Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu Faavae ma Feagaiga


“Mataupu Faavae ma Feagaiga,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Mataupu Faavae ma Feagaiga”

Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tusi o mau paia o loo i ai faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita ma e na sosoo ma ia i le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia. Na uluai taumafai le Ekalesia e tuufaatasia ma lolomi se aofaga o faaaliga a Iosefa Samita i le 1833, ae o le osofaiga a se au faatupu faalavelave na faalavelaveina ai le lolomiga o lena aofaga muamua, sa ta’ua o le Tusi o Poloaiga. Pe tusa ma se tausaga mulimuli ane, sa amata ai e Iosefa Samita ma isi taitai ona toe tapena ia faaaliga mo le lolomiina.1 Sa tofia e le Fono a Fautua Maualuga a Katelani se komiti sa aofia ai le Au Peresitene Sili ma le Peresitene Lagolago o le Ekalesia e tuufaatasia “aitema o le mataupu a iesu Keriso” mai faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita i se “tusi o feagaiga.”2 Sa lolomi e le komiti lenei tusi i le 1835 ma le igoa Mataupu Faavae ma Feagaiga a le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa autasi le palota a se potopotoga aoao a le Ekalesia e talia lenei tusi e fai ma “se tulafono i le ekalesia” ma se “tulafono o le faatuatua ma faatinoga.”3

Ata
O le itulau faaulutala o le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le itulau faaulutala o le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Sa faalauteleina le Mataupu Faavae ma Feagaiga i luga o le Tusi o Poloaiga i le tele o itu: sa faaaofia e le komiti se mau faaaliga sa lei aofia ai i le Tusi o Poloaiga, sa saunia ma faaopoopo i ai lauga i mataupu silisili, ma sa folasia mai ai le tele o ni faasaoga laiti i le anotusi. O le ulutala, Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faamatalaina i vaega e lua o le tusi. O le muamua, “i le aoaoga faavae a le ekalesia,” sa aofia ai lauga i mataupu silisili lea na lauiloa mulimuli ane o “Lauga i le Faatuatua.”4 O le lona lua, “O Feagaiga ma Poloaiga a le Alii,” o loo i ai faaaliga. Sa faatupulaia le tuufaatasiga mai le 65 “mataupu” i le Tusi o Poloaiga i le 103 “vaega” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.5

O isi lomiga na sosoo ai, sa tofu folasia mai ai ni nai suiga i le mamanuina o le voluma ma sa aofia ai faaaliga faaopoopo. I Navu, sa vaavaaia ai e Iosefa se lomiga na faaopoopo i ai ni vaega fou ma sa lolomiina a o lei leva ona maliu o ia i le 1844.6 Na vaai le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le manaomia e le Au Paia i Peretania ona faaaogaina ia faaaliga ma sa saunia ai se lomiga a Europa mo le faaaogaina i isi atunuu e faavae i le lomiga a Navu i le 1844. O le toelolomiina o lomiga a Navu ma Europa sa avatu ai kopi i tagata o le au paia a o faatupulaia le Ekalesia, ae i le 1870, sa faatonuina ai e Peresitene Polika Iaga ia Osona Palate o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e fai faafouga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le lomiga i le 1876, sa vaevaeina ai vaega taitasi i ni fuaiupu, ma sa faaopoopo i ai le 26 vaega fou, na aofia ai ma se faaaliga e uiga i faaipoipoga faaselesitila, o se tala i le faaaliga ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o Elia i le Malumalu o Katelani, valoaga a Iosefa i taua, ma vaega mai ana tusi mai le Falepuipui o Liperate.7

O lomiga e tolu o le seneturi e 20 na faafou ma faalautele ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le lomiga o le 1921 na aveesea ai ia Lauga i le Faatuatua.8 O le lomiga o le 1981 , na faalaugatasia ai ulutala o vaega, ma saunia ai mau faasino e tele i isi tusi o tusitusiga paia, ma sa faaopoopo ai ni aitema fou, e aofia ai le faaaliga ia Iosefa F. Samita i le 1918 e uiga i le lalolagi o agaga ma le faaaliga fou i lena taimi a Peresitene Spencer W. Kimball, na tuuina atu ai le perisitua i tama tane agavaa uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai, tusa lava po o le a le lanu.9 Mulimuli ane, sa oo ina avanoa ma maua faamaumauga faaopoopo i le 213, ma sa lolomiina ai e le Ekalesia se lomiga fou o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua i ai folasaga faasolopito e sili ona sa’o mo le tele o vaega.10

Autu Fesootai: Book of Commandments, Lectures on Theology (“Lectures on Faith”), Revelations of Joseph Smith

Faamatalaga

  1. Tagai Autu: Book of Commandments; Historical Introduction to “Doctrine and Covenants, 1835,” josephsmithpapers.org.

  2. Minutes, 17 August 1835,” in Minute Book 1, 76, josephsmithpapers.org.

  3. Minutes, 17 August 1835,” in Minute Book 1, 98, josephsmithpapers.org.

  4. Tagai Autu: Lectures on Faith

  5. Richard E. Turley Jr. and William W. Slaughter, How We Got the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: Deseret Book, 2012), 56.

  6. Tagai Folasaga Faasolopito i le “Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1844,” josephsmithpapers.org

  7. Vaega 132, 110, 87, 121, 122, ma le 123, pei ona i ai. Tagai Turley and Slaughter, How We Got the Doctrine and Covenants, 71–89.

  8. Tagai Autu: Lectures on Faith

  9. Turley and Slaughter, How We Got the Doctrine and Covenants, 101–21.

  10. “Summary of Approved Adjustments for the 2013 Edition of the Scriptures,” LDS.org.