Talafaasolopito o le Ekalesia
Polika Iaga


“Polika Iaga,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

‘Polika Iaga”

Polika Iaga

Olaga Talavou, Liua, ma le Tulaga faaAposetolo

Na soifua mai Polika Iaga i Vermont i le 1801 o le lona iva o le fanau e toa 11. Sa ia tuputupu ae i se aiga na tele taimi na siitia ai i le sailiga mo se manuia. Na finau ona matua i le usiusitai aiai i le Tusi Paia ma tomai taitasi i a la fanau taitasi. Na tuua e Polika le aiga i le 16 o tausaga i le mavae ai o le lua tausaga o le maliu o lona tina mai le mamapala. Na faailoa atu ia te ia le Tusi a Mamona ae lei leva ona lolomiina le tusi i le 1830 ae na suesue i le talalelei mo le lua tausaga faatoa talia ai le papatisoga. Na ia aoao vave e lagolago le perofeta i le “onosai ma le faatuatua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:5) i le mavae ai o le faalogo i le faaaliga a Iosefa Samita i tikeri o mamalu, lea na foliga mai e tetee i le manatu o Polika i le toetu. Na ia taliaina le faaaliga ma uunaia isi e faia faapea.1

Na savali Polika i Misuri faatasi ma le Tolauapiga a Isaraelu (lea na mulimuli ane taua “Tolauapiga a Siona”)2 i le 1834, ma e lei leva ona foi mai le Tolauapiga i Katelani, Ohaio, na valaaulia o ia e auauna atu o se Aposetolo i le Korama a le Toasefululua. I le 1837, ina ua teena e ni nai taitai, e aofia ai Aposetolo, le taitaiga a Iosefa Samita i Katelani, na aufaatasi Polika e lagolago ma puipuia le Ekalesia ma lagolagoina le Perofeta. Ina ua faamavae Thomas B. Marsh mai le Toasefululua, na suitulaga Polika ia Marsh o le peresitene o le korama ma na avea ma tagata autu i le taitaiga o le Au Paia i le saogalemu i le taimi o sauaga i Misuri.3 O le tausaga na sosoo ai, na o ai Polika ma isi Aposetolo mo se misiona i Peretania, lea na ia uunaia ai le lototasi i le Korama a le Toasefululua ma fesoasoani i le aumaia o le fia afe o tagata liliu mai i le Ekalesia.

I Navu, o Polika na i ai i tagata muamua na mauaina le faaeega paia o le malumalu faatoa faaalia mai.4 Ina ua uma ona aoaoina o ia e Iosefa Samita e uiga i le faaipoipoga faaautaunonofo, na faaipoipo atu loa Polika, ia Lucy Ann Decker, faatasi ai ma le maliega a lona faletua o Mary Ann i le 1842.5 I le amataga o le 1844 na ia auai i le Aufono a le Limasefulu, o se vaega na galulue e sailia ni nuu e nonofo ai le Au Paia o Aso e Gata Ai.6

I le 1844, ao faalauiloa mo Iosefa Samita o se sui mo le peresitene o le Iunaite Setete, na iloa ai e Polika ua fasiotia Iosefa ma Ailama.7 Na ia vave malaga atu mo Navu, ma taunuu ia Aokuso ma feiloai ma isi taitai o le Ekalesia e fuafua se ala e agai i luma. I se konafesi aoao o le Au Paia, na ia fautuaina atu le Toasefululua e tatau ona taitaia le Ekalesia o se korama, o se manatu na vave lava ona lagolagoina uma.8 Na faamamafa atu foi e Polika le manaomia ona faamaeaina le Malumalu o Navu ae lei tuua e le Au Paia le aai. I le maea ai o le faapaiaga o se vaega o le malumalu ia Tesema 1845, na ia taitai i galuega o sauniga o le faitau afe o le Au Paia i le malumalu, na tele lava ina taitaia i ni sifi uumi ma le faigata, ae lei tuua le aai mo Sisifo.9 I le 1847 na ia maua ai se faaaliga (na mulimuli ane taliaina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136) na toe taua ai le ala e tatau ona faatulaga ai e taitai le malaga tele a le Au Paia ma taitaia e se vaega e muamua atu i le Vanu o Sate Leki i lena lava tausaga.10 O lena Tesema, ina ua toe foi atu i Aioua, na toefaatulaga ai e Polika le Au Peresitene Sili i Kanesville, Aioua, faatasi ma Heber C. Kimball ma Williard Richards o ona fesoasoani.11

Ata
Atatosi o Polika Iaga

O le atatosi muamua o Polika Iaga, tusa o le 1845

Perofeta o le Tuaoi

I lalo o le taitaiga a Polika Iaga, na galulue le Au Paia faatasi e fausia ni nuu i nofoaga e le masani ai i le Pesini Tele.12 I le taufaamasani ai i lo latou siosiomaga, na faamalosia e le Au Paia lo latou naunautai i se aganuu faapitoa, ma feoeoeai, na onosaia se oge, ma mauaina le tele o nuu i le faasologa mai Mekisiko ma Kalefonia i saute e oo atu i Aitaho ma Kanata. Na faaalia e Polika se vaaiga tulagaese mo le faatulagaina o nuu, lagolagoina le fesuisuiai i taimi uma o le tamaoaiga i le tuaoi, ma fale mo aumalaga gasolo mai. I nei mea uma lava, na ia faatumauina se taulai atu i le faamoemoega e tasi o le fausiaina o Siona.13 “E i ai pea Siona i lau vaai i taimi uma,” na ia saunoa atu ai. “Tatou te le faatali mo ni agelu, po o Enoka ma lana vaega e o mai e fausia Siona, ae o le a tatou fausia.”14 E ui e tautala sao o ia ma e malosi i nisi taimi, na manatua o ia e lana Au Paia o se taitai sogasoga, alofa ma e popole mo o latou manaoga.15

Na faamoemoe Polika e siitia le filemu ma vaega Initia Amerika i le itu. Ae ui i lea, i nisi taimi, na finau ai le Au Paia ma i latou, ma na faaleo atu e Polika le faanoanoa i le ala na tutupu ai nei faigata.16 Na ia auauna atu o le Kovana o le Teritori i Iuta i le 1857-58 ina ua tuuina mai e le malo o le Iunaite Setete ni vaegaau e taofia le solitulafono i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Iuta.17 I le taimi o le popole ao lei o mai le ami a le I.S., na fasiotia ai e nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai se vaega o tagata malaga na pasi mai le Teritori o Iuta i Mountain Meadows.18 E ui i le toe fai atu faamalosi o ia ma isi taitai i le vevesi na tulai mai ai le faalavelave, na faatonuina ai e Polika le Au Paia e aua le faalavelave i tagata malaga.19

Ao masani ona taulai atu lona mafaufau i tauiviga a le Au Paia i Iuta, na mafaufau foi Polika Iaga i lona tiute faaperofeta i le lalolagi. Na ia tuuina atu valaauga mo faifeautalai e auauna atu i konetineta o Europa, Aferika, Asia, ma Amerika i Saute.20 Ae lei maliu o ia, o le tele lava o le Tusi a Mamona na lolomiina i le faaTake, Farani, Uelesi, Siamani, Italia, Hawaii, Sueteni, ma le Sipaniolo. Na galue Polika i tua atu o papupuni o aganuu faapitoa i na taimi ao ia fesoasoani i vaega malaga mai i le tele o aganuu ma gagana eseese na faapotopoto i le Teritori o Iuta ma faatulagaina aiga i totonu o o latou uso Au Paia.21

Ata
atatosi o Polika Iaga

Atatosi o Polika Iaga, tusa o le 1870

Olaga i le Aiga

Na faaipoipo Polika Iaga i lona faletua muamua, o Miriam Works, i Niu Ioka i le 1824. I ni nai masina talu ona la papatiso, ae maliu Miriam i le mamapala. O le faletua lona lua, o Mary Ann Angell, na fesoasoani e tausia le fanau a Miriam faapea ma lana lava fanau, tausia lo latou fale na o ia i taimi o le toesea o Polika i misiona, ma na taliaina le faaipoipoga faaautaunonofo ina ua faailoa mai le mataupu faavae.

E ui lava i le popole muamua, na vave lava ona avea Polika Iaga ma lagolago malosi mo le faatinoina o faaipoipoga e tele. I le taufaaiuiuga o lona soifua, na saunoa atu ai faalauaitele Polika o se tama o se aiga faaautaunonofo toatele. Na faamauina o ia i le silia ma le 50 tamaitai, o le toatele ae le o i latou uma na nonofo faatasi ma ia. O nisi na malamalama o lo latou faamau atu ia Polika ua na o se faaleagaga nai lo taua faaleaiga. O Polika ma ana ava e 16 na i ai ni tamaiti e toa 56. I le avea ai ma matua, na latou atiina ae ni tu fou e pulea ai le aiga toatele.22 E toalua o ana ava na mulimuli ane avea ma Peresitene Aoao o le Aualofa: o Eliza R. Snow ma Zina D. Huntington Jacobs.23 O le tele o le fanau a Polika, e faapea foi tamaiti e leai ni matua na aumaia i totonu o le aiga, na faamaumauina ni manatuaga mafanafana i lona faatasi ai faatama ma faatosinaga i o latou olaga.

Ata
Ava ma afafine o Polika Iaga

O se ata o ava e toa 8 a Polika Iaga ma le 16 o ona afafine, tusa o le 1893.

Suiga i le Faatulagaga o le Ekalesia

I le sefulu tausaga mulimuli o lona soifua, na faailoa atu ai e Polika Iaga le tele o suiga i le faatulagaga o le Ekalesia. I le 1867 na valaau ai e Polika ni tamaitai e faaola le Aualofa ma faatuina i uarota taitasi. O le tausaga lava lena, na ia faatulaga ai se aufono aoao e vaaia Aoga Sa o le lotoifale. I le 1869, faatasi ai ma le fesoasoani a ana ava ma afafine, na ia faalauiloa ai se mau o le faasaoina o tupe, lea na vave lava ona fatuina se faalapotopotoga e tele atu mo tamaitai talavou.24 Na tuai lava le agai i luma o le Malumalu o Sate Leki, ma i le 1870 na ia faatonuina ai le fausia o se malumalu i St. George ma fuafuaina isi malumalu mo Manti ma Logan.25 Ao faasolo ina maea le malumalu o St. George i le 1877, na galulue Polika ma isi ia tautino mai tagata galulue i sauniga o le malumalu mo le taimi muamua ia mautinoa o le a faaauau le galuega o le malumalu pe a maliu o ia e pei ona ia vaaia. Faatasi ai ma ana faatinoga mulimuli o se Peresitene o le Ekalesia, na faamanino atu ai e Polika Iaga tiutetauave ma sootaga o korama a perisitua ma faapaiaina le malumalu o St. George. Na maliu o ia i le aso 29 o Aokuso, 1877, i le 76 o ona tausaga.

Autu Fesootai: Susa Young Gates, Zina D. H. Jacobs Young, Eliza R. Snow, Pioneer Trek, Pioneer Settlements, Salt Lake Temple, United Orders, Cooperative Movement, Mountain Meadows Massacre, Utah War, Reformation of 1856–1857, Succession of Church Leadership, Anointed Quorum (“Holy Order”), Council of Fifty, Departure from Nauvoo, Gift of Tongues, Plural Marriage in Utah, Quorum of the Twelve, Adjustments to Priesthood Organization, Emigration, Temple Building, Railroad, Deseret Alphabet, Retrenchment