Talafaasolopito o le Ekalesia
Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o E ua Maliliu (MF&F 138)


“Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o E ua Maliliu (MF&F 138),” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o E ua Maliliu (MF&F 138)”

Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o E ua Maliliu (MF&F 138)

I le aso 3 Oketopa, 1918, na maua ai e Peresitene Iosefa F. Samita se faaaliga vaaia o le asiasi atu o Iesu Keriso i le lalolagi o agaga i le mavae ai o le soifua faaletino. O le faamaumauga a Peresitene Samita o le faaaliga vaaia na lomia i nusipepa, mekasini, tusi, ma tusi lesona a o le’i faaopoopoina i le Penina Tautele ma lagolagoina ai o se tusitusiga paia i le konafesi aoao i le 1976.1 O le avea o se vaega o le faaopoopoga fou faatulagaina o tusitusiga paia, o lea faamaumauga na sii atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1979, na avea ai ma na’o le lua o faamaumauga muamua o le seneturi lona 20 ua faamaonia faale tusiga paia.2

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

O Peresitene Iosefa F. Samita pe a ma le fa tausaga a o lumanai ai lana faaaliga vaaia o le togiolaina o e ua maliliu.

O se tu masani faa-Kerisiano e oo atu i le seneturi muamua o loo faatumauina ai e faapea o Iesu Keriso na asiasi atu i agaga o e ua maliliu i le va o le Faasatauroga ma le Toetu. Ina ua amata aoao atu e Iosefa Samita i le faagasologa o le 1840, le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua maliliu, ua maea ona taliaina e se aofaiga tele o Kerisiano le matupu autu o le “puapuagatia o seoli”, lea sa aoaoina ai e faapea na afio ifo Iesu i Seoli a o le’i toetu e laveai latou o e ‘e le’i faalogo i Lana savali.3 I lauga e uiga i papatisoga mo e ua maliliu, na iloa tino ai e Iosefa Samita e faapea “Na avea ai Iesu Keriso ma se agaga auauna atu, a o [taoto ai] lona tino i totonu o le tuugamau, i agaga i totonu o le falepuipui; ina ia faataunuuina ai se vaega taua o lana misiona,” o le talai atu i agaga “e auina atu, pe aumaia i latou i fafo o le fale puipui.”4 I le gasologa o le soifuaga o Iosefa F. Samita, o isi Peresitene o le Ekalesia, e aofia ai Polika Iaga, Ioane Teila, ma Uilifoti Uitilafi, na latou faamatalaina taitoatasi Iesu ma isi Au Paia ua o ese atu o loo latou faataunuuina misiona e talai atu le talalelei i “agaga i totonu o le falepuipui” i totonu o le nofoaga o “e ua faasalaina.”5

A o avea ai ma Peresitene o le Ekalesia i le va o le 1901 ma le 1918, na faamamafaina ai e Iosefa F Samita le galuega faifeautalai i le lalolagi o agaga, i le aoao atu e faapea “o le usoga [o le Perisitua o e] o ese atu … o le a faaauauina lenei galuega ” i lalo o le faatulagaga o le perisitua i le mavae ai o le olaga faitino. O Au Paia o Aso e Gata Ai e mafai ona fesoasoani e ala i le “galulue ai mo le faaolataga o o tatou tuaa e ala i le auai atu i sauniga mo i latou lea e le o mafai ona latou faatinoina i le taimi nei, i le i ai i le lalolagi o agaga.” Sa Ia ta’ua le fuaitau o loo i totonu o le Feagaiga Fou e lagolago ai nei aoaoga a e sa ia manatunatu pea e uiga i le telē o le faatulagaina—e mafai faapefea e Iesu ona aapa atu i le faitau miliona ma miliona o agaga o loo i totonu o le falepuipui o agaga i le taimi pu’upu’u i le va o Lona maliu ma le toetu?6

O Ana fesili e uiga i tulaga i totonu o le lalolagi o agaga atonu na uunaia pe faatelevaveina e ala i fesaga’iga soo ma le oti. Sa puapuaga Iosefa F. Samita a o avea ma se tamaitiiti i le mavae ai o le maliu o lona tama o Ailama Samita. I le va o le 50 tausaga, na ia feagai ai ma le maliu o le 12 o ana fanau, ma lona atalii matua o Ailama Meki Samita, na maliu faafuasei ina ua pa se pitogaau ia Ianuari 1918. I le vaega mulimuli o lena lava tausaga, o se faamai pipisi i le lalolagi o le fūlū ma le tele o soifua maumau mai le Taua Muamua o le Lalolagi na avea ai le faatupulaia o le oti e lei ma iloaina i se tulaga faapea muamua o se ulutala masani.7 Ia Oketopa, ua solo malie atu le soifua maloloina o Iosega F. Samita, na aumaia ai o ia, na ia faapea mai ai, i le toeititi lava i taimi uma i “fesootaiga ma le Agaga o le Alii.”8 Aʼo ia manatunatu i le alofa o le Atua sa ia suesueina ai le 1 Peteru 3:18–20 ma le 4:6, ʼsa tatalaina mata o loʼu malamalama,” ma na ia ʼvaai i ʼau o e ua oti, o e faatauvaa ma e taʼutaʼua.”9

I le gasologa o le faaaliga vaaia, na taumanatunatu ai Iosefa F. Samita pe na mafai faapefea e Iesu Keriso ona auauna atu i le toatele i se vaitaimi ma na ia vaai ai i le ala na faaaluina ai e le Faaola “lona taimi a o i ai o ia i le lalolagi o agaga, na aoao atu ai ma saunia agaga faamaoni o perofeta o e na molimau atu e uiga ia te ia a o i ai i le tino” ina ia talai atu le talalelei ia i latou o e lei mauaina le savali o le talalelei i le olaga faitino.10 E ui o le faaaliga vaaia na faamautinoa ai ona lagona i le taimi muamua e uiga i le asiasi atu o Iesu i le lalolagi o agaga, na faaalia ai foi e faapea, e le’i asiasi atu Iesu i e amioleaga pe tetee ae nai lo lena, sa ia faatulagaina avefeau e talai atu le talalelei.11

I le mavae ai o se masina talu le faaaliga vaaia, sa tuuina atu ai e Peresitene Samita lana faamaumauga i lona atalii o Iosefa Filitia Samita. O le Korama a Aposetolo e Tosefululua, ma le Peteriaka Pulefaamalumalu, o e na faamaonia ma faia fuafuaga e lolomi faasalalau le tala i le Improvement Era.12 Na maliu Iosefa F. Samita i le aso 19 o Novema, sefulutasi aso a o le’i lomia faasalalau lea tala. I lomiga faasalalau mulimuli ane, e aofia ai se tuufaatasiga o aoaoga a Iosefa F. Samita ma tusi lesona a korama o le perisitua, na toe lomia ai le faaaliga, ma faia ia avanoa atu lautele le tala a o le’i talaiaina le avea ma tusitusiga paia i le 1976.13

Toeitiiti o le taimi lava lea i le maea ai ona faalauiloa lautele, na iloa ai e le au faitau le taua o le faaaliga mo le suesueina o talafaasolopito o aiga ma le galuega o malumalusa. O Susa Young Gates, o le na faitauina le faamaumauga o le faaaliga i tafatafa o le moega o Iosefa F. Samita, na ia faapogai i le tuuina atu o le faaaliga i uo i totonu o le Sosaiete o Gafa o Iuta ma i totonu o le Aualofa.14 “Mafaufau i le uunaiga e lenei faaaliga o le a tuuina atu i le galuega o le malumalu i le Ekalesia aoao!” sa ia tusi atu ai i se uo galue o le Sosaite o Gafa.15 I le faaosofia malosi ai e ala i le faaaliga a Peresitene Samita i lana vaaiga i le lalolagi o agaga, na faaauau ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le fausia o malumalu ma faavaeina se tasi o nofoaga teu tele sili o faamaumauga o gafa i soo se mea i le lalolagi.

O Autu e Fesootai: Iosega F. Samita, Faama’i Tele o le Fulu o le 1918

Faamatalaga

  1. N. Eldon Tanner, “O Le Lagolagoina o Tofiga o le Ekalesia,” Ensign, Me 1976 , 18.

  2. O le isi o le Folafolaga Aloaia 2, o se faasilasilaga o le faaaliga na maua ia Iuni 1978 e le Peresitene o le Ekalesia, Peresitene Spencer W. Kimball ma lagolagoina o le finagalo o le Alii i le konafesi aoao na sosoo ai. I le lomiga fou o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na aofia ai le faamaumauga o loo i totonu o le vaega 138 sa le’i lolomiina se’i oo i le 1981.

  3. Jeffrey A. Trumbower, Laveai mo e ua Maliliu: O Le Tulaga ua Mavae o le Faaolataga o E e Le o Ni Kerisiano i Taimi o Tagata Kerisiano o Popo Fou (New York: Oxford University Press, 2001), 91–102.

  4. Iosefa Samita, Lauga, 3 Oke. 1841, i totonu o Taimi ma Vaitau, Oke. 15, 1841, 577, josephsmithpapers.org; Iosefa Samita, “Papatisoga mo e ua Maliliu,” Taimi ma Vaitau, Ape. 15, 1842, 760.

  5. Joseph Stuart, “Atinaega o le Malamalamaaga o le Lalolagi o Agaga i le Tuanai Ai o le Olaga Faitino,” i totonu o le Iosefa F. Samita: Vaaiga i le Tagata ma Ona Taimi, faatonutonu e Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, ma J. B. Haws (Provo, UT: Nofoaga Tutotonu o Aoaoga Faaletalitonuga, 2013), 224-27.

  6. Stuart, “Atinaega o le Malamalamaaga o le Lalolagi o Agaga i le Tuanai Ai o le Olaga Faitino,” 227–29.

  7. Tagai i Autu: Faama’i Oti o le Fūlū o le 1918, Taua Muamua o le Lalolagi.

  8. Iosefa F. Samita, Tautalaga, Oke. 4, 1918, i totonu o le Lona Valusefuluiva o Konafesi Faaleafa Tausga O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (Aai o Sate Leki: Talafou a le Tesareta, 1918), 2.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:11.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:36; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:11. 27, 30.

  11. Stuart, “Atiinaega o le Malamalamaaga o le Lalolagi o Agaga i le Tuanai Ai o le Olaga Faitino,” 230.

  12. James E. Talmage, Tusitalaaga, 31 Oke. 1918, Faletusi o Harold B. Lee, Iunivesete o Polika Iaga, Provo, UT; tagata i Autu: Lomiga Faasalalau a le Ekalesia, Faamanuiaga Faapeteriaka.

  13. Robert L. Millet, “O Le Faaaliga o le Togiolaina o Ē ua Maliliu” (D&C 138),” i totonu o le Craig K. Manscill, ed., Sperry Symposium Classics: O Le Mataupu Faavae ma Feagaiga (Provo, UT: Nofoaga Tutotonu o Aoaoga Faaletalitonuga, 2004), 314–31

  14. Tagai i le Autu: Talafaasolopito o Aiga ma Gafa.

  15. Susa Young Gates tusi ia Elizabeth C. McCune, Nov. 14, 1918; Lisa Olsen Tait, “Susa Young Gates ma le Faaaliga Vaaia o le Togiolaina o Ē ua Maliliu,” faasologa o Faaaliga i le faasologa Faamatalalaga, history.ChurchofJesusChrist.org.