Talafaasolopito o le Ekalesia
O Le Faapotopotoina o Isaraelu


“O Le Faapotopotoina o Isaraelu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Le Faapotopotoina o Isaraelu”

O Le Faapotopotoina o Isaraelu

O valoaga a le Feagaiga Tuai na faamautinoa atu ai i le fanauga a Isaraelu faapea, e ui o le a faataapeapeina i latou i totonu o malo, o le a i ai se aso o le a toe faapotopotoina ai i latou.1 O le Tusi a Mamona na faatoa faaliliuina ma faaaliga a le Alii ia Iosefa Samita na aoaoina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai anamua faapea sa latou soifua i le taimi lea o le a amata ai le faapotopotoina folafolaina. O lenei faapotopotoina o le a tupu ao latou talai atu i le lalolagi atoa, aumaia o le talalelei i tuaa ua faataapeapeina o Isaraelu ma i latou uma o e mananao ia vaetamaina i totonu o le aiga o le feagaiga. I lea lava taimi, ua tatau ai i le Au Paia ona fausia se “aai o Siona, lea e mafai ai e tagata liliu mai ona faapotopoto e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.2

I totonu o masina talu ona faavaeina le Ekalesia i le 1830, o se faaaliga ia Iosefa Samita na faatonuina ai ni tagata faatoa papatiso e tuua o latou fale ma faapotopoto “i totonu o se nofoaga e tasi i luga o lenei laueleele”3 O isi faaaliga na ta’ua ai Ohaio o le nofoaga muamua lea o le faapotopotoina.4 Ao lolofi atu le au talitonu i Katelani, Ohaio, na faaalia i se faaaliga ia Iosefa Samita se nofoaga e lata i le aai o Initipene i le Itumalo o Siakisone, Misuri, o se nofoaga ia amata fausia ai le aai o Siona.5 Na tutuliese le Au Paia mai le itumalo i le 1833, ma taofia ai i latou mai le fausiaina o le nuu o le folafolaga, peitai sa latou faaauau pea ona faatuina ni nofoaga i nuu tuaoi lea e mafai ona faapotopoto ai tagata liliu mai.

Na faateleina le malosi o le faapotopotoina ia Aperila 1836 ina ua faaali mai le perofeta o le Feagaiga Tuai o Mose ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i totonu o le Malumalu o Katelani ma tuuina mai ia i la’ua ia “ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai vaega e fa o le lalolagi, ma le taitaiga mai o ituaiga e sefulu mai le Laueleele i Matu.”6 Na vave valaauina ia Aposetolo o Heber C. Kimball ma Osona Haite i Egelani, faatuina ai le uluai misiona a le Ekalesia i fafo.7 E faitau afe tagata liliu mai na amata ona lolofi atu i siteki a le Au Paia o Aso e Gata Ai i Ohaio, Misuri, ma mulimuli ane, Ilinoi. I Navu, Ilinoi, sa faatu ai e le Au Paia se siteki tele ma amata ona fausiaina se malumalu fou. Na aoao mai e Iosefa Samita faapea i se tasi itu, “o Amerika atoa o Siona lea,” ma e mafai ona potopoto le Au Paia i soo se nofoaga pe afai e i ai se malumalu.8 Sa ia faamalamalama mai o le “faamoemoega autu” o le faapotopotoina o le fausia lea o se maota o le Alii lea e mafai ona Ia faaali mai ai i Lona nuu sauniga o Lona maota atoa ai ma mamalu o Lona malo ma aoao mai i tagata ala o le faaolataga.”9

Ina ua mavae le maliu o Iosefa Samita, na malaga atu le Au Paia i Amerika i Sisifo, lea na latou faaauau ai ona faatuina siteki o Siona ma fausia malumalu. I le 1848 na uunaia e taitai o le Ekalesia tagata na liliu mai i Europa ina ia “faimalaga loa i le vave e mafai ai” i le Faataanoa Tele [Great Basin].10 O tagata fou o le ekalesia i fafo atu—aemaise lava i latou sa i Peretania Tele ma Scandinavia—na matuai naunau lava e mulimuli i faatonuga a taitai o le Ekalesia, ma o lea sa feagai ai nuu o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma luitau i le lagolagoina ma le faaaofia ai i tulaga faatamaoaiga o le toatele naua o tagata na malaga mai.11 I misiona, o le tafe ese mai pea o tagata liliu mai mai lala i le lotoifale agai atu i siteki i Iuta na atili faigata ai taumafaiga faaletala’iga. Mulimuli ane, i le 1887, na aveesea e le tulafono a le Iunaite Setete e tetee i le autaunonofo le Tupe e Faaagaaga mo Femalagaaiga a le Ekalesia, faatapulaa ai le gafatia o le Ekalesia e fesoasoani atu i faigamalaga i le ala na i ai talu mai le 1849.12

I le vaitau o le 1890 ua amata ai ona uunaia e taitaia o le Ekalesia tagata fou ina ia nonofo ai pea i o latou atunuu. I le 1894, mo se faataitaiga, na filifili ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o tagata e mamao ese mai Iuta “e le tatau ona uunaia e malaga atu seia oo ina latou mautu i le tapuaiga e ala i galuega ma aafiaga” ma o i latou ua leva ona faigaluega lelei e “le [tatau] ona uunaia e faimalaga atu i lenei nofoaga, lea e matua leai ai lava ni galuega.”13 Peitai o le uluai faatonuga e faapotopoto i Siona na faaauau ona tosinaina nisi o tagata, ma na lagona e taitai latou te le mafai i le lotofuatiaifo lelei ona faavaivaia tagata mai le malaga atu pe afai latou te mananao ma maua le auala e faia ai. Na faaauau pea ona auauna atu le ofisa o le misiona i Liverpool e avea o se ofisa o femalagaaiga seia oo ina toe siitia atu le ofisa autu o le Misiona a Peretania i Lonetona i le 1933, e ui sa faaauau pea ona teena malie femalagaaiga.14

I le 1952 na malaga Peresitene Tavita O. MaKei i Europa e filifili ni nofoaga mo malumalu i Egelani ma Suiselani. Ao i ai iina, sa ia tau atu i se tusitala, “Matou te taumafai e tausia o matou tagata lagolago iinei nai lo le uunaia o i latou e malaga atu i Iuta ma isi nofoaga i le Iunaite Setete.”15 Sa ia faamatala atu o le i ai o malumalu o le a aumaia ai faamanuiaga o Siona i Au Paia i Europa. Na faaauau pea e Peresitene o le Ekalesia na sosoo ai ona tulituliloaina le sini o le fausiaina o malumalu i soo se nofoaga sa i ai ni vaega toatele o le Au Paia. I le 1977 na toe ta’ua e Elder Bruce R. McConkie faapea o Siona e i ai i soo se mea e faapotopoto faatasi ai tagata i le lafu moni a le Atua e ala i le papatisoga ma le feagaiga. I le faatatau ai i le nuu o Enoka, na aoao mai ai Elder McConckie, “O le fatuina o se siteki e pei lava o le faatuina o se Aai Paia. O siteki uma i le lalolagi o le nofoaga lea e faapotopoto i ai mamoe ua se o Isaraelu o e nonofo i lona eria.”16 O le faateleina o malumalu ma siteki i le lalolagi atoa ua tuuina atu ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai itu lelei ma faamanuiaga o le faapotopotoina ao fesoasoani atu foi i le faapotopotoina pea o fanau a le Atua i o latou lava laueleele.

Autu e Faatatau I Ai: Zion/New Jerusalem, Early Missionaries, Dedication of the Holy Land, Wards and Stakes

Faamatalaga

  1. Tagai Teuteronome 4:27–31.

  2. Richard Lyman Bushman ma Dean C. Jessee, “General Introduction: Joseph Smith and His Papers,” in Dean C. Jessee, Mark Ashurst-McGee, and Richard L. Jensen, eds., Journals, Volume 1: 1832–1839. Vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers, edited by Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, and Richard Lyman Bushman (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2008), xxiii.

  3. Revelation, September 1830–A [DC 29],” in Revelation Book 1, 36, josephsmithpapers.org.

  4. Revelation, 30 December 1830 [DC 37],” josephsmithpapers.org. Tagai foi “Revelation, 2 January 1831 [DC 38],” josephsmithpapers.org.

  5. Revelation, 20 July 1831 [DC 57],”in Revelation Book 1, 93, josephsmithpapers.org; spelling and capitalization standardized; Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 127, josephsmithpapers.org; “Church Settlements, Northwest Jackson County, Missouri, 31 January 1833,” josephsmithpapers.org.

  6. Visions, 3 April 1836 [DC 110],” in Joseph Smith, Journal, September 1835–April 1836, 193, josephsmithpapers.org.

  7. Letter from Heber C. Kimball and Orson Hyde, between 22 and 28 May 1838,” in Joseph Smith, Journal, March–September 1838, 48–49, josephsmithpapers.org.

  8. Joseph Smith journal, Apr. 8, 1844, in Journal, December 1842–June 1844; Book 4, 1 March–22 June 1844, 73, josephsmithpapers.org.

  9. Joseph Smith,“Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Wilford Woodruff,” in Wilford Woodruff, Journal, 42–43, josephsmithpapers.org; spelling and capitalization standardized.

  10. Millennial Star, vol. 10, no. 6 (Mar. 15, 1848), 81–88; William G. Hartley, “Gathering,” in Arnold K. Garr, Donald Q. Cannon, and Richard O. Cowan, eds., Encyclopedia of Latter-day Saint History (Salt Lake City: Deseret Book, 2000), 415.

  11. In total, approximately 65,000 British Saints immigrated to the American West, along with approximately 30,000 Scandinavians. Tagai Richard L. Jensen, “The British Gathering to Zion,” in V. Ben Bloxham, James R. Moss, and Larry C. Porter, eds., Truth Will Prevail: The Rise of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the British Isles, 1837–1987 (Salt Lake City: Corporation of the President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1987), 165; William Mulder, Homeward to Zion: The Mormon Migration from Scandinavia (Minneapolis: University of Minnesota, 1957), x.

  12. Jensen, “The British Gathering to Zion,” 188.

  13. Abraham Cannon diary, June 21, 1894, Church History Library, Salt Lake City, cited in Jensen, “The British Gathering to Zion,” 189.

  14. Jensen, “The British Gathering to Zion,” 169; see also Charles W. Penrose, “Advice to Intending Emigrants,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 69, no. 21 (May 23, 1907), 328–30.

  15. “McKay Charts Helsinki Visit,” Salt Lake Tribune, June 24, 1952, 13.

  16. Bruce R. McConkie, “Come: Let Israel Build Zion,” Ensign, May 1977, 118.