Talafaasolopito o le Ekalesia
Epikopo


“Epikopo,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Epikopo”

Epikopo

Ia Fepuari 4, 1831, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga e tofia Eteuati Paterika e avea ma epikopo muamua o le Ekalesia.1 Sa na o ni nai aso talu ona tofia o ia, ae faamatalaina e se isi faaaliga ia Iosefa Samita e faapea o le matafaioi o le epikopo o le vaaia lea o le faataunuuina o le tulafono faatoa faaalia mai o le faapaiaga. E tusa ai ma le faaaliga, o le a taliaina e le epikopo meatotino faapaiaina mai tagata o le Ekalesia ma ia faatautaia nei meatotino mo le manuia o e matitiva ma faatau mai ni fanua i Siona.2 Ia Iulai o le 1831, na faatonuina mai ai e se isi faaaliga Epikopo Paterika ia siitia atu i le Itumalo o Siakisone, i Misuri, lea o le a ia faatauina mai ai ni fanua ma vaevae i ni vaega, po o tofi, mo na Au Paia o loo ola i le tulafono o le faapaiaga.3

Ata
atatusi o Eteuati Paterika

Eteuati Paterika, epikopo muamua i le Ekalesia.

O se faaaliga ia Novema o le 1831 ia Iosefa Samita na faalautele ai tiute o le epikopo: o le a ia vaaia “mea uma faaletino” i le Ekalesia ma o le a avea foi ma “faamasino i Isaraelu.”4 I ni nai masina mulimuli ane, na maua ai e Iosefa se isi faaaliga na faamamafaina ai atili faapea o le epikopo o le a “faatumuina le nofoa faamasino,” faatautaia le tulafono o le faapaiaga, ma ia tali atu i le Atua pe na faapefea ona ia faataunuuina ona tiute.5

I le 1835, na iloiloina ai e Iosefa Samita e ala i le musumusuga faaaliga e lua muamua e faamanino ai le tulaga ma tiute o se epikopo. Ma na ia faamatalaina ai faapea “o i latou o ni tagata moni o Arona” na “ia i latou se aia faaletulafono i le au epikopo, pe afai o ni ulumatua i latou i totonu o atalii o Arona.” A le o lena, o se faitaulaga sili o le a valaaulia e galue i le tofi.6 Ma le isi, na faamanino mai e Iosefa Samita faapea o le epikopo o le peresitene o le Perisitua Arona ma o le peresitene foi o le korama a faitaulaga sili.7

Ona sa le toe i ai Paterika i Ohaio ina ua mavae Iulai o le 1831, na tofia ai Newel K.Whitney e ala i se faaaliga ia Tesema o le 1831 e avea ma epikopo i Ohaio. Na faaauau ona galulue Paterika ma Whitney o ni epikopo i Misuri ma Ohaio i le faasologa lena ma na o le lua lava epikopo i le Ekalesia seia faatulagaina se siteki i Atamu-Onai-Amani i Misuri i le 1838 ma na valaaulia Vinson Knight e auauna atu o se epikopo.8

Ina ua faamautu le Au Paia i Navu, Ilinoi, na tofia uma Paterika, Whitney, ma Knight o ni epikopo: e tasi le epikopo mo uarota taitasi e tolu ua vaevaeina i le eria. Na valaaulia isi epikopo i siteki fou na faatuina i Teritori o Ilinoi ma Aioua, ma na valaaulia epikopo i faapotopotoga o le Ekalesia i nofoaga e pei o Philadelphia. Ia Aokuso o le 1842, na vaevae ai e le aufono a fautua maualuga a Navu ia Navu i ni uarota faalelotu e 13 ma na tofia epikopo i uarota taitasi.9 Ia Aperila o le 1847, na lagolagoina ai Whitney o le Epikopo Pulefaamalumalu muamua o le Ekalesia, o se tofi o le a faaauau pea i le lumanai.10

Ina ua mavae le taunuu atu o le Au Paia i le Vanu o Sate Leki, na vaevae e taitai le nuu i ni uarota e 19 faatasi ma se epikopo i uarota taitasi. Ao faatupulaia le Aai o Sate Leki ma ua faatuina nuu fou, na toe faatuina nisi uarota faaopoopo faatasi ma epikopo i uarota taitasi. O nei epikopo na auauna atu o se taitai faalelotu e pulefaamalumalu i uarota taitasi, e vaaia le taliaina o sefuluai ma isi foai, taitaia sauniga o Aso Sa, ma valaaulia tagata i tofiga eseese. E pei foi o epikopo talu ai, e lagolagoina masani lava i latou e ni fesoasoani se toalua.

O tiutetauave o se epikopo sa toe faalauteleina i le amataga o le 1900 ina ua toefaatulaga e Peresitene Iosefa F. Samita ma isi taitai ia korama o le Perisitua Arona ina ia faapitoa lava mo le autalavou. Na tuuina atu i epikopo le uunaia o alii talavou i a latou tiutetauave o le perisitua ma vaavaaia korama o le Perisitua Arona ia latou uarota. (O lenei vaega sa i lalo o le pule a siteki.)11

O aso nei ua valaaulia epikopo e pulefaamalumalu i uarota uma o le Ekalesia. Latou te vaaia manaoga faaletino ma faaleagaga o tagata o la latou lafu ma e pulefaamalumalu i le tele lava o vaega o le Ekalesia i totonu o a latou uarota.

Autu e Fesootai: Faapaiaga ma le Tausimea