Talafaasolopito o le Ekalesia
Siona/Ierusalema Fou


“Siona/Ierusalema Fou,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Siona/Ierusalema Fou”

Siona/Ierusalema Fou

O upu Siona ma le Ierusalema Fou o loo taua uma i le Tusi Paia. I le Feagaiga Tuai, o Siona e masani lava ona tutusa ma le aai o Ierusalema faatasi ma lona mauga o le malumalu. O valoaga o le Feagaiga Fou sa muai valoia ai o le a foafoaina e le Alii i se aso le lagi ma le lalolagi fou. O se vaega o lea foafoaga fou, o se aai o le Atua o loo faatatau i ai o se “Ierusalema fou” o le a alu “ifo mai le lagi mai lou Atua.”1 O aoao i aso o Iosefa Samita sa le autasi i uiga o ia upu. O isi na faaaogaina le fuaitau “faamoemoega o Siona” o se igoa mo le faalauteleina o le FaaKerisiano.2

O le Tusi a Mamona ma uluai faaaliga a Iosefa Samita na taua ai se aai o Siona i le lumanai o le a avea ma se nofoaga o le faapotopotoina mo tupuaga faataapeapeina o Isaraelu i aso amuli. O le faaliliuga musuia a Iosefa Samita o le Kenese na aumaia ai se tala o se “Aai Paia” e taua o Siona na fausia e le perofeta anamua o Enoka. O i latou na faapotopoto i le Siona a Enoka na tuuesea le mativa ma sa lotogatasi, amiotonu, ma mama i le loto. Mulimuli ane, na aveina ae ai Enoka ma tagata o Siona i le lagi.3 Na amata i le 1831, ona saili le Au Paia o Aso e Gata Ai e faatuina se aai o Siona lea e mafai ai ona latou saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O se tasi faaaliga na taua lea aai o le “Ierusalema Fou.”4 O se isi na faatatau faalautele atu ia Siona o ni tagata ua “mama i le loto.”5

O Muai Taumafaiga e Fausia Siona

I le 1831, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga o le tulaga mo le aai o Siona o le a i ai latalata ane i le taulaga o Initipene i le Itumalo o Siakisone, Misuri.6 O Epikopo Eteuati Paterika na amata ona faatauina ni fanua i le eria ma fesoasoani e faamautu tagata fou ao latou taunuu mai. I le taumafanafana o le 1833, na sailia ai e Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili le taitaiga mamana ao latou faia se fuafuaga mo le aai, lea na aofia ai se faatafafa o auala ma le 24 fale faitele ma falelotu ua faapaiaina uma o ni “malumalu” mo mafuaaga eseese.7 I lena taumafanafana, e ui i lea, o tagatanuu o le Itumalo o Siakisone na tutulieseina le Au Paia mai le Itumalo, ma faamalosia i latou e tuulafoai o latou fanua ma a latou taumafaiga e fausia le aai o Siona.

I se faasologa o faaaliga na mulimuli ane ai, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e faatatau i uiga faaleagaga ua latou vaivai ai ae ua tatau mo soo se tagata e manao e fausia Siona ma tuuina atu ia te i latou faatonuga i le ala e agai ai i luma.8 Na amata e le Au Paia ona sauniuni mo “le faaolaina o Siona,” o se taimi o le a latou toe foi atu ai ma toe aumaia o latou fanua i Misuri ma toe faaauau le fausiaina o le aai paia.9

O se Malamalama ua Faaalia Mai

O taumafaiga a le Au Paia e faaolaina Siona, e aofia ai ma apili i le faiga faaletulafono a le Iunaite Setete, e lei iu i se faalauiloaga o a latou aia tatau po o se toe foi vave atu i le Itumalo o Siakisone. I se faaaliga ia Ianuari i le 1841 e faatatau i le taumafaiga le manuia e fausia se Siona e faatotonugalemu i le malumalu i le Itumalo o Siakisone, na faapea mai ai le Alii, “Ua tatau ia te au le le toe moomiaina o lena galuega … ae talia la latou taulaga.”10 Na poloaiina le Au Paia i lea lava faaaliga e fausia se malumalu i Navu, Ilinoi, ma faatuina lena aai o se nofoaga fou o le faapotopotoina.

I Navu, na aoao atu ai Iosefa Samita o Siona “e aofia ai Amerika i Matu ma Saute atoa,” ma faaopoopo mai ai, i se vaaiga, “soo se nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia o Siona lea.”11 Na ia faamamafa mai foi le taua o le malumalu mo Siona ma le faapotopotoina, ma faapea mai “o le mea e muamua ona mafai ona tatou fausia ai se [malumalu], o le nofoaga lena.”12 Na manatu Iosefa o se aai o le malumalu e pei o Navu o le a avea o se nofoaga autu o le faapotopotoina, ma o siteki o Siona o le a faatuina i nofoaga e tele, e galulue taitasi uma o se nofoaga o le sulufaiga mo e faatuatua.13

Na faaauau ona faamoemoe le Au Paia o Aso e Gata Ai mo se toe foi atu i le Itumalo o Siakisone, Misuri. I le taimi lava lena, o taitai o le Ekalesia e pei o Polika Iaga na aoaoina le taua o le fausiaina o Siona i soo se mea lava na i ai le Au Paia. E lei leva talu ona faamautu i le Vanu o Sate Leki, na saunoa ai Peresitene Iaga i le latou aai tuputupu ae o se Ierusalema Fou ma le malena a’e i luga o le Malumalu o Sate Leki o se nofoaga autu o le faapotopotoina.14

I tausaga o le 1950 ma le 1960, na amata ona faatuina e le Ekalesia siteki o Siona i nofoaga e tele i le salafa o le lalolagi. I le faamatalaina o lea taumafaiga, na faapea mai Elder Spencer W. Kimball o “e iloa e le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua le atamai tele i le tele o Siona, tele o nofoaga e faapotopoto i ai lea e mafai ai e le Au Paia i o latou lava aganuu ma atunuu ona galulue o se fefete i le fausiaina o le malo.”15 O aso nei, e faapotopoto le Au Paia i siteki o Siona o le lotoifale ma fausia malumalu i le tele o atunuu, ma e faamamafaina atu e taitai o le Ekalesia le taua o le avea ma se nuu o e ola i tulaga faatonuina o Siona—lotogatasi, amioatua, ma le alofa mama.16

Autu e Fesootai: Gathering of Israel [Faapotopotoina o Isaraelu], Jackson County Violence [Vevesi i le Itumalo o Siakisone]