Talafaasolopito o le Ekalesia
Faapaiaga ma le Tausimea


“Faapaiaga ma le Tausimea,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Faapaiaga ma le Tausimea”

Faapaiaga ma le Tausimea

I seneturi talu mai le gafoaga o le vaitau o Kerisiano e tele vaega na taumafai e faataitai i Kerisiano o le Feagaiga Fou o loo ta’ua mai i le tusi o Galuega o e na “tuu tele a latou mea uma.”1 Sa aoao e Iosefa Samita e ala i le faaaliga o lenei faiga e ola ai sa afua mai i aso anamua lava. A o galue ai i lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia i le vaitau o le taumafanafana o le 1830, sa faamalau atu ai e Iosefa se faaaliga e uiga i le nuu anamua o Enoka, o ona tagata sa “tasi le loto ma tasi le manatu” ma sa “leai se mativa ia i latou.”2

O Ianuari na sosoo ai, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga i Niu Ioka na faatonuina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai iina e me’i atu i Ohaio, i le mea o le a “tuuina atu ai ia te outou e le [Alii] la’u tulafono.”3 O le taimi lea i Ohaio, sa nonofo ai se vaega o tagata fou liliu mai na ta’ua “o le aiga” i le faatoaga a Isaako ma Lusi Morley ma taumafai e ola ai i le mea na latou malamalama i ai e faapea o le mea sili ona lelei o le Feagaiga Fou o le taulimaina tutusa o mea uma.4 Ina ua latou taunuu atu i Ohaio, sa maitauina ai e Iosefa Samita ma Ioane Uitimera e faapea, e ui ina mataina le faiga a le aiga o Morley o le faamamafaina o le tautua faalenuu, ae sa le gafatia ona faaauau ai pea i lea faiga.5 I le aso 9 o Fepuari, sa tatalo ai Iosefa ma nai isi tagata ma maua ai le faaaliga na faataatia mai ai le tulafono a le Alii.6 Faatasi ai ma lenei taitaiga na faaalia mai, o le fuafuaga o le “oloa tutusa” sa faia i le faatoaga a le au Morley, “sa le faatuai ona lafoaiese mo le tulafono e sili atu le atoatoa a le Alii.”7

Ata
Maota lauiloa i le faatoaga a Isaako Morley

Maota lauiloa i le faatoaga a Isaako Morley e lata i Katelani, Ohaio.

O nisi taimi e ta’ua ai o le “tulafono o le faapaiaga ma le tausimea,” o lenei faaaliga na aoao ai le Au Paia i le ala e tulitulimatagauina ai le tutusa i tamaoaiga e aunoa ma le tiaia o filifiliga e tuu i le faitalia ma tiutetauave. E ausiaina lenei mea e le ala atu i le anaina faalenuu, ae e ala i le alagatatau i le Au Paia ona faapaiaina a latou meatotino, po o le faia ia paia e ala i le faaaogaina e faalautele ai le galuega a le Alii. O le faailoaina atu e faapea o a latou meatotino uma faalelalolagi e a le Atua lea, sa tuu atu ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai a latou meatotino i le Alii e ala i le epikopo ae taofi pea lava i le tausimea mo—ma le mea moni o le anaina o—fanua ma oloa latou te manaomia mo i latou lava. O le a lava le mea sa latou manatu o ni faasiliga, sa latou foaiina atu i le Ekalesia e tuuitiitia ai le mativa ma atinae ai Siona.8 O le matafaioi autu lava o le ofisa o le epikopo i le Ekalesia anamua, sa o le faatautaia lea o le tulafono o le faapaiaga.9

O le faatinoina o le tulafono o le faapaiaga na faamaonia le faigata, ona sa foliga mai o taimi uma lava e sili atu ai manaoga i lo o punaoa. E toatele le Au Paia na taunuu atu i Ohaio ma Misuri ma sa i ai i ni tulaga o le limavaivai, sa manaomia e le Ekalesia ona faatau ni fanua i Siona ma fauina ni fale, ma sa fetaiai foi le Au Paia ma le inosiaga mai o latou tuaoi. Sa le ioe sui o le Kamupani Tuufatasi—o le aufono na nafa i le 1832 ma le puleaina o mea tautupe a le Ekalesia—i le ala e ave ai le faamuamua i mea e faaalu ai tupe.10 O nisi o le Au Paia sa limafoai i mea na latou manatu o faasiliga ma foai atu i le epikopo; o isi sa taofiofimamau i fanua ma meatotino na totoe.11

E lua faaaliga i le 1838 na faalauiloa mai ai le tulafono o le sefuluai o se vaega o le tulafono o le faapaiaga.12 Na aoao mai i nei faaaliga e faapea, a uma ona faapaiaina a latou meatotino faasili, e tatau i le Au Paia ona foai atu le “tasi-vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma i tausaga taitasi.”13 Sa toefaamamafaina e perofeta na sosoo mai ai, o le sefuluai o se tasi lea o auala e ola ai tagata o le Ekalesia i le tulafono o le faapaiaga.14

E ui o loo tumau lava le mautu o mataupu faavae na musuia ai le tulafono o le faapaiaga, ae ua suia auala o loo faaaoga ai e le Au Paia le tulafono i lalo o le taitaiga faaperofeta ma ua tali atu i tulaga fesuisuiai. Mo se faataitaiga, sa uunaia e Polika Iaga le faatulagaina o faalapotopotoga i Iuta atoa ma i eria taulalata ane e fesoasoani e lagolago ai nuu tu tuaoi ma ia faaogatasi ma valalata atili faiga masani faaletamaoaiga a le Au Paia ma faaaliga a Iosefa Samita nai lo o le tamaoaiga faaAmerika lea e sili ona taulai i le tagata e toatasi. O nei faalapotopotoga, na ta’ua i nisi o taimi o “vaega aufaatasi,” sa faaaogaina i ituaiga eseese e afioaga eseese i le itu atoa o le Faatanoa Tele [Great Basin] i le taufaaiuiuga o le seneturi lona 19.15

Ata
O se atatosi i le 1875 o Orderville, Iuta

O se atatosi i le 1875 o Orderville, Iuta, o se tasi o afioaga sa taumafai e faaaoga mataupu faavae o le faapaiaga i lalo o le taitaiga a Polika Iaga.

E faaopoopo atu i le totogiina o sefuluai, e tele auala na maua e le Au Paia e faapaia ai o latou taimi, taleni, ma tupe e fai ai le galuega a le Alii. Na amataina i Katelani, sa faia ai e le Au Paia taulaga anapogi mo e matitiva. I Navu ma mulimuli ane i Iuta, sa faamaopoopoina ai e tamaitai o le Aualofa faatasi ma taitai i le lotoifale ma taitai aoao o le Ekalesia ia latou taulimaina manaoga o e limavaivai .16 Sa foai atu e tagata o le Ekalesia ia punaoa i le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga ia tuuitiitia ai tupe faaalu i femalagaaiga mo tagata liliu mai e i atunuu mamao e mananao e faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Iuta.17 Sa faavaeina le polokalama o le uelefea a le Ekalesia i le vaitau o le 1930 e fesoasoani ia i latou na tauivi i lalo o tulaga olopalaina o le tamaoaiga i le Pau Tele o le Tamaoaiga.18 I le 2001, sa amatalia ai e le Peresitene o le Ekalesia o Gordon B. Hinckley le Tupe Faaagaga mo Aoga ia mafai ai e tagata o le Ekalesia e le lava le tamaoaiga i le lalolagi atoa ona tulitulimatagauina ni avanoa e aotauina ai.19 O nei polokalama taitasi ua tali atu i faamoemoega o le tulafono o le faapaiaga e pei ona faatulagaina ai e ala i faaaliga: ia tausia e matitiva ma limavaivai, ia ola faatasi i le alofa, ia aloese mai le paie, ma ia lagolago ai le tuputupu a’e o le Ekalesia.

Autu e Faatatau i Ai: Epikopo, Vaega Aufaatasi, Sefuluai, Aualofa o Tamaitai o Navu

Faamatalaga

  1. Galuega 2:44–45. O loo i ai foi i le Tusi a Mamona se tala i ni Kerisiano anamua i le Atu Amerika na “tuu tele a latou mea uma” sa faapea ona “leai ni mauoa po o ni e matitiva” (4 Nifae 1:3).

  2. Old Testament Revision 1,” 16, josephsmithpapers.org.

  3. Faaaliga, 2 Ianuari 1831 [MFF 38],” i le Revelation Book 1, 52, josephsmithpapers.org.

  4. Tagai Galuega 2:44.

  5. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 93, josephsmithpapers.org; “John Whitmer, History, 1831–circa 1847,” 11, 17, josephsmithpapers.org.

  6. Faaaliga, 9 Fepuari 1831 [MFF 42:1–72],” josephsmithpapers.org.

  7. History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 93, josephsmithpapers.org.

  8. Faaaliga, 9 Fepuari 1831 [MFF 42:1–72],” 3, josephsmithpapers.org; Steven C. Harper, “The Law: DC 42,” i le Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: O Tala e i tua atu o Vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (Aai o Sate Leki: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 2016), 93–98.

  9. Sherilyn Farnes, “‘A Bishop unto the Church’: DC 41, 42, 51, 54, 57,” i le McBride and Goldberg, Revelations in Context, 77–83. O loo i ai pea i epikopo le tiutetauave mo le manuia faaletino o tagata o lana aulotu i i aso nei.

  10. Tagai i le Autu: Vaega Aufaatasi.

  11. Mo se faataitaiga, o se tagata Ohaio na liliu mai e igoa ia Leman Copley, sa folafolaina atu i le Au Paia i Niu Ioka se eria tele o fanua mo faatoaga i Ohaio; sa sui lona mafaufau, atonu ona sa le’i i ai moni ia te ia aia tatau faaletulafono o le fanua. Tagai Faatomuaga Lauiloa i le “Faaaliga, Me 20, 1831 [MFF 51],” josephsmithpapers.org; tagai foi “John Whitmer, History, 1831–circa 1847,” 17, josephsmithpapers.org. O le faiga masani o le suia faaletulafono o aia tatau o fanua i le epikopo sa faaauauina i Navu (Sherilyn Farnes and Mitchell K. Schaefer, “‘Myself … I Consecrate to the God of Heaven’: Twenty Affidavits of Consecration in Nauvoo, June–July 1842,” BYU Studies, vol. 50, no. 3 [2011], 101–32).

  12. Tagai Autu: Sefuluai.

  13. Faaaliga, 8 Iulai 1838–C [MFF 119],” i le Joseph Smith, Journal, March–September 1838, 56, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga.

  14. Tagai Lorenzo Snow, “The Spirit and Principles of the United Order,” i le Journal of Discourses, 26 vols. (Lonetona: Latter-Day Saints’ Book Depot, 1854–86), 20:368–369; Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley (Salt Lake City: Deseret Book, 1997), 139, 640.

  15. Leonard J. Arrington, Great Basin Kingdom: Economic History of the Latter-day Saints, 1830–1900 (Lincoln: University of Nebraska Press,1958)., 323–37. O le “vaega aufaatasi”a Polika Iaga na ese mai le “Vaega Aufaatasi” po o le “United Firm” na ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Tagai Matthew C. Godfrey, “Newel K. Whitney and the United Firm: MFF 70, 78, 82, 92, 96, 104,” i le McBride and Goldberg, Revelations in Context, 142–47; Dwight L. Israelson, “United Orders,” i le Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism (New York: MacMillan, 1992), 4:1493–95.

  16. Jull Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 7–9, 240–42, 358–64.

  17. Arrington, Great Basin Kingdom, 77–79.

  18. Leonard J. Arrington and Wayne K. Hinton, “Origin of the Welfare Plan of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” BYU Studies, vol. 5, nu. 2 (Taumalulu 1981): 51–67.

  19. O Le Tupe Faaagaga mo Aoga,” Auaunaga o le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava, lds.org/topics/pef-self-reliance.