“Falepuipui o Liperate,” Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Falepuipui o Liperate”
Falepuipui o Liperate
I le aso 1 Tesema 1838, sa faafalepuipui ai e taitai o Misuri ia Iosefa Samita, o lona uso o Ailama, Sini Rikitone, Laimani Wright, Kalepo Baldwin, ma Alesana McRae i se falepuipui i Liperate, Misuri, mo solitulafono e lei faamaonia, i le taimi o feeseeseaiga ma isi tagata o Misuri i nai masina ua tuanai. Sa latou siilima atu i le lua vaiaso ua mavae ina ua maea ona poloaiina e kovana Lilburn W.Boggs o Misuri ia tutuliese ia Mamona mai le setete pe fasiotia. O se tolaulauga muamua na faia i Richmona, Misuri na maua ai faamaoniga ua lava faapea na faia e taitai o le Ekalesia ni solitulafono e faasaga i le setete o Misuri, ma sa poloaiina ai e le faamasinoga ia taofia i latou i le Falepuipui o le Itumalo o Kelei seia faia lo latou faamasinoga i le faaiuga o le tautotogo i le 1839.
Na fauina i le 1833, na avea le fale ma falepuipui o le Itumalo o Kelei seia oo i le 1856. O le fausaga e fogafale-lua e 14 x 14½ futu (4.2 x 4.4 mita) sa fauina puipui i fafo i maa ‘amu’amu talatala e lua futu (60 senitimita) le mafiafia ma puipui i totonu sa faia i le aoa. O maa lusi sa faatutumu ai le ava e tasi le futu (30 senitimita) i le va o puipui e lua e taofia ai ni taumafaiga e sosola. O le fogafale aluga sa nofo ai le pule i le falepuipui. O le vaega i lalo ifo, sa faaavanoa tele e tuu ai pagota, ae ui atu i se faitotoa vaiti mai le fogafale i luga. E lua ni faamalama vaiti, 2 futu (60 senitimita) le vatele ma le 6 inisi 15 senitimita) le maualuga, ma ni pa uamea, e maua atu ai le ea mama i le avanoa.
O tulaga o le falepuipui sa matautia.1 Sa tusia e Iosefa Samita, “E vaaia i matou i lalo o se leoleoga malosi, i le ao ma le po, … o a matou meaai e le lava, e tutusa lava, ma e malo, e leai se avanoa matou te kukaina ai a matou lava meaai, e faamalolosia i matou e momoe i luga o le fola vaomago, ma e le lava ni palanikete e faamafanafana ai i matou; ma afai e i ai se matou afi, matou te feagai pea lava pea ma le asu.”2
E maua le fesoasoani mai asiasiga a uo ma aiga. Sa manatua e Ailama Samita, “O le toatele o o matou uso ma tuafafine e o mai e vaai i matou ma auauna mai i mea matou te moomia.”3 E tusa ai ma le tala a Alesana McRae, sa “aumaia e le [au asiasi mai] i le tele o taimi ni meaai” o nisi e o mai ma keke, pai ma isi mea, ma tuulima mai i faamalama.” O le au asiasi mai sa aumaia le olioli aupito sili i pagota o tagata o o latou aiga patino. Sa faatolu ona asiasi mai Ema Samita i le falepuipui, e faatasi ona ia aumaia Iosefa III le atalii o Iosefa ma Ema. O le faletua o Ailama o Mary Filitia Samita sa asiasi mai i lana tane ma le la atalii pepe, o Iosefa F. Samita. O le taimi muamua lea ua feiloai ai Ailama i lona atalii.4
A o faaumiumi lo latou taimi i le falepuipui ma ua sosola le toatele o le Au Paia mai le setete, sa faaitiitia le numera o le au asiasi mai. O le mauaina mai o tusi o se tasi o ni nai mea sa faagaeetia ai loto o pagota. Ae o tusi foi sa aumaia ai le lotonutimomoia a o faalogo atu pagota i tulaga sa i ai le toatele o le Au Paia a o latou tuua Misuri mo Ilinoi i masina o le taumalulu maatiati.
A o i ai i le falepuipui, sa tatalo Iosefa Samita ia malamalama pe aisea na faatagaina ai e le Alii le Au Paia e puapuagatia i le faate’aeseina mai Misuri. “Le Atua e, o fea o i ai oe?” O le fesili lea a Iosefa. Na oo ai le tali i se faaaliga: “Lo’u atalii e, ia i ai le filemu i lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a nao sina minute laitiiti; ma ona oo lea, a fai e te talitalia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i lugā.” I ni tusi taua se lua i le Ekalesia, sa faalau atu ai e Iosefa le faatonuga faafaaaliga na sosoo mai ai faapea foi lana lava fautuaga i le Au Paia. O ni vaega o nei tusi ua maua nei i vaega e 121, 122, ma le 123 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.5 O upumoni ofoofogia i nei tusi na taitai atu ai mulimuli ane le Au Paia o Aso e Gata Ai e talanoa e uiga i le Falepuipui o Liperate e le gata o se falepuipui a o se malumalu foi.6
Sa tulimataia e pagota ni auala faaletulafono ia maua mai ai lo latou saolotoga. O le talitonu ai o le faafalepuipuiina o i latou sa matuai le tonu lava ma le tusa ai ma le tulafono, sa taumafai ai foi pagota e sosola pe a ma le lua ni taimi. Ia Fepuari, sa tatalaina ai e le pulega ia Sini Rikitone ina ua totogi se tupe. O isi pagota na maua se suiga o mea e ave i ai, ma i le aso 6 Aperila, 1839, sa faafeaoina ai i latou e ni leoleo faaaupegaina mai le falepuipui o Liperate. A o aga atu mo le faamasinoga i le Itumalo o Puni, sa faatagaina e leoleo ia pagota e sosola, ma sa agai atu ai pagota i Ilinoi.
I le 1856, sa folafola atu ai e taitai o le itumalo ua le sefe le falepuipui, ma sa faaleagaina. I le aso 19 Iuni, 1939, sa faatau mai ai e se tagata o le Ekalesia o Wilford C. Wood lea nofoaga i le $4,000 ma sa faaliliu atu le pule i le Ekalesia i le tau lava lea e tasi. Na auina atu e le Ekalesia ia faifeautalai i le nofoaga lea e vaai le nofoaga ma faafeiloai i tagata asiasi atu. Na suatia e le Ekalesia le eleele i le 1962 mo se nofoaga autu fou mo e asiasi mai, lea ua i ai ma se toefausaga o le falepuipui. Na faapaia e Peresitene Filitia Samita le nofoaga i le aso 15 Setema, 1963.
Autu Fesootai:Mormon-Missouri War of 1838 (Taua o le 1838 a Mamona-Misuri)