Talafaasolopito o le Ekalesia
Tuueseesega Faailoga Lanu


“Tuueseesega Faailoga Lanu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia (2022)

“Tuueseesega Faailoga Lanu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

Tuueseesega Faailoga Lanu

I le vaitau o le 1800, o le tele o faiga e seneturi le matutua sa faavae i pologa ia sa faaauau pea i atunuu o Europa na amata ona talepe. O le tele lava o setete tutoatasi fou i Amerika Sipaniolo na soloia pologa i le va o tausaga o le 1830 ma le 1850. O pulega faakolone a Europa na faasalaina ai le faia o pologa na amata mai Peretania Tele i le 1833. I le Iunaite Setete, sa soloia pologa i le 1865 faatasi ai ma le faamaoniga o le Teuteuga 13 o le Faavae. Ae paga lea, o le faailoga tagata lea na faaosofia ma faamalosia e le nofo pologa na tumau pea ona salalau. O tulafono ma tu ma aga fou na faatulagaina i le tele o vaega o le lalolagi mo le faamoemoe e faatumauina le tuueseesega faailoga lanu ma faasaoina ai le manuia faaagafesootai, faatamaoaiga, ma le faapolokiki o tagata e i ai tupuaga mai Europa.1

O nisi o nei faiga fou sa manino ma faaalialia. Mo se faataitaiga, o tulafono a Jim Crow na faatulafonoina i vaega o le Iunaite Setete e amata i le vaitau o le 1870 na faatulafonoina ai, faatasi ai ma isi mea, le tuueseesega faailoga lanu o auaunaga lautele ma le faatinoina o tulaga faavae na taofia ai le tele o tagata Uli mai le faaaogaina o a latou aia tatau e palota ai pe faaipoipo ai i fafo atu o lo latou ituaiga.2 O tulafono o Tuueseesega Faailoga Lanu (Apartheid) sa faatinoina i Aferika i Saute i le va o le 1900 ma le 1948 na faapea foi ona faasaina ai faaipoipoga feifiloi o lanu, faatapulaaina ai galuega ma avanoa faapolokiki, ma faaeseeseina ai nofoaga e nonofo ai tagata Uli ma papa’e i Aferika i Saute.3 Ae e ui lava ina maea ma faamanuiaiina gaoioiga faaagafesootai e pei o le gaoioiga i le IS mo aia tatau i le vaitau o le 1960 ma le tauiviga a Aferika i Saute e tetee atu i le tuueseesega faailoga lanu (anti-apartheid) ma faatoilaloina ai nei luitau faaletulafono, ae na tele lava ina suitulaga ai isi faiga tauleiloa faailoga tagata faaagafesootai ma faatamaoaiga.

Na tali mai faalapotopotoga faalelotu i ni auala eseese i nei tulaga tutupu moni lava. Sa faatagaina e nisi ekalesia ia tagatalotu Uli e auai ae nonofo lava i na o nofoaga tuueseesea. I nisi tulaga, na vaeluaina ekalesia i le tulaga o lala faalelotu.4 Mo se faataitaiga, i le faaiuga o le seneturi 18, na fesoasoani ai Risati Aleni, o se faifeau Uliuli, e fausia le Ekalesia Metotisi Episikopolo Aferika ona o auala na faailoga ese ai i o ia ma isi tagata Metotisi Uli e isi aulotu Metotisi.5 O nei ekalesia eseese na fatuina ni avanoa taua mo tagata Uli e faaali ai lagona ma lotogatasi ai. Na avea ekalesia a tagata Uli i le Iunaite Setete i saute ma ni faalapotopotoga taua faaleaganuu ma avea ma meafaigaluega i taumafaiga a faufautua mo aia tatau a tagata lautele e ausia le tulaga tutusa sili atu mo tagata Amerika Uli. Ae o le tuueseesega faailoga lanu sa iu foi i le faaesea ma le fasia o le toatele o tagata tapuai Uli.6

Tuueseesega Faailoga Lanu ma le Ekalesia

E lei i ai lava se taimi na faia ai e le Ekalesia se faiga faavae autu e valaau atu ai mo le tuueseeseina faailoga lanu o ana aulotu.7 Ae ui i lea, i le va o le taufaaiuga o le seneturi 19 ma le ogatotonu o le seneturi 20, o nisi taitai o le lotoifale na i ai taimi na latou tuueseesea faailoga lanu ai tapuaiga a a latou aulotu, e masani ona atagia ai tu ma aga masani a le lotoifale. O le tele o tagata lanu o le Ekalesia na maua faauooga ma le lagolago i totonu o nuu o le Ekalesia, ae o aafiaga o le lagona o le le taliaina ma le leaga ona taulimaina o i latou e o latou uso ma tuafafine papae na avea ai ma luitau mo le toatele e faaauau ai pea i le Ekalesia.8 O isi na maua auala e faaaumea ai e le tasi le isi i totonu o siosiomaga o le lotoifale.9 Mo se faataitaiga, o Leni ma Maria Hope i Ohaio, i le Iunaite Setete, ma Viliamu Paulo ma Clara Tanielu i Cape Town, i Aferika i Saute, na faia ni sauniga tapuai i o latou lava aiga faatasi ma le fesoasoani a faifeautalai ma taitai o paranesi i le lotoifale e faamautinoa ai e fafagaina faaleagaga i latou ma o latou aiga e tusa lava pe na le taliaina i latou e nisi tagata papae o le Ekalesia i totonu o a latou paranesi.10 I Iuta, na fausia e paionia faatuatua Hawaii se nuu na taua o Iosepa i le uma ai o ni aafiaga faailoga tagata i le Aai i Sate Leki.11 I El Paso, i Texas, sa silisili ona lelei autalavou e tautatala faaSipaniolo i tala faatino ma taaloga a le lotu e oo lava i tausaga na le faatagaina ai i latou e tauva ma autalavou papae i tauvaga faarisone a le Ekalesia.12

O se faaaliga i le 1978 na faamuta ai tapulaa muamua a le Ekalesia i faauuga faaleperisitua ma le auai atoatoa i le malumalu mo tagata o le Ekalesia o tupuaga Aferika Uli.13 O lenei faaaliga na iu ina fuga mai ai le Ekalesia i Aferika ma isi vaega o le lalolagi e tetele ai le faitauaofai o ituaiga o tagata lanu eseese. O lenei ola tuputupu ae na faamamafaina ai le manaomia o le lotogatasi, alofa, ma le faaaloalo sili atu i tagata o le Ekalesia mai talaaga uma lava.

O le fausaga ma le faatulagaga o le Ekalesia ua faamalosia ai le tuufaatasia o ituaiga o tagata. E auai le Au Paia o Aso e Gata Ai i sauniga a le Ekalesia e tusa ai ma tuaoi faafanua o a latou uarota i le lotoifale, po o le aulotu, o lea, o le tuufaatasia faaleituaiga/lanu, faaletamaoaiga ma le faatemokalafi o uarota o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua tele lava ina atagia mai ai le tulaga o le nuu lautele i le lotoifale. O faifeau a le Ekalesia e faafaigofieina foi le tuufaatasiga: o se epikopo Uliuli e ono pulefaamalumalu i se aulotu e tele ina papae, ma o se tamaitai Sipaniolo e ono paga ma se tamaitai Asia e asiasi i aiga o ituaiga tagata eseese. O tagata o le Ekalesia o ituaiga ma aganuu eseese, e masani ona auauna atu i aiga o le tasi ma le isi ma feauaunaai faatasi o ni faiaoga, o ni taitai o autalavou, ma i le anoano o isi tofiga i a latou aulotu i le lotoifale.

Ua faaauau pea e tagata o le Ekalesia ona tauivi ma feeseeseaiga ma fevaevaeaiga i lanu. I le 2020, na aioi ai Peresitene Russell M. Nelson i le Au Paia o Aso e Gata Ai e taumafai sili atu. “E manaomia ona tatou faatupuina se faaaloalo faavae mo le mamalu faaletagata o agaga o tagata uma, e le afaina po o le a lo latou lanu, talitonuga, po o le mafuaaga,” na ia aoao ai. “Ma e manaomia lo tatou galulue ma le le fiu e fausia aualalaupapa o le malamalama nai lo le fausiaina o puipui o le tuueseesega faailoga lanu.”14

Autu Fesootai: Slavery and Abolition, Priesthood and Temple Restriction

  1. Tagai i le David Eltis and David Richardson, eds., Atlas of the Transatlantic Slave Trade (New Haven: Yale University Press, 2010); David Brion Davis, Inhuman Bondage: The Rise and Fall of Slavery in the New World (New York: Oxford University Press, 2006).

  2. Tagai i le C. Vann Woodward, The Strange Career of Jim Crow: A Commemorative Edition (New York: Oxford University Press, 2002); Leon F. Litwack, Trouble in Mind: Black Southerners in the Age of Jim Crow (New York: Alfred A. Knopf, 1998).

  3. Tagai i le John W. Cell, The Highest Stage of White Supremacy: The Origins of Segregation in South Africa and the American South (Cambridge: Cambridge University Press, 1982). O le tele lava o nei tulafono o le tuueseesega faailoga lanu (apartheid) na soloia ina ua mavae le 1989; Sa vaetamaina ai e Aferika i Saute se faavae fou i le 1994 lea na teena ai e tagatanuu ua maua le aia tatau e palota ai i lalo o faiga tuueseeseina faailoga lanu (apartheid).

  4. Tagai i le April E. Holm, A Kingdom Divided: Evangelicals, Loyalty, and Sectionalism in the Civil War Era (Baton Rouge: Louisiana State University Press, 2017).

  5. Tagai i le Dennis C. Dickerson, The African Methodist Episcopal Church: A History (Cambridge: Cambridge University Press, 2020).

  6. Tagai i le Richard L. Wood, Faith in Action: Religion, Race, and Democratic Organizing in America (Chicago: University of Chicago Press, 2002).

  7. Race and the Priesthood,” Tusiga i Autu o le Talalelei, https://churchofjesuschrist.org/study/manual/gospel-topics-essays/race-and-the-priesthood.

  8. Ronald G. Coleman ma Darius A. Gray, “Two Perspectives: The Religious Hopes of ‘Worthy’ African American Latter-day Saints before the 1978 Revelation,” mataupu 3 i le Newell G. Bringhurst ma Darron T. Smith, faatonu., Black and Mormon (Urbana: University of Illinois Press, 2004), 50–59; Jessie L. Embry, “Spanning the Priesthood Revelation (1978): Two Multigenerational Case Studies,” mataupu 4 i le Bringhurst ma Smith, faatonu., Black and Mormon, 60–81.

  9. Mo le tele o faataitaiga, tagai i le “Century of Black Mormons,” J. Willard Marriott Library, University of Utah, https://exhibits.lib.utah.edu/s/century-of-black-mormons/page/welcome.

  10. Len R. Hope, “The Testimony of Bro. Len R. Hope,” Testimony of Len R. Hope and Mary Hope, 1938, MS 20111, Church History Library, https://catalog.churchofjesuschrist.org/assets?id=72c48317-499c-4223-9b9d-4df6b6ecc585; Coleman and Gray, “Two Perspectives,” 54–56; Khumbulani D. Mdletshe, “The Latter-day Saints and Race Issues in South Africa,” Mormon Studies Review, vol. 7 (2020), 44–45, 48. Tagai foi i le “Tusia i le Lagi,” i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, vol. 3, Lototele, Faatamalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2022), https://www.churchofjesuschrist.org/study/history/saints-v3/part-2/16-written-in-heaven.

  11. Tracey E. Panek, “Life at Iosepa, Utah’s Polynesian Colony,” i le Laurie F. Maffly-Kipp ma Reid L. Neilson, faatonu., Proclamation to the People: Nineteenth-Century Mormonism and the Pacific Basin Frontier (Salt Lake City: University of Utah Press, 2008), 170–81.

  12. Interview with El Paso 3rd Ward Members: El Paso, Texas, September 20, 2014, Transcript, 24–25, OH 7221, Church History Library, https://catalog.churchofjesuschrist.org/record/e634c61e-33c6-4ed9-8f71-d4689da8debf/0.

  13. Tagai Folafolaga Aloaia 2

  14. Sydney Walker, “President Nelson Condemns Racism, Pleads for Peace,” Church News, Iuni 1, 2020, https://www.thechurchnews.com/leaders-and-ministry/2020-06-01/president-nelson-addresses-race-in-social-media-post-185657; Sarah Jane Weaver, “President Nelson Calls upon Latter-day Saints ‘To Lead Out in Abandoning Attitudes and Actions of Prejudice,’Church News, Oke. 4, 2020, https://www.thechurchnews.com/leaders-and-ministry/2020-10-04/general-conference-october-2020-sunday-morning-session-president-nelson-race-prejudice-equality-194725.