Talafaasolopito o le Ekalesia
Matthias F. Cowley


“Matthias F. Cowley,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia (2022)

“Matthias F. Cowley,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

Matthias F. Cowley

O Matthias Foss Cowley (1858–1940) sa fanau ina ua faatoa toe foi ona matua i le Aai o Sate Leki i le mavae ai ona sosola ese mai taufaamatau e ono tulai mai o sauaga i le taimi o le Taua a Iuta.1 Sa soifua ae o ia i le Uarota 14 a le Aai o Sate Leki, lea sa ia auauna atu ai o se faiaoga o le uarota mo le aiga o le Aposetolo o Ioane Teila ma avea ai ma uo i le olaga atoa o le atalii o Elder Teila o Ioane W. Teila.2 Ina ua mavae le maliu o lona tama i le 1864, sa fesoasoani ai Cowley i lona tama fai i sailiiliga mo le Auala o Nofoaafi o Iuta i Saute. I le taimi o masina o le taumalulu, sa auai atu ai Cowley i le University of Deseret [Iunivesite o Tesareta] ma avea ai ma se tagata aoga iloga o le Tusi Paia. I le 19 o ona tausaga, sa ia auauna atu ai i le uluai misiona o misiona e lua i Saute o le Iunaite Setete. A o lei malaga ese atu o ia mo le taimi lona lua, sa vaaia e Cowley taumafaiga o le faalauiloaina o le mekasini o le Young Men’s Mutual Improvement Association [Mutuale Faaleleia a Alii Talavou], The Contributor [O Lē na Tuuina Atu], lea na oo atu ai o ia i le tele o uarota ma siteki i le Teritori atoa o Iuta. I le aso muamua na tatalaina ai le Malumalu o Logan Iuta mo galuega o sauniga i le 1884, sa faaipoipo ai o ia ia Abigail Hyde. Sa valaauina ma faauuina Cowley o se Aposetolo i le 1897, tasi le tausaga talu ona vaetamaina Iuta o se setete ma sa amata ona faamasani atu le Ekalesia i se seneturi fou.3

Ata
Elder Matthias F. Cowley

Elder Matthias F. Cowley i le 1898.

Sa molimauina e Cowley le tele o le atuatuvale sa taulai atu i le Ekalesia ona o faaipoipoga autaunonofo. I le 1889, sa ia faaipoipo ai ia Luella Smart Parkinson, o lona faletua muamua faaautaunonofo. O le vaitau o le la faaipoipoga o se taimi na faamalosia atili ai e taitai o le malo ia tulafono e tetee i autaunonofo ua faamoemoe ia faalavelave i aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faaesea ai le Ekalesia.4 E tasi le tausaga talu ona faaipoipo Cowley ia Luella, ae tuuina atu e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, o se folafolaga musuia na faatonuina ai Au Paia o Aso e Gata Ai e aloese mai le ulu atu i se faaipoipoga faaautaunonofo. I le va o le 1880 ma le amataga o le seneturi lona 20, sa galulue atili ai Peresitene o le Ekalesia o Uilifoti Uitilafi, Lorenzo Snow, ma Iosefa F. Samita agai atu i le ausiaina o le tulaga faasetete mo Iuta, faaleleia o sootaga ma le malo o le Iunaite Setete, ma le faaitiitia o le faiga o faaipoipoga autaunonofo.5 I le 1899, na faaipoipo ai Cowley ia Harriet Bennion, o lona faletua lona lua faaautaunonofo.6 Sa manatu nisi o taitai o le Ekalesia o le Manifeso o se taumafaiga e faatoafilemu le malo ma talitonu o le “feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:2) sa talafeagai pea mo e faamaoni. Sa faaauau faalilolilo pea e Cowley ona faamaonia faaipoipoga autaunonofo ma ia faapaiaina faaipoipoga fou faaautaunonofo.7 I le taimi o le faalauiloaga faaleatunuu e faafitia ai le uso a Aposetolo o Reed Smoot o se sui filifilia i le Senate a le Iunaite Setete, sa valaauina ai Cowley ma isi e molimau e uiga i a latou sootaga ma le faia o ava e toatele. Sa ia talosaga ia aveesea mai o ia.

I le 1904, o se vaega o se folafolaga na ia faia i le taimi o fono suesue o Smoot, sa faasilasila mai ai e Iosefa F. Samita le mea na lauiloa o le Manifeso Lona Lua. O lenei aiaiga faavae na tautino mai ai soo se tasi e ulu atu i faaipoipoga faaautaunonofo fou “i le solitulafono ai e faasaga i le Ekalesia” ma agavaa ai mo le tapeina o le igoa.8 Mulimuli ane sa faasaina ai e le Au Peresitene Sili ia sauniga o faamauga mai le faatinoina i fafo atu o malumalu, ma aumaia ai sauniga o faaipoipoga i le malumalu i lalo o le vaavaaiga a peresitene o malumalu ma taitai sinia o le Ekalesia. O Cowley ma le uso a Aposetolo o Ioane W. Teila na lē usitaia aiaiga faavae fou. I le 1905, na faaipoipo ai Cowley ia Lenora Mary Taylor, o lona faletua lona tolu faaautaunonofo, i Kanata.9 E lei leva mulimuli ane, ae talosagaina e le vaega o totoe o le Korama a le Toasefululua ia Elder Cowley ma Teila e faamavae mai le korama mo le “lē ogatusa ma le Toasefululua e tusa ai ma lo la faaipoipo atu i ava faaautaunonofo ma faamalosiau atu i isi e ave ava faaautaunonofo.” I le mavae ai ona faamavae Cowley ma ma Teila, sa faaauau pea e nei alii ona faamaonia faaipoipoga autaunonofo. I le 1910 ma le 1911, sa fesili atu ai le Korama a le Toasefululua i ni lipoti e faapea, o ni alii o i tofiga faaletaitai i le Ekalesia o faia ni ava faaopoopo. Ina ua iloa e Aposetolo o loo faaauau pea e Cowley ona faatino ma uunaia le faia o faaipoipoga autaunonofo, sa latou palota faapea ia “aveesea mai ia te ia le aia tatau ma le Pule e faaaoga ai soo se matafaioi o le Perisitua.”10

E ui lava i ona feeseeseaiga i faaipoipoga faaautaunonofo i le amataga, sa faaauau pea ona lauga atu Cowley i nofoaga faitele, folafola atu le talalelei, ma tusia ni tusi e tauleleia ai le Ekalesia. I le 1936, sa ia tusi atu ai i le Au Peresitene Sili ma le faamoemoe e faamama lona igoa ma ta’uta’u atu, “Ua faaseseina a’u” ma “soo se taimi lava ou te tuuina atu ai fautuaga pe faia ni faatinoga e feteenai ma mataupu faavae, aiaiga ma tulafono a le Ekalesia … Sa ou matua sese lava i fautuaga.”11 Sa toe faaulufale mai o ia i le faaaumeaina atoatoa ma e lei umi ae valaauina e auauna atu i se misiona i Europa, lea sa ia talai atu ai i ni nofoaga iloga faatalafaasolopito, tusitusi mo le mekasini o le Millennial Star [Fetu Meliniuma], ma aoina mai faamatalaga tau gafa ma lona faletua o Luella ma lona afafine o Laura.12 I le mavae ai o lona maliu i le fa tausaga mulimuli ane mai mafuaaga na tupu mai ona o lona matua, sa manatuaina Cowley mo lona “galue ma le filiga” o se failauga, tusitala, ma se faifeautalai.13

Autu Fesootai: Faaipoipoga Autaunonofo i le mavae ai ona Maua o le Menifeso, Tulafono e Tetee ai i Faaipoipoga Autaunonofo, Suesuega Reed Smoot, Iuta

  1. Tagai i le Autu: Utah War [Taua i Iuta].

  2. Matthias F. Cowley, “Reminiscences of Prest. John Taylor,” 1925, MS 157, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  3. Edward H. Anderson, “Matthias Foss Cowley,” i le Andrew Jenson, ed., Latter-day Saint Biographical Encyclopedia: A Compilation of Biographical Sketches of Prominent Men and Women in the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 4 vols. (Aai o Sate Leki: Talafaasolopito Andrew Jenson, 1901–1936), 1:168–72.

  4. Tagai i le Autu: Tulafono e Tetee ai i Autaunonofo.

  5. Tagai i Autu: Menifeso, Iuta; tagai foi i le Tusitusiga o Autu o le Talalelei, “O Le Menifeso ma le Iuga o le Faaipoipoga Autaunonofo,” https://www.churchofjesuschrist.org/study/manual/gospel-topics-essays/the-manifesto-and-the-end-of-plural-marriage.

  6. Victor W. Jorgenson and B. Carmon Hardy, “The Taylor-Cowley Affair and the Watershed of Mormon History,” Utah Historical Quarterly, vol. 48, nu. 1 (Winter 1980), 14.

  7. Jorgenson ma Hardy, “Mataupu Taylor-Cowley,” 21; tagai i le Autu: Reed Smoot Hearings.

  8. Tagai i le “O le Menifeso ma le Iuga o le Faaipoipoga Autaunonofo.”

  9. Jorgensen ma Hardy, “Taylor-Cowley Affair,” 12–14.

  10. Jorgensen ma Hardy, “Taylor-Cowley Affair,” 28–33; Francis M. Lyman, Api Talaaga, Me 11, 1911, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  11. “Reconciliation: Letters Passing between the First Presidency and Elder Matthias F. Cowley,” Deseret News, Ape. 3, 1936, 3.

  12. Eleanor Knowles, Remembering Laura: A Biography of Laura Cowley Brossard (1978), 66–67.

  13. “Cowley Rites Will Be Friday: Illness Claims Aged Leader,” Deseret News, Iuni 17, 1940, 9, 16.