Talafaasolopito o le Ekalesia
Faasaina


“Faasaina,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faasaina”

Faasaina

O le faaaogaina o le ava malosi i le Iunaite Setete na oo atu i se tulaga maualuga tele i le va o le 1800 ma le 1830—o le averesi o le tagata e silia ma le 15 tausaga le matua e foliga mai e faaaogaina le silia ma le fitu kalone ava malosi i le tausaga, o se pasene e faatolu le maualuga atu nai lo le 2016.1 E toatele tagata galulue mo suiga faaleagafesootai i le seneturi lona 19 o le Iunaite Setete na manatu o le ava malosi o se faalavelave faaleatunuu ma saili ai faalauaitele e aveese le gaosia o meainu malolosi. I le lauiloa ai o le au toefaatulagaina o le le gaoia, sa uunaia i latou e ni atugaluga eseese, mai le taumafai e faaleleia fua o galuega faatino a tagata faigaluega i le taofiofia o sauaga e mafua mai i le ava malosi i le vaai atu i le onana o se agasala matuia. O nisi sa lagolagoina le lotopulea a o finau isi e faasaga i mea inu uma. Ae o isi sa fiafia pea e pasia tulafono o le a faasa ai le gaosia, tufatufaina, ma le faatauina atu o le ava malosi.2 O faalapotopotoga lauiloa o le faapalepale e pei o le Woman’s Christian Temperance Union, the American Temperance Society, ma le Anti-Saloon League na faalauiloaina mo le faasaina ma le a‘otauina e tetee i le ava malosi, ma avea ai ma gaoioiga o le toefaatulagaina o agafesootai aupito sili ona tele i le seneturi.3 E oo atu i le taimi o le seneturi lona 20, ua faatupulaia le lagolago mo le faasaina. E tele setete na pasia tulafono faasaina ae o le toatele o isi na faia tulafono o filifiliga i le lotoifale, lea na mafai ai e aai ma itumalo ona tafiesea le faatauina atu o ava malosi.4

E ui ina sa fautuaina i le Upu o le Poto Au Paia o Aso e Gata Ai ia aloese mai le inuina o le uaina ma meainu malolosi, ae sa tumau pea ona maua lautele meainu malolosi i totonu o Iuta i le 1900.5 I le 1909 sa faatoilaloina ai e valaauga o le pili mo le tapu i le setete atoa i le senate a le setete. Ona pasia lea e le au faitulafono a Iuta se tulafono tau faaofi i le lotoifale, na faamauina le tetee ai o Kovana Viliamu Spry, o se sui malosi o le tetee i le faasaina.6 E lua tausaga mulimuli ane, sa faamaonia ai e le fono faitulafono ma le kovana se pili lea na valaauina ai taulaga i le salafa o Iuta e filifili e ala i se palota pe faasa le faatauina atu o ava malosi i totonu o o latou aai. O le Aai o Sate Leki, Ogden, ma isi aai e toatele tagata e le o ni tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na tetee i le faasa ona faatauina atu o le ava malosi, ae o le tele o aai sa palota fiafia e lagolago i ai.7 O se isi taumafaiga mo le faasaina i le setete atoa na oo foi ina toilalo i le 1915, ae o se pili lona tolu na pasia ai i le 1917. E lua tausaga mulimuli ane, na faamaonia ai e le fono faitulafono a Iuta le Suiga lona 18 i le Faavae o le Iunaite Setete, lea na faamalosia ai le faasaina i le atunuu atoa.

Na suia manatu o tagata lautele i le Iunaite Setete e faasaga i le faasaina i le sefulu tausaga na sosoo ai. I le 1933 sa palota ai le Konekeresi a le Iunaite Setete ma le lofituina i le aveesea o le tapu. Ina ia aoga le suiga fou, e tolu kuata le aofai o setete e tatau ona faamaonia ai.8 O le Au Paia o Aso e Gata Ai i Iuta na vaevaeina i la latou lagolago, ae sa palota le setete e lagolago ai le faamaoniga.9 Na oo mai lenei mea o se le fiafia ia Peresitene Heber J. Grant, o le sa tauina le faaleaogaina o le faasaina ma uunaia tagata o le Ekalesia ina ia avea le tausia o le Upu o le Poto o se mea e faamuamua.10 Faatasi ai ma le lagolago a Iuta, sa ausia ai e le Konekeresi le amataga e tolu kuata, ma avea ai le Suiga lona 21 ma tulafono. Na faamutaina le faasaina faaletulafono i le Iunaite Setete. Mulimuli ane i le 1933, sa palota ai tagatanuu i Iuta e suia le faasaina lautele i le setete.11

Autu Fesootai: Upu o le Poto (MFF&89), Iuta, American Legal and Political Institutions

O Faamatalaga

  1. Sarah W. Tracy, Alcoholism in America: From Reconstruction to Prohibition (Baltimore: Johns Hopkins University Press, 2005), 6; Steve Olson, Alcohol in America: Taking Action to Prevent Abuse (Washington, DC: National Academy Press, 1985), 2; Sarah P. Haughwout and Megan E. Slater, “Apparent Per Capita Alcohol Consumption: National, State, and Regional Trends, 1977–2016,” Surveillance Report #110 (Bethesda, Maryland: National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, 2016), https://pubs.niaaa.nih.gov/publications/surveillance110/CONS16.htm.

  2. Ronald G. Walters, American Reformers, 1815–1860, rev. ed. (New York: Hill and Wang, 1997), 125.

  3. Tracy, Alcoholism in America, 6–7, 42.

  4. Brent G. Thompson, “‘Standing between Two Fires’: Mormons and Prohibition, 1908–1917,” Journal of Mormon History, vol. 10 (1983), 36.

  5. Thompson, “Standing between Two Fires,” 36. Tagai Autu: Upu o le Poto (MF&F 89).

  6. Thompson, “Standing between Two Fires,” 40–41.

  7. Thompson, “Standing between Two Fires,” 43–44.

  8. John Kearnes, “Utah, Sexton of Prohibition,” Utah Historical Quarterly, vol. 47, no. 1 (1979), 6; David M. Kennedy, Freedom from Fear: The American People in Depression and War, 1929–1945 (New York: Oxford University Press, 1999), 138.

  9. Kearnes, “Utah, Sexton of Prohibition,” 13, 15–19.

  10. O Heber J. Grant o se fautua lototiga mo le aloese mai le ava malosi ma le tausia o le Upu o le Poto (Mataupu Faavae ma Feagaiga 89). I le taimi o lana au peresitene, sa ia tulai atu ai mo le faasaina ma faia ai le alo ese mai le ava malosi o se manaomiaga mo se pepa faataga o le malumalu. O ona lava aafiaga i le avea ai ma se talavou matua na saofaga tele i lona migao tuuto mo le Upu o le Poto. Tagai Autu: Heber J. Grant; tagai foi Ronald W. Walker, Qualities That Count: Heber J. Grant as Businessman, Missionary, and Apostle (Provo: BYU Studies, 2004), 51–54.

  11. Kearnes, “Utah, Sexton of Prohibition,” 8, 19.