Talafaasolopito o le Ekalesia
Tavita O. MaKei


“Tavita O. MaKei,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Tavita O. MaKei”

Tavita O. MaKei

O Tavita O. MaKei sa auauna o le Peresitene lona iva o le Ekalesia i le va o le 1951 ma le 1970. Sa soifua mai MaKei i Huntsville, Iuta, i le 1873 ma sa ola ae ma toaga i le Ekalesia. Ina ua maea le aoga maualuga, sa ia auai i le Iunivesite o Iuta, lea na ia feiloai ai i lona faletua i le lumanai, o Emma Ray Riggs, ma atiina ae se fiafia mo le aotauina. E ui i nisi o uluai talanoaga e uiga i le mauaina o se valaauga o le misiona i le 1897, sa ia tuua mo Motu o Peretania ma e lei umi ae tofia i Sikotilani. Ina ua foi mai lana misiona, sa ia taliaina se galuega o se faiaoga i le Aoga a le Siteki o Weber i le 1899, lea sa ia faigaluega ai seia oo i le 1906. Ia Ianuari 1901, sa faaipoipo ai Tavita ma Emma Ray i le Malumalu o Sate Leki.

Ata
Tavita O. MaKei o loo taina le piano

Tavita O. MaKei o loo taina le piano, a o siomia e fanau a fanau.

Ia Aperila 1906, na valaauina ai MaKei o se Aposetolo. I le taimi o lana auaunaga, sa ia fesoasoani e faatulaga le Aoga Sa, auauna atu o se taitai i le Pulega Aoao o le Aoga Sa i le va o le 1909 ma le 1934. I le 1920 sa ia malaga ai i se malaga taamilo i le lalolagi atoa lea sa silia ma le tausaga talu ona alu, lea na ia asiasi atu ai i misiona a le Ekalesia i le lalolagi atoa, ma malaga ai i le toeitiiti 62,000 maila (e silia ma le 99,000 kilomita) ma taunuu atu i Iapani, Saina, Asia i sautesasae, Motu o le Pasefika, Initia, Aikupito, ma Europa. E lei leva ona foi mai o ia i Iuta, ae valaauina o ia e avea ma peresitene o le Misiona a Europa. I le avea ai ma peresitene o le misiona, sa fesoasoani o ia e faatoafilemu le tulaga lē lelei o faasalalauga ma faaleleia le foliga vaaia o tagata lautele o le Ekalesia i Peretania Tele ma Europa i sisifo. I le tautoulu o le 1934, sa valaauina ai o ia ma lagolagoina o se Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili. I le taimi o lana i ai iina, sa ia vaavaaia ai le atinaega o le Polokalama o le Uelefea a le Ekalesia.

E lei leva ona maliu Peresitene Siaosi Alapati Samita ia Aperila 1951, ae lagolagoina Peresitene MaKei o se Peresitene o le Ekalesia. Sa vave ona ia taulimaina le faatelevaveina o le tuputupu ae faavaomalo o le Ekalesia e ala i le faalauteleina ma le faaonaponei o le polokalama a faifeautalai. I le avea ai ma uluai Peresitene o le Ekalesia e malaga i le vaalele, sa ia iloa ai le gafatia e ala i vaalele e momoli vave atu faifeautalai i vaega uma o le kelope. Sa ia taitaia foi taumafaiga tuufaatasi i matagaluega a le Ekalesia ma nofoaga autu mo le aoaoina o faifeautalai, lea ua faalaugatasia ai mamanu o mataupu aoaoina ma faalapotopotoga i se vaitaimi o le tuputupu ae tele faalefaalapotopotoga.

Sa tele ina malaga peresitene MaKei e asiasi atu i Au Paia o Aso e Gata Ai i le salafa o le lalolagi ma faapaia malumalu fou i Bern, Suitiselani; Lonetona, Egelani; ma Hamilton, Niu Sila. Sa ia faalauiloaina taumafaiga e fesootai ai faalapotopotoga, matagaluega, ma lomiga a le Ekalesia, lea na fesoasoani e faaitiitia ai le fesopoa‘i ma le faateleina o le mataalia. O ana aoaoga sa ta‘ua soo, o nisi sa pueina i ni ana mautauave lauiloa e pei o le “O tagata uma o le ekalesia o se faifeautalai” ma le “E leai se manuia e mafai ona tauia mo le toilalo i totonu o le aiga.” E toatele na manatuaina o ia o loo i ai se uiga mafanafana ma se uiga agalelei. O ma‘i na taofia ai o ia mai le vaaiga faalauaitele i masina mulimuli o lona soifua, ma i le aso 18 o Ianuari, 1970, na maliu ai o ia i lona aiga.

Mo nisi faamatalaga e uiga i le soifuaga o Tavita O. MaKei, tagai i vitio o Perofeta o le Toefuataiga o loo i luga o le history.ChurchofJesusChrist.org po o i le polokalama o le Gospel Library.

Autu Fesootai: Correlation, Public Relations, Temple Building