Helmuth Hübener
Helmuth Günther Hübener (1925–42), o se tagata o le Ekalesia i Hamburg, Siamani, o le tagata aupito laitiiti lea o le au tetee a Siamani i le faaNazi na fasiotia i le faatonuga a le Faamasinoga Faapitoa o Tagata (Volksgerichtshof) i Perelini.1 Na amata i le amataga o le 1941, na gaosia ai e Hübener se faasologa o itulau e tetee ai i Nazi lea na aofia ai ma ona lava manatu faaalia faaupufai ma tusitusiga o faasalalauga i leitio a Atunuu Tuufaatasi. Faatasi ai ma le fesoasoani a isi talavou, sa ia tufatufaina atu ai itulau i Hamburg atoa. Ia Fepuari 1942, na maua ai e le Faamasinoga e tausalaina o Hübener i le “taupulepule e solia le foua ogaoga ma lagolagoina faiga taufaalata a le fili” ma poloaiina ai le fasiotiga o ia; na tausalaina foi e le faamasinoga ia ana uo e toatolu o Rudolf Wobbe, Karl-Heinz Schnibbe, ma Gerhard Düwer i le “faalogologo i se ala leitio ese ma le tufatufaina o talafou a ala leitio ese.” O le valu masina mulimuli ane, na fasiotia ai Hübener i le 17 o ona tausaga. O Wobbe, Schnibbe, ma Düwer sa faasalaina e galulue i galuega mamafa ma nonofo ai lava i tolauapiga faafalepuipui seia oo i le faaiuga o le Taua Lona Lua o le Lalolagi.2
O Hübener sa fanau i Hamburg i le 1925. O lona tina nofofua o Ema Guddat Kunkel, sa faigaluega e tausi Helmuth ma ona uso matutua e toalua e ese lo la tamā, o Hans ma Gerhard. O se taunuuga, sa faaalu e Helmuth ma ona uso se taimi tele o lo latou talavou ma lo latou tinamatua o Wilhemine Sudrow, o lē sa nofo latalata ane.3 I le 1939 sa faaipoipo ai Ema ia Hugo Hübener, o se tagata kamuta ma o se sui o le Vaega Faaupufai o le Nazi, o lē sa vaetamaina ia Helmuth i se taimi mulimuli ane. Sa le fiafia le toalua fou o Ema i le Ekalesia, ma, e masalo ina ia faamalieina o ia, sa faapea ona lē tumau ai lona toaga [i le Ekalesia] ina ua uma le la faaipoipoga. Ae peitai, sa faaauau pea ona auai Helmuth ma ona uso i le lotu faatasi ma le latou tinamatua.4
E pei o o latou tuaoi, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai Siamani na manatu i le taimi muamua i folafolaga a le Vaega Faaupufai a le Nazi e uiga i le faafouina o le mautu o le tamaoaiga ma le faateleina o le mitamita faaleatunuu ma se [agaga o le] faamoemoe. Sa auai nisi o tagata o le Ekalesia i le pati, ae o isi na tetee malosi i le faiga malo. Ae sa tumau pea isi i le lē auai i se vaega.5 Sa vaaitino Helmuth Hübener i lenei felanulanuai o le auai i le pati. O le peresitene o lana paranesi o Arthur Zander, sa avea o se tasi o le Pati a le Nazi lea sa faamalosia tagata o le paranesi e faalogologo i faasalalauga a le pati i le leitio, sa taufaamata’u e lipoti tagata o le ekalesia ona o gaoioiga e tetee ai i le faigamalo, ma, i le 1938, na tuu ai se faailo i luga o le faitotoa o le falelotu e logoina ai tagata Iutaia e lē taliaina i latou.6 E feololo tagata o le ekalesia na fai o latou toniga militeli ma tautua lautele a le Nazi i sauniga a le Ekalesia. I le isi itu, o Otto Berndt, o le peresitene o le itu a Hamburg, sa lauga mai le pulelaa e tetee i tulafono a le malo, ma uunaia faalilolilo le tetee o tagata o le ekalesia, ma sa masani ona savavali faatasi ma tagata Iutaia liliu mai. E ui ina sa auai muamua Hübener i le vaega faalotoifale o le Jungvolk (le vaega na faatulagaina e le Nazi mo tamaiti e laiti tele ona auai i le Autalavou a Hitila), ae sa ia teena talitonuga a le patī.7
I le tautotogo o le 1941, na maua ai e Hübener se tamai leitio na anaina e lona uso o Gerhard ma faaaogaina e faalogologo ai i faasalaluga o talafou i po mai le Ofisa Faasalalau a Peretania (BBC)—o se solitulafono lea i lalo o le tulafono a le Nazi. O nisi taimi, e auai faatasi atu ai ana uo e toalua mai le lotu o Karl-Heinz Schnibbe ma Rudolf (Rudi) Wobbe. Sa le’i umi ae amata fai e Hübener ni itulau tusitusia e tetee i le Nazi sa faapea ona pasi atu ai faamatalaga mai faasalalauga faatasi ai ma ona lava manatu faaalia. O le faaaoga ai o pepa kaponi ma se masini tatusi na nonō mai le paranesi, sa faia ai e Hübener ni kopi o nei itulau tusitusia, ia sa latou faapipiiina ma Schnibbe, ma Wobbe i laupapa puletini a le Pati a le Nazi, faatoulu i magaala pisi, ma tasulu i totonu o pusameli.8 Sa le’i leva ae faapotopoto mai e Hübener nai isi talavou na masani ai e fesoasoani. O Gerhard Düwer, o lē sa faigaluega i le Hamburg Social Authority (Sozialbehörde), lea sa la faigaluega faamasani ai ma Hübener, sa fesoasoani e faalautele le tufatufaga. E ala i se sootaga lemailoa, na feutagai ai foi Hübener mo se lomitusi i Kiel e faia ni kopi se tele o itulau tusitusia.9 I le gasologa o le 10 masina, na gaosi ai e Hübener e oo i le 60 itulau tusitusia eseese na lu’iina ai tautalaga a le pati ma finauina ai tala aloaia e uiga i le taua. Sa faasagasaga tonu atu foi o ia i taitai o le pati. O le Führer [Taitai] “o le a ave tai fiaafe outou e susunu ina ia faauma ai solitulafono na ia amataina,” sa tusia ai e Hübener i se isi laupepa. “O le a faitau afe a outou avā ma fanau o le a avea ma ni fafine ua feoti tane ma matua oti. Mo le leai o se mafuaaga!”10
Ia Fepuari 1942, na pu’eina ai e sui o le Gestapo ia Hübener, Wobbe, Schnibbe, ma Düwer i moliaga o solitulafono eseese i lalo o le tulafono a le Nazi, e aofia ai le “taupulepule e faia fouvalega ogaoga.”11 I le aso 11 o Aokuso, i le taimi o se faamasinoga lea na silia teisi ma le iva itula le umi, na suesueina ai le toafa i luma o sui e toatolu o le Faamasinoga Faapitoa o Tagata i Perelini.12 Na ta’usalaina uma le toafa. O Hübener sa faasalaina i le oti, ae o Wobbe, Schnibbe, ma Düwer sa faasalaina i le 4 e oo i le 10 tausaga i tolauapiga e galulue ai i galuega mamafa. O le aso 27 o Oketopa 1942, sa fasiotia ai Hübener e ala i le tipiina o lona ulu.13
E le’i leva ona uma le pu’eina o Hübener ae tusi e le peresitene o le paranesi o Arthur Zander le “tapeina [le igoa]” i luga o le pepa faamaumau o Helmuth. Ae peitai, sa musu le peresitene o le itu o Otto Berndt e saini faamaonia le faaiuga. O Anthon Huck, o se tasi o le au peresitene o le Misiona a Europa, sa tuuina mai le saini lona lua. Sa fai mai mulimuli ane ni isi o taitai o le Ekalesia, na latou fuafuaina e faataumamao le Ekalesia mai ia Hübener e puipui ai le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le toatamai o taitai o le Nazi. Ina ua uma le Taua Lona Lua o le Lalolagi, sa toefaaaoga ai Hübener i le Ekalesia ae ua mavae lona maliu, i le 1948, na faia ai [ona] sauniga o le malumalu e ala i se tagata sui.14
I le fiasefulu o tausaga talu mai le Taua Lona Lua o le Lalolagi, ua manatuaina ai Helmuth Hübener mo lona tetee i le pulega faaNazi. Ua faatuina ni faaaliga faamanatu i se aoga o matata eseese i Hamburg, i le Faamanatu o Siamani Tetee i Berilini, ma i le Falepuipui o Plotzensee, i le mea na fasiotia ai Hübener. Ma le isi, ua faaigoa i lona igoa se nofoaga autu mo tupulaga, se aoga, ma ni auala se lua i Hamburg.15 Talu mai le vaitaimi o le 1940, ua faia ai e vaega faaupufai, vaega faaagafesootai, ma vaega faalelotu ni faamanatuga eseese i le aso 8 o Ianuari (o lona aso fanau) ma le aso 27 o Oketopa (aso na fasiotia ai) e faamanatu ai lona avea o se toa. I le aso 8 o Ianuari, 2020, o se aoga i le falepuipui tutotonu mo tagata talavou e latalata i le falepuipui o Plozensee sa faaigoaina e faamamalu ai o Hübener.16
Autu Fesootai i Ai: Siamani, Taua Lona Lua o le Lalolagi