ae sa le lelei o latou lagona i le tuua ai o le toatele o uo mamai.

I se taimi na le’i mamao ane, na tolauapi ai le vaega a Luisa i talaane o se vaitafe na tuufua ai namu, ma sa le’i pine ae maua o ia ma isi i le fiva. Sa afe le vaega e malolo ma toe faaauau ai i le Vaitafe o Misuri, lea sa iai se laina umi o taavale toso sa faatalitali ai e ave e vaa i le isi ituvai. Ina ua oo mai i le taimi o Luisa, sa iai se mea na fefefe ai povi, lea sa mafua ai se fenumiai tele i luga o le vaa ma sa atili ma’i ai Luisa.

I le isi itu o le vaitafe, sa faateteleina le fiva o Luisa, sa le maua ai sana moe. Pe tusa o le vaeluapo, o lona oi sa ala ai le toalua o le tautai, lea sa maua atu o ia i se tulaga matautia. Sa vave ona faatonuina e le fafine le fanau teine a Luisa e fai se isi moega mo i latou ina ia mafai ona maua se malologa a lo latou tina. Ona ia avatu lea ia Luisa se kofe mafanafana ma ni meaai e toe tau faate’i ai o ia.14

O le aso na sosoo ai, sa o atu ai le vaega i totonu o le nofoaga fou a le Au Paia o Uinita Kuota, o le nofoaga aupito telē lea o nofoaga uma a le Au Paia i le Vaitafe o Misuri. Pe tusa ma le lua afe lima selau tagata sa nonofo i Uinita Kuota i fanua sa i ai faatasi ma le au Omaha ma isi ituaiga Initia i le lotoifale.15 O le toatele o le Au Paia sa nonofo i faleoo sa faia i ogalaau po o taaiga vao, ae o nisi sa nonofo i faleie, taavale toso, po o apitaga e pei o ni ana sa ta’ua o falemo’u.16

Sa vave ona siomia e tamaitai o Uinita Kuota ia Luisa, sa naunau e fesoasoani ia te ia. Sa latou avatu ia te ia le meainu malosi ma se suka e fai ma vailaau faafomai, lea sa tau feololo ai o ia i le taimi muamua. Ae sa le’i pine ae faateleina le fiva, ma amata ai ona matuai tetete o ia. I le fefe ai ne’i oti o ia, sa ia tagi atu ai i le Alii mo le alofa mutimutivale.17

O nisi o tamaitai sa faatasi atu ia Luisa sa faauuina o ia i le suauu, faaee o latou lima i ona luga, ma faamanuia o ia i le mana o lo latou faatuatua. I Navu, sa aoao ai e Iosefa Samita le Aualofa o le faamalologa o se meaalofa a le Agaga, o se faailoga e mulimuli atu i e uma e talitonu ia Keriso.18 Sa faamafanafanaina e le faamanuiaga Luisa, ma maua ai lona malosi e onosaia ai lona ma’i, ma sa vave ona ia faafaigaluegaina se tausi ma’i e tausi o ia seia oo ina aluese lona fiva.

Sa ia totogia foi se tamaloa i le lima talā e fau sona faleoo i ta’aiga vao ma pupuvao. O le faleoo sa na o le palanikeke sa fai ma faitotoa, ae sa lelei ona faamafanafanaina ma lava le telē mo ia e saofai ai i se nofoa faalue i talaane o lana afi faamafanafana a o faasolosolo ina toe malosi.19


I Uinita Kuota, sa sua ai e le Au Paia le eleele ma toto fanua, fausia fale vili saito i talaane o se vaitafe, ma faatutu ni faleoloa tetele ma laiti. O le nofoaga sa faato’aina sa faataatia i poloka o le aai e talitutusa ma le mamanu a le Alii mo le aai o Siona, e pei ona sa faaalia ia Iosefa Samita i le 1833. I matu o le taulaga, sa fausia ai e Polika, Heber Kimball, ma Willard Richards ni fale e latalata i se tamai fale fono i le mea sa fono ai le Korama a le Toasefululua ma le au fautua maualuga fou faato’a valaauina i Uinita Kuota. E latalata i le ogatotonu o le taulaga, sa iai se fola lautele mo le tala’iga ma isi fonotaga faalenuu.20

O le alasopo e ui atu i Iowa sa vaivai ai le toatele o le Au Paia, ma o le faatumauina o le fafagaina o o latou aiga, faalavalava, ma malutiaina sa faaauau ona mou atu ai lo latou malosi.21 E faapena foi, o lago ma namu mai le auvai palapala sa tele ina lagoia ma namu’ia ai le nofoaga faato’a fou, ma sa mafatia le Au Paia i tiga ma le maalili o le malaria mo le tele o aso ma vaiaso i lea taimi ma lea taimi.22

A o feagai ai ma nei tofotofoga, sa toatele le Au Paia na usiusitai i poloaiga. Ae o nisi sa gaoi, faimamago, faitio i le taitaiga a le au aposetolo, ma mumusu e totogi sefuluai. Sa itiiti se onosai o Polika i nei amioga. “E taitaiese malie atu tagata,” sa ia tautino mai ai, “seia oo ina umia e le tiapolo o latou tino ma taitai faatagataotaua ai i latou i le loto o le tiapolo.”23

I le uunaia ai o le amiotonu, sa apoapoai atu ai Polika i le Au Paia ia galulue faatasi, tausia feagaiga, ma aloese mai le agasala. “E le mafai ona faapaiaina i tatou i le taimi e tasi,” sa ia saunoa ai, “ae e ao ona tofotofoina ma tuu i totonu o tulaga eseese uma ma faamaonia i le tulaga aupito maualuga ia iloa ai pe o le a tatou auauna atu i le Alii e oo i le iuga.”24

Sa ia faatulagaina foi i latou i ni uarota laiti, tofia epikopo, ma faatonu fautua maualuga ia tausisia se tulaga faatonuina mausali o le amio. O nisi o le Au Paia sa faapotopoto atu foi i ni aigafai faapitoa. I lena taimi, sa lei faamauina le Au Paia i o latou matua ua maliliu pe afai sa lei auai o latou matua i le Ekalesia i lenei olaga. O le mea lea, a o lei tuua Navu, sa faamalosiau atu Polika i le Au Paia pe tusa ma le lua selau ina ia faamauina, pe vaetamaina faaleagaga, o ni atalii ma afafine i aiga o taitai o le Ekalesia o e o ni a latou uo, po o ni faufautua i le talalelei.

O nei faamauga faavaetama sa faatinoina e ala i se sauniga i totonu o le malumalu. Sa tele ina ofo atu e matua fai le lagolagosua faaletino ma faalelagona, ae o atalii ma afafine fai, o nisi o i latou sa leai ma nisi o o latou aiga i le Ekalesia, sa tele ina tali mai ma le faamaoni ma le tuuto.25

O nisi o luitau i Uinita Kuota ma isi nofoaga faato’a le tumau sa le mafai ona alofia. E oo ifo i le taimi na oo mai ai le tau malulu, ua silia ma le iva afe le Au Paia sa nonofo i le eria, e aofia ai le tolu afe lima selau sa nonofo i Uinita Kuota. O faalavelave, faama’i, ma le oti sa mafatia ai nofoaga uma. O le malaria, māmā pala, papala, ma isi faama’i sa feoti ai pe tusa e tasi le tagata mai le toasefulu. Pe tusa o le afa o ē na feoti, o pepe ma tamaiti.26

Sa mafatia ai le aiga o Uilifoti Uitilafi faatasi ma isi. Ia Oketopa, a o tipi laau ia Uilifoti, sa pa’ū ai se laau ia te ia ma gaui ai nisi o ona ivi aso’aso. Sa le’i pine lena, ae maua lona atalii laitiiti o Iosefa i se fiva tugā. Sa faatasi atu e le aunoa ia Uilifoti ma Fipe i le tama, ae sa leai se mea na la faia na aoga, ma sa le’i pine ae la tanuina lona tino i se fanuatanu fou na faato’ā faato’a i lo latou nofoaga.

I ni nai vaiaso talu le maliu o Iosefa, sa vave fanauina ai e Fipe se pepe ae le’i oo i le taimi e fanau ai, ma sa maliu le pepe i le lua o aso mulimuli ane. I se tasi afiafi, sa sau ai Uilifoti i le fale ma tau mai o faanoanoa Fipe, o loo tilotilo i lona ata o loo ia siiina Iosefa. O le maliliu ai o le fanau sa matua tiga ai i laua uma, ma sa faananau Uilifoti mo le taimi o le a maua ai e le Au Paia se nofoaga e aumau ai, nonofo ai i le filemu, ma olioli ai i faamanuiaga ma le saogalemu o Siona.

“Ou te tatalo i lo’u Tama Faalelagi ia faafualoaina o’u aso,” sa ia tusia ai i lana apitalaaga, “ia vaai ai i le maota o le Atua ua tu i luga o tumutumu o mauga ma ia vaai i le tagavai o le saolotoga o sisi a’e e fai ma tagavai i malo.”27


I le lotolotoi ai o mafatiaga i Uinita Kuota, sa maua ai e Polika se tala e faapea na osofaia e se vaega leaga pe tusa ma le afe tagata le tamai nuu o le Au Paia sa i ai pea i Navu. Pe tusa ma le lua selau le Au Paia na tau faasaga i ai, ae sa faatoilaloina i latou i le taua i le mavae ai o ni nai aso. Sa feutagai taitai o le aai mo le aveesega filemu o le Au Paia, o le toatele lava o e matitiva ma mama’i. Ae a o tuua ai e le Au Paia le aai, sa toe osofaia i latou e tagata leaga ma faaleaga o latou fale ma taavale toso. Sa faoa faamalosi e se vaega leaga le malumalu, faaleaga totonu, ma faatauemu i le Au Paia a o latou sosola ese atu i tolauapiga i le isi itu o le vaitafe.28

Ina ua faalogo Polika i puapuaga o tagata sulufai, sa ia auina atu se tusi i taitai o le Ekalesia, ma faamanatu atu ia i latou le feagaiga na latou osia i Navu ia fesoasoani atu i ē matitiva ma lagolago i tagata uma o le Au Paia o loo mananao ia o mai i sisifo.

Sa ia tautino atu, “O uso ma tuafafine matitiva, o tina ua oti a latou tane, ma fanau matuaoti, o ē mama’i ma lē tagolima, o loo taooto nei i le auvai i sisifo o le Misisipi.” “O le taimi lenei, o galuega. Ia tuu le afi o le feagaiga, lea sa outou osia i le maota o le Alii, ia mu i o outou loto e pei o se afi lē matineia.”29

E ui sa latou auina atu ni taavale toso e luasefulu o le toomaga i Navu i le lua vaiaso na muamua atu ma sa itiiti foi meaai ma ni nai sapalai na totoe, ae sa toe auina atu e le Au Paia i Uinita Kuota ma nuu tuaoi nisi taavale toso faaopoopo, povi ma solofanua e tosoa taavale toso, meaai, ma isi sapalai i Navu. O Newel Whitney, le epikopo pule faamalumalu o le Ekalesia, sa ia faatauina mai foi falaoamata mo le Au Paia matitiva.30

Ina ua maua e vaega o le toomaga le au sulufa’i, sa toatele le Au Paia iina sa fiva, sa le lava a latou tapenaga mo le tau malulu, ma sa matua fiaaai lava. I le aso 9 o Oketopa, a o latou sauni e malaga atu i le Vaitafe o Misuri, sa vaavaai atu le Au Paia i le faatumulia o le lagi i manufelelei o le salu [quail] ma sa tutu i luga ma autafa o a latou taavale toso. Sa laga atu i ai tamaloloa ma tamaiti i manufelelei, ma tapu’e mai i o latou lima. E toatele sa manatuaina le auala sa auina atu ai foi e le Atua ia Mose ma le fanauga a Isaraelu ia manufelelei o salu i o latou taimi o mafatiaga.

“I lenei taeao sa matou maua ai se faaaliga tuusao o le alofa mutimutivale ma le lelei o le Atua,” sa tusia ai e Tomasi Paloka, o se failautusi a le Ekalesia i lana apitalaaga. “Sa viia e uso ma tuafafine le Atua ma faamamalu i Lona suafa ona o mea sa to faaua ifo i le fanauga a Isaraelu i le vao ua faaalitino mai ia i matou i o matou puapuaga.”

“O alii uma, tamaitai, ma tamaiti sa tofu ma se manulele e taumafaina mo a latou meaai o le afiafi,” sa tusia ai e Tomasi.31


Ae o le taimi lea, i le faitau afe o maila le mamao i luga o le motu amu o Anaa i le Vasa Pasefika, sa lauga atu ai se alii na umiaina le Perisitua Arona e igoa ia Tamanehune i se konafesi sa silia ma le valu selau o le Au Paia o Aso e Gata Ai. “E tatau ona auina atu se tusi i le Ekalesia i Amerika,” sa ia fautua atu ai, “e talosagaina ai i latou e auina vave mai iinei ni toeaiina se toalima i le selau.” Sa faaluaina le talosaga e Ariipaea, o se tagata o le Ekalesia ma o se taitai o le nuu i le lotoifale, ma sa siilima le Au Paia i le Pasefika i Saute e lagolagoina.32

I le pulefaamalumalu ai i le konafesi, sa ioe ai Addison Pratt ma le loto atoa ia Tamanehune. I le gasologa o le tolu tausaga ua mavae, sa papatiso ai e Addison ma Peniamina Grouard le silia ma le afe o tagata. Ae i lena taimi sa na’o le tasi le tusi na la mauaina mai se tasi o le Toasefululua, ma sa leai ni faatonuga na aumai ai mo le toe foi atu i le fale.33

I le ono masina talu ona taunuu atu lena tusi, sa leai ma se isi mea na faalogo i ai faifeautalai e toalua mai aiga, uo, po o taitai o le Ekalesia. Soo se taimi na oo atu ai se nusipepa i le motu, sa la tasu’e i ona itulau mo ni talafou e uiga i le Au Paia. O le tasi pepa na la faitauina sa ta’ua ai o le afa o le Au Paia i Navu sa fasiotia ae o isi na totoe sa faamalosia ona sosola atu i Kalefonia.34

I le popole ai e fiailoa se tulaga ua oo i ai Luisa ma ona afafine, sa tonu ai ia Addison e toe foi atu i le Iunaite Setete. “O le iloa o le mea moni, e tusa lava pe leaga,” sa ia fai ai ia te ia lava, “e sili atu nai lo le tumau ai i le masalosalo ma le popole vale.”35

O uo a Addison, o Napota ma Telii, o le tane ma le ava o ē sa auauna faatasi ma ia i Anaa, sa filifili e toe foi atu i Tubuai, i le mea sa alofagia ai Telii o se faiaoga faaleagaga i le toatele o tamaitai o le Ekalesia. Sa fuafua Peniamina e nofo i le motu e taitai le misiona.36

Ina ua iloa e le Au Paia i le Pasefika o le a tuuvaa ese atu Addison, sa latou faatauanau ia te ia ia vave ona toe foi mai ma sau ma aumai nisi faifeautalai. Talu ai ua uma ona fuafua Addison e toe foi atu i le motu faatasi ma Luisa ma ona afafine, pe a faapea lena o loo feola pea i latou, sa ia ioe atu ai ma le fiafia.37

Sa taunuu mai se vaa i le motu i se masina mulimuli ane, sa folau atu ai Addison faatasi ma Napota ma Telii mo Papeete, Tahiti, lea sa ia faamoemoe e pu’e ai se vaa i Hawaii ma alu ai loa i Kalefonia. Ina ua latou taunuu atu i Tahiti, sa faateia o ia i lona iloa, na faatoa auina mai lava se afifi o tusi mai ia Luisa, Polika Iaga, ma le Au Paia i Brooklyn mai le motu i Anaa.

“Sa ou manatu ua ou le toe aafia i ni lē fiafia,” sa ia auē ai i lana apitalaaga, “ae o lenei mea ua faia ni uunaiga muamua i lo’u mafaufau faapea ua avea a’u ma se tagata ese.”38


Ina ua oo mai le tau malulu i luga o Uinita Kuota, sa tele ina tatalo Polika Iaga ia iloa pe faapefea ona saunia le Ekalesia mo le malaga i talaatu o Mauga Papa. I le mavae ai toetoe o se tausaga i luga o le alasopo, sa ia iloa ai o le faatulagaina ma le faatotogaina o le Au Paia mo le auala i luma atu sa taua tele i lo latou tulaga manuia. Ae o lea faafitauli ma lea faafitauli sa faaali atu ai foi ia te ia le taua tele o le faalagolago i le Alii ma mulimuli i Lana taitaiga. E pei ona sa iai i aso o Iosefa, e na o le Alii e mafai ona taitaia Lana Ekalesia.

Sa le’i pine le mavae o le amataga o se tausaga fou, ae lagona e Polika ua tatalaina e le Alii lona mafuafau i se malamalama ma se atamai fou. I se fonotaga faatasi ma fautua maualuga ma le Toasefululua i le aso 14 Ianuari, 1847, sa amata ona ia faamaumauina ai se faaaliga mai le Alii i le Au Paia. Ae le’i tofā Polika Iaga, sa tuu atu e le Alii ia te ia nisi faatonuga mo le malaga o loo loma. I le aveesea ai o faaaliga lē maē’a, sa faaauau ona faamaumau e Polika faatonuga a le Alii mo le Au Paia.39

O le aso na sosoo ai, sa tuu atu ai e Polika le faaaliga i le Toasefululua. Sa ta’ua o le “Afioga ma le Finagalo o le Alii,” sa faamamafa ai le manaomia ona faatulaga le Au Paia i ni vaega i lalo o le taitaiga a le au aposetolo. I lea faaaliga, sa poloaiina ai e le Alii le Au Paia ia saunia mo o latou lava manaoga faapea ai foi ma le galulue faatasi i le latou malaga, tausia o tina ua oti a latou tane, tamaiti matuaoti, ma aiga o tagata o le Autau Mamona.

“Ia tuu atu i tagata uma ia faaaoga lona malosi ma ana meatotino uma e aveese atu ai lenei nuu i le nofoaga o le a faatu ai e le Alii se siteki o Siona,” sa faatonu atu ai le faaaliga. “Ma afai tou te faia lenei mea ma le loto mamā, i le faamaoni atoa, o le a faamanuiaina outou.”40

Sa poloaiina foi e le Alii Lona nuu ia salamo ma faamaualaloina i latou lava, taulima le tasi ma le isi i le agalelei, ma tuu le faasuā’avā ma le tautala leaga. Sa tuuina atu ana upu o se feagaiga, i le faatonuina o le Au Paia ia “savavali i sauniga uma,” ma tausi folafolaga na faia i le malumalu o Navu.41

“O Aʼu o le Alii lo outou Atua, o le Atua lava o o outou tamā, o le Atua o Aperaamo ma Isaako ma Iakopo,” sa Ia tautino atu ai. “O Aʼu o lē na taitaiina le fanauga a Isaraelu i fafo o le laueleele o Aikupito; ma ua faaloaloa atu loʼu lima i aso e gata ai.”

E pei o Isaraelu anamua, sa ao i le Au Paia ona viia le Alii ma valaau atu i Lona suafa i taimi o puapuaga. Sa ao ona latou pepese ma sisiva faatasi ma se tatalo o le faafetai i o latou loto. Sa le tatau ona latou fefefe i le lumanai ae ia faalagolago ia te Ia ma onosai i o latou mafatiaga.

“E ao ina tofotofoina loʼu nuu i mea uma,” sa tautino mai ai le Alii, “ina ia latou saunia e maua le mamalu ua ia te Aʼu mo i latou, o le mamalu lava lea o Siona.”42


Sa faailoa atu e le au aposetolo le faaaliga fou i le Au Paia i Uinita Kuota i ni nai aso mulimuli ane, ma e toatele sa olioli ina ua latou faalogo i ai. “Ua toe manatua e le Alii Ana auauna ma faafiafia i latou i se faaaliga o Lona finagalo,” sa tusi atu ai se tasi o tamaitai i lona toalua i Egelani. “Ua iai le filemu ma le lotogatasi i lo matou lotolotoi,” sa ia alaga ai, “ma o le Agaga o le Atua ua taatele ia i matou.”43

Ae sa iai pea lava nisi o faafitauli i Uinita Kuota. Talu lava ona tuua Navu, sa faaauau pea ona faatino e le au aposetolo ni vaetamaga faaleagaga i le Au Paia. Sa matau e Polika nisi o le Au Paia sa uunaia ni uo ina ia vaetamaina i o latou aiga, ma le talitonuga o lo latou mamalu e faavavau e faalagolago lea i le toatele o tagata e faamau ia i latou. O le lotoleaga ma le faatautavā sa alia’e a o latou finau po o ai o le a sili ona toatele le aiga i le lagi. O finauga sa tuufesili ai Polika pe mata o le a i ai se isi o i latou e oo i ai iina.44

Ia Fepuari, a o lauga atu i le faatinoga o vaetamaga faaleagaga, sa tautino atu Polika e le o tele sona iloa e uiga i lea mataupu. E alofa tele o ia i le toatele o le Au Paia ua vaetamaina i lona aiga e ala i lea sauniga. Ae ui i lea, sa ia lagona lona le malamalama i lenei faatinoga ma tuufesili ai i lona uiga.45

“O le a ou saili i se malamalama atili i lea mataupu,” sa ia folafola atu ai i le Au Paia, “ma faapena ai ona mafai ona aoao atu ma faatino atili.”46

O le aso na sosoo ai, sa ma’i o ia ma taoto ai e malolo. A o moe o ia, sa ia miti na ia vaai ia Iosefa Samita o nofo i se nofoa i luma o se faamalama tele. I le uuina o le lima taumatau o Iosefa, sa fesili atu Polika i lana uo pe aisea ua le mafai ai ona faatasi o ia ma le Au Paia.

“E le afaina,” sa fai mai ai Iosefa, a o tulai a’e mai lona nofoa.

“Ua atuatuvale tele le auuso i le fia malamalama i le tulafono o le vaetamaina po o mataupu faavae o le faamauga,” sa fai atu ai Polika. “Afai e iai sau upu apoapoai mo au, o le a ou fiafia lava e taliaina.”

“Ta‘u atu i tagata ia lotomaualalo ma faamaoni, ma ia mautinoa e faatumau le Agaga o le Alii,” sa saunoa ai Iosefa. “Afai o le a latou faia, o le a latou iloa ai ua avea i latou ma tagata tonu e pei ona sa faatulagaina ai e lo tatou Tama o i le Lagi ae latou te le’i o mai i le lalolagi.”

Sa ala a’e Polika ma upu a Iosefa sa tatagi i lona mafaufau: “Ta‘u atu i tagata ia lotomaualalo ma faamaoni, ma ia mautinoa e faatumau le Agaga o le Alii ma mulimuli i ai, ma taitai sa’o i latou.”47 Sa le’i taliina e lea fautuaga ana fesili e uiga i faamauga o tagata vaetama, ae sa faamanatu atu ai ia te ia ia usiusitai i le Agaga ina ia mafai ona taialaina o ia ma le Au Paia i se malamalamaaga sili atu.


Mo le vaega na totoe o le tau malulu, sa faaauau ai ona saili atu le au aposetolo i faaaliga a o latou saunia e auina atu vaega o taavale toso i luga o Mauga Papa. I lalo o le latou taitaiga, o le a tuua ai Uinita Kuota e se vaega taoititi e muamua i le tautotogo, sopoia atumauga, ma faatu le nofoaga fou e faapotopoto i ai le Au Paia. Ina ia usiusitai i le poloaiga a le Alii ma faataunuu le valoaga, o le a latou faatu a’e se tagavai i malo ma amata galulue i se malumalu. O vaega toatele atu, sa matele lava i auaiga, o le a le umi ae mulimuli atu ia i latou, e usitaia ai le Afioga ma le Finagalo o le Alii i le latou malaga.48

A o le’i tuua Navu, sa mafaufau le Korama a le Toasefululua ma le Aufono a le Toalimagafulu e faamautu i le Vanu o Sate Leki po o le Vanu o le Vaitafe o Pea i matu. O vanu uma ia e lua sa iai i le isi itu mamao o Mauga Papa, ma o o la faamatalaga sa faaalia ai ni faailo o le lumanai faamanuiaina.49 Sa vaai Polika i se faaaliga i le nofoaga o le a faamautu i ai le Au Paia, ae sa na o se lagona lautele o le mea e sue i ai. Sa ia tatalo pea ia taitaia e le Atua o ia ma le vaega na muamua atu i le nofoaga sa’o e faapotopoto i ai le Ekalesia.50

O le vaega na muamua atu sa iai ni alii e 143 sa filifilia e le au aposetolo. Sa talosaga Harriet Young, o le avā a Lorenzo, le uso o Polika, pe mafai ona latou o ma ona atalii laiti e toalua faatasi ma Lorenzo i le malaga. Ona fai atu lea o Polika i lona toalua o Clara, o le tama teine a Harriet mai lana faaipoipoga muamua, ia auai faatasi i le vaega lea. Sa auai ai foi le avā faaautaunonofo a Heber Kimball, o Ellen, o se tasi na malaga mai Nouei i le vaega lea.51

Ae a o sauni le vaega muamua lea e o ese atu, sa toe foi ane Pale Palate ma Ioane Teila i Uinita Kuota mai le la misiona i Egelani. Faatasi ai ma Orson Hyde, o lē sa vaaia pea le Ekalesia i Peretania, sa latou tofiaina ni taitai fou o le misiona ma toe fuatai le faatulagaga i le Au Paia. O lea, o le talitonu ai ua umi se taimi na latou valavala ai ma o la aiga, sa teena ai e Pale ma Ioane ia talosaga a Polika ia auai faatasi ma le isi vaega atoa o le korama i le malaga atu i sisifo. O lea sa tuu ai loa e Polika i laua e vaai ia Uinita Kuota.52

I le aoauli o le aso 16 Aperila, 1847, sa amata ai e le vaega muamua le latou malaga i le malulu ma le aupouli o le lagi. “Ua matou naunau e tatala le ala mo le faaolataga o e loto faamaoni mai malo uma, pe ositaulaga mea uma ua ia i tatou,” sa tautino atu ai le au aposetolo i se tusi faamavae i le Au Paia i Uinita Kuota. “I le suafa o le Atua o Isaraelu, ua matou naunau ai ia manumalo pe feoti foi a o taumafai.”53