Talafaasolopito o le Ekalesia
Tetee i le Ekalesia


“Tetee i le Ekalesia” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Tetee i le Ekalesia”

Tetee i le Ekalesia

Na faia e uluai Au Paia o Aso e Gata Ai ni osigataulaga maoae e faapotopoto ma fausia ai se nuu lea na musuia e le nuu o Siona a Enoka, lea na maua ai tagata ua “tasi [o latou] loto ma tasi le mafaufau.”1 I se faaaliga na tuuina atu muamua ia Iosefa Samita, na tau atu ai e le Alii i le Au Paia, “Afai tou te le tasi e le a a’u outou.”2 I le tele o taimi, na maua ai e uluai tagata o le Ekalesia auala e faaleo atu ai ma le filemu manatu eseese, o lea na faatumauina ai le lototasi e tusa lava pe na latou le malilie i ni mataupu faalenuu pe faaleaoaoga faavae. Na i ai ni taimi, e ui i lea, na tetee ai ni tagata taitoatasi po o ni vaega i totonu o le Ekalesia, ma oo mai ai i ni feeseeseaiga faigata ma Iosefa ma isi taitai. I le tele o nei tulaga, na filifili ai le au tetee e o ese mai le Au Paia. I nisi tulaga, na latou mulimuli i le mamanu ua leva a le Porotesano o le faatuina lea o se lotu e faatauva po o se faalapotopotoga lena e faaalia lelei ai o latou lava talitonuga. I nisi taimi, e ui lava e le o taimi uma, na tape ai e aufono a le Ekalesia igoa o le au tetee mo lo latou tetee i le Ekalesia.3

Atonu o le vaega na sili ona matuia o le tetee i le popofou o le Ekalesia na tupu i le taimi o le pau o le tamaoaiga i Katelani i le 1837. Ina ua gau le Kirtland Safety Society (o se faletupe na faatautaia e Iosefa Samita), na mananao loa se vaega o tagata malolosi o le Ekalesia ia Iosefa Samita ina ia suia i le avea ai o se taitai o le Ekalesia, ma na iu lava ina faatuina sa latou lava lotu ese toefaatulagaina. I le fevaevaeaiga tiga lea na mulimuli mai, o le tele lava mai le 10 i le 15 pasene o tagata i Katelani na tuua le Ekalesia. O i latou nei na aofia ai sui o le Korama a le Toasefululua; ma ni nai molimau o le Tusi a Mamona.4 Na manatua e Karoline Barnes Crosby le tiga o le vaaia o uo ua tuua le faatuatuaga: “O le tele o a matou uo mamae, na i ai faatasi ma le au liliuese,” na ia tusi ai. “Na matou faia ni fefautuaiga matagofie faatasi, ma savavali i le maota o le Atua o ni uo. …. Sa ou lagonaina le faanoanoa tele, ma le pogisa, ae e lei i ai lava sina fasi manatu e tuua le Ekalesia, po o le tuulafoaia o le perofeta.”5

O tulaga i tagata ma vaega na tetee na tutupu mai i lea taimi i lea taimi i le talafaasolopito atoa lava o le Ekalesia. O ni faataitaiga maoae na aofia ai le faamaloloina ma le tapeina o igoa o ni nai taitai autu i Misuri i le 1838 ma se sui foi o le Au Peresitene Sili i Navu, Ilinoi, i le 1844.6 I se taimi mulimuli ane, na agai i luma le galuega a le Alii e ui lava i filifiliga a i latou na le malilie ma tetee i le Ekalesia. E oo lava i le mavae ai o tetee i Ohaio, Misuri, ma Ilinoi, na saunia lava e le Alii isi tagata o le Ekalesia e auauna atu i avanoa a i latou na tuua le lotu. E faanoanoa lava, o le tele o tagata tetee na motusiaina piitaga tumau ma le Ekalesia. I se isi taimi, e ui i lea, o le toatele foi na toefoi mai ma toaaga.7

E le o feeseeseaiga uma lava e taitai atu i le tetee. O le mea moni lava, o le manino o le faaleoina o vaaiga eseese, ae maise lava i tulaga o aufono, e masani lava ona avea o se sauniuniga mo faaaliga. Mo se faataitaiga, o sui o le Aufono a le Limagafulu, o se vaega aoga na faatuina e Iosefa Samita i Navu, na i lalo o le tiutetauave ia faasoa mai popolega pe a tuuina atu se lafo ma ia galulue agai i se lototasi i le faagasologa o le taunuu atu i se faaiuga. O se tasi o mafuaaga na le manuia ai i nisi taimi le vaega, na aoao atu ai Iosefa Samita i sui o le aufono, “aua i la latou faalapotopotoga e le tatau lava ona latou malilie ina ia le malilie mo se taimi umi e tuuese ai mataupu taua mai mataupu le taua e ala i le faagasologa o le suesueina.”8

I ni nai tulaga, ae maise lava i le taimi o le taua a Misuri-Mamona o le 1838, na matuai lapataia ai lava e taitai ma tagata o le Ekalesia pe na iu lava ina faafefe atu i le au tetee. Ae ui i lea, mulimuli ane, i se tusi mai ia Iosefa Samita na fautuaina ai le Au Paia faatuatua ina ia taumafai i le lumanai ia faatosina a latou uo ua se ese “nao i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni.”9 Talu ai nei, na uunaia ai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf tagata o le Ekalesia ina ia faaaloalo i filifiliga a i latou o e o ese mai le Ekalesia e ui lava i lo tatou faanoanoa i lo latou o ese: “Atonu e ono nutimomoia o tatou loto pe a aveesea i latou mai le Ekalesia tatou te alolofa i ai ma le upumoni ua tatou mauaina, ae tatou te faamamaluina a latou aia tatau e tapuai ai i le Atua Silisili Ese e tusa ai ma o latou lava loto fuatiaifo, e pei lava ona tatou mauaina lena lava avanoa mo i tatou lava.”10

Autu Fesootai: Zion/New Jerusalem [Siona/Ierusalema Fou], Church Discipline [Aoaiga faaleEkalesia], Other Latter Day Saint Movements [Isi Lotu Fou a le Au Paia o Aso e Gata Ai], Witnesses of the Book of Mormon [Molimau o le Tusi a Mamona], Kirtland Safety Society [Faletupe]

Faamatalaga

  1. Mose 7:18; tagai foi “Old Testament Revision 1,” 16, josephsmithpapers.org.

  2. Revelation, 2 January 1831 [DC 38],” 51, josephsmithpapers.org; faasaoina faailoga.

  3. Tagai Autu: Church Discipline [Aoaiga faaleEkalesia].

  4. Milton V. Backman Jr., The Heavens Resound: A History of the Latter-day Saints in Ohio, 1830–1838 (Salt Lake City: Deseret Book, 1983), 328.

  5. Caroline Barnes Crosby, No Place to Call Home: The 1807–1857 Life Writings of Caroline Barnes Crosby, Chronicler of Outlying Mormon Communities, edited by Edward Leo Lyman, Susan Ward Payne, and S. George Ellsworth (Logan: Utah State University Press, 2005), 48.

  6. These included William W. Phelps, Oliver Cowdery, David Whitmer, John Whitmer, Thomas B. Marsh, and Orson Hyde in Missouri and Joseph Smith’s counselor William Law in Nauvoo. Mark Ashurst-McGee, David W. Grua, Elizabeth Kuehn, Alexander L. Baugh, and Brenden W. Rensink, eds., Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, Vol. 6 of the Documents series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2017), 294–310; “William Law” ma “Orson Hyde,” josephsmithpapers.org.

  7. E latalata lava i le afa o taitai malolosi na aafia i le tetee i le 1837–38 na toe faalelei ma le Ekalesia. O taitai malolosi na toe foi mai i le mavae ai o se vaitau o le faamaloloina faalauaitele i le popofou o le Ekalesia e aofia ai Pale P. Pratt, Orson Hyde, William W. Phelps, Frederick G. Williams, Luke Johnson, Oliver Cowdery, Thomas B. Marsh, and Martin Harris.

  8. “Minutes, Thursday, Apr. 4, 1844,” i le Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Administrative Records: Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846, Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 79.

  9. Letter to Edward Partridge and the Church, circa 22 March 1839,” 3; faasaoina le sipelaga. Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41.

  10. Dieter F. Uchtdorf, “Sau, Auai Faatasi ma i Matou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 22.